Vidi kôd stranice 101. pukovnija "Ante Knežević-Krpe"

<!--'''101. pukovnija "Ante Knežević-Krpe"'''-->[[Datoteka:Logo of Croatian Defence Council 2.svg|mini|200px|Oznaka Hrvatskog vijeća obrane u Bihaću]]
'''101. pukovnija "Ante Knežević-Krpe"''' je bila postrojba [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]] koja je pomogla u obrani [[Bihać]]a tijekom [[Rat u BiH|agresije na BiH]] ([[1992.]] – [[1995.]]). Poznata i kao '''Bihaćki HVO''' ili '''Hrvatsko vijeće obrane regije Bihać''', njezine jedinice ni u jednom trenutku [[Rat u BiH|rata u BiH]] nisu bile u sukobu s [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armijom RBiH]]. Čitavo vrijeme su se borile za jedinstvenu i cjelovitu nedjeljivu državu [[BiH|Bosnu i Hercegovinu]]. Bihaćki HVO je imao slabe ili gotovo nikakve veze sa [[HVO]]-om [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske zajednice Herceg-Bosne]].

==Ratni put==
===Početak===
[[HDZ BiH|HDZ]] općine [[Bihać]] je donio odluku, u trenutku [[rat u BiH|agresije]] srpskih snaga na [[Bosanska Krupa|Bosansku Krupu]] da stranka [[HDZ]] preraste u organizaciju koja će obuhvatiti sve [[Hrvat]]e bez obzira na politička uvjerenja, kao i one koji joj se žele pridružiti. Rješenje je nađeno u imenu [[HVO|Hrvatskog vijeća obrane]]. 

S [[Herceg-Bosna|Hrvatskom Republikom Herceg-Bosnom]], Bihaćki HVO u početku nije imao nikakvih kontakata niti sprovođenja političkih ciljeva. Bihaćki HVO nikad nije poduzeo inicijativu o podjeli [[Bihać]]a na tri nacionalne općine, a srpskoj inicijativi o podjeli Bihaća oštro se suprotstavio.

Predsjednik Bihaćkog HVO-a [[Tomislav Dretar]] bio je  potpredsjednik Predsjedništva Općine [[Bihać]] i član Predsjedništva Okruga [[Bihać]], potpredsjednik Izvršnog odbora Općine Bihać bio je Hrvat [[Mladen Šenda]], a zamjenik Zapovjednika ŠTO Bihać [[Hrvat]] Matija Ćosić, bivši kapetan [[JNA]], kao i tajnik Tajništva za narodnu obranu Općine Bihać Hrvat Vid Šantić, Zapovjednik Aerodroma potpukovnik Goran Bulut, također [[Hrvat]], potpukovnik u Stožeru Zrakoplovnog korpusa Ivan Prša - "[[Hrvat]]" ali ne i član HVO-a jer naprotiv, bio mu je otvoreni protivnik koji je HVO držao Dretarovom privatnom vojskom. Pa, potpukovnik pilot nadzvučnih aviona Josip Barunović dozapovjednik u Stožeru HVO-a i jedan od osnivača zrakoplovstva (zrakoplovne grupe) u ratnom [[Bihać]]u, načelnik stožera 502. hrvatsko-muslimanske pješačke brigade Petog korpusa i zapovjednik HVO-a Bihać general-major [[Vlado Šantić]]; kao i brojni drugi. 

Službena izjava Prvog Predsjednika i Zapovjednika Bihaćkog Hrvatskog vijeća odbrane pukovnika Tomislava Dretara glasi:

''Hrvatsko vijeće obrane u Bihaću, samonikla je organizacija Hrvata u Bihaću koji su, spoznavši da je rat Srbije protiv Hrvatske pokrenut s ciljem osvajačkog pohoda za stjecanje novih teritorija, kao toliko puta u srpskoj povijesti i da se radi o zatiranju svih onih koji se zovu Hrvatima, kao toliko puta u povijesti, i da će se rat proširiti i na BiH s istim ciljem, ali da će genocidni pohod Srba sručiti se i na Bošnjake, taj trenutak morali dočekati spremni i udruženi sa svojim susjedima - Bošnjacima.''

===1. pješačka bojna===
Bihaćki HVO je osnovao Prvu hrvatsku bihaćku pješačku bojnu koju je [[Tomislav Dretar]] doveo pod zapovjedništvo Komande ŠTO Bihać, a nedugo zatim je ona ušla u sastav Druge hrvatsko-muslimanske pješačke brigade, čiji je zapovjednik bio kapetan [[Atif Dudaković]], netom pristigao iz Mladićeve artiljerije iz [[Knin]]a, a načelnik stožera je bio Vlado Šantić također netom pristigao iz okružja svog ujaka [[Mate Boban]]a, koji će kasnije, nakon smjenjivanja Tomislava Dretara i više neuspjelih pokušaja atentata preuzeti zapovjedništvo nad HVO-om u Bihaću. Iako su odnosi HVO-a i [[Armija BiH|Armije BiH]] ostali dobri tijekom cijelog rata, odnosi između Dudakovića i Šantića su bili otvoreno sukobljeni. Kasniji misteriozni nestanak Vlade Šantića, mnogi upravo pripisuju [[Atif Dudaković|Atifu Dudakoviću]].
[[Datoteka:Pismo generalu Stipeticu01.JPG|mini|Izvještaj pukovnika Tomislava Dretara generalu [[Petar Stipetić|Petru Stipetiću]]]]
Bihaćki HVO je najmanje do kraja [[1992.]] godine, pod zapovjedništvom Tomislava Dretara bio  ''hrvatski element u obrani Ustava i teritorije [[Bosna i Hercegovina|Republike BiH]], združen s bošnjačkim elementom zajedničke i jedinstvene države''.

Tomislav Dretar je smijenjen na inicijativu liječnika Ante Šantića na neregularan način i to s omjerom 50% glasova protiv njegovog smjenjivanja, 48% za njegovo smjenjivanje i jedan suzdržani glas. Tomislav Dretar nije glasao.

===Nova politika HVO Bihać sa Šantićem na čelu===
[[Vlado Šantić]] je postao zapovjednikom HVO-a Bihać i Okruga [[Bihać]] u prilično nategnutim, ali ipak tolerantnim i općenito dobrim odnosima [[Armija BiH|Armije BiH]] i HVO Bihać, dviju sastavnica jedne zajedničke vojske na području Bihaća. Nakon dolaska na mjesto zapovjednika, Vlado Šantić je krenuo sa otvorenijom poltikom prema [[Herceg-Bosna|Hrvatskoj Republici Herceg-Bosni]]. Šantić je u jeku najžešće i posljednje četničke ofanzive povukao hrvatske snage sa Zavaljskog platoa što je ostavilo otvoren prostor [[četnici]]ma za ulazak u grad. Nastradala su gotovo sva hrvatska sela, a da bi se popravila ta šteta i povratila zauzeta teritorija izgubljeno je nepotrebno dvadesetak ljudskih života, većinom iz postrojbe Tigrovi [[Armija BiH|Armije BiH]]. Vlado Šantić nestao je u opskurnim, nikad do kraja istraženim okolnostima iz Hotela "Sedra" nadomak [[Bihać]]u, [[8. ožujka]] [[1995.]] godine, kamo je došao na sastanak s Dudakovićem. Iako je ispaljeno desetak hitaca, [[Atif Dudaković|Dudaković]], koji se nalazio dvadesetak metara udaljen, u istom hotelu izjavljuje da ništa nije ni čuo ni vidio.

Poslije nestanka Vlade Šantića, pod misterioznim okolnostima, za Zapovjednika HVO-a općine Bihać došao je potpukovnik [[JNA]], inače načelnik Doma [[JNA]] u [[Bihać]]u i potonji brigadir [[Armija BiH|Armije BiH]] Ivan Prša. Koji je od samog početka bio odbojan prema ulasku u HVO. Dogovor [[Armija BiH|Armije BiH]] i HVO Bihać obuhvaćao je stav da se zapovjednici postrojbi nacionalno jednorodnih biraju i postavljaju od nadležnih nacionalnih struktura, što nije bio slučaj s Ivanom Pršom danas SDP liderom u [[Bihać]]u. U toj stranci [[Hrvati]] ne čine ni 1% članstva.

[[Kategorija:Postrojbe HVO-a]]
[[Kategorija:Povijest Bihaća]]