Vidi kôd stranice Administrativna podjela Crne Gore

<!--'''Administrativna podjela Crne Gore'''-->'''Upravna podjela Crne Gore''' je upravno-prostorna razdioba države [[Crna Gora|Crne Gore]], kako je postojala tijekom stoljeća.

Crna Gora je ustrojena po [[općina]]ma, [[crnogorski jezik|crnog.]] ''opština'', bez [[Hijerarhija|hijerarhijski]] viših prostornih jedinica. Danas postoje 24 općine:

[[Datoteka:Municipalities of Montenegro.svg|mini|desno|250px|[[Zemljovid]] upravne razdiobe Crne Gore]]
<div>
{| border="0" cellspacing="0" cellpadding="5" align="center"
| [[Andrijevica]]
| [[Bar (grad)|Bar]]
| [[Berane]]
|-
| [[Bijelo Polje]]
| [[Budva]]
| [[Cetinje]]
|-
| [[Danilovgrad]]
| [[Gusinje]]
| [[Herceg Novi]]
|-
| [[Kolašin]]
| [[Kotor]]
| [[Mojkovac]]
|-
| [[Nikšić]]
| [[Petnjica]]
| [[Plav]]
|-
| [[Plužine]]
| [[Pljevlja]]
| [[Podgorica]]
|-
| [[Rožaje]]
| [[Šavnik]]
| [[Tivat]]
|-
| [[Tuzi]]
| [[Ulcinj]]
| [[Žabljak (Crna Gora)|Žabljak]]
|}
</div>
Najmlađa općina je Petnjica, ponovo ustrojena u svibnju [[2013.]] godine<ref>[http://www.vijesti.me/vijesti/petnjica-zvanicno-ponovo-opstina-clanak-130644 www.vijesti.me] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160307042720/http://www.vijesti.me/vijesti/petnjica-zvanicno-ponovo-opstina-clanak-130644 |date=7. ožujka 2016. }}, "''Skupština je odlučila da Petnjica bude opština, kako je predviđeno izmjenama Zakona o teritorijalnoj organizaciji. ''", Dražen Đurašković, objavljeno 28. svibnja 2013., pristupljeno 4. srpnja 2013.</ref> (nakon što je bila ukinuta [[1957.]]).<ref>[http://www.pobjeda.me/2013/05/28/petnjica-dobila-opstinu/ www.pobjeda.me], "''Nedovoljno utemeljenom reformom lokalne samouprave iz 1957. godine, opština Petnjica je, međutim, suprotno volji građana ukinuta i administrativno pripojena opštini Berane.''",  objavljeno 28. svibnja 2013., pristupljeno 4. srpnja 2013.</ref>

== Kotarevi ==
[[Datoteka:Crnogorski kotarevi 1957.png|mini|desno|250px|Crnogorski kotarevi <small>(1957.)</small>]]
U [[SR Crna Gora|Narodnoj Republici Crnoj Gori]] opstojali su [[Kotarevi u FNRJ|kotarevi]], crnog. ''srez''.

Imali su sjedišta na Cetinju, Ivangradu (danas Berane), u Nikšiću, Pljevljima i Titogradu (danas Podgorica).

[[Kotar]]evi su ukinuti ''Zakonom o osnovama društvenog i političkog uređenja Narodne Republike Crne Gore'' od [[22. srpnja]] [[1957.]], i prestali postojati [[1. siječnja]] [[1958.]] godine.

== Povijest ustroja ==
{{glavni|Kraljevina Crna Gora#Upravna organizacija|l1=Upravna podjela Kraljevine Crne Gore}}

Za [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevstva Crne Gore]] je opstojalo 10 [[oblast]]i i 56 [[kapetanija]] ([[1910.]]).

Do [[1921.]] opstojali su i [[Okrug|okruzi]], kao niži dijelovi razdiobe.

Početkom [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|Drugoga svjetskog rata]] na područjima pod nadzorom [[CASNO|Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Crne Gore i Boke]] i [[Partizani u Jugoslaviji|partizana]] opstojalo je i oko 20 [[selo|seoskih]] te 15 općinskih [[Narodnooslobodilački odbor|narodnooslobodilačkih odbora]] (NOO), koji su radili u tajnosti. [[Građansko pravo|Građanske]] sporove rješavali su u prvome stupnju seoski NOO-i, a njihova je odluka bila izvršna ako vrijednost spora nije prjelazila 3000 [[Talijanska lira|talijanskih lira]]. Izvršna tijela NOO-a su bila pretežno sačinjena od članova [[KPJ|Komunističke partije Jugoslavije]], koja se u to doba zalagala za uspostavu Crne Gore kao suverene federalne [[Država|države]] u sklopu [[Druga Jugoslavija|„nove“]] [[DFJ|Demokratske Federativne Jugoslavije]].

U Beranama je [[21. srpnja]] [[1941.]] osnovan prvi [[narodnooslobodilački odbor]] u ''[[DFJ|Novoj Jugoslaviji]]'' i [[SR Crna Gora|Crnoj Gori]]. Prvi predsjednik odbora je bio protojerej Aleksandar Bojović.<ref>Petešić, Ćiril; Bilandžić, Dušan (predgovor) ''Katoličko svećenstvo u NOB-u : 1941-1945.'', Vjesnikova press agencija – VPA & ČGP Delo, OOUR Globus, Zagreb, 1982., [http://books.google.hr/books?id=ulFuAAAAIAAJ&q=Beranama str. 25.] {{Citat|Spomenuo sam osnivanje prvog narodnooslobodilačkog odbora na području Jugoslavije, u Beranama 21. srpnja 1941.|Petešić, 1982., 25.}}</ref>

Početkom [[travanj|travnja]] [[1944.]] u Crnoj Gori opstoje 11 kotarskih, 50 općinskih i nekoliko stotina seoskih NOO, a opstojalo je još i nekoliko kotarskih te općinskih NOO koji su ''u ilegali'' djelovali na zaposjednutomu području.

Nakon rata opstojali su mjesni, općinski i kotarski NOO-i. Broj općinskih i kotarskih NOO-a se temeljem ''Zakona o područjima srezova i opština u NR Crnoj Gori'' (»Službeni list NR Crne Gore«, br. 16 od [[9. srpnja]] [[1955.]]) smanjivao do prestanka rada kotareva (1. siječnja 1958.), dok se mjesni NOO-i preoblikuju u [[Mjesna zajednica|mjesne zajednice]] i njihov se broj povećava.

== Literatura ==

*Lejlić, Šemsudin. ''Društveno-ekonomski položaj opštine u političkom sistemu Jugoslavije : doktorska disertacija'', Univerzitet u Sarajevu, Fakultet političkih nauka „Veljko Vlahović“, Sarajevo, 1977., {{COBISS.BH|id=1119238}}, {{COBISS.CG|id=1119238}}
*Šećković, Damjan. ''Opština – samoupravna i osnovna društveno-politička zajednica'', Centar za marksističko obrazovanje Opštinske konferencije Saveza komunista, Titograd, 1982., {{COBISS.CG|id=726797}}
*Zakon o uređenju varoškijeh opština : sa Pravilnikom varoškijeh opština, 2. izd., Kr. cr. državna štamparija, Cetinje, 1914., {{COBISS.CG|id=2246160}}
*Đorđević, Vesna <small>(prir.)</small> ''Pregled promena administrativno-teritorijalne podele kod opština : 1991-2002'', Savezni zavod za statistiku, Beograd, 2002., {{ISBN|86-7479-050-X}}, {{COBISS.CG|id=10446864}}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vidi i ==
* [[Sudbena vlast u Crnoj Gori]]

{{Crna Gora}}
{{Upravne podjele europskih država}}
{{Crna Gora po temama}}

[[Kategorija:Podnacionalni entiteti|Crna Gora]]