Vidi kôd stranice Viktor Mihajlovič Vasnjecov

<!--'''Viktor Mihajlovič Vasnjecov'''-->{{Infookvir likovni umjetnik
|ime        = Viktor Mihajlovič Vasnjecov
|period           = [[Realizam (likovna umjetnost)|realizam]]/[[romantizam]]
|slika             = Wiktor Michajlowitsch Wassnezow 003.jpg
|veličina              = 250px
|opis              = Autoportret iz 1873. god.
|rođenje      = [[15. svibnja]] [[1848.]]<br>[[Lopjal]] kod [[Kirov|Vjatke]], [[Rusija]]
|smrt             = [[23. lipnja]] [[1926.]] <br>[[Moskva]]
|vrsta            = [[slikarstvo]], [[scenografija]], arhitektura
|praksa       = 
|utjecao       = [[socrealizam]]
|utjecali= 
|djela  = ''[[Vitez na raskršću]]''<br>''Pokretna kuća''<br>''[[Leteći tepih]]'' 
}}

'''Viktor Mihajlovič Vasnjecov''' (rus. Ви́ктор Миха́йлович Васнецо́в) ([[Lopjal]] kod [[Kirov|Vjatke]], [[15. svibnja]] [[1848.]] - [[Moskva]], [[23. lipnja]] [[1926.]]) je bio [[Rusija|ruski]] [[umjetnik]] specijaliziran za [[mitologija|mitološke]] i [[povijest|povijesne]] teme. Smatra se vodećom figurom ruskog pokreta [[historicizam|historicističke obnove]] u umjetnosti.
[[Slika:Vasnetsov Moving House.jpg|mini|lijevo|<center>''Pokretna kuća'', 1876., ulje na platnu, 53 x 67 cm, [[Galerija Tretjakov]], Moskva.]]

== Životopis ==
[[Slika:Victor_Vasnetsov_-_Knight_at_the_Crossroads_-_Google_Art_Project.jpg|mini|lijevo|<center>''[[Vitez na raskršću]]'', 1882., ulje na platnu.]]
[[Image:Die drei Bogatyr.jpg|mini|lijevo|<center>''[[Bogatyr]]i'', 1898.]]
[[Slika:Vasnetsov Acrobats.jpg|mini|200px|<center>''Akrobati u pariškom predgrađu'', 1877., ulje na platnu, 221 x 136 cm, Sankt-Peterburg.]]
Viktor Vasnjecov je rođen [[1848.]] god. u zabačenom selu Lopjal, u [[Vjatska gubernija|Vjatskoj guberniji]] (danas u [[Kirovska oblast|Kirovskoj oblasti]]), u obitelji seoskog svećenika, Mihajla Vasiljeviča Vasnjecova, koji je mladom umjentiku usadio ljubav prema [[Filozofija|filozofiji]], [[Prirodne znanosti|prirodnim znanostima]], [[Astronomija|astronomiji]] i [[Slikarstvo|slikarstvu]]. Njegov djed je bio priznati slikar [[ikona]], a njegov brat Apollinar je također postao slikarom, dok je drugi brat postao učiteljem. Još kao desetogodišnji učenik u sjemeništu, Viktor je pomagao izbjeglom poljskom slikaru Mihajlu Elwiru Andriolliju da oslika [[freska|freske]] za katedralu [[Aleksandar Nevski|Aleksandra Nevskog]] u Vjatki.

God. [[1867.]], prodajom svojih slika financirao je svoj put u prijestolnicu, [[Sankt-Peterburg]], da otpočne studij umjetnosti. Tamo je primljen u Carsku akademiju umjetnosti gdje se sprijateljio s [[Ivan Kramskoj|Ivanom Kramskojem]], vođom pokreta [[Peredvižnjiki]] koji su se pobunili protiv [[Akademizam|akademizma]] i kolegom studentom a kasnije slavnim slikarom, [[Ilja Jefimovič Rjepin|Rjepinom]]. Ironično za umjetnika koji je najslavniji kao slikar mitoloških i povijesnih prikaza, no on je isprva grozničavo izbjegavao ove teme. Ranih 1870-ih je za svoje slike suvremenog života, kao što su „Provincijski prodavač knjiga“ ([[1870.]]) i „Dječak s bocom votke“ ([[1872.]]), dobio brončanu medalju na [[Svjetska izložba|Svjetskoj izložbi]] u [[London]]u ([[1874.]]). Njegove [[žanr slikarstvo|žanr slike]], kao što su „Seoski pjevači“ ([[1873.]]) i „Pokretna kuća“ ([[1876.]]) su toplo primljene u demokratskim krugovima ruskog društva.

Od [[1876.]] seli se u koloniju peredvižnjika u [[Pariz]] gdje je proučavao klasične, ali i suvremene slikare poput [[Impresionizam|Impresionista]]. U Parizu se počeo zanimati za ruske bajke i započeo je neke svoje slavne slike (''[[Ivan Carević]] na sivom vuku'' i ''Žar ptica''), a bio je i model za Rjepinovu slavnu sliku „[[Sadko]] u podvodnom carstvu“.

God. [[1877.]] vratio se u [[Moskva|Moskvu]] gdje se koncentrirao na ilustriranje ruskih bajki i herojskih epova (bilina), poput njegovih najslavnijih slika: ''[[Vitez na raskršću]]'' ([[1882.]]), ''[[Princ Igor]] na bojnom polju'' ([[1878.]]), ''Tri carevne u podzemnom carstvu'' ([[1879.]]), ''Čarobni tepih'' ([[1880.]]), i ''Aljonuška'' ([[1881.]]). Kako one nisu bile prihvaćene od kritike, koja je preferirala realizam peredvižnjika, vratio se religijskom slikarstvu i ikonama u Abramcevo za svoga mecenu, Savvu Mamontova. Od [[1884.]] do [[1889.]] god. oslikao je freske u [[Katedrala Svetog Vladimira u Kijevu|katedrali sv. Vladimira u Kijevu]] u kojima je spojio ruske i zapadnoeuropske tradicije vjerskog slikarstva.

God. [[1885.]] slikar je studijski otputovao u [[Italija|Italiju]], a iste godine je dizajnirao kostime za operu „''[[Snjeguljica]]''“ [[Nikolaj Rimski-Korsakov|Rimski-Korsakova]]. Zajedno s bratom Apollianarijem je [[1897.]] god. uradio i cjelokupan dramski dizajn za još jednu premijeru Rimski-Korsakova, ''[[Sadko]]''.

Na prijelazu stoljeća više se bavio "bajkovitom" [[Historicizam|historicističkom]] arhitekturom. Njegov prvi nacrt bio je za crkvu u [[Abramcevo|Abramcevu]] ([[1882.]]), koju je izgradio [[Vasilij Polenov]]. God. [[1894.]] dizajnirao je [[Kuća-muzej V.M. Vasnjecova|svoju kuću]] u Moskvi, a [[1898.]] ruski paviljon za svjetsku izložbu u [[Pariz]]u. Najslavnija njegova bajkovita ruska zgrada je [[Galerija Tretjakov]] ([[1904.]]), a od [[1906.]] do [[1911.]] god. dizajnirao je mozaike za [[Katedrala Alekasandra Nevskog u Varšavi|Katedralu Aleksandra Nevskog u Varšavi]]. Kada je postao njenim upraviteljem, Galerija Tretjakov je postala njegov drugi dom, te je čak jedno vrijeme dio svojih prihoda koristio za bogaćenje njene kolekcije.

Nakon [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]] [[1917.]] god., Vasnjecov je kao upravitelj galerije pomogao zaštiti neke vjerske slike iz mnogih moskovskih crkava (od kojih su najpoznatije one [[Aleksandr Andrejevič Ivanov|Aleksandra Ivanova]]), te ih sklonio u galeriju Tretjakov. Sljedeće godine je čak sudjelovao u dizajniranju vojne uniforme novoosnovane [[Crvena Armija|Crvene Armije]] i njemu se prepisuje dizajn vojne kape, tzv. buđonovke (izvorno ''bogatirka'') koja je podsjećala na [[kupa]]ste šljemove [[Kijevska Rus'|starih Rusa]].

== Baština ==
Astronom [[SSSR|Sovjetskog Saveza]] [[Ljudmila Zuravljova]] je maleni planet, koji je otkrila [[1978.]] god. nazvala [[3586 Vasnetsov]], upravo po slavnoj braći slikarima<ref>Schmadel, Lutz D., [http://books.google.com/books?q=3575+Anyuta Dictionary of Minor Planet Names], Springer Verlag, New York, str. 301., {{ISBN|3540002383}}</ref>

== Galerija odabranih djela ==
<center><gallery>
Image:Vasnetsov Kuindzhi.jpg|[[Arhip Kuindži]], 1869.
Image:Wiktor Michajlowitsch Wassnezow 001.jpg|Tri carevne u podzemnom carstvu, 1879.
Image:Vasnetsov samolet.jpg|Leteći tepih, 1880.
Image:Vasnetsov Alenushka.jpg|[[Aljonuška]],1881.
Image:Igorsvyat.jpg|[[Igor Svjatoslavič]] na bojnom polju s [[Kumani]]ma, 1889.
Image:Vasnetsov Russian Bishops.jpg|Ruski sveti biskupi i monasi ([[Katedrala Svetog Vladimira u Kijevu]], freska)
Image:Vasnetsov Ioann 4.jpg|Car [[Ivan Grozni]], 1897.
</gallery></center>

== Bilješke ==
{{Izvori}}

== Literatura ==
{{Commonscat|Viktor Vasnetsov}}
* Lazuko, A.K., '''Viktor Mihajlovič Vasnecov''', Hudožnik RSFSR, Lenjingrad, 1990., {{ISBN|5-7370-0107-5}}

== Vanjske poveznice ==
* Vvedenskoje.com: [http://vvedenskoe.com/v.vasnetsov1/ Grob V.M. Vasnjecova]
* ABC Gallery: [http://www.abcgallery.com/V/vasnetsov/vasnetsov.html galerija djela] V.M. Vasnjecova
* Remek-djela ruskog slikarstva: [http://www.tanais.info/art/en/vasnetsov.html galerija djela] V.M. Vasnjecova u galeriji '''Tanais'''

{{GLAVNIRASPORED:Vasnecov, Viktor Mihajlovič}}
[[Kategorija:Ruski slikari]]
[[Kategorija:Slikari realizma]]
[[Kategorija:Slikari romantizma]]