Vidi kôd stranice Lindisfarnska evanđelja

<!--'''Lindisfarnska evanđelja'''-->[[Datoteka:LindisfarneFol27rIncipitMatt.jpg|thumb|280px|<center>'''Lindisfarneško evanđelje''', str. 27. [[Evanđelje po Mateju|Evanđelja po Mateju]]; oko 680.-720., boja na pergamentu, hibernijsko-saksonski stil iluminiranja, 34,3 x 23,5 cm, Britanska knjižnica, [[London]]]] 
'''Lindisfarnska evanđelja''' ([[engleski]]: ''Lindisfarne Gospels'') je naziv za [[predromanika|ranosrednjovjekovni]] [[latinski jezik|latinski]] [[iluminirani rukopis]] čiji se tekst sastoji od četiri [[evanđelje|evanđelja]], a koji je izrađen u [[Lindisfarne]]u u [[Kraljevstvo Northumbrija|Northumbriji]] (današnja sjevernoistočna [[Engleska]]) krajem 7. ili početkom 8. stoljeća. Rukopis je bogato ilustriran slikama koje se smatraju jednim od najljepših primjeraka tzv. [[insularna umjetnost|insularne]] ili hiberno-saksonske umjetnosti, odnosno stila koji je kombinirao [[anglosaksonci|anglosaksonske]] sa motivima [[keltsko kršćanstvo|keltskog kršćanstva]]. Tekst je u potpunosti očuvan, kao i knjiga (sa izuzetkom korica), što je rijetkost za rukopise takve starosti.

Pretpostavlja se da je knjigu izradio redovnik [[Eadfrith od Lindisfarnea|Eadfrith]] u počast svog prethodnika sv. [[Cuthbert]]a. Zapravo, zahvaljujući [[kolofon]]u (bilješka na kraju rukopisa) poznato nam je podosta o podrijetlu Lindisfarnskih evanđelja, uključujući imena prevoditelja (Aldreda) i spisatelja (biskupa Eadfritha), koji je najvjerojatnije i sam oslikao evanđelje. U irskim samostanima monasi su bili podijeljeni na mlađe (učenike i novake), radničku braću (koji su obavljali težačke poslove) i starije (najiskusniji monasi) koji su se bavili kopiranjem svetih knjiga. Kako su stariji monasi bili jako cijenjeni umjetnici ne čudi da su njihova djela prepisivana biskupima<ref name=Janson>''Janson's History of Art'', Pearson Education Ltd., 2007., New Jersey, str. 317. {{ISBN|0-13-193455-4}}</ref>.
[[Datoteka:Meister_des_Book_of_Lindisfarne_002.jpg|mini|lijevo|<center>Tzv. ''Tepih-stranica'' s križem prije Evanđelja po Mateju]]
Tekst evanđelja je ispisan [[insularno pismo|insularnim pismom]]. Rukopis je originalno bio vezan u zlatom optočene korice koje je izradio redovnik po imenu [[Billfrith]], ali su one izgubljene za vrijeme [[Vikinzi|vikinških]] napada u 8. stoljeću. Dva stoljeća kasnije je [[Aldred Pisar]] na rubovima stranica dodao [[staroengleski jezik|staroenglesku]] [[glosa|glosu]], prevodeći tekst od riječi do riječi, te tako načinio prvi [[engleski jezik|engleski]] prijevod Evanđelja.

Pretpostavlja se da se tekst čuvao u [[Durhamska katedrala|Durhamskoj katedrali]] sve do [[Ukidanje samostana|Ukidanja samostana]] u 16. stoljeću. Tijekom 17. stoljeća rukopis je došao u posjed [[Robert Bruce Cotton|Roberta Brucea Cottona]], plemića i antikvara koji ga je smjestio u [[Cotton Library|Cottonovu knjižnicu]]. Odatle je u 18. stoljeću prešla u [[British Museum|Britanski muzej]], a u [[Britanska biblioteka|Britanskoj knjižnici]] od njezina osnutka 1973. god.

==Iluminacije==
[[Datoteka:LindisfarneChiRiho.jpg|mini|<center>''Chi Rho Iota'' [[monogram]] sa str. 34. koja je naslovnica Evanđelja po Mateju]]
Evanđelje je naslikano u tzv. hibernijsko-saksonskom stilu, koji je zapravo spoj različitih utjecaja, uključujući vijugave organske motive i apstraktne uzorke [[Kelti|keltskog]] ''La Tène'' stila, elemenata grčko-rimskih okvirova, pa čak i koptskih motiva. Potpuno oslikane stranice na početku svakog evanđelja su poznate kao „tepih-stranice“ zbog njihove sličnosti s istočnjačkim dizajnima [[tepih]]a; one su i služile kao uvodni ceremonijalni tepih koji je naglašavao početak novog poglavlja [[Novi zavjet|Novog zavjeta]]<ref name=30,000>''30,000 Years of Art: The story of human creativity across time and space'', Phaidon Press Inc., 2007., New York, str. 428. {{ISBN|978-0-7148-4789-4}}</ref>.

Umjetnik-spisatelj je doista bio inovativan u svom stilu, pripremi i materijalima koje je koristio. Tako je stranica evanđelja s križem, koja prethodi Evanđelju po Mateju, djelo zapanjujuće složenosti izvedeno preciznošću filigranskog rada. Minijaturist je u geometrijski okvir uspio ispreplesti gustu mrežu životinjskih oblika koja čini borbu zvijeri s omota torbice iz [[Sutton Hoo]]-a jednostavnom. Kako bi to postigao, umjetnik je morao strogom disciplinom slijediti unaprijed postavljena pravila. Najmanji motivi i najveći uzorci su izrađeni prije oslikavanja, te prenešeni na stražnju stranu pergamenta ravnalom i šestarom, dok su se detalji dodavani slobodnom rukom olovnom olovkom. Potom bi se pergament stavio nasuprot izvora svjetlosti kako bi se mreža linija i mjernih točaka ocrtala, po kojoj je umjetnik osikavao s prednje strane precizno slijedio svoj crtež. Paleta boja je jako bogata, što svjedoči o vještinama i poznavanju dostupnih prirodnih pogmenata. Križ je raskošan u duhu tadašnjih dragim kamenjem ukrašenih križeva koji su nagovještavali ponovni dolazak Krista<ref>30,000, str. 428.</ref>. Tek pozornim promatranjem možemo ući u duhovnost ovog labirintskog djela gdje su zubate zvijeri i čudovišta obuzdana snagom križa, podvrgnuta kršćanskoj ulozi kao što su i sama Keltska plemena<ref>Janson's, str. 318.</ref>.

Znanstvenik François Henry je izjavio kako su umjetnici stvarali svoje iliuminacije kao „neku vrstu zagonetke“ od apstraktnih oblika, koju je trebalo protumačiti i iščitati. Organski i gemetrijski oblici su se trebali odvajati jer je u životinjama svaka linija činila dio životinjskog tijela. Također, simetrija je postignuta u više smjerova, pa se prikaz može podijeliti na nekoliko zrcalno identičnih dijelova okomito, vodoravno i dijagonalno.

== Galerija ==
<gallery>
Datoteka:Meister_des_Book_of_Lindisfarne_001.jpg|<center>[[Matej Evanđelist]]
Datoteka:Lindisfarne_Gospels_folio_209v.jpg|<center>[[Sveti Ivan Evanđelist]]
Datoteka:Lindisfarne_Gospels_folio_139r.jpg|<center>Naslovnica [[Evanđelje po Luki|Evanđelja po Luki]]
</gallery>

==Izvori==
{{commonscat|Lindisfarne Gospels}}
{{izvori}}
* Michelle P. Brown, ''The Lindisfarne Gospels and the Early Medieval World'', London: The British Library, 2010.

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.bl.uk/manuscripts/FullDisplay.aspx?ref=Cotton_MS_Nero_D_IV_0000 British Library Digitised Manuscripts] - digitalna verzija cijelog rukopisa
*[http://www.fathom.com/course/33702501/index.html The Lindisfarne Gospels], web seminar na stranicama [[British Library]]
*[http://www.bl.uk/onlinegallery/sacredtexts/lindisfarne.html Lindisfarne Gospels: informacije], British Library website {{eng oznaka}}

[[Kategorija:Novi zavjet]]
[[Kategorija:Oslikani rukopisi]]