Vidi kôd stranice Hrvatska stranka prava (Bosna i Hercegovina)

<!--'''Hrvatska stranka prava (Bosna i Hercegovina)'''-->:''Za trenutnu političku stranku vidi [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine]].''
{{Infookvir politička stranka
|ime                        = Hrvatska stranka prava
|izvorno ime                = 
|logo                       = Logo of HSP-BiH.svg
|veličina                   = 100px
|logo opis                  = Znak HSP-a BiH
|vođa                       = 
|predsjednik                = [[Nikola Raguž]]
|glavni tajnik              = 
|dužnosnik1 titula          = 
|dužnosnik1 ime             = 
|dužnosnik2 titula          = 
|dužnosnik2 ime             = 
|dužnosnik3 titula          = 
|dužnosnik3 ime             = 
|glasnogovornik             = 
|osnivač                    = [[Dobroslav Paraga]]<ref name=Ljportal>[http://www.ljportal.com/arhiva/3571-kako-i-zato-je-poginuo-bla-kraljevi Kako je i zašto poginuo Blaž Kraljević]. Ljubuški portal, 9. kolovoza 2010. Preuzeto 28. rujna 2013.</ref>
|slogan                     = 
|osnovana                   = 13. lipnja 1991.<ref name=Ljportal/>
|raspuštena                 = 
|sastavljena od             = 
|izdvojena iz               = 
|prethodnica                = 
|spojena s                  = 
|nasljednica                = 
|sjedište                   = 
|država                     = [[Bosna i Hercegovina]]
|glasilo                    = 
|sestrinska stranka         = [[Hrvatska stranka prava|HSP]] <small>(1991. - 2004.)</small>
|podmladak                  = Mladež HSP-a BiH
|studentsko krilo           = 
|vojno krilo                = [[Hrvatske obrambene snage|HOS]]
|broj članova               = 
|broj članova godina        = 
|ideologija                 = <small>1991. - 1993.:</small>{{-}}[[Ustaša – Hrvatska revolucionarna organizacija|ustaštvo]],{{-}}[[unitarizam]]{{-}}<small>1993. - 2010.:</small>{{-}}[[Federalizam u Bosni i Hercegovini|federalizam]],{{-}}[[demokršćanstvo]],{{-}}[[konzervativizam]]
|položaj                    = [[Politička desnica|desnica]]
|nacionalna skupina         = 
|međunarodna skupina        = 
|europski parlament skupina = 
|tijelo1                    = 
|tijelo1 zastupljenost      = 
|tijelo2                    = 
|tijelo2 zastupljenost      = 
|tijelo3                    = 
|tijelo3 zastupljenost      = 
|tijelo4                    = 
|tijelo4 zastupljenost      = 
|boje                       = {{Obojani okvir|#000000}}
|službena stranica          = 
|napomena                   = 
}}

'''Hrvatska stranka prava''' bila je politička stranka u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] između 1991. i 2010. Od 2018. godine u BiH ponovo djeluje stranka registrirana pod tim imenom. 

HSP BiH je nastala u vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] u kojem je organizirala [[Hrvatske obrambene snage]] na čelu s [[Blaž Kraljević|Blažom Kraljevićem]], međutim, nikada nije uživala širu političku podršku.

Osnivač HSP-a u Hrvatskoj, bio je osnivač i njezine sestrinske stranke u BiH, [[Dobroslav Paraga]]. On je u [[Ljubuški|Ljubuškom]], zajedno s ostalim stranačkim vodstvom, u lipnju 1991. objavio Lipanjsku povelju u kojoj je proglasio NDH. Lipanjska povelja bila je temelj djelovanja HSP-u BiH, kao i stranačkoj vojsci [[Hrvatske obrambene snage|Hrvatskim obrambenim snagama]] tijekom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] do potčinjavanja [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskom vijeću obrane]]. Kao takav, HOS je ubrzo prihvatilo muslimansko vodstvo koje ga je priznalo kao postrojbu [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije RBiH]] te ga u potpunosti instrumentaliziralo u svrhu destabilizacije [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Herceg-Bosne]] i hrvatskog političkog vodstva u BiH.

Vođa HOS-a u BiH u to vrijeme, [[Blaž Kraljević]], odbijao je svaki oblik suradnje s HVO-m i hrvatskim političkim vodstvom, istodobno se približavajući muslimanskom vodstvu i Armiji RBiH. Kraljević poziva HOS na neposlušnost HVO-u, no ubrzo je poginuo u kolovozu 1992. u selu [[Kruševo]] kod [[Mostar|Mostara]], nakon čega je HOS, s promijenjenim vodstvom, potpisao sporazum o potčinjavanju HVO-u. Paragin utjecaj na HOS i HSP nakon toga bitno je smanjen i sužen na područje [[Novi Travnik|Novog Travnika]], no ubrzo i novotravničko vodstvo HOS-a pristaje na potčinjavanje HVO-u, čime je utjecaj Parage na prilike u BiH nestao.

Nakon rata HSP BiH nije uspio okupiti širu masu hrvatskog pučanstva u BiH te je ostao minorna stanka na političkoj sceni. Na čelo stranke 1999. izabran je [[Zdravko Hrstić]] koji je stupio u saveznički odnos s [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ-om BiH]]. Pod Hrstićevim vodstvom, HSP BiH mijenja ime u HSP i počinje se isticati kao [[Federalizam u Bosni i Hercegovini|federalistička]] stranka koja se zalaže za treći hrvatski entitet. U početku je uživao i potporu hrvatskog HSP-a i njegovog predsjednika [[Anto Đapić|Ante Đapića]], koju je izgubio 2004. kada je Đapić podržao [[Zvonko Jurišić|Zvonku Jurišića]] i njegovu frakciju unutar stranke. Jurišićeva stranka nazvana je [[Hrvatska stranka prava Đapić - dr. Jurišić]], te isto tako ne uspijeva steći širu popularnost. HSP BiH se zbog neaktivnosti konačno ugasio 2010. kada je njegovo ime preuzeo HSP Đapić - dr. Jurišić.

== Povijest ==

=== Rat u Bosni i Hercegovini ===

[[Hrvatska stranka prava]] osnovana je u Zagrebu 25. veljače 1990. Njezina sestrinska stranka HSP BiH registrirana je 10. travnja 1991. U hotelu Bigeste u Ljubuškom HSP BiH je, uz nazočnost [[Dobroslav Paraga|Dobroslava Parage]], 13. lipnja 1991. objavio Lipanjsku povelju.<ref name=Ljportal/> U Lipanjskoj povelji kao cilj HSP-a BiH postavljeno je uspostavljanje [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] "na cjelokupnom povijesnom i etničkom prostoru s istočnim granicama [[Subotica]], [[Zemun]], [[Drina]], [[Sandžak]] i [[Boka Kotorska]]." Ovakav Paragin potez poslužio je srpskom akademiku [[Milorad Ekmečić|Miloradu Ekmečiću]] i povjesničarki [[Smilja Avramov|Smilji Avramov]] da optuže HSP za uspostavljanje NDH i Hrvatsku za agresiju na [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] i kao uvertiru za čišćenje [[Srbi Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačkih Srba]]. Lokalne vlasti u Ljubuškom su Paragin potez shvatile kao provokaciju.<ref>Lučić (2006.), str. 56. - 57.</ref>

Stranačka vojska HSP-a, [[Hrvatske obrambene snage]], osnovane su 25. lipnja 1991. Zapovjedništvo HOS-a bilo je imenovano od strane čelništva HSP-a. U Bosnu i Hercegovinu četiri mjeseca kasnije, u listopadu 1991., stiže [[Blaž Kraljević]], prethodno politički emigrant u [[Canberra|Canberri]]. Paraginom odlukom, Kraljević je smijenio dotadašnjeg koordinatora HSP-a za BiH, poznatog novinara i pjesnika [[Ivica Karamatić|Ivicu Karamatića]] i na njegovo mjesto imenovao [[Mladen Bošnjaka|Mladena Bošnjaka]]. Kraljević je osnovao Ratni stožer HOS-a za Hercegovinu 18. prosinca 1991. u Ljubuškom. Tajnicom Ratnog stožera imenovao je Katicu Pernar.<ref name=Ljportal/>

{{quote box|width=33%|Bosnu i Hercegovinu štiti i štitit će HOS i TO BiH. BiH je razrušena, narod je raseljen, ali pobjeda je naša. Pozivamo HVO da se stavi pod našu komandu, tj. pod komandu HOS-a, te da u suradnji s TO BiH oslobodimo BiH na sreću svih naroda.|Blaž Kraljević u Proglasu, 9. svibnja 1992.<ref name=Ljportal/>}}

HOS se, na čelu s Kraljevićem, počinje suprotstavljati [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ-u BiH]] i [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskom vijeću obrane]]. Iako su HDZ BiH i HVO bili legitimni predstavnici Hrvata u Bosni i Hercegovini, Kraljević je inzistirao na njihovom podređivanju HOS-u. S druge strane, u vrijeme zaoštravanja odnosa između Hrvata i muslimana, surađivao je s [[Alija Izetbegović|Alijom Izetbegovićem]] i [[Teritorijalna obrana Bosne i Hercegovine|Teritorijalnom obranom BiH]]. U kolovozu 1992. Kraljević je imenovan general bojnikom [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] i postavljen je u njezin Glavni stožer.<ref name=Ljportal/>

Nedugo nakon što je postao generalom Armije RBiH, Kraljević je nakon sastanka u Mostaru pod nerazjašnjenim okolnostima poginuo u razmjeni vatre između HVO-a i HOS-a 9. kolovoza 1992. Pred kraj kolovoza 1992. HOS u Bosni i Hercegovini je raspušten.

== Poslije rata ==

Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996.|općim izborima 1996.]] HSP BiH dobio je dva zastupnika u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu u Parlamentu Federacije BiH]], te je stekao status parlamentarne stranke u pet od deset [[Županije Federacije Bosne i Hercegovine|županija FBiH]].<ref name=SlobodnaDalmacija1/>

Na Četvrtom saboru HSP-a BiH održanom u [[Mostar|Mostaru]] 2. listopada 1999., za predsjednika HSP-a BiH izabran je [[Zdravko Hrstić]], jedini predloženi kandidat. Na Saboru je usvojen novi Statut stranke, a među bitnijim promjenama bila je promjena naziva stranke iz HSP BiH u HSP, bez predznaka "BiH", a kao sjedište stranke određen je [[Ljubuški]].<ref name=SlobodnaDalmacija2>Zvonko Dragić: [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/19991003/bih.htm Protiv smo tihe revizije Daytonskog sporazuma]. Slobodna Dalmacija, 3. listopda 1999. Pristupljeno 22. lipnja 2014.</ref>

Hrstić je na Saboru obznanio glavne smjernice djelovanja HSP-a u BiH, među kojima su bili tješnje povezivanje s Hrvatskom i opstanak BiH, osudio je korupciju i tihu reviziju [[Daytonski sporazum|Daytonskog mirovnog sporazuma]] na štetu Hrvata u BiH. Istodobno je osudio slabe napore oko povratka izbjeglica i raseljenih osoba, minorizaciju uloge Hrvata u obrani BiH i politizaciju [[Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog suda u Haagu]].<ref name=SlobodnaDalmacija2/>

Na Saboru stranke sudjelovali su, kao gosti, i predsjednik HSP-a u Hrvatskoj, [[Anto Đapić]], te predstavnik hrvatskog člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]] [[Ante Jelavić|Ante Jelavića]], ujedno predsjednika [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ-a BiH]], [[Marko Tokić]], glavni tajnik HDZ-a BiH. Pored njega iz HDZ-a BiH na Saboru je sudjelovao i [[Ivo Marić]], ministar u [[Hercegovačko-neretvanska županija|Hercegovačko-neretvanskoj županiji]] kao predstavnik [[Rade Bošnjak|Rade Bošnjaka]], predsjednika županijskog HDZ-a BiH. Na Saboru je izraženo uvjerenje da će sve hrvatske političke stranke u BiH "raditi na dobrobit hrvatskog naroda i na hrvatskom pravu na BiH i slobodu".<ref name=SlobodnaDalmacija2/>

=== Opći izbori 2000. ===

{{quote box|width=33%|BiH nije moguća kao građanska država i svaki pokušaj revizije daytonskog sporazuma koji BiH prepoznaje kao nacionalnu državu s tri konstitutivna naroda ugrožava opstojnost Hrvata u BiH, a HSP to zasigurno neće dopustiti.|Predsjednik HSP-a Zdravko Hrstić u vrijeme kampanje u [[Uskoplje|Uskoplju]] 30. listopada 2000.<ref name=SlobodnaDalmacija3>[[Josip Šenda]]: [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20001030/herceg-bosna.htm Novi entitet garancija opstojnosti Hrvata]. Slobodna Dalmacija, 30. listopada 2000.</ref>}}

Na sljedećim [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000.|općim izborima]] održanim u studenome 2000., HSP je nastupio pod sloganom "Vrijeme je za HSP".<ref name=SlobodnaDalmacija1>[[Zvonimir Čilić]]: [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000926/herceg-bosna.htm Imat ćemo šest zastupnika u Federalnom parlamentu!] Slobodna Dalmacija, 26. rujna 2000. Pristupljeno 22. lipnja 2014.</ref>

U vrijeme izborne kampanje 2000. HSP kritizirao je hrvatskog predsjednika [[Stjepan Mesić|Stjepana Mesića]] zbog lošeg odnose prema Hrvatima u BiH. Istovremeno, HSP se pod Hrstićevim čelništvom zalagao za jednakopravnost i konstitutivnost Hrvata u BiH te za stvaranje trećeg entiteta s hrvatskom većinom.<ref name=SlobodnaDalmacija3/>

Na izborima je HSP dobio jedan kompenzacijski mandat za zastupnika u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu PFBiH]], a za zastupnika je izabran Hrstić.<ref>[http://www.izbori.ba/Documents/Documents/Rezultati%20izbora%2096-2002/2000gen/400_horfbih_cand.pdf Opći izbori 2000: glasovi za kandidate - Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH]. Središnje izborno povjerenstvo. Pristupljeno 22. lipnja 2014.</ref>

U usporedbi s ranijim izborima 1996., HSP je izgubio parlamentarni status u dvije županije. Dobio je jednog od 21 zastupnika u [[Skupština Županije Posavske|Skupštini Županije Posavskoe]];<ref>[http://www.izbori.ba/Documents/Documents/Rezultati%20izbora%2096-2002/2000gen/202_canton2_cand.pdf Opći izbori 2000: glasovi za kandidate - kanton 2]. Središnje izborno povjerenstvo. Pristupljeno 22. lipnja 2014.</ref> jednog od 30 zastupnika u [[Skupština Hercegovačko-neretvanske županije|Skupštini Hercegovačko-neretvanske županije]];<ref>[http://www.izbori.ba/Documents/Documents/Rezultati%20izbora%2096-2002/2000gen/207_canton7_cand.pdf Opći izbori 2000: glasovi za kandidate - kanton 7]. Središnje izborno povjerenstvo. Pristupljeno 22. lipnja 2014.</ref> te jednog od 25 zastupnika u [[Skupština Hercegbosanske županije|Skupštini Hercegbosanske županije]].<ref>[http://www.izbori.ba/Documents/Documents/Rezultati%20izbora%2096-2002/2000gen/210_canton10_cand.pdf Opći izbori 2000: glasovi za kandidate - kanton 10]. Središnje izborno povjerenstvo. Pristupljeno 22. lipnja 2014.</ref>

U vlast su nakon općih izbora 2000. ušli nelegitimni hrvatski predstavnici koje je predvodila [[Nova hrvatska inicijativa]] u sklopu koalicija [[Alijansa za promjene]] kojo je na čelu bio [[Krešimir Zubak]]. HSP je žestoko kritizirao taj potez zbog nepoštovanja volje hrvatskog naroda. Na zasjedanju Glavnog stana HSP-a održanog u [[Novi Travnik|Novom Travniku]] u veljači 2001., Hrstić je izrazio potrebu raspisivanja novih izbora i kažnjavanja Zubakove stranke od međunarodne zajednice koju je prozvao kvislinškom.<ref>Nebojša Dimitrijević: [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20010220/herceg-bosna.htm Zabrinuti bi trebali biti oni koji su počeli mijenjati Dayton]. Slobodna Dalmacija, 20. veljače 2001. Pristupljeno 22. lipnja 2014.</ref>

=== Opći izbori 2002. ===

U vrijeme priprema za [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002.|opće izbore 2002.]], HSP je počeo kritizirati HDZ BiH zbog teškog položaja Hrvata u BiH te pokušava ujediniti druge pravaške stranke u jednu. S [[Ujedinjena stranka prava|Ujedinjenom strankom prava]] kojoj je na čelu bio [[Miljenko Miloš]], HSP je potpisao sporazum o ujedinjenju 17. lipnja 2002. Međutim, ujedinjenje s drugom najjačom pravaškom frakcijom u to vrijeme, [[Hrvatski pravaški blok|Hrvatskim pravaškim blokom]], bilo je odbijeno kako je HSP tu stranku kritizirao za promicanje [[Unitarizam|unitarističke]], građanske politike.<ref>[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20020623/bih02.asp Naši su prioriteti: problemi razvojačenih, deložacije...] Slobodna Dalmacija, 23. lipnja 2002. Pristupljeno 22. lipnja 2014.</ref>

HSP je polučio katastrofalne rezultate na izborima, osvojišvi ukupno oko 5000 glasova. Od toga trenutka počele su nesuglasice i unutarnje borbe u HSP-u.<ref name=SlobodnaDalmacija4>Darko Juka: [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20040203/bih02.asp Hrstić okrenuo leđa Đapiću]. Slobodna Dalmacija, 3. veljače 2004. Pristupljeno 22. lipnja 2014.</ref> U prosincu 2003., Ivan Bešlić naveo je u svojoj knjizi ''Čuvari Jugoslavije, suradnici UDBE u BiH'' Zdravka Hrstića kao suradnika [[Služba državne sigurnosti|Službe državne sigurnosti]] (ranije UDBE) u BiH. Hrstić je to odbacio i ustvrdio da je zbog toga pitanja vođen spor pred Općinskim sudom u [[Ljubuški|Ljubuškom]], koji je završio u njegovu korist.<ref>[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20031025/bih02.asp Strah od Udbe još uvijek živi]. Slobodna Dalmacija, 25. listopada 2003. Pristupljeno 27. lipnja 2014.</ref>

=== Raskol ===

Krajem 2003. Glavni stan HSP-a u [[Čapljina|Čapljini]] je utvrdio način prema kojem će biti birani sabornici na redovnom stranačkom saboru koji se trebao održati u [[Domaljevac|Domaljevcu]] u veljači 2004. U to vrijeme Hrstić je gubio podršku unutar stranke te je bilo izgledno da će biti smijenjen s predsjedničke dužnosti. Dvadesetak dana nakon zasjedanja Glavnog stana, Hrstić je raspustio sve podružnice i općinska vijeća HSP-a, poništio zaključke Glavnog stana te najavio održavanje izvanrednog sabora u ožujku.<ref name=SlobodnaDalmacija4/>

Na Hrstićevo djelovanje reagirao je i HSP iz Hrvatske te njegov predsjednik Đapić, ustvrdivši da Hrstić nije imao ovlasti poništiti odluke Glavnog stana i raspustiti stranačke podružnice. Đapić je izrazio podršku odlukama Glavnog stana i tražio poštovanje Statuta i odluke većine članova stranke. Hrstić je nakon toga iskazao neposlušnost Đapiću te dobio podršku svojih suradnika.<ref name=SlobodnaDalmacija4/>

Na izvandrednom Saboru HSP-a BiH održanom u [[Posušje|Posušju]] 7. ožujka 2004. za predsjednika stranke ponovno je bio izabran [[Zdravko Hrstić]]. Održavanje mjesta i vremena Sabora nije bilo poznato medijima. Istovremeno se u [[Domaljevac|Domaljevcu]] održao usporedno još jedan izvanredni Sabor stranke na kojemu je bio prisutan predsjednik [[Hrvatska stranka prava|HSP-a]] iz Hrvatske, [[Anto Đapić]]. Na Saboru u Domaljevcu za predsjednika stranke izabran je [[Zvonko Jurišić]]. Broj sudionika na oba sabora nije poznat. Prema izvješću sa Sabora u Posušju, od 177 pozvanih, na Saboru je sudjelovalo njih 131, a na Saboru u Domaljevcu, od isto toliko pozvanih, sudjelovao je njih 156.<ref name="Antonio Karamatić">Antonio Karamatić: [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20040309/bih03.asp Dva sabora - oba legalna?]. Slobodna Dalmacija, 9. ožujka 2004. Pristupljeno 22. lipnja 2014.</ref>

Od 2004. paralaleno su djelovale dvije stranke prava, Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine i [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|Hrvatska stranka prava BiH Đapić - dr. Jurišić]]. Razlog tomu je bila nemogućnost registriranja pod već postojećim imenom. Takvo stanje bilo je sve do 2010. kada se HSP BiH ugasio i HSP Đapić - dr. Jurišić nastavio djelovati kao HSP BiH. Za izbore 2018. godine ponovo se pojavila i stranka pod imenom HSP, što je Izborna komisija ocijenila zbunjujućim za birače.

== Uspjesi na izborima ==

=== Županijske skupštine u FBiH ===

{| class="wikitable"
|-
! rowspan="2" | županija
! colspan="5" | broj zastupnika
|-
! 1996.
! 1998.
! 2000.
! 2002.
! 2006.
|-
|[[Unsko-sanska županija|Unsko-sanska]]
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|50|#000000}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|50|#000000}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|30|#000000}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|30|#000000}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|30|#000000}}
|-
|[[Županija Posavska|Posavska]]
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|20|#000000}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|31|#000000}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|1|19|#000000}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|1|21|#000000}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|21|#000000}}
|-
|[[Tuzlanska županija|Tuzlanska]]
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|50|#000000}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|50|#000000}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|35|#000000}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|35|#000000}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|35|#000000}}
|-
|[[Zeničko-dobojska županija|Zeničko-dobojska]]
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|59|#000000}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|50|#000000}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|35|#000000}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|35|#000000}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|35|#000000}}
|-
|[[Bosansko-podrinjska županija|Bosansko-podrinjska]]
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|31|#000000}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|31|#000000}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|25|#000000}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|25|#000000}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|25|#000000}}
|-
|[[Županija Središnja Bosna|Srednjobosanska]]
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|55|#000000}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|1|50|#000000}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|28|#000000}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|30|#000000}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|30|#000000}}
|-
|[[Hercegovačko-neretvanska županija|Hercegovačko-neretvanska]]
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|50|#000000}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|1|50|#000000}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|1|30|#000000}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|30|#000000}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|30|#000000}}
|-
|[[Županija Zapadnohercegovačka|Zapadnohercegovačka]]
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|2|31|#000000}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|3|31|#000000}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|1|21|#000000}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|1|23|#000000}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|23|#000000}}
|-
|[[Sarajevska županija|Sarajevska]]
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|45|#000000}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|45|#000000}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|35|#000000}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|35|#000000}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|35|#000000}}
|-
|[[Hercegbosanska županija|Hercegbosanska]]
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|15|#000000}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|1|30|#000000}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|1|23|#000000}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|1|25|#000000}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|25|#000000}}
|-
! ukupno
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|2|406|#000000}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|6|418|#000000}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|4|279|#000000}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|3|289|#000000}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|289|#000000}}
|}

== Srodni članci ==

* [[Hrvatska stranka prava]]
* [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine]]
* [[Hrvatske obrambene snage]]
* [[Pravaštvo u Bosni i Hercegovini]]

== Izvori ==

{{izvori}}
{{Hrvatske pravaške stranke}}

[[Kategorija:Hrvatske pravaške stranke]]
[[Kategorija:Hrvatske političke stranke u Bosni i Hercegovini]]