Vidi kôd stranice M/T Petar Zoranić

<!--'''M/T Petar Zoranić'''-->{{izdvojeni članak|lipanj 2019.}}
{{Jubilarni članak|116.000}}
{{Infookvir brod
|ime broda                     = ''Petar Zoranić''
|slika broda                   = [[Datoteka:Zoranic2 v0001.jpg|220px]]
|opis slike                    = ''Petar Zoranić''
|država pripadnosti            = 
|zastava broda                 = 
|imenjak                       = 
|klasa broda                   = 
|naručitelj broda              = [[Tankerska plovidba]]<ref name="uljanik.hr">[https://www.uljanik.hr/en/uljanik-group/3-maj-shipyard-jsc/products/references-till-1990 3. Maj Shipyard JSC. Izvori till 1990], uljanik.hr, pristupljeno 30. travnja 2019. {{eng oznaka}}</ref> 
|brodogradilište               = [[3. Maj]]
|kobilica položena             = 
|porinuće                      = [[20. rujna]] [[1959.]]
|kum broda                     = 
|brod nabavljen                = 
|stavljen u službu             = 
|povučen iz službe             = 
|ponovno stavljen u službu     = 
|ponovno stavljen izvan službe = 
|izvan službe                  = <!--privremeno-->
|preimenovan                   = 
|reklasificiran                = 
|preinake                      = 
|zapljenjen                    = 
|status                        = potopljen [[14. prosinca]] [[1960.]]
|matična luka                  = 
|istisnina                     = 25.330 DWT<ref name="uljanik.hr"/> 
|dužina broda                  = 192 m
|širina broda                  = 25 m
|visina                        = 
|gaz                           = 
|pogon                         = 
|brzina                        = 17,2 [[čvor]]a
|brodski čamci                 = 
|kapacitet                     = <!--npr. tereta-->
|posada                        = 
|radari                        = <!--radari, sonari i drugi senzori-->
|naoružanje                    = 
|streljivo                     = 
|oklop                         = 
|geslo                         = 
|nadimak                       = 
|počasti                       = 
|napomene                      = 
}}{{POKAŽINASLOV:M/T ''Petar Zoranić''}}

'''M/T ''Petar Zoranić''''', bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[tanker]] dug 192 i širok 25 metara, sagrađen 1959. godine. Tanker je 14. prosinca 1960. godine sudjelovao u pomorskoj nesreći kada se sudario s grčkim tankerom ''World Harmony'', uslijed čega je i potopljen. U nesreći su poginule 53 osobe.<ref>{{Citiranje www |naslov=tematski vremeplov (prosinac)|url=http://jadranski-zavod.hazu.hr/hr/knjiznica/zanimljivosti/zanimljivost/tematski-vremeplov-(prosinac),33.html |autor= |autorpoveznica= |prezime= |ime= |suautori= |urednik= |izdavač=Jadranski zavod [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|HAZU]] |format= |jezik= |web_stranica= |stranice= |nadnevak=1. prosinca 2015. |preuzeto=5. svibnja 2019. |arhivurl= |arhivnadnevak= |citat=''14.prosinca 1960.: Nesreća zadarskoga '''tankera Petar Zoranić''' u kojoj su poginule 53 osobe''}}</ref>

== Karakteristike ==
M/T ''Petar Zoranić'' sagrađen je [[1959.]] godine u riječkom brodogradilištu [[3. Maj]]. Ime je dobio po hrvatskom književniku [[Petar Zoranić|Petru Zoraniću]].<ref name="unizd.hr">[[Zlatko Begonja]], [http://www.unizd.hr/Portals/0/Zoranic%20Knjiga%20sazetaka%20za%20tisak_1.pdf ''Tragedija broda Petar Zoranić. – simbolika odnosa prema zavičaju''], str. 25.-26., Petar Zoranić i hrvatska kultura. Znanstveni skup. Društvo hrvatskih književnika Ogranak u Zadru Zadar – Nin, 22. – 23. studenoga 2018., Program. Knjižica sažetaka, unizd.hr, pristupljeno 30. travnja 2019.</ref> Porinut je [[20. rujna]] 1959. godine. [[IMO broj]] bio mu je 5613855. Nakon svečane isporuke u riječkom 3. Maju ''Petar Zoranić'' [[28. kolovoza]] 1960. godine doplovio je pred Zadar i cijeli grad došao ga je pogledati.<ref name="zadarski.hr">Mišel Kalajžić, [https://zadarski.slobodnadalmacija.hr/zadar-plus/clanak/id/579772/velika-eksplozija-zatresla-je-bospor-u-ponos-tankerske-petra-zoranica-udario-je-grcki-brod-zivot-je-izgubio-21-zadarski-pomorac-ukupno-je-stradalo-53-ljudi ''Velika eksplozija zatresla je Bospor, u ponos Tankerske, "Petra Zoranića" udario je grčki brod, život je izgubio 21 zadarski pomorac, ukupno je stradalo 53 ljudi...''], zadarski.slobodnadalmacija.hr, 14. prosinca 2018., pristupljeno 30. travnja 2019.</ref> U flotu [[zadar]]skog brodara Jugotankera (današnje [[Tankerska plovidba|Tankerske plovidbe]]) uvršten je [[27. rujna]] [[1960.]] godine.  

Bio je građen od [[čelik]]a. Imao je 16.300 BT i istisninu od 25.330 DWT. Bio je dug 192 i širok 25 metara. Bio je pokretan na [[parni pogon]]. Pogon su mu bile dvije [[parna turbina|parne turbine]] tvornice [[Gustaf de Laval|De Laval]]. Ukupna im je porivna snaga bila 12.500 KS, a mogao je postići onda zavidnu najveću brzinu od 17,5 čvorova. U ono je vrijeme bio najsuvremeniji i najsigurniji tanker svog doba,<ref name="unizd.hr"/> ponos zadarskog brodara. Bio je znatno udobniji i konkurentniji na svjetskom tržištu, toliko da su pomorce s tog broda smatrali srećkovićima.

== Kobna plovidba ==
[[Datoteka:Zoranic1 v0001.jpg|mini|300px|Kompletna posada tankera ''Petar Zoranić'']]

Kobni [[14. prosinca]] [[1960.]] godine bio mu je 108. dan plovidbe. Tog dana zbila se najveća pomorska nesreća u hrvatskoj povijesti i jedna od najvećih tragedija te vrste u svijetu. Za sudar bio je kriv grčki brod, a s obzirom na to što je brod bio osiguran, šteta je naplaćena, no [[Tragični događaji|tragedija]] je pogodila mnoge obitelji.  

Tog je dana prevozio gorivo. Isplovio je [[13. prosinca]] iz [[Gruzija|gruzijske]] luke [[Tuapse]], a plovio je put [[Hamburg|Hamburga]] nakrcan s 12.065 tona lako zapaljivoga 90-oktanskog [[benzin]]a i 11.330 tona [[dizel]]skoga goriva. Brodom je zapovijedao jedan od najiskusnijih i najuglednijih hrvatskih pomoraca, kap. Ante Sablić iz [[Kostrena|Kostrene]], koji je upravo kroz [[Bospor]] prošao više od stotinu puta. Kobne je noći prolazio kroz [[Bospor]]. S kapetanom je bio [[Turska|turski]] [[Pomorski peljar|peljar]] Cevdet Çubukçu<ref name="denizgazete.com">Ali Bozoğlu, [http://www.denizgazete.com/yazarlar/ali-bozoglu/s-s-tarsus---40-1931--8211-1961--41/100344/ ''S/S Tarsus (1931–1961)''], denizgazete.com, 3. prosinca 2008., pristupljeno 30. travnja 2019. {{tur oznaka}}</ref> kojeg se ukrcalo na karantenskoj postaji Bujukdere, prema propisima sigurnosti plovidbe kroz Bospor. Na brodu su bile ukupno 52 osobe: 50 pomoraca i dvije supruge ukrcanih pomoraca. Na zapovjednom su mostu te kobne noći bili još drugi časnik palube Andrija Grdaković i kormilar Ivan Karlić.

''Petar Zoranić'' plovio je propisno, azijskom stranom tjesnaca, ploveći prema [[Istanbul]]u brzinom od 5 - 6 čvorova, puhao je lagani južni vjetar. Sve je išlo u redu. Na 4,5 milje sjeverno od Istanbula, subočice mjestu [[Khanlieh]]u, posada je ugledala na [[radar]]u veliki brod koji je plovio prema njima iz suprotnog pravca, sjekavši im kurs. Taj nepoznati veliki brod plovio je protupropisno, prema azijskoj obali, umjesto da se držao europske obale. Taj brod bio je grčki tanker ''World Harmony'' od 32.000 tona, sagrađen [[1953.]] godine, vlasništvo grčkog brodara Niarchosa, a njime je zapovijedao kapetan Aristoteles Badzis. Plovio je u [[Crno more]], prema [[Novorossijsk]]u. Kako je istraga poslije utvrdila, brod uopće nije imao [[Pomorski peljar|peljara]]. Na brodu je bilo 40 članova [[Posada|posade]] i jedna ženska osoba, supruga jednog člana posade. 

Na ''Petru Zoraniću'' se dogodila jedna sretna okolnost koja je većini spasila život. Par minuta poslije 2,00 sati brodski je agent došao na tanker te posadi podijelio pisma iz domovine. Pisma su zapravo trebali dobiti u [[Hamburg]]u. Radosni su pomorci s nestrpljenjem čitali poštu koja im je netom prispjela. Tako je velika većina posade bila budna i to je mnogima spasilo život.

Sudar s grčkim tankerom ''World Harmony'' bio je kod Kanlıce. U 2,40 sati grčki je tanker koji je bio prazan, pramcem se silovio zabito zario u desnu stranu pramca ''Petra Zoranića'', pravo u spremnik s visokooktanskim [[benzin]]om. Spremnik je eksplodirao tako silovito te se je cijeli [[Bospor]] zatresao. Eksplodirali su i spremnici na ''World Harmonyju''. To su eksplodirale benzinske pare u spremnicima. Ogromna je baklja plutala Bosporom. Osvijetlila je cijeli Istanbul. Tisuće su radoznalaca izašle na obalu viditi sablasni spektakl. Tragediju je promatrao kao dječak i [[Orhan Pamuk]], a ono što je vidio te noći opisao je u [[esej]]u koji je objavljen u [[Španjolska|španjolskome]] [[tjednik]]u ''[[El País]]u'',<ref name="zadarskilist.hr">Ante Vidović, [http://www.zadarskilist.hr/clanci/13122009/zivot-mi-je-spasio-komad-zeljeza ''Život mi je spasio komad željeza''], zadarskilist.hr, 13. prosinca 2009., (pristupljeno 18. prosinca 2012.)</ref> te u svojoj knjizi ''Istanbul: grad, sjećanja'' (Vuković & Runjić, Zagreb, 2006., str. 229.-331.)<ref>[https://epdf.tips/istanbul-grad-sjeanja.html ''Istanbul: Grad, sjećanja''], epdf.tips, pristupljeno 11. svibnja 2019.</ref>{{fusg|1}}. Oba broda bila su onesposobljena za samostalnu plovidbu. [[Vjetar]] ih je nosio prema obali. Prijetila je opasnost od udaranja u skladišta nafte, što bi izazvalo još veću nesereću. Srećom to se nije zbilo. Svi istanbulski [[vatrogasci]] i [[vojska]] su intervenirali, no nisu uspjeli spasiti kuće kamo je otplovio ''World Harmony''. Plutajući ''World Harmony'' nasukao se u zaljevu Beykoz gdje je oganj zahvatio drvene kuće. 

Posada se spašavala skakanjem u more. No to nije bio konačni spas, jer su im prijetile nove pogibelji. To su bili otoci zapaljene tekućine oko broda, a oni su se širili morskom strujom okolo. More je bilo hladno (10° C, kao i zrak), zbog čega su morali što prije stići na suho, da se ne bi pothladili. U tome im je problem činio treći pogibelj, [[morska struja]] koja je u ovom [[tjesnac]]u vrlo jaka i iznosi i do 5 čv, što se pokazalo kobnim kod jednog pomorca koji se skoro izvukao, no iscrpljenost mu nije dala snage izaći na obalu. Onesposobljeni ''M/T Petar Zoranić'' plutao je nošen vjetrom i morskom strujom k obali Selvir Burnu. Udario je u turski putnički brod ''Tarsus'' (4.500 BT) koji je bio osvijetljen i usidren. 

Izlilo se 18.000 tona [[Nafta|nafte]] i zagadilo tjesnac. Hrvatski je tanker plutao kao golema ognjena buktinja. Doplutao je na plićak na koji se nasukao. Oganj je gorio još 55 dana i onemogućio tranzitni promet. Nitko se nije usudio ugasiti opožareni brod. S vremena na vrijeme potresale su ga eksplozije. Naposljetku je, kako bi konačno prestao goriti, tursko ratno [[zrakoplovstvo]] danima bombardiralo zapaljeni tanker ne bi li ugušili [[Vatra|vatru]] i spriječili njezino širenje. Gorio je tako od [[14. prosinca]] 1960. godine sve do [[6. veljače]] [[1961.]] godine.<ref name="zadarski list">Milan Tomljanović, [https://www.zadarskilist.hr/clanci/14122009/sje%C4%87anje-na-zorani%C4%87a ''Sjećanje na Zoranića''], ''[[Zadarski list]]'', 14. prosinca 2009., pristupljeno 30. travnja 2019.</ref> 

Budnošću, pribranošću, snalažljivošću, odlučnošću u najtežim trenutcima te samim čudom i srećom u nesreći (većina je posade bila budna jer je čitala primljenu poštu) spasilo se više od polovice osoba s ''Petra Zoranića'' — 29 pomoraca i obje žene, supruge ukrcanih pomoraca.<ref name="zadarski.hr"/> 

U tragediji poginulo je 21 hrvatski i 29 grčkih brodskih časnika i članova posade, turski [[Pomorski peljar|peljar]] te dvojica turskih [[carinik]]a s ''Tarsusa'', a kasnije su pronađena samo četiri tijela poginulih.<ref name="zadarskilist.hr"/> Tijela mazača Stjepana Viškovića i ložača Marka Radana dvojice pronađenih poginulih članova posade s ''Petra Zoranića'' poslije su dopremljena u domovinu, kapetan Ante Sablić iz Kostrene i još 18 pomoraca nestali su u plamenu.<ref name="zadarski.hr"/>

== Preživjeli i obitelji ==
Preživjeli članovi posade dobili su višemjesečnu poštedu. Da sjećanje na poginule pomorce ne bi progutao zaborav i za veliku pomoć obiteljima poginulih veliku zaslugu ima generalni direktor Tankerske plovidbe Ivan Paša. Predsjedavao je Fondom »Petar Zoranić« koji je osnovan za pomoć nastradalim pomorcima s ovog broda i njihovim obiteljima. Osiguralo se materijalna sredstva za kompletno školovanje djece poginulih članova posade, od prvog razreda [[Osnovna škola|osnovne škole]] sve do završetka [[Školovanje|školovanja]].

== Istraga ==
Turske su pomorske vlasti odmah išle istražiti stvar. Sve je bilo jasno. Grčki je tanker bio u prekršaju, jer je plovio bez peljara i pogrješnom stranom tjesnaca. Pomorsku nesreću istraživala je četrnaesteročlana komisija koju su činili stručnjaci za [[pomorsko pravo]] i havarije te stručnjaci pomorskog osiguranja. Bili su iz Turske i ondašnje [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. Trinaest je članova glasovalo za to da je ''World Harmony'' kriv za nesreću, 97 %, a tanker ''Petar Zoranić'' samo 3 %. Jedan član komisije glasovao je da je tanker ''Petar Zoranić'' kriv 87%, a tanker ''World Harmony'' 13%. To je bio čovjek grčkog brodovlasnika Niarcosa.

== Poginuli ==
S ''M/T Petra Zoranića'' od posade poginuli su:
{| border="2" cellpadding="4" cellspacing="0" style="margin: 1em 1em 1em 0; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 90%;" 
|- bgcolor="#B0C4DE" align="center"
! Ime i prezime !! Godina rođenja !! Mjesto rođenja !! Položaj na brodu
|-
|-
|align="left"|'''Ante Sablić'''
|align="center"|1919.
|align="center"|Kostrena
|align="center"|zapovjednik
|-
|align="left"|'''Andrija Grdaković'''
|align="center"|1933.
|align="center"|Zemun
|align="center"|II. časnik palube
|-
|align="left"|'''Vasilije Martinović'''
|align="center"|1935.
|align="center"|Cetinje
|align="center"|III. časnik palube
|-
|align="left"|'''Marijan Bosanac'''
|align="center"|1932.
|align="center"|Zagreb
|align="center"|upravitelj RTG
|-
|align="left"|'''Radomir Radulić'''
|align="center"|1937.
|align="center"|Zadar
|align="center"|vježbenik RTG
|-
|align="left"|'''Ranko Kasum'''
|align="center"|1940.
|align="center"|Banja Luka
|align="center"|kadet
|-
|align="left"|'''Dinko Škifić'''
|align="center"|1929.
|align="center"|Soline
|align="center"|kormilar
|-
|align="left"|'''Ivan Karlić'''
|align="center"|1920.
|align="center"|Kukljica
|align="center"|kormilar
|-
|align="left"|'''Vjekoslav Stanić'''
|align="center"|1919.
|align="center"|Ugljan
|align="center"|kormilar
|-
|align="left"|'''Ivo Hordov'''
|align="center"|1937.
|align="center"|Preko
|align="center"|II. časnik stroja
|-
|align="left"|'''Ante Božičević'''
|align="center"|1942.
|align="center"|Krašić
|align="center"|vježbenik stroja
|-
|align="left"|'''Ante Perušić'''
|align="center"|1926.
|align="center"|Buzdohanj
|align="center"|vođa sisaljki
|-
|align="left"|'''Ante Miočić'''
|align="center"|1936.
|align="center"|Ražanac
|align="center"|mehaničar
|-
|align="left"|'''Stjepan Višković'''
|align="center"|1933.
|align="center"|Viškovići
|align="center"|mazač
|-
|align="left"|'''Marko Radan'''
|align="center"|1923.
|align="center"|Rab
|align="center"|ložač
|-
|align="left"|'''Josip Katačić'''
|align="center"|1928.
|align="center"|Ždrelac
|align="center"|ložač
|-
|align="left"|'''Šime Nemarić'''
|align="center"|1925.
|align="center"|Petrčane
|align="center"|čistač stroja
|-
|align="left"|'''Jure Žunić'''
|align="center"|1906.
|align="center"|Vinjerac
|align="center"|I. kuhar
|-
|align="left"|'''Miroslav Strenja'''
|align="center"|1936.
|align="center"|Debeljak
|align="center"|električar
|-
|align="left"|'''Mate Dorkin'''
|align="center"|1914.
|align="center"|Preko
|align="center"|I. konobar
|-
|align="left"|'''Zlatko Ivoš'''
|align="center"|1936.
|align="center"|Kali
|align="center"|II. konobar
|-
|}

* Poginuo je i turski [[Pomorski peljar|peljar]] s ''Petra Zoranića'' '''Cevdet Çubukçu'''.<ref name="denizgazete.com"/>
* Na grčkome tankeru ''World Harmonyju'' preživjelo je samo 12 od 41 člana posade. Nitko sa zapovjednog mosta nije preživio. 
* Na trećem brodu, turskom ''Tarsusu'', poginula su dvojica turskih carinika.

== Druga havarija ==
Podrtina ovog tankera nije imala mira ni poslije. Dana [[15. rujna]] [[1964.]] godine norveški brod ''Norborn'' udario je u podrtinu ''Petra Zoranića'' kod [[Kanlıca|Kanlıce]]. Izbio je požar, a nafta se izlila. Šteta je iznosila 20 milijuna ondašnjih dolara.

== Spomen ==
* Danas se fotografije i članci vezani uz tragediju tankera ''Petra Zoranića'' nalaze u pomorsko-povijesnoj zbirci Zavoda za povijesne znanosti [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]] u Zadru.<ref>[https://web.archive.org/web/20160305040809/http://nmz.hr/ostalo/knezeva-palaca-izlozba-pomorsko-nasljede-11-01-2012 Kneževa palača - pomorsko naslijeđe], nmz.hr, 11. siječnja 2012., (u međumrežnoj pismohrani archive.org 5. ožujka 2016.), pristupljeno 30. travnja 2019.</ref>
* Po poginulom peljaru s ''Petra Zoranića'' Cevdetu Çubukçuu nazvan je turski [[tegljač]], ''Pilot C. Çubukcu'' koji je izgrađen [[1979.]] godine<ref>[http://www.ship-hunters.be/SHDB/ph_svd.php?type=tug&id=2181 Pilot C. Çubukcu], ship-hunters.be, pristupljeno 30. travnja 2019. {{eng oznaka}}</ref> u brodogradilištu İzmir Alaybey.<ref name="denizgazete.com"/>
* Čanovi Udruge Petar Zoranić, vodstvo Tankerske plovidbe, Tankerkomerca i Turisthotela u spomen na pomorsku tragediju ''Petra Zoranića'' i stradale pomorce svake godine u Perivoju hrvatskih redarstvenika polažu vijenac podno Spomenika pomorcu, kojega su u znak zadarske pomorske tradicije darovali zadarski prekomorski iseljenici.<ref>Ante Vidović, [https://www.zadarskilist.hr/clanci/13122008/spomen-na-pomorce-s-petra-zoranica ''Spomen na pomorce s Petra Zoranića''], ''Zadarski list'', 13. prosinca 2008., pristupljeno 3. svibnja 2019.</ref><ref>Damir Maričić, [https://www.zadarskilist.hr/clanci/14122010/najveca-tragedija-vjecno-ce-se-pamtiti ''Najveća tragedija vječno će se pamtiti''], ''Zadarski list'', 14. prosinca 2010., pristupljeno 3. svibnja 2019.</ref><ref>R.I., [http://057info.hr/vijesti/2011-12-14/podsjetnik-na-21-pomorca-iz-plamena-bospora ''Podsjetnik na 21 pomorca iz plamena Bospora''], ''Zadarski list'', 057info.hr, 14. prosinca 2011., pristupljeno 3. svibnja 2019.</ref><ref> D.M., [http://www.057info.hr/vijesti/2018-12-02/vrsi-ce-u-parku-vrskih-pomoraca-postaviti-i-spomenik ''Vrsi će u Parku vrških pomoraca postaviti i spomenik'']:{{citat2|(...) u Zadru u kojem su spomenik pomorcu podigli zadarski iseljenici.}}, 057info.hr, 2. prosinca 2018., pristupljeno 3. svibnja 2019.</ref>

== Bilješke ==
#{{fusd|1}}Za tu knjigu Orhan Pamuk dobio je [[Nobelova nagrada|Nobelovu nagradu]] za književnost [[2006.]] godine.<ref name="library.foi.hr">[https://library.foi.hr/m3/kd1.php?B=20&sqlx=48317&ser=&sqlid=20&sqlnivo=&css=&H=&U=PAMUK,%20Orhan ''Istanbul: Grad, sjećanja'']:{{citat2|(...) ˝Istanbul: grad sjećanja˝ knjiga je o autorovu djetinjstvu i mladosti u rodnome gradu pedesetih godina prošloga stoljeća. Za ovaj roman autoru je dodijeljena Nobelova nagrada za književnost 2006. godine.}}, library.foi.hr, pristupljeno 11. svibnja 2019.</ref>

== Izvori ==
* [http://www.upss.hr/usv43/10vremeplov.pdf UPSS. Pripremio: Nikola Mladen Dadić]
* [http://www.wrecksite.eu/wreck.aspx?127015 Wrecksite: SS Petar Zoranic], wrecksite.eu {{eng oznaka}}
* Marijan Žuvić, [https://web.archive.org/web/20060507132400/http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000121/podlistak.htm ''Noć kad je Bospor gorio''], ''[[Slobodna Dalmacija]]'', 21. siječnja 2000. (u međumrežnoj pismohrani archive.org 7. svibnja 2006.)
* Slavica Mrkić Modrić, [http://www.vatrogasni-portal.com/news.php?readmore=5463 Vatrogasni portal - Vijesti: Zadar: ''50 godina - Sjećanje na noć kad je gorjelo more ne blijedi''], preuzeto iz ''Novog lista''.
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* Josip Portada, [https://www.zadarskilist.hr/clanci/14122010/pola-stoljeca-od-havarije-petra-zoranica ''Pola stoljeća od havarije "Petra Zoranića"''], ''[[Zadarski list]]'', 14. prosinca 2010. 
* Boris Kvaternik, [http://kurziv.net/najveca-hrvatska-pomorska-tragedija-i-mi-na-zalost-imamo-svoj-titanic/ ''Najveća hrvatska pomorska tragedija: I mi, na žalost, imamo svoj “Titanic”''], kurziv.net, 26. srpnja 2018.

[[Kategorija:Tankeri]]
[[Kategorija:Brodovi izgrađeni u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Pomorske nesreće]]