Vidi kôd stranice Quiriguá

<!--'''Quiriguá'''-->{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Arheološki park i ruševine Quirigue
|slika = SteleEQuirigua.JPG
|godina = [[1981.]] <small>(7. zasjedanje)</small>
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = i, ii, iv
|ugroženost = -
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/149
|država = {{ZD+X/G|GUA}}
<br>
{{Lokacijska karta|Gvatemala|width=200|float=center
|caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10
|label=Quiriguá|position=right
|lat_deg=15|lat_min=16|lat_sec=10|lat_dir=N
|lon_deg=89|lon_min=02|lon_sec=25|lon_dir=W
}}<small>Lokacija Quirigue u Gvatemali</small>
}}
'''Quiriguá''' ([[mayan]]ski [[glif]]: [[slika:Qirigua.png|20px|]]<ref>Simon Martin i Nikolai Grube ''Chronicle of the Maya Kings and Queens: Deciphering the Dynasties of the Ancient Maya'', 2000., London i New York: Thames & Hudson, str. 30. {{ISBN|0-500-05103-8}}.</ref>) je bio veliki [[Pretkolumbovska Amerika|pretkolumbovski]] [[grad]] [[Maya]]; danas arheološki lokalitet u jugoistočnom [[Gvatemala|gvatemalskom]] departmanu [[Izabal]]. Smješten je u općini Amates, na desnoj obali rijeke [[Motagua]], na 75 m nadmorske visine gdje se riječna dolina širi u ravnicu koja je redovito bila poplavljena i time jako plodna. Danas rijeka teče cijeli kilometar južnije od središta Quirigue, koji se nalazi 48&nbsp;km sjeverno od drugog važnog središta Maya, grada [[Copán]]a u [[Honduras]]u<ref>Matthew G. Looper, ''Lightning Warrior: Maya Art and Kingship at Quirigua'', 2003., Austin: University of Texas Press, str. 1. {{ISBN|0-292-70556-5}}</ref>.

Iako je ritualna arhitektura Quirigue jako skromna, ona ima raskošne [[skulptura|skulpture]], uključujući i najveće [[monolit]]ne pretkolumbovske spomenike podinute u Amerikama općenito<ref>Michael D. Coe, ''The Maya. Ancient peoples and places series'', London and New York: Thames & Hudson, 6. izdanje 1999., str. 191. {{ISBN|0-500-28066-5}}</ref>. Zbog toga je Arheološki park Quiriguá upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Amerikama]] još 1981. godine<ref>[http://patrimoniomundialguatemala.org/quirigua.html Službena stranica AP Quiriguá] {{es}} Preuzeto 27. prosinca 2011.</ref> jer su "njegove dojmljive stele i kameni kalendari iz 8. stoljeća nezamjenjivi izvori za proučavanje civilizacije Maya, a njegove zoomorfne i antropomorfne skulpture su među najatraktivnijim pretkolumbovskim spomenicima općenito".
[[Datoteka:Formative Period southern Mesoamerica 2.svg|mini|300px|lijevo|<center>Položaj Quirigue i drugih ranih središta Maya, te rudnici [[žad]]a (zeleno)]]
==Povijest==
[[Datoteka:QuiriguaGreatPlaza1.jpg|mini|lijevo|<center>Središnji obredni trg Quirigue]]
[[Datoteka:QuriguaBlockBMaudslay.jpg|mini|lijevo|<center>4 m dug monolit "Zoomorf B" iz 780. god. s prikazom krokodila-šumske zvijeri i hijeroglifskim tekstom]][[Datoteka:GT Quirigua StelaE.JPG|mini|<center>Najveća Stela E]]
[[Datoteka:QuiriguaStela1.jpg|mini|lijevo|<center>Pročelje Stele D s portretom kralja K'ak' Tiliw Chan Yopaata]]
[[Datoteka:Quirigua Zoom-P.jpg|mini|<center>Zoomorf P]]

Naseljen još od 2. stoljeća, Quiriguá je oko 550. godine postao gradom, kada je započela izgradnja akropole. Eksploatacija [[žad]]a i [[opsidijan]]a u gornjoj dolini rijeke Motagua, kojom je  čvrsto Quiriguá čvrsto vladala, izrodila je profitabilnu robnu razmjenu s obalnim lukama na [[Karibi]]ma. Ovaj monopol je postojao do kraja 9. stoljeća.

Procvat je grad Quiriguá doživio nakon 738. godine kada je kralj [[K'ak' Tiliw Chan Yopaat]] (723.-84.), prvi vladar koji je identificiran sa sigurnošću, pobijedio obližnju mayansku prijestolnicu [[Copán]], koji je do tada vladao Quiriguom. Tada je Quiriga postala prijestolnicom i upravnim središtem autonomne i prosperitetne države.

Iz razloga koji nisu potpuno jasni, Quirigua je u 10. stoljeću počeo propadati i u vrijeme dolaska europskih [[konkvistador]]a, kontrolu nad putom žaa je preuzeo [[Nito]], grad bliže [[Karipsko more|Karipskom moru]].

God. 1840. Frederick Catherwood je otkrio njegove ruševine i objevio je crteže njegove dvije stele u knjizi [[John Lloyd Stephens|Johna L. Stephensa]], ''Događaji na putovanju srednjom Amerikom, Chiapas i Yucatan''. Od 1881.-83., Alfred Maudslay je detaljno istražio ruševine, fotorafirao ih i odlio u gipsu najvažnije spomenike, čiji su odljevi danas u [[British Museum|Britanskom Muzeju]] u [[London]]u. God. 1910. cijelo okolno područje je postalo nasadom banana, a 120.000 m² je proglašeno arheološkom zaštićenom zonom.

Nakon detaljne studije Sveučilišta [[Pennsylvania]] i [[National Geographic Society|udruženja National Geographic]] od 1975.-80. godine, zaštićeno područje je uvećano na 3&nbsp;km² i proglašeno je Arheološkim parkom koji je 1981. godine postao UNESCO-va [[svjetska baština]].

Kako je Quirigua sagrađen u području velikog seizmičkog rizika, arheološki lokalitet je pretrpio nekoliko snažnih [[potres]]a u povijesti. Pored toga, nekoliko spomenika je žrtva ubrzane erozije zbog tropske klime<ref>Robert J. Sharer i Loa P. Traxler, ''The Ancient Maya'', Stanford, California: Stanford University Press, 6. izdanje 2006., str. 507. {{ISBN|0-8047-4817-9}}.</ref>.

=== Popis vladara Quirigue===

{| cellpadding="10"
|- valign="top"
|
* "Duh Tok" – 426.-?
* Tutuum Yohl K'inich –  oko 455.
* "Kornjačin oklop" – oko 480.-?
* "Korpa lubanja" – nepoznata vladavina
* Mih Toh – 493.-?  
|| 
* K'awiil Yopaat – oko 653.-? 
* [[K'ak' Tiliw Chan Yopaat]], poznat i kao "Cauac Nebo" ili "Kawak Nebo") – 724.-85.
* "Xul Nebo" – 785.-oko 795.  
* "Jantarno Nebo" – oko 800.-oko 810.
|}

== Znamenitosti ==

Monumentalni kompleksi koji se nalaze oko središnjeg trga, ceremonijalni trg i trg hramova su izvanredno složeni s vrlo razrađenim sustavom piramida, terasa i stubišta, koji su potpuno promijenili prirodnu konfiguraciju tla.

Proizvodnja monolitnih kamenih spomenika, [[stela]], sa tekstovima [[hijeroglif]]a, definira početak i kraj klasičnog razdoblja civilizacije Maya (600.-900.). Stele su i dalje glavni pismen ekronike ove izgubljene civilizacije, ali i ključ za njihov visoko napredan sustav [[kalendar]]a. Kao i većina Maya spomenika, one su podignute u spomen na neko razdoblje i značajne povijesne događaje. Tijekom kratkog vremena podizanja stela, Quirigua je bio jedan od samo dvaju gradova gdje su se redovito dizali spomenici koji obilježavaju kraj petogodišnjeg razdoblja. Ove ogromne kamene monolitne skulpture su vješto su izrezbarene bez uporabe metalnog oruđa, jedinim dostupnim alatima - kamenim dlijetima i drvenim batovima. Većina spomenika je licem okrenuto sjeveru, čime je rano jutarnje sunce isticalo reljefnost površine.

''Stela E'' je bila posvećena 771. godine i najpoznatiji je kamen Maya na svijetu. Ona je visoka 10,6 m, 1,5 m široka i debela 1,2 m, te teži oko 59 [[tona]]. Ovaj divovski biljeg stoji kao spomenik drevne civilizacije Maya i zaboravljenog vladara grada Quirigua koji je na njegovom pročelju prikazan, tri puta veći od prirodne veličine. U neposrednoj blizini nalaze se 21 drugi spomenik, koji su najbolji primjeri klasičnog mayanskog klesarstva.

==Izvori==
{{izvori}}
* William R. Coe, ''Tikal: Guía de las Antiguas Ruinas Mayas. Guatemala'', Piedra Santa, 1967.-1988. {{ISBN|84-8377-246-9}}. {{es}}

==Poveznice==
{{commonscat|Quirigua}}
* [[Pretkolumbovska umjetnost]]
* [[Palenque]] ([[Meksiko]])
* [[Tikal]] ([[Gvatemala]])
* [[Copan]] ([[Honduras]])

==Vanjske poveznice==

*[http://www.mayadiscovery.com/ing/archaeology/quirigua.htm Enigmatic Quiriguá] {{eng oznaka}}
*[http://www.authenticmaya.com/quirigua1.htm Povijest i galerija fotografija] {{eng oznaka}}

{{coord|15|16|10|N|89|02|25|W|region:GT_type:landmark|display=title}}

[[Kategorija:Drevni gradovi Gvatemale]]
[[Kategorija:Mayanski arheološki lokaliteti]]
[[Kategorija:Megalitska kultura]]
[[Kategorija:Nacionalni parkovi u Amerikama]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Americi]]