Vidi kôd stranice Predrag Raos

<!--'''Predrag Raos'''-->{{Književnik 
| Ime            = Predrag Raos 
| boja           = #B0C4DE 
| slika          = Predrag Raos 260408 2.jpg 
| veličina       = 
| opis slike     =  
| puno ime       = Predrag Raos
| pseudonim      = Astor Petz
| rođenje        = [[23. lipnja]] [[1951.]]<br>[[Zagreb]], [[Hrvatska]]
| smrt           = 
| zanimanje      = [[književnik]] i prevoditelj
| nacionalnost   = [[Hrvati|Hrvat]]
| period pisanja = [[1978.]]- danas 
| vrsta          = [[roman]], [[esej]], [[drama]], [[novela]], [[kratka priča]]
| teme           = 
| period         = 
| supruga        = 
| suprug         = 
| djeca          =  
| djela          = 
| potpis         = 
| web            = 
|fusnote         = 
}}
'''Predrag Raos''' ([[Zagreb]], [[23. lipnja]] [[1951.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] [[Književnost|književnik]]. Piše pretežno [[Znanstvena fantastika|znanstvenu fantastiku]] i [[Satira|satiru]].

== Životopis ==
Predrag Raos rođen je 23. lipnja 1951. u Zagrebu kao sin književnika [[Ivan Raos|Ivana Raosa]] i brat blizanac kemičara [[Nenad Raos|Nenada Raosa]], autora popularnoznanstvenih knjiga. Književno stvara još od vrtića, a novinarstvom se bavi od srednje škole kada je bio urednik školskog lista "Pogledi" i suradnik "Omladinskog tjednika". 

U jeku [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskog proljeća]] upisuje [[Kemija|kemiju]] na [[Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu|Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu]] te se odmah uključuje u studentski pokret pisanjem u "Studentskom listu" i nastupima po zborovima zbog čega je nakon Karađorđeva bio osuđen na desetomjesečnu zatvorsku kaznu (kasnije pretvorenu u uvjetu), godinama bio bez pasoša, mogućnosti objavljivanja pod vlastitim imenom, svjedodžbe o moralno-političkoj podobnosti te šanse za stipendiju i pristojno zaposlenje. Diplomira anorgansku kemiju 1975. nakon čega dvaput zaredom pokušava magistrirati na području homogene katalize, ali u tome ne uspijeva zbog loših materijalnih prilika i nespojivosti eksperimentalnog rada koji zahtjeva kontinuitet sa životom slobodnog umjetnika. Kemijskom strukom se stoga nikad nije profesionalno bavio. 

Kao student piše mnoštvo priča, članaka i feljtona, ali zbog političke nepodobnosti prisiljen je objavljivati nepoptisano, pod tuđim imenom ili pod pseudonimima ''Astor Petz'' i ''Pero Rotha''. 

Raos je debitirao [[1978.]] godine omladinskim [[roman]]om ''22. rujna: roman o jednom maturalcu'' (pretiskan 1990. i 2004. godine), no najistaknutije tematsko područje njegova pisanja je [[znanstvena fantastika]] ([[ZF]]). Stvarni izlazak iz anonimnosti doživljava [[1979.]] godine objavljivanjem romana ''Brodolom kod Thule,'' monumentalnog [[roman|romana]] u dva sveska, ustvari futurističkom alegorijom na Hrvatsko proljeće. Nakon toga radi manje-više kontinuirano, živeći uglavnom od prevođenja. Već je ''Brodolom kod Thule'' pokazao Raosove karakteristične postupke koje će koristiti u svome znanstvenofantastičnom opusu: plauzibilnu futurističku viziju, utemeljenu u prirodnim znanostima, te omekšavanje koncepta [[Znanstvena_fantastika#Tvrda_ZF|tvrdog SF-a]] ''(hard SF)'' uvođenjem tema društvenih znanosti: sociološke, kulturalne i filozofske tematizacije moguće budućnosti i izazova što ih ona postavlja pred čovječansvo i pojedinca. Slične teme i visoko razvijen književni stil Raos pokazuje i u nizu [[novela]] objavljivanih većinom u ''[[Sirius (časopis)|Siriusu]]'' 1980-ih (npr. ''Bijelo,'' br. 118; ''Desna hemisfera,'' br. 139; ''Škorpion na jeziku,'' br. 151). Roman ''Nul effort'' (1990.) ponajbolji je domet takva koncepta i Raosova opusa. 

Krajem 1980-ih, pod optužbama da je pro-četnički ekstremist biva isključen iz [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika]] iako je bit sukoba ustvari bio u tome što je Raos smatrao da se strukovne udruge poput Društva hrvatskih književnika ne bi smjele miješati u dnevnu politiku nego ostati svjetonazorski neutralne. Svoje verbalne sukobe sa vodstvom Društva (Dragutinom Tadijanovićem, Marijom Peakić-Mikuljan, Dubravkom Horvatićem, Slavkom Mihalićem i Antunom Šoljanom), fizički sukob sa kolegom Branimirom Donatom te sam čin izbacivanja iz Društva detaljno je opisao u knjizi ''Uhvaćen za izraz''. 

Nakon osamostaljivanja Hrvatske, Raos je ponovno proskribiran, ovaj put kao komunistički ekstremist i jugounitarist zbog čega mu je objavljivati knjige postajalo sve teže, isključivo kod malih i malo poznatih nakladnika. Promocije knjiga 1990-ih su mu zabranjivane, a od strane HDZ-ovih vlasti bio je šikaniran na sve moguće načine. 

U to je vrijeme i politički aktivan; bio je i zastupnik u Gradskoj skupštini Grada Zagreba na listi Akcije socijaldemokrata hrvatske (ASH).

Nakon gašenja ''Siriusa'' 1990., njegove znanstvenofantastične novele pojavljivale su se rjeđe (''Studentski list; Start nove generacije;'' [[SFera|SFerine]] godišnje zbirke hrvatskoga SF-a ''Dnevnici entropije'' /1996., nova verzija novele ''Bijelo''/ i ''Kvantni portali imaginacije'' /1997., ''Stvaranje svijeta''/; ''Monolith'' 1 /1998., nova verzija novele ''Škorpion na jeziku''/). Svoj doprinos nastanku znanstvenofantastičnog izdavaštva u samostalnoj državi dao je prijevodima za prve privatne nakladnike znanstvene fantastike, odreda sudionike SF scene 1980-ih (za Izvore [[Damir Mikuličić|Damira Mikuličića]], Algoritam Nevena Antičevića, ''[[Futura|Futuru]]'' i kratkotrajnu SF biblioteku  Krste A. Mažuranića kod nakladničke kuće Lukom, Zagrebačku nakladu Zdenka Vlainića).

Kratki roman ''Mayerling'' (1996.), nastao od istoimene radiodrame, pokazao je Raosov stil suprotan "epskomu": tu su i dalje bile njegove prepoznatljive filozofske preokupacije, s pojačanom dozom moralizma, ali provedene kroz pregnantnu strukturu vrlo kratkog romana sa suzdržanim pripovjedačkim postupcima. Znanstvenofantastični roman za djecu ''Od rata do zvijezda'' (1996.) jedno je od prvih djela na temu [[Domovinski rat|Domovinskog rata]].

Raosov drugi tematski krug jest parodijski [[humor]]. Unutar njegova znanstvenofantastičnog opusa on se očituje u parodijskim novelama (u ''Siriusu'', ciklus ''Blesave priče'') te u romanu ''Mnogo vike nizašto'' (1985.). No, parodija najviše dolazi do izražaja u drugim žanrovima: kriminalističkom (''Ubijte Hamleta!,'' 1986.) i erotskom (''Ta današnja smradež,'' 2002.). Karnevaleskne razmjere Raos doseže nadahnut hrvatskom [[Politika|politikom]] (drama ''Zemlja Mrak,'' 1998.; roman ''Tajna Piranskog trokuta,'' 2002.), i svojom polemikom s Društvom hrvatskih književnika, koja je inspirirala knjigu polemika ''Uhvaćen za izraz'' (1995.) i parodijska djela poput postmodernističkoga romana ''Doživljaji Supermačka Cicija, Kraljevskog Muholovca: knjiga za one koji vole mačke, a ljude baš i ne'' (1998.).

Godine [[2006.]] Raos je objavio opsežni znanstvenofantastični roman ''Vertikala,'' napisan u tradiciji njegovih ranijih romana ''Brodolom kod Thule'' i ''Nul effort'', označivši tako povratak svojim starim žanrovskim i tematskim preokupacijama. Nakon učlanjenja u [[Društvo hrvatskih književnika|Hrvatsko društvo pisaca]], objavio je više knjiga i čak dobio stipendiju Ministarstva kulture za pisanje romana. Godine 2007. objavio je opsežan [[Fantastika|fantastični]] roman ''Let Nancija Konratata'', a 2012. filozofsko-fantastični roman ''Knjiga o Jobu'', iz predviđenoga ciklusa romana u koji pripada i ''Let Nancija Konratata'', a u kojemu se jedan čovjek u zatvorenoj sobi obraća Bogu. Također je nastavio s medijskim pojavljivanjem: krajem 2006. godine prošao je dva kruga HRT-ove emisije ''Piramida'' te bio s [[Robert Knjaz|Robertom Knjazom]] uhićen u [[Egipat|Egiptu]], gdje su snimali [[RTL]]-ovu emisiju ''Koledžicom po svijetu''. Redovito se pojavljivao u emisiji Željka Malnara "[[Noćna mora Željka Malnara|Noćna mora]]" (zagrebačka televizija Z1). Godine 2013. počinje voditi emisiju [[Ni mi je jasno]].

Zbog incidenta [[28. studenoga]] [[2013.]] godine na konferenciji za novinare u prostorijama Hrvatskog društva pisaca, isključen je iz članstva i toga društva književnika,<ref>[http://www.hrvatskodrustvopisaca.hr/hr/dogadanje/odluka-upravnog-odbora-o-iskljucenju-predraga-raosa-iz-hdp-a-801 Odluka Upravnog odbora o isključenju Predraga Raosa iz HDP-a], hrvatskodrustvopisaca.hr, pristupljeno 1. lipnja 2016.</ref>, ovaj put pod optužbama za desničarski ekstremizam, nakon čega se rjeđe pojavljuje u javnosti i manje objavljuje.

Raos je za libreto za [[mjuzikl]] ''U životu sve je igra'' i scenski monolog ''Zdrav razum'' dobio [[Nagrada za dramsko djelo "Marin Držić"|Nagrade za dramsko djelo "Marin Držić"]], a jedina njegova [[drama]] postavljena u profesionalnom kazalištu, ''Zemlja mrak,'' skinuta je [[1999.]] godine s repertoara zbog "aluzija" na [[Franjo Tuđman|Franju Tuđmana]]. Godine 2006. Raos je objavio prvu knjigu drama, ''U životu sve je igra: tri mjuzikla'', u kojoj je u dramskoj formi preradio tri ranija romana, ''Ubijte Hamleta!'', ''Od rata do zvijezda'' i ''22. rujna'' (pod naslovom ''U životu sve je igra''). 

Raos je 2019. dobio prvu Nagradu za dramsko djelo "Marin Držić" za dramski tekst ''Raj pa kraj''.<ref>[https://www.jutarnji.hr/kultura/knjizevnost/predragu-raosu-pripala-prva-nagrada-za-dramski-tekst-raj-pa-kraj-pohvale-satiricnom-tekstu-o-bozjoj-kreaciji-adama-i-eve-uz-asistiranje-lucifera/8475560/ PREDRAGU RAOSU PRIPALA PRVA NAGRADA ZA DRAMSKI TEKST 'RAJ PA KRAJ' Pohvale satiričnom tekstu o Božjoj kreaciji Adama i Eve uz asistiranje Lucifera], jutarnji.hr, pristupljeno 18. lipnja 2019.</ref>

== Bibliografija ==
{{col-begin|width=auto}}
{{col-break}}
'''Romani'''

*''22. rujna'' (1978)
*''Brodolom kod Thule'' (1979)
*''Mnogo vike nizašto'' (1985)
*''Ubijte Hamleta!'' (pseud. Astor Petz) (1986)
*''Nul effort'' (1990)
*''Mayerling'' (1996)
*''Doživljaji Supermačka Cicija Kraljevskog Muholovca'' (1996)
*''Od rata do zvijezda'' (1996)
*''Tajna Piranskog trokuta'' (2002)
*''Šargarepa'' (2003)
*''Vertikala'' (2006)
*''Let Nancija Konratata'' (2007)
*''Knjiga o Jobu'' (2012)
*''Bijelo'' (2018)

'''Novele'''

* ''Bijelo'' (1986)
* ''Desna hemisfera'' (1987)
* ''Škorpion na jeziku'' (1988)
* ''Stvaranje svijeta'' (1998)

'''Zbirke novela'''

*''Ta današnja smradež'' (2002)
*''Škorpion na jeziku'' (2007) 

{{col-break}}
'''Kratke priče'''

* ''Poštovani uredniče'' (1980)
* ''Anabioza'' (1982)
* ''Osvajač'' (1983)
* ''Posudi mi grudi'' (1985)
* ''Odgovor'' (1986)
* ''Prodano!'' (1987)
* ''Elektroseks'' (1988)
* ''Ljepota i dobrota'' (1989)
* ''Spašavanje svijeta'' (1989)

'''Zbirke kratkih priča'''

* ''Galeb Av Av i druge priče'' (2006)
* ''Hrvatski bog s Marsa'' (2007)

'''Drame'''

* ''U životu je sve igra'' (1991)
* ''Zemlja mrak'' (1998)
* ''Zdravi razum'' (2002)
* ''Raj pa kraj'' (2018) 

'''Zbirke drama'''

* ''Romeo i Trnoružica'' (2007)
* ''Galeb Av Av i Galeb Gnjav Gnjav'' (2007)

'''Libreta'''

* ''Sve mlađa mama'' (2007)

{{col-break}}
'''Zbirke libreta'''

*''U životu sve je igra'' (2006)

'''Parodije'''

*''Naprijed natrag!''  (2007)
*''Sprijeda straga'' (2008)

'''Polemike'''

*''Uhvaćen za izraz'' (1995)
{{col-break}}
{{col-end}}

== Filmografija ==

{| class="wikitable sortable"
! Godina
! Naslov
! Uloga
! class="unsortable" | Bilješke
|-
| 2000.
| ''Poezija i revolucija - studentski štrajk 1971.''
| On sam
| Pojavljuje se u arhivskoj snimci
|-
| 2006.
| ''[[Ajde, dan... prođi...]]''
|Bivši pilot
|-
|}

== Nagrade ==
* 1986.: Nagrada za znanstvenu fantastiku [[SFERA]], za roman ''Mnogo vike nizašto''. 
* 1989.: Nagrada za znanstvenu fantastiku SFERA, za priču ''Škorpion na jeziku''.
* 1991.: Nagrada za znanstvenu fantastiku SFERA, za roman ''Nul effort''.
* 1991.: Nagrada "Lazar Komarčić"{{fusg|1}} za roman ''Nul effort''.<ref>{{srp oznaka}} [https://web.archive.org/web/20061112043521/http://lazarkomarcic.org.yu/nagrada.php Nagrada Lazar Komarčić], (u pismohrani archive.org 12. studenoga 2006.), pristupljeno 1. lipnja 2016.</ref>
* 1997.: Nagrada za znanstvenu fantastiku SFERA, za roman ''Od rata do zvijezda''.
* 2008.: Nagrada za znanstvenu fantastiku SFERA, za fantastički roman ''Let Nancija Konratata''. 
* 2018.: Nagrada za dramsko djelo "Marin Držić" za dramski tekst ''Raj pa kraj''.

== Bilješke ==
# {{fusd|1}}Nagrada koja se dodjeljuje u Srbiji od 1984. godine za najbolja djela [[Fantastika|fantastike]] objavljena u prethodnoj godini za najbolje književne forme.<ref>{{srp oznaka}} [http://emitor.rs/o-drustvu/ ''Emitor'' (Glasilo Društva ljubitelja fantastike "Lazar Komarčić") - O društvu], emitor.rs, pristupljeno 1. lipnja 2016.</ref> 

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.vecernji.hr/biografije/predrag-raos-595 Predrag Raos u ''VL biografijama'']

{{GLAVNIRASPORED:Raos, Predrag}}
[[Kategorija:Dobitnici nagrade za dramsko djelo Marin Držić]]
[[Kategorija:Hrvatski književnici]]
[[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]]
[[Kategorija:Hrvatski pisci za djecu]]
[[Kategorija:Hrvatski romanopisci]]
[[Kategorija:Pisci znanstvene fantastike]]
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]