Vidi kôd stranice Split

<!--'''Split'''-->{{izdvojeni članak|siječanj — veljača 2020.}}
{{Grad
| ime                        = Split
| zastava                    = Zastava Grada Splita.gif
| članak o zastavi           = Zastava grada Splita
| grb                        = Coat of arms of Split.svg
| članak o grbu              = [[Grb Splita|Grb grada Splita]]
| slika_panorama             = Split_-_pogled_na_rivu.jpg
| veličina_slike             = 300px
| opis_slike                 =
| županija                   = {{ZD+X/HŽ|SDŽ}}
| površina                   = 79
| površina_bilješke          =
| površina_uža               = 25
| visina                     =
| visina_izvor               =
| visina_max                 =
| visina_min                 =
| broj stanovnika            = 178.192<ref>[https://www.split.hr/o-splitu/o-gradu O gradu], split.hr, pristupljeno 26.  lipnja 2011.</ref>
| stanovništvo_godina        = [[2011.]]
| stanovništvo_bilješke      =   
| stanovništvo_gustoća       = 2255,59
| gradonačelnik              = [[Ivica Puljak]] (Centar)
| broj članova poglavarstva  =
| gradsko vijeće ime         = Gradsko vijeće 
| predsjednik vijeće         = [[Igor Stanišić]] (HGS)
| gradsko vijeće             = 35
| gradska naselja            = 8 naselja
| samoupravne jedinice       = 
| broj samoupravnih jedinica = 
| dan grada                  = [[7. svibnja]]
| zaštitnik                  = [[sv. Dujam]]<br> [[sveti Anastazije|sv. Anastazije]] (Staš) <br> [[Sveti Rajnerije|bl. Rajnerije (Arnir)]]<br>[[Gospe od Pojišana]]
| poštanski broj             = 21000
| pozivni broj               = (0)21
| autooznaka                 = ST
| web_stranica               = [http://www.split.hr www.split.hr]
| z. širina                  = 43.51 
| z. dužina                  = 16.45 
| bilješke                   =
}}
'''Split''' je najveći grad u [[Dalmacija|Dalmaciji]], te po broju stanovnika i drugi najveći [[grad]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], a predstavlja [[Gospodarstvo Hrvatske|gospodarsko]] i kulturno središte Dalmacije. Smješten je na središnjem dijelu istočne obale [[Jadransko more|Jadranskog mora]], omeđen [[Kaštelanski zaljev|Kaštelanskim zaljevom]] sa zapada i sjevera, a [[Brački kanal|Bračkim kanalom]] s juga te prostorno pokriva veći dio [[Splitski poluotok|Splitskog poluotoka]] koji se spaja s kopnom svojom sjevernom i istočnom stranom.

Gradsko središte, smješteno s istočne strane poluotoka [[Marjan]] koji je danas zaštićena park-šuma, čini starovjekovna [[Dioklecijanova palača]] iz [[4. stoljeće|4. stoljeća]] (pod [[UNESCO]]-vom zaštitom od [[26. listopada]] [[1979.]] godine<ref>(): [https://visitsplit.com/hr/2569/split-grad-unesco-a ''Split - grad UNESCO-a''], TZ Grada Splita. 22. prosinca 2019.</ref>), što je jedinstven primjer u svijetu. Naslonjena na antičku palaču, duž južne morske obale prema zapadu, naslonjena je srednjovjekovna jezgra. Oko te dvije jezgre koje danas čine jednu cjelinu, prema zapadu, istoku i sjeveru niknula su tijekom godina i mnoga novija pa i moderna splitska naselja. Na sjevernoj obali Splitskog poluotoka smješten je [[Gradski stadion Poljud]], koji je od trenutka svoje izgradnje dom poznatog nogometnog kluba [[HNK Hajduk Split|HNK Hajduk]], čuveno splitsko brodogradilište koje danas nosi naziv [[Brodosplit]] i koje je dugi niz godina najveći splitski gospodarski subjekt, kao i luka [[Lora]] u kojoj se danas nalazi i sjedište [[Hrvatska ratna mornarica|Hrvatske ratne mornarice]].

Upravno je središte [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinske županije]] i gravitira mu područje triju najjužnijih hrvatskih županija (nekadašnja Zajednica općina Split), te dio Hercegovine, pa i Bosne. Prema zadnjem popisu stanovništva, provedenom [[2011.]] godine, Split ima 178.192 stanovnika, druga je po veličini hrvatska trgovačka luka, najveća putnička luka u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i treća luka na [[Sredozemlje|Sredozemlju]] po broju putnika. Split je među-regionalno transportno središte i iznimno posjećena turistička destinacija, a pomorskim putem je direkno povezan sa svim srednjedalmatiskim otocima kao i s Apeninskim poluotokom.

== Ime ==
[[Datoteka:HR-Makarska-Hvar-3.jpg|lijevo|mini|320x320px|Biljka [[brnistra]] raste po Dalmaciji, a po njoj je prema narodnim [[Legenda|legendama]] grad Split dobio ime]]

Prema narodnoj predaji grad je dobio ime po biljki [[Hlapinika|hlapiniki]] (''Calicotome spinosa'', [[Grčki jezik|grč.]] ''ασπάλαθος''), što je hrvatski prijevod grčkog imena [[Grčka kolonizacija na Jadranu|kolonije]] Aspálathos (grč. ''Aσπάλαθος'') ili skraćeno Spálathos (grč. ''Σπάλαθος''), a koja je na mjestu današnjeg Splita bila osnovana još u [[Antika|antičko doba]], u 3. ili 2. stoljeću p.kr.<ref>[https://visitsplit.com/hr/2771/otkud-nam-je-doslo-ime-split Otkud nam je došlo ime Split?] pristupljeno 1. rujna 2020</ref> Ta tradicionalna [[hipoteza]] o nazivu grada danas je više nego upitna, budući da je zapravo druga biljka, [[brnistra]] (''Spartium junceum'', brnistra ili žuka), vrlo slična hlapiniki, izuzetno česta na ovom području (raste u velikom broju na [[Marjan|Marjanu]], kao i na obližnjem [[Mosor|Mosoru]] te na [[Kozjak|Kozjaku]]), pa je zabuna oko imena razumljiva.

Kako je grad nakon gradnje palače dospio pod [[Rimsko Carstvo|rimsku vlast]] ime je [[Latinski jezik|latinizirano]] u ''Spalatum'' ili ''Aspalatum'', što je tijekom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] dalje evoluiralo u ''Aspalathum'', ''Spalathum'', ''Spalatrum'' i na kraju u ''Spalatro'' što je bio naziv na [[Dalmatinski jezik|dalmatinskom jeziku]], izumrlom [[Romanski jezici|romanskom jeziku]] kojeg je koristilo domaće stanovništvo [[Romanski narodi|romanskog podrijetla]].

Kasnije se u srednjovjekovnim latinskim ispravama i velikom broju dokumenata grad naziva ''Spalatum'', a [[talijanski jezik|talijanska]] izvedenica imena ''Spalato'', koju su koristili i [[Mletačka Republika|Mlečani]], koristila se sve do [[Novi vijek|ranog novog vijeka]]. Tijekom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] sve se više koristi hrvatsko ime grada ''Split'', koje je u službenim dokumentima [[Ijekavski govor|hiperijekavizirano]] u ''Spljet'', da bi potom opet bilo i službeno vraćeno u današnje ime nakon što je po završetku [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] grad Split pripojen [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]].

Dugo vremena kružile su alternativne hipoteze o nastanku imena grada po kojima je, pogrešno, ime grada bilo povezivano s latinskom riječi za palaču (''palatium''), što je razumljivo, obzirom na činjenicu da [[Dioklecijanova palača]] više od sedamnaest stoljeća godina čini samu jezgru grada. Jedna od takvih hipoteza bila je ona da ime grada potječe od ''S. Palatium'', skraćenog oblika ''Salonae Palatium'' ([[Hrvatski jezik|hrv.]] ''Salonitanska palača''), prema nazivu za antičku [[Salona|Salonu]], koja se nalazi u obližnjem [[Solin|Solinu]]. Takve pogrešne [[Etimologija|etimološke]] hipoteze potječu od [[Bizant|Bizantskog]] Cara [[Konstantin VII. Porfirogenet|Konstantina VII Porfirogeneta]],<ref>{{Citiranje knjige|title=Diocletian's palace, Split : residence of a retired Roman emperor|first=J. J.|last=Wilkes|date=1986|chapter=17.|url=https://www.worldcat.org/oclc/15256583|publisher=Dept. of Ancient History and Classical Archaeology, University of Sheffield|location=Sheffield|quote=The name Aspálathos had referred to a white thorn common in the area. Thus, contrary to popular belief, the name Spalatum has nothing to do with the Latin word for palace, palatium. According to Wilkes, the erroneous etymology was notably due to Byzantine Emperor Constantine VII Porphyrogenitus.|isbn=0-9511263-0-X}}</ref> a kasnije ih spominje te preuzima i [[Toma Arhiđakon]].<ref>Toma Arhiđakon, ''Historia Salonitana''</ref> Međutim, poznato je da je grad nekoliko stoljeća stariji od palače po kojoj je navodno dobio ime pa su takve hipoteze danas posve napuštene.

Druga zabilježena imena još su i ''Spalatrum'', ''Spalathron'', ''Spalantum'', ''Spaleta'', ''Spalat''.<ref>[http://www.archive.org/stream/denkschriften48stuoft/denkschriften48stuoft_djvu.txt Archive.org] Denkschriften: Der Kaiserlichen Akademie der Wissenschaften. Philosophisch-historische classe]<br>"''In der Umgebung von Spalato, ,Spalato' (Local) der Tab. Peut., Spalatrum, Spalathron des Ravennaten, Spalatum, -et- im Mittelalter, seltener Spalantum (c. 1325) oder Spaleta (Albericus), Spalat des Venetianers Martin da Canal im XIII. Jahrhundert (Arch. storico it. 8, 1845, 294, 700), ra 'AmdXcßov oder  ■r t 'AcKäAa6o; des Kaisers Konstantin, sl. Spljet, im Localdialekt Split, dessen Name unwillkührlich an Spoletum in Uinbrien erinnert...''"</ref>

== Povijest ==
{{glavni|Povijest Splita}}
[[Datoteka:SPLIT-Farlati_restitution.jpg|lijevo|mini|Rani prikaz [[Dioklecijanova palača|Dioklecijanove palače]] ]]

Grad je utemeljen kao [[Grčka kolonizacija na Jadranu|grčka kolonija]] imena Aspálathos (Aσπάλαθος) u 3. ili 2. stoljeću pr. kr. na obalama tadašnje [[Iliri|ilirske]] Dalmacije, a kasnije postaje rezidencija [[Dodatak:Popis rimskih careva|rimskog cara]] [[Dioklecijan|Dioklecijana]] nakon što je po njegovom nalogu podno poluotoka Marjana izgrađena Dioklecijanova palača [[305.|305. godine]].

Nakon što su obližnju [[Salona|Salonu]], glavni grad [[Rimska provincija|rimske provincije]] Dalmacije, razorili [[Avari]] i [[Slaveni]] oko 650. godine, grad Split dobiva na važnosti, a naseljava ga većinom odbjeglo stanovništvo razorene Salone koje se od napadača sakrilo iza jakih [[Utvrdno graditeljstvo|zidina]] palače, nakon čega toga postaje [[Bizant|Bizantski]] grad. Nešto kasnije pada pod utjecaj [[Mletačka Republika|Venecijanske republike]] i Hrvatskog kraljevstva, ali ostaje pod vlašću [[Bizant|Bizantskog Carstva]]. Tijekom cijelog perioda [[Visoki srednji vijek|visokog]] i [[Srednji vijek|kasnog srednjeg vijeka]] Split uživa autonomiju kao slobodni grad, jedan od dalmatinskih [[Grad-država|gradova-država]], ali isto tako ostaje obilježen dugotrajnom borbom za prevlast između [[Mletačka Republika|Mletaka]] i [[Hrvatska|Hrvatske]] (tada već u [[Ugarsko-Hrvatska|uniji s Ugarskom]]) oko kontrole nad Dalmatinskim gradovima.

[[Datoteka:A follis from Trier of Diocletian.jpg|lijevo|mini|Novčić sa likom [[Dioklecijan|Dioklecijana]], koji je postavio temelje današnjem Splitu]]

Venecija na kraju prevladava pa tijekom ranog [[Novi vijek|novog vijeka]] Split potpuno potpada pod vlast Venecije i predstavlja snažno utvrđeni grad, sa svih strana okružen [[Osmansko Carstvo|Otomanskim]] teritorijem. Zaleđe grada je potpalo pod [[Osmansko Carstvo|Turke]] nakon [[Morejski rat|Morejskog rata]] [[1699.]] godine, a [[1797.]] godine, nakon što [[Pad Venecije|Venecija pada]] pred [[Napoleon Bonaparte|Napoleonom]], [[Mir u Campo Formiju|mirovnim sporazumom iz Campo Formija]] Split je pripao [[Habsburška Monarhija|Habsburškoj monarhiji]]. 1805. godine, [[Požunski mir 1805.|Požunskim mirovnim sporazumom]], Split je pridodan [[Kraljevstvo Italija (1805. – 1814.)|Napoleonovoj Kraljevini Italiji]], a [[1806.]] biva uključen u [[Prvo Francusko Carstvo]], postavši u [[1809.]] godini dijelom [[Ilirske pokrajine|Ilirskih provincija]]. Nakon što je [[1813.]] okupiran od [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog Carstva]], bio mu je i dodijeljen temeljem odluka [[Bečki kongres|Bečkog kongresa]] 1814. godine, a Split ostaje u sastavu austrijske [[Kraljevina Dalmacija|Kraljevine Dalmacije]] sve do pada [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] završetkom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] 1918. godine i formiranja [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]].

Početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] grad je [[Aneksija|aneksirala]] [[Rimski ugovori (1941.)|fašistička Italija]], sukladno [[Rimski ugovori (1941.)|Rimskim ugovorima]] koje je potpisalo vodstvo [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] na čelu s [[Ante Pavelić|Pavelićem]], nakon čega grad ostaje bez svog prirodnog zaleđa, a stanovništvo se pokušava [[Talijanizacija|talijanizirati]]. Zbog toga velik dio građana odlazi u [[Partizani|partizane]] koji su ga i oslobodili odmah nakon [[Kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]] u [[1943.]] godini. Ubrzo ga je ponovo okupirala [[Treći Reich|nacistička Njemačka]] koja ga je poklonila svojoj [[Marionetska država|marionetskoj]] saveznici [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]. Grad su partizani konačno oslobodili [[26. listopada]] [[1944.]] i taj datum se slavi i danas kao Dan oslobođenja grada Splita. U travnju 1945.godine u Splitu je na sjednici ZAVNOH-a u Staroj gradskoj vijećnici formirana Narodna vlada Federalne Hrvatske. Sjednicom je predsjedao pjesnik Vladimir Nazor. Predsjednik Vlade bio je Vladimir Bakarić, a među 11 ministara kao ministrica financija bila je Splićanka Anka Beus. Vicko Krstulović bio je drugi član Vlade iz Splita.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Sirotković|first=Hodimir|date=1995|title=Državnopravno značenje odluka ZAVNOH-a za izgradnju državnosti Hrvatske u drugom svjetskom ratu|url=https://hrcak.srce.hr/213634|journal=Časopis za suvremenu povijest|language=hr|volume=27|issue=3|pages=507–520|issn=0590-9597|accessdate=2021-06-07}}</ref>

Nakon rata Split je postao dijelom [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]], kao drugi grad po veličini u tadašnjoj [[Socijalistička Republika Hrvatska|Socijalističkoj Republici Hrvatskoj]]. Nakon raspada Jugoslavije i [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] [[Hrvatska]] je proglasila [[Nezavisnost|neovisnost]], a Split postaje dijelom suvremene [[Demokracija|demokratske]] Republike Hrvatske.

== Zemljopis ==
=== Položaj ===
[[Datoteka:Dalmatian Coastline near Split, Croatia.jpg|mini|Split i okolica viđena iz orbite]]
Split je smješten na jadranskoj obali u srednjoj [[Dalmacija|Dalmaciji]] na Splitskom poluotoku na čijem se zapadnom kraju nalaze "pluća grada" - poluotok, brdo (178 [[Nadmorska visina|mnv.]]) i zaštićena park-šuma [[Marjan]]. Od uzvisina, okružuju ga u zaleđu - sa sjevera i sjeveroistoka [[planina]] [[Mosor]] (1.339 [[Nadmorska visina|mnv.]]), sa sjeverozapada brdo [[Kozjak]] (779 [[Nadmorska visina|mnv.]]), s istoka brdo [[Perun (brdo)|Perun]] (533 [[Nadmorska visina|mnv.]]), a najstarija gradska jezgra, zajedno s Dioklecijanovom palačom i srednjovjekovnim dijelom nalazi se podno brda [[Marjan|Marjana]], s istočne strane. [[Splitski poluotok]] okružuju otoci [[Brač]], [[Hvar]], [[Šolta]] i  [[Čiovo]]. Trajekti iz luke Split često su jedina veza  otoka srednje Dalmacije s kopnom. Panoramski se Split može razgledati pobliže s prve marjanske vidilice ili s 11 km udaljene kliške tvrđave s koje se vidi cijeli Split te splitski akvatorij s otocima.

=== Klima ===
[[Datoteka:Snow in Split.jpg|thumb|[[Snijeg]] u Splitu (iznimno 4. veljače 2012.)]]

Split ima graničnu [[Umjereno topla vlažna klima s vrućim ljetom|umjereno toplu vlažnu klimu s vrućim ljetom]] (''Cfa'') i [[Sredozemna klima|sredozemnu klimu]] (''Csa'') po [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji klime]], jer samo jedan ljetni mjesec ima manje od 40 mm [[Kiša|kiše]], sprječavajući da se klima nad Splitom klasificira kao isključivo vlažna umjereno topla vlažna ili mediteranska. Split ima vruća, umjereno suha [[Ljeto|ljeta]] i blage, [[Vlažnost zraka|vlažne]] [[Zima|zime]], koje se povremeno mogu biti osjetno hladnije zbog jake [[Bura|bure]]. Prosječna godišnja [[Oborina|količina oborina]] je viša od 820 mm. [[Siječanj]] je najhladniji mjesec, s prosječno niskom temperaturom oko 5 °C. [[Studeni]] je najvlažniji mjesec s ukupno 113 mm oborina i 12 kišnih dana. [[Srpanj]] je najsuši mjesec, s ukupno 26 mm oborina. Zima je najvlažnije godišnje doba; međutim, u Splitu može kišiti u bilo koje doba godine. [[Snijeg]] je obično rijedak; od početka vođenja evidencije, mjeseci prosinac i siječanj u prosjeku su imali jedan snježni dan, dok je veljača u prosjeku imala 2 snježna dana. U veljači 2012. godine Split je primio neobično veliku količinu snijega što je stvaralo velike probleme u prometu. Split godišnje primi više od 2.600 sunčanih sati. Srpanj je najtopliji mjesec, s prosječno visokom temperaturom oko 30 °C. {{Infookvir vrijeme|mjesto akuzativ=Split|Kol_sr_min=21.7|Ožu_aps_min=-6.6|Velj_aps_min=-8.1|Sij_aps_min=-9|Pro_sr_min=6.7|Stu_sr_min=9.6|Lis_sr_min=14.1|Ruj_sr_min=18|Srp_sr_min=21.7|Svi_aps_min=4.8|Lip_sr_min=18.9|Svi_sr_min=15.4|Tra_sr_min=10.6|Ožu_sr_min=7.8|Velj_sr_min=5.7|Sij_sr_min=5.6|God_sr=16.1|Tra_aps_min=0.3|Lip_aps_min=9.1|Stu_sr=12|Svi_obo=61.6|Pro_obo=90.8|Stu_obo=101.7|Lis_obo=82.1|Ruj_obo=68.9|Kol_obo=44.8|Srp_obo=25.5|Lip_obo=47.3|Tra_obo=61.9|Srp_aps_min=13|Ožu_obo=63.4|Velj_obo=61.2|Sij_obo=73.7|Pro_aps_min=-6.3|Stu_aps_min=-4.5|Lis_aps_min=3.8|Ruj_aps_min=8.8|Kol_aps_min=11.2|Pro_sr=9.1|Lis_sr=16.8|mjesto=Split|Ožu_aps_maks=24.3|Stu_aps_maks=25.8|Lis_aps_maks=27.9|Ruj_aps_maks=34.2|Kol_aps_maks=38.5|Srp_aps_maks=38.6|Lip_aps_maks=38.1|Svi_aps_maks=33.2|Tra_aps_maks=27.7|Sij_sr_maks=10.4|Velj_aps_maks=22.3|Sij_aps_maks=17.4|God_obo=782.8|God_aps_min=-9|God_sr_min=13|God_sr_maks=19.4|God_aps_maks=38.9|Pro_aps_maks=18.6|Velj_sr_maks=11.2|Ruj_sr=21.2|Sij_sr=8|Kol_sr=25.4|Srp_sr=25.7|Lip_sr=22.8|Svi_sr=18.9|Tra_sr=13.7|Ožu_sr=10.6|Velj_sr=8.4|Pro_sr_maks=11.4|Ožu_sr_maks=13.8|Stu_sr_maks=14.7|Lis_sr_maks=19.9|Ruj_sr_maks=24.9|Kol_sr_maks=29.7|Srp_sr_maks=30|Lip_sr_maks=26.8|Svi_sr_maks=22.7|Tra_sr_maks=17.2|Izvor=Državni hidrometeorološki zavod <ref>[http://klima.hr/k1/k1_2/split_marjan.pdf Klimatske vrijednosti za Split], ''Državni hidrometeorološki zavod''.</ref><ref>[http://meteo.hr/klima.php?section=klima_pracenje&param=srednja_temperatura&Grad=st_sred&Godina=2021 "Mjesečne vrijednosti za Split u razdoblju 1948.−2019."], ''Državni hidrometeorološki zavod''.</ref>}}

=== Gradska naselja ===
{| class="wikitable sortable floatright" style="font-size:75%;margin-left:1em"
|+Pregled kretanja broja stanovnika grada Splita po godinama, Državni zavod za statistiku RH<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.dzs.hr/|title=Državni zavod za statistiku RH|work=www.dzs.hr|accessdate=2021-03-31}}</ref>
!Godina
!Broj stanovnika
!% +/-
|-
| 1857.||12.417||—    
|-
| 1869.||14.587||17,50%
|-
| 1880.||16.883||15,70%
|-
| 1890.||18.483||9,50%
|-
| 1900.||21.925||18,60%
|-
| 1910.||25.103||14,50%
|-
| 1921.||29.155||16,10%
|-
| 1931.||40.029||37,30%
|-
| 1948.||54.187||35,40%
|-
| 1953.||64.874||19,70%
|-
| 1961.||85.374||31,60%
|-
| 1971.||129.203||51,30%
|-
| 1981.||176.303||36,50%
|-
| 1991.||200.459||13,70%
|-
| 2001.||188.694||−5,9%
|-
| 2011.||178.102||−5,6%
|}

{{Glavni|Splitski gradski kotarevi}}Tijekom [[1980-ih]], do preustroja [[Popis osnovnih hrvatskih tema#Administrativna podjela Hrvatske|administrativne podjele]] uspostavom samostalne RH, Split je bio jedan od osam velikih gradova u [[SFRJ]] koji su imali donekle različit oblik [[lokalna samouprava|lokalne samouprave]], a svi ostali gradovi s ovim oblikom upravnog ustroja u  Jugoslaviji bili su glavni gradovi republika ili pokrajine, tako da je Split bio jedini "neglavni" grad s ovim statusom u tadašnjoj federalnoj državi. Split je dakle, od 1982., bio jedini od velikih urbanih područja na obali organiziran u tzv. [[Gradska zajednica općina|gradsku zajednicu općina]] ([[Gradska zajednica općina|GZO]]) Split, a tvorile su je općine [[Kaštela]], [[Solin]] i Split. Ovakav oblik gradske administracije u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je, osim Splita, imao jedino [[Zagreb]], koji je i danas zadržao sličan oblik ustroja lokalne samouprave, primjeren velikim gradovima, dok je Split ukidanjem statusa velikoga grada s GZO, praktički uskraćen za mogućnost integriranja njegovog urbanog područja u osmišljeniju i bolje upravljanu cjelinu, podijeljen na tri [[grad|grada]] sa zasebnim upravama i interesima, iako su im "[[granice]]" realno nevidljive i protežu se po sredini gradskih ulica.

Split je podijeljen na 34 gradska [[kotar]]a: <ref>[http://clgis.split.hr/gis_splita/geo_data/pdf/GradskiKotari.pdf GIS Grada Splita] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120313234009/http://clgis.split.hr/gis_splita/geo_data/pdf/GradskiKotari.pdf |date=13 March 2012 }} Gradski kotari {{pdf}}</ref><ref>[http://www.split.hr/lgs.axd?t=16&id=15809 ''Službeni glasnik Grada Splita'', br.18/2016.], od 13. travnja 2016. {{pdf}}</ref> 
{{div col|cols=4}}
*[[Bačvice]]
*[[Blatine-Škrape]]
*[[Bol (Split)|Bol]]
*[[Brda (Split)|Brda]]
*[[Grad (Split)|Grad]]
*[[Gripe]]
*[[Kman]]
*[[Kocunar]]
*[[Lokve (Split)|Lokve]]
*[[Lovret]]
*[[Lučac-Manuš]]
*[[Mejaši (Split)|Mejaši]]
*[[Meje]]
*[[Mertojak]]
*[[Neslanovac]]
*[[Plokite]]
*[[Pujanke]]
*[[Ravne njive]]
*[[Sirobuja]]
*[[Skalice]]
*[[Split 3]] (Smrdečac i Pisano Kame)
*[[Sućidar]]
*[[Šine (Split)|Šine]]
*[[Spinut]]
*[[Trstenik (Split)|Trstenik]]
*[[Varoš (Split)|Veli Varoš]]
*[[Visoka (Split)|Visoka]]
*[[Žnjan-Pazdigrad]]
{{div col end}}
=== Aglomeracija naselja === 

Šire područje Splita ([[Eurostat|Eurostatov]] ''Larger Urban Zone-LUZ'') ima približno 400.000 stanovnika.
Zračna udaljenost između krajnjih točaka aglomeracije, a to su mjesto [[Marina]] zapadno od [[Trogir]]a i mjesta [[Pisak]] (18 km istočno od [[Omiš]]a), iznosi gotovo 70 km uzduž obale.

Prema statutu Grad Split obuhvaća područje osam naselja: Split, [[Kamen (Split)|Kamen]], [[Stobreč]], [[Slatine]], [[Donje Sitno]], [[Gornje Sitno]], [[Srinjine]] i [[Žrnovnica (Split)|Žrnovnica]], te pripadajući akvatorij.

Iako se, kao upravne jedinice, iduća naselja susjedna Splitu vode kao zasebna, ona čine jednu funkcionalnu cjelinu odnosno urbanu aglomeraciju: 
* sjeverno - [[Vranjic]], [[Solin]], [[Mravince]], [[Kučine (Solin)|Kučine]], [[Klis]], [[Dugopolje]]
* zapadno - [[Kaštela]], [[Sveti Kajo (Solin)|Sveti Kajo]], [[Divulje]], [[Plano]], [[Trogir]], [[Seget Donji]]
* sjeveroistočno - [[Žrnovnica (Split)|Žrnovnica]], [[Gornje Sitno]], [[Donje Sitno]], [[Srinjine]] 
* istočno - [[Kamen (Split)|Kamen]], [[Stobreč]], [[Podstrana]], [[Bajnice]], [[Krilo (Split)|Krilo]], [[Jesenice (Dugi Rat)|Jesenice]], [[Suhi Potok]], [[Sumpetar]], [[Mali Rat]], [[Orij]], [[Dugi Rat]], [[Duće]], [[Omiš]]

S obzirom na to da su trajektne karte pojeftinile, a vrijeme putovanja se smanjilo, slobodno se može reći kako je i gradić [[Supetar]] na otoku [[Brač]]u postao južna splitska "četvrt", što bi se moglo reći i za otok [[Šolta|Šoltu]], a zanimjivo je da je upravo Šolta nekad i bila u sastavu općine Split, kao što je i danas istočna polovica otoka [[Čiovo|Čiova]] u sastavu grada Splita.

== Stanovništvo ==
{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.: Split}}
{| class="wikitable sortable floatright" style="font-size:75%;margin-left:1em"
|+Pregled stanovnika grada Splita po narodnosti, Državni zavod za statistiku RH, Popis stanovništva 2011. godine. <ref>{{Citiranje weba|url=https://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_04/h01_01_04_RH.html|title=2. STANOVNIŠTVO PREMA NARODNOSTI PO GRADOVIMA/OPĆINAMA, POPIS 2011.|work=www.dzs.hr|accessdate=2021-03-31}}</ref>
!Narodnost
!Broj stanovnika
!% stanovništva
|-
| Hrvati||171389||96,23
|-
| Srbi||2533||1,42
|-
| Bošnjaci||664||0,37
|-
| Crnogorci||354||0,2
|-
| Slovenci||341||0,19
|-
| Albanci||322||0,18
|-
| Makedonci||222||0,12
|-
| Mađari||108||0,06
|-
| Talijani||83||0,05
|-
| Rusi||71||0,04
|-
| Česi||53||0,03
|-
| Nijemci||51||0,03
|-
| Slovaci||37||0,02
|-
| Židovi||29||0,02
|-
| Bugari||27||0,02
|-
| Poljaci||27||0,02
|-
| Ukrajinci||23||0,01
|-
| Turci||16||0,01
|-
| Rumunji||12||0,01
|-
| Austrijanci||7||0
|-
| Rusini||3||0
|-
| Romi||2||0
|-
| Vlasi||1||0
|-
| Ostali||1213||0,68
|-
| '''Ukupno'''||'''178102'''||'''100'''
|}

=== Etnicitet Splita do 19. stoljeća ===
Etnicitet Aspalathosa u početku njegovog postojanja obilježena je značajnom etničkom i kulturnom razlikom između njegovih osnivača [[Grčka kolonizacija na Jadranu|isejskih Grka]] te ilirskog plemena [[Dalmati|Dalmata]] koji su živjeli u neposrednom okruženju. Iako se rimskim osvajanjima Ilirika nadomak nove ere, Aspalatos i okolna područje relativno brzo romaniziraju te grad postaje poznat kao rimski Spalatum, od početka 7. st i slavensko-hrvatske doseobe ponovno govorimo o značajnoj etničkoj i dijelom kulturnoj razlici između starosjedilačkog romanskog stanovništva izbjeglog iz Spalatuma i [[Salona|Salone]] te okolnog hrvatskog stanovništva.  

Kroatizacija splitskih Romana svoje začetke ima u 10. st., a vremenom dolazi do značajnije prisutnosti hrvatskog etničkog elementa u svim splitskim društvenim slojevima.<ref name=":0">{{Citiranje časopisa|author=Saša Mrduljaš|title=Etnički i politički identitet Splita do početka novoga vijeka|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=125919|date=2012-04-01|journal=Društvena istraživanja : časopis za opća društvena pitanja|volume=21|issue=2 (116)|pages=465–483|id=10.5559/di.21.2.09|language=hr|accessdate=2020-04-04}}</ref> Među najuglednijim građanima broj hrvatskih osobnih imena i antroponimijskih tvorbi u 11. st. nosi četvrtina građana Splita, dok je kod splitskih pučana riječ o polovini stanovništva.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Vesna Jakić-Cestarić|title=Nastajanje hrvatskoga (čakavskog) Splita i Trogira u svjetlu antroponi- ma XI. stoljeća|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=301029|date=1981-03-13|journal=Hrvatski dijalektološki zbornik|issue=5|pages=93–112|language=hr|accessdate=2020-04-04}}</ref> Do 14. st. Split je gotovo u potpunosti kroatiziran što se ne mijenja ni vlašću Venecije početkom 15. st.<ref name=":0" />

Kontinuirana nesigurnosti i snažan pritisak susjednog islamskog carstva utječu na značajnija useljavanja. Do zadnje četvrtine 16. st. u splitske Varoši pristižu Hrvati s kaštelanskog, solinsko-kliškog i žrnovničkog područja, a zatim i iz područja Poljica. To se posebno intenziviralo nakon 1607. godine i kataklizmičke epidemije kuge kada se broj od 4.233 stanovnika Splita iz godine 1606. smanjio na svega njih 1.405 u godini nakon.

Oslobođenjem Dalmacije od Turaka krajem 17. st., glavnina useljenika u splitske Varoši dolazi iz Zagore, a manjim dijelom i sa susjednih otoka. Split tada postaje privlačan i talijanskim trgovcima, obrtnicima, obrazovanim pojedincima te se vremenom transformira u sredinu u kojoj vlada talijanski jezik. Ipak, zahvaljujući čakavskim Varošima gdje se u kontinuitetu čuva hrvatski identitet, Split u etničkom smislu ostaje hrvatski grad.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Saša Mrduljaš|title=Etnicitet Splita za mletačke i osmanlijske dominacije prostorima današnje Dalmacije|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=128496|date=2012-09-01|journal=Pilar : časopis za društvene i humanističke studije|volume=VII|issue=13(1)|pages=77–94|language=hr|accessdate=2020-04-04}}</ref> 

=== Popis stanovništva ===
Prema [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011.|popisu stanovništva]] od 2011. godine, Grad Split ima 178.192 stanovnika. Po narodnosti, 96,23% čine [[Hrvati]], dok ostalih 3,77% čine pripadnici [[Nacionalna manjina|nacionalnih manjina]] od kojih više od 400 pripadnika imaju [[Bošnjaci (narod)|bošnjačka]], [[Crnogorci u Hrvatskoj|crnogorska]], [[Slovenci u Hrvatskoj|slovenska]], [[Albanci u Hrvatskoj|albanska]] i [[Srbi u Hrvatskoj|srpska]].<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_04/H01_01_04_zup17.html 2. Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/općinama, popis 2011.], Splitsko-dalmatinska županija, DZS RH</ref> 98,27% stanovnika Grada Splita govori hrvatskim jezikom kao materinskim jezikom.<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_08/H01_01_08_zup17.html 5. Stanovništvo prema materinskom jeziku po gradovima/općinama, popis 2011.], Splitsko-dalmatinska županija, DZS RH</ref> 86,15% stanovnika Grada Splita su katolici.<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_10/H01_01_10_zup17.html 3. Stanovništvo prema vjeri po gradovima/općinama, popis 2011.], Splitsko-dalmatinska županija, DZS RH</ref>

Od ukupno 178.192 stanovnika Grada Splita 2011., u Donjem Sitnom živilo je 313 stanovnika, Gornjem Sitnom 392, Kamenu 1.769, Slatinama 1.106, Srinjinama 1.201, Stobreču 2.978, Žrnovnici 3.222, a u samom naselju gradu Splitu 167.121 stanovnik.<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup17_4090.html 1. Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.], Grad Split, DZS RH</ref>

== Kultura ==
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Povijesni kompleks Splita s [[Dioklecijanova palača|Dioklecijanovom palačom]]
|slika = Peristyle of Diocletian's Palace, Split (11908116224).jpg
|godina = [[1979.]]<small>(3. zasjedanje)</small>
|vrst baštine = kulturno  dobro
|mjerilo = ii, iii, iv
|ugroženost = ne
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/97
|država = {{ZD+X/H|HRV}} 
}}
Splitske kulturne ustanove i institucije:
* [[Arheološki muzej u Splitu]]
* [[Etnografski muzej Split|Etnografski muzej u Splitu]]
* [[Galerija Meštrović]]
* [[Galerija umjetnina Split|Galerija umjetnina u Splitu]]
* [[Hrvatsko narodno kazalište u Splitu]]
* [[HULU Split]]
* [[Hrvatski pomorski muzej u Splitu|Hrvatski pomorski muzej]] Split
* [[Meštrovićev kaštelet]]
* [[Muzej grada Splita]]
* [[Salon Galić]]
* [[Muzej hrvatskih arheoloških spomenika]]
* [[Prirodoslovni muzej i zoološki vrt grada Splita|Prirodoslovni muzej i zoološki vrt]]
*[[Galerija hrvatske sakralne umjetnosti Laudato]]
* Galerija Vinko Draganja, OP dominikanskoga samostana u Splitu
* Muzej u crkvi sv. Frane<ref>[http://www.gkmm.hr/marulovim_stopama/samostan_sv_frane.htm Samostan sv. Frane], Gradska knjižnica Marka Marulića, Split. Pristupljeno 3. travnja 2016.</ref>
* [[Muzej sakralne umjetnosti u Splitu|Muzej sakralne umjetnosti]]
Kulturne manifestacije grada Splita:
* [[Splitsko ljeto]]
* [[Splitski salon]]
* [[Festival zabavne glazbe Split|Splitski festival]]
* [[Dani duhovne glazbe Cro patria]]
* [[Dani kršćanske kulture]]

== Arhitektura i znamenitosti ==
[[Datoteka:Grgur ninski statue.jpg|mini|[[Grgur Ninski]], djelo [[Grgur Ninski (Meštrović)|I. Meštrovića]] (postavljen nasuprot [[Zlatna vrata (Split)|Zlatnih vrata]])]]
[[Datoteka:Split, Split 3, Papandopulova ulica.jpg|mini|Projekt Split 3, Papandopulova ulica, arhitekt Ivo Radić]]
{{glavni|Dodatak:Popis zaštićenih kulturnih dobara u Splitu}}{{glavni|Dodatak:Popis crkava u Splitu}}{{glavni|Dodatak:Popis samostana u Splitu}}
* [[Dioklecijanova palača]]
* [[Podrumi Dioklecijanove palače]]
* [[Peristil]]
* [[Jupiterov hram u Splitu|Jupiterov hram]]
* [[Katedrala sv. Duje]]
* [[Prokurative]]
* [[Tvrđava Gripe]]
* [[Projekt Split 3]]

U Splitu je pred Prvi svjetski rat bilo šest mostova. Splitski kažiput iz 1913. godine sadrži da je most na zvao Kupališnim mostom. Bili su i Sjeverni most (pokraj Bulatove vile), Manuški most (usred Manuša), Vojnički most (pokraj Perivoja), Pazarski most (pokraj Svetog Dominika) i Lučki most (ispod Svetog Petra).<ref>Milena Budimir: [https://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split/clanak/id/201771/kaziput-ce-sve-rec-klikom-do-starih-imena-ulica ''"Kažiput" će sve reć: klikom do starih imena ulica ''], ''Slobodna Dalmacija'', 21. svibnja 2013. Pristupljeno 29. prosinca 2018.</ref>

=== Arheološki lokalitet "Ad basilicas pictas" ===
U tijeku pripremnih iskopavanja za izgradnju trgovačkog centra Small Mall na raskrižju Ulice Domovinskog rata s Vukovarskom, Livanjskom i Bihaćkom ulicom otkriveno je novo i neočekivano važno arheološko nalazište. Radi se o do sada nepoznatom amfiteatru iz IV stoljeća, odnosno iz vremena kad je car Dioklecijan obitavao u svojoj palači. Unatoč nepristupačnosti većem dijelu ostataka antičke građevine zbog okolnih kasnije sagrađenih i danas još funkcionalnih građevina, arheolozi su bili u mogućnosti procijeniti neke njene osnovne karakteristike[30]. Istraživanje je provela i tvrtka Neir, a nadzirao splitski Konzervatorski odjel[31].

Amfiteatar je imao arenu raspona 50 metara, bio je ukupnog promjera 80 metara[32], a nalazio se uz sam Dioklecijanov aqueduct sve do kraja kandijskog rata 1647. godine kada ga je, već djelomično porušenog, u potpunosti dao razrušiti mletački providur Dalmacije Leonardo Foscolo kako bi spriječio moguće utvrđivanje Osmanlija na tako maloj udaljenosti od tadašnjeg mletačkog Splita. Inače, lokalitet na kojem su pronađeni ostatci ove povijesno toliko važne građevine već je poznat pod nazivom “Ad basilicas pictas”[32] (“Kod oslikanih bazilika”). Tu su već ranije pronađeni ostatci arhitekture koja je prethodila nastanku Dioklecijanove palace, točnije antičnom naselju Spalathum, kao i ostaci nekih drugih antičkih i srednjovjekovnih građevina[31].

Ovaj pronalazak je od iznimne ne samo arheološke, već i kulturno-povijesne, kao i turističke važnosti. Uz Pulsku Arenu, te amfiteatre u antičkoj Saloni i Burnumu kraj Knina, ovo je četvrti primjer ove arhitekture na području Republike Hrvatske. Ipak, zbog nemogućnosti daljnjeg istraživanja na lokalitetu, pronađeni ostatci su konzervirani i ostavljeni za neka daljnja proučavanja. Vjerojatno je iz istog razloga zaustavljena i izgradnja navedenog trgovačkog centra jer se nakon tog otkrića odustalo od gradnje istog na toj vrlo atraktivnoj poziciji uz sam povijesni centar grada[31].

== Obrazovanje i znanost ==
=== Sveučilište ===
[[Datoteka:Split University Library-wide.jpg|mini|Splitska Sveučilišna knjižnica]]
[[Sveučilište u Splitu]] utemeljeno je [[1974.]] godine. Sadašnji rektor Sveučilišta je prof. dr. [[Šimun Anđelinović]]. U sklopu Sveučilišta u Splitu djeluje jedanest fakulteta, jedna umjetnička akademija te četiri sveučilišna odjela koji ostvaruju više od 180 studijskih programa. Na Sveučilištu danas studira preko 20 000 studenata. Također, Sveučilište u Splitu je rangirano kao najbolje u ovom dijelu Europe i jedno od 500 najboljih u svijetu.{{Nedostaje izvor}} 

=== Sveučilišna knjižnica ===
[[Sveučilišna knjižnica u Splitu]] je matična knjižnica visokoškolskih i specijalnih knjižnica s područja Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Dubravka Dujmović, Mirta Matošić, Sofija Bogoje|title=Matična djelatnost sveučilišnih knjižnica u Splitu i Zadru te knjižnica Dubrovačkog sveučilišta|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=347853|date=2016-09-13|journal=Knjižničarstvo : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema|volume=20|issue=1|pages=43–54|language=hr|accessdate=2021-04-17}}</ref> Sljednica je Gradske biblioteke, nastale 1903. godine, koja je uz knjižnicu Arheološkog muzeja u Splitu u to vrijeme bila jedina kulturna ustanova zaslužna za brigu o bogatoj zavičajnoj baštini na području Splita.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Mihaela Kovačić, Petar Krolo|title=Zbirka starih knjiga i rukopisa Sveučilišne knjižnice u Splitu : slaganje mozaika zavičajnosti|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=127524|date=2008|journal=Vjesnik bibliotekara Hrvatske|volume=51|issue=1/4|pages=73–94|language=hr|accessdate=2021-04-17}}</ref> Današnja zgrada Sveučilišne knjižnice iz 2008. godine nalazi se u središtu sveučilišnog kampusa i ističe se svojom lebdećom konstrukcijom.<ref>{{Citiranje weba|url=http://arhiva.nacional.hr/clanak/46709/lebdeca-knjiznica-za-splitski-kampus|title=Lebdeća knjižnica za splitski kampus|author=Željko Rogošić|date=23. lipnja 2008.|work=arhiva.nacional.hr|publisher=Nacional News Corporation d.o.o.|accessdate=14. travnja 2021.}}</ref>

=== Znanstvene institucije ===
U Splitu djeluje nekoliko instituta od kojih su najznačajniji [[Institut za oceanografiju i ribarstvo]], koji se bavi istraživanjem mora i morskoga života, [[Institut za jadranske kulture i melioraciju krša]], [[Hrvatski hidrografski institut]], [[Teološko-katehetski Institut]], [[Franjevački institut za kulturu mira]], [[Mediteranski institut za istraživanje života]] (MEDILS) koji je pokrenuo znanstvenik dr. [[Miroslav Radman]] i [[Institut Građevinarstva Hrvatske]].

=== Osnovne i srednje škole ===
{{glavni|Dodatak:Osnovne i srednje škole u Splitu}}
U Splitu djeluje 25 [[osnovna škola|osnovnih škola]] i 18 [[srednja škola|srednjih škola]].

== Šport ==
[[Datoteka:Poljud panorama 2.jpg|mini|[[Gradski stadion Poljud]]]]
[[Datoteka:Goran Ivanisevic serve Wimbledon 2004 (cropped).jpg|mini|[[Goran Ivanišević]]]]
[[Datoteka:Toni Kukoč-Dino Rađa-Jugoplastika.jpg|mini|[[Toni Kukoč]] i [[Dino Rađa]] u dresu [[KK Split|Jugoplastike]]]]
[[Datoteka:Đurđica Bjedov.jpg|mini|[[Đurđica Bjedov]]]]
[[Datoteka:Blanka Vlašić crop.jpg|mini|[[Blanka Vlašić]]]]

{{glavni|Dodatak:Popis_poznatih_splitskih_športaša}}

Splićani vole reći za svoj grad da je "najsportskiji grad na svitu". Ima svoju [[Kuća slave splitskog športa|kuću slave]]. Split je kolijevka [[picigin]]a i njegove varijante [[Picigin#Picigol|picigol]]a.

U Splitu su se održala i brojna međunarodna športska natjecanja, primjerice [[VIII. Mediteranske igre - Split 1979.|MIS]] 1979., [[Prvenstvo Europe u plivanju i vaterpolu 1981.|PEP]] 1981., [[Europsko prvenstvo u atletici - Split 1990.|atletsko EP]] 1990. godine, [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Hrvatska 2009.|Svjetsko prvenstvo u rukometu 2009.]] te [[Europsko prvenstvo u rukometu - Hrvatska 2018.|Europsko prvenstvo u rukometu 2018.]] godine. 

U Splitu djeluju brojna [[šport]]ska društva, a mnoga od njih su se okitila i kontinentalnim naslovima. Osvajači barem jednog europskog trofeja<!--ne regionalnih--> su: košarkaški klub [[KK Split|Split]], rukometni klub [[ORK Dalma Split|ORK Dalma]], vaterpolo klubovi [[Vaterpolski klub Jadran Split|Jadran]], [[Vaterpolski klub Mornar Split|Mornar]], [[Vaterpolski klub POŠK Split|POŠK]], kuglački klubovi [[Kuglački klub Mertojak|Mertojak]], [[Kuglački klub Poštar Split|Poštar]], taekwondo klub [[Taekwondo klub Marjan|TKD Marjan]], pikado klub [[Pikado klub Split Londra|Split Londra]].

Među ostalima, u Splitu djeluju slijedeći športski klubovi i društva:
{| class="wikitable"
|[[Nogomet]]
|[[HNK Hajduk Split|Hajduk]], [[RNK Split|Split]], [[HNK Krilnik Split|Krilnik]], [[NK Galeb Split|Galeb]], [[NK Dalmatinac Split|Dalmatinac]], [[NK Adriatic Split|Adriatic]]
|-
|[[Košarka]]
|[[KK Split|Split]] (poznat i kao [[KK Jugoplastika]]), [[KK Dalvin|Dalvin]], [[KK Adriatic|Adriatic]], [[AKK Universitas Split|Universitas]]
|-
|[[Vaterpolo]]
|[[VK POŠK|POŠK]], [[vaterpolski klub Jadran|Jadran]], [[vaterpolski klub Mornar|Mornar]], [[ŽVK Bura]], [[vaterpolski klub Lubinski porat|Lubinski porat]], [[vaterpolski klub Pauk|Pauk]], [[vaterpolski klub Split|Split]], [[vaterpolski klub Veteran '70|Veteran '70]], [[vaterpolski klub Zenta|Zenta]]
|-
|[[Ragbi]]
|[[RK Nada]] (pobjednici Srednjoeuropskog kupa) i [[ragbi klub Ragbi 59|Ragbi 59]]
|-
|[[Rukomet]] (muškarci)
|[[RK Split]], [[RK Brda]], [[HNK Krilnik Split|Krilnik]], [[RK Balić & Metličić]]
|-
|[[Rukomet]] (žene)
|[[Rukometni klub Nada|Nada]] (pod imenom [[Rukometni klub Dalma|RK Dalma]] donijeli su naslov osvajačica [[Kupa pobjednica kupova (rukomet)|KPK]]), [[RK Split Kaltenberg|Split Kaltenberg]], [[RK Split 2010|Split 2010]]
|-
|[[Odbojka]]
|[[OK Brda]], [[OK Split 1700]]
|-
|[[Borilački športovi]]
|Džudo klubovi [[Judo klub Pujanke|Pujanke]] i Student, karate klub [[karate klub Sokol (Split)|Sokol]]
|-
|[[Veslanje]]
|[[veslački klub Gusar|VK Gusar]] (Celent i Mrduljaš - bronca na [[Olimpijske igre|OI]] 1980., braća Skelin srebro na OI 2004.) i VK Mornar
|-
|[[Jedrenje]]
|[[JK Labud|Labud]], [[JK Mornar|Mornar]], [[JK Split|Split]], [[JK Zenta|Zenta]], [[JK Špinut|Špinut]]
|-
|[[Plivanje]]
|[[PK POŠK|POŠK]], [[PK Jadran|Jadran]], [[PK Mornar|Mornar]]
|-
|[[Atletika]]
|[[ASK]], [[AK Hajduk]]
|-
|[[Tenis]]
|[[TK Split]]
|-
|[[Kuglanje]]
|[[Kuglački klub Poštar Split|Poštar]], [[Kuglački klub Mertojak|KK Mertojak]]
|-
|[[Boćanje]] (balote)
|[[boćarski klub Marjan|Marjan]], [[boćarski klub Nada|Nada]], [[boćarski klub FINA|FINA]], [[boćarski klub Elektrodalmacija|Elektrodalmacija]]
|-
|[[Pikado]]
|[[Pikado klub Split Londra|Split Londra]]
|-
|[[Hokej]]
|[[Hokej Klub Split]] <ref>{{Citiranje časopisa|title=HK Split|url=http://www.caf-split.hr/step.jsp?page=98541|accessdate=1 February 2008|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080621022832/http://www.caf-split.hr/step.jsp?page=98541|archivedate=21 June 2008}}</ref>, [[Hokej klub Spartanac Split]]
|-
|[[Bejzbol]] i [[Softball|softbol]]
|[[baseball klub Nada|Nada]]
|-
|[[Američki nogomet]]
|[[Split Sea Wolves]]<ref>[http://www.dalmacijanews.com/Sport/View/tabid/72/ID/48618/Split-Seawolves-zeli-u-Hrvatsku-ligu.aspx Dalmacija News] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110819200059/http://www.dalmacijanews.com/Sport/View/tabid/72/ID/48618/Split-Seawolves-zeli-u-Hrvatsku-ligu.aspx|date=19 August 2011}} Split Seawolves želi u Hrvatsku ligu, 25. veljače 2011., pristupljeno 26. veljače 2011.</ref>
|-
|[[Klizanje na ledu|Klizanje]] i [[koturanje]]
|[[Koturaljaško-klizački klub Split]]<ref>{{Citiranje časopisa|title=KKK Split|url=http://www.caf-split.hr/step.jsp?page=98447|accessdate=1 February 2008|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080421222259/http://www.caf-split.hr/step.jsp?page=98447|archivedate=21 April 2008}}</ref>
|-
|[[Planinarstvo|Planinarenje]] i [[alpinizam]]
|[[HPK Dalmacija]] 
|}
U Splitu djeluju i brojni klubovi borilačkih športova ([[karate]], [[taekwondo]], [[judo]], [[aikido]], [[boks]], [[kickboks]], [[full-contact]], [[tajlandski boks]]) koji su dali brojne velikane borbenih vještina u europskim i svjetskim mjerilima. Od najuspješnijih boraca spomenimo [[Branko Cikatić|Branka Cikatića]], [[Marko Žaja|Marka Žaju]], [[Siniša Andrijašević|Sinišu Andrijaševića]]. Izbornik hrvatske karataške reprezentacije [[Slaven Mikelić]] je jedan od najtrofejnijih hrv. izbornika<ref>[http://www.sokol-karate.hr/ Karate klub Sokol]</ref>.

Nadalje, Split ima i uspješne boćarske klubove od kojih među brojnima ističemo [[Kuglački klub Poštar Split|Poštar]], koji je donio prvi naslov europskog prvaka u Split; Split je imao svoju kuglačku ligu još prije 2. svj. rata, a zadnjih godina se afirmirao i [[Kuglački klub Mertojak|KK Mertojak]] [[(svjetski juniorski prvaci 2017. u pojedinačnoj konkurenciji i u paru]]). U Splitu djeluju i klub hokeja na travi te klubovi dizača utega ([[Nikolaj Pešalov]]<nowiki/>je nositelj brončane olimpijske medalje). Iz Splita je i poznati vozačem moto-trka [[Ivan Šola]], koji je i pilot prve hrvatske [[bob (sport)|bob]]-posade, koja je također bila sastavljena od Splićana.

Od športskih priredbi koje se održavaju u Splitu, valja spomenuti veličanstvenu [[Mrdujska regata|Mrdujsku regatu]] jedriličara, koja je otvorena gotovo svima, od vrhunskih profesionalaca, do onih koji su toliko svladali vještinu jedrenja da bi izbjegavali sudare na moru. Tako se zbog velikog broja sudionika [[2004.]] godine startna crta mjerila miljama. Održavaju se i druge brojne regate s dugom tradicijom: [[ACI kup]], Božićna regata krstaša (1995.), Faros maraton (Split–Stari Grad–Split), IOM Trofej Zente (2002.), Komiška regata (Split–Komiža–Split; 1992.), Mrdujska regata (Split–Mrduja–Split; 1927.), Regata Sv. Nikole za samce i dvojce (Split–Komiža; 2002.), Splitova regata krstaša (Split–Jelsa–Split; 1954.), Sušac 100x2 (Split–Sušac–Split; 1996.), Viška regata krstaša (Split–Vis–Split; 1945.)

Do kasnih [[1980-ih]], u Splitu se ljeti održavao nogometni "[[Trofej Marjana]]", na kojemu su sudjelovali brojni veliki svjetski nogometni klubovi ([[Ajax]], [[Girondins de Bordeaux]], [[Vasco da Gama (nogomet)|Vasco da Gama]] i dr.) i velike svjetske nogometne reprezentacije, među kojima su najpoznatije [[Sovjetska nogometna reprezentacija|SSSR]] i [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]]. Malonogometni turnir [[Torcida kup]] održava se od 1995. godine.

U atletici, od 2001. godine održava se trkačka utrka [[Splitski polumaraton]] (prije poznat kao ''Polumaraton Svetog Duje'') za koji se prijavi više od 1.000 natjecatelja iz Hrvatske i inozemstva, <ref>[http://3sporta.com/jos-30-dana-do-17-splitskog-polumaratona/ ''Još 30 dana do 17. Splitskog polumaratona''], 3sporta.com, 26. siječnja 2017. </ref> a od 1999. godine održava se triatlon utrka [[Marjanski đir]].

1998. godine u Splitu je održan ATP turnir [[Croatian Indoors (Split)]]<!-- 1998 Croatian Indoors je iz ZG premješten u ST --> na kojem je pobjednik bio Goran Ivanišević.<ref>https://www.atptour.com/en/tournaments/split/8388/overview</ref><ref>https://www.grandslamhistory.com/atp/croatian-indoors-split</ref> Od 2020. održava se ''challenger'' turnir [[ATP Challenger Split|Split Open]].

[[Kup Svetog Duje]] održava se od 1995., a od 2006. ima status satelitskog turnira Svjetskog kupa u mačevanju.<ref>https://sportnet.rtl.hr/vijesti/418012/ostali-sportovi-ostalo/svjetski-macevalacki-kup-u-splitu/</ref> [[Kup Jadrana]] (od 1981.) je drugo najstarije mačevalačko natjecanje u Hrvatskoj.<ref>http://www.split-macevanje.hr/kup_jadrana.php</ref> Povremeno je u 90-im održavan [[Splitski ženski rally]], bodovan za hrvatsko prvenstvo žena u rallyu, <ref>http://www.racing.hr/uspjesne-zene-za-volanom-trkaceg-automobila/</ref> a i svjetska serija strongman natjecanja, [[Svjetske serije strongman natjecanja u Hrvatskoj|Strongman Champions League]] održala se u Splitu u nekoliko navrata.{{ni}}

=== Splitski olimpijci ===
Da je Split izrazito sportski grad govore brojnost i iznimni uspjesi splitskih sportaša na [[Olimpijske igre|Olimpijskim igrama]].<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.muzejsporta-st.hr/splitski_nositelji_olimpijskih_medalja.html|title=Muzej sporta Split, Kuća slave splitskog sporta|last=Vladović|first=Sanja|work=www.muzejsporta-st.hr|language=hr|accessdate=2021-04-01}}</ref> Grad Split se tako može pohvaliti činjenicom da iz njega potječu ili su u njemu stasali nositelji i nositeljice čak 26 zlatnih (od čega dvije na [[Paraolimpijske igre|Paraolimpijskim igrama]]), 49 srebrnih i 18 brončanih olimpijskih medalja, što u pojedinačnim, a što u grupnim sportovima.

'''Zlatne medalje:'''
{{div col|cols=4}}
*[[Andrija Anković]]
*[[Ivano Balić]]
*[[Milivoj Bebić]]
*[[Zvonko Bego]]
*[[Mislav Bezmalinović]]
*[[Đurđica Bjedov]]
*[[Ivan Buljubašić]]
*[[Željko Jerkov]]
*[[Aleksandar Kozlina]]
*[[Duje Krstulović]]
*[[Deni Lušić]] (dvije)
*[[Uroš Marović]]
*[[Petar Metličić]]
*[[Petar Muslim]]
*[[Josip Pavić]]
*[[Nikolaj Pešalov]]
*[[Renco Posinković]]
*[[Petar Šegvić]]
*[[Mate Trojanović]]
*[[Ivo Trumbić]]
*[[Velimir Valenta]]
*[[Drago Vuković]]
*[[Ante Žanetić]]
*[[Antonija Balek]]
{{div col end}}
'''Srebrne medalje:'''
{{div col|cols=4}}
*[[Veljko Bakašun]]
*[[Vladimir Beara]]
*[[Milivoj Bebić]]
*[[Đurđica Bjedov]]
*[[Duje Bonačić]]
*[[Marko Brajnović]]
*[[Božo Broketa]]
*[[Ivica Cipci]]
*[[Duje Draganja]] (dvije)
*[[Tomislav Franjković]]
*[[Željko Jerkov]]
*[[Joško Kreković]]
*[[Toni Kukoč]] (dvije)
*[[Žana Lelas]]
*[[Slavko Luštica]]
*[[Frane Matošić]]
*[[Aramis Naglić]]
*[[Toni Nardelli]]
*[[Zlatko Papec]]
*[[Velimir Perasović]]
*[[Damir Polić]]
*[[Nikola Radović]]
*[[Lovro Radonić]] (dvije)
*[[Dino Rađa]] (dvije)
*[[Vinko Rosić]]
*[[Ratko Rudić]]
*[[Petar Skansi]]
*[[Nikša Skelin]]
*[[Siniša Skelin]]
*[[Tomislav Smoljanović]]
*[[Dubravko Šimenc]]
*[[Siniša Školneković]]
*[[Damir Šolman]] (dvije)
*[[Ivo Štakula Kolendić|Ivo Štakula]] (dvije)
*[[Žan Tabak]]
*[[Ivo Trumbić]]
*[[Tino Vegar]]
*[[Joško Vidošević]]
*[[Blanka Vlašić]]
*[[Zdeslav Vrdoljak]]
*[[Bernard Vukas]] (dvije)
*[[Boško Vuksanović]]
{{div col end}}
'''Brončane medalje:'''
{{div col|cols=4}}
*[[Mario Ančić]]
*[[Ivano Balić]]
*[[Igor Boraska]]
*[[Zlatko Celent]]
*[[Stjepan Deverić]]
*[[Tihomir Franković]]
*[[Goran Ivanišević]] (dvije)
*[[Branko Miljuš]]
*[[Duško Mrduljaš]]
*[[Nikolaj Pešalov]]
*[[Ivan Pudar]]
*[[Josip Reić]]
*[[Nikša Skelin]]
*[[Siniša Skelin]]
*[[Ivan Sunara]]
*[[Drago Vuković]]
*[[Lucija Zaninović]]
{{div col end}}

== Gospodarstvo ==
{{glavni|Dodatak:Popis velikih gospodarskih subjekata iz Splitsko-dalmatinske županije}}

== Religija ==
=== Crkvena upravna organizacija ===
==== Rimokatolička crkva ====
[[Datoteka:Zvonik katedrale sv. Duje.png|alt=Zvonik katedrale sv. Duje|mini|Zvonik katedrale sv. Duje]]
U Splitu je sjedište [[Splitsko-makarska nadbiskupija|Splitsko-makarske nadbiskupije]]. Grad je podijeljen na dva dekanata i na 26 rimokatoličkih [[župa]]:

{{div col|cols=3}}
* [[Sveti Dujam|Sv. Dujma]] biskupa i mučenika
* [[Sveti Petar|Sv. Petra]] apostola
* Materinstva BDM - [[Brda (Split)|Brda]] 
* [[Sveti Rok|Sv. Roka]] - [[Manuš]]
* Marije Pomoćnice - [[Kman]]
* [[Crkva Gospe od Zdravlja u Splitu|Gospe od Zdravlja]] - [[Dobri]]
* [[Sveti Pavao|Sv. Pavla]] - [[Pujanke]]
* Gospe od Milosrđa - [[Žnjan-Pazdigrad|Žnjan]]
* Gospe od Ružarija - [[Lučac-Manuš|Lučac]] 
* Sv. Spasa - [[Mejaši (Split)|Mejaši]]
* [[Stjepan Prvomučenik|Sv. Stjepana]] - [[Meje]]
* [[Gospe od Pojišana]] - [[Pojišan]]
* Sv. Trojice - [[Poljud]]
* Gospe od Pohođenja - [[Spinut]]
* Sv. Obitelji - [[Sukoišan]]
* [[Gospa Fatimska|Gospe Fatimske]] - Škrape
* Sv. Križa - [[Varoš (Split)|Veli Varoš]]
* Srca Isusova - Visoka 
* [[Leopold Mandić|Sv. Leopolda Bogdana Mandića]] - [[Sirobuja]]
* [[Sveti Andrija|Sv. Andrije]] apostola - [[Sućidar]]
* [[Sveti Josip|Sv. Josipa]] - [[Mertojak]]
* [[Ivan Krstitelj|Sv. Ivana Krstitelja]] - [[Trstenik (Split)|Trstenik]]
* [[Sveti Matej|Sv. Mateja]] - [[Ravne njive]]
* [[Sveti Marko|Sv. Marka]] - [[Neslanovac]]
* [[Sveti Luka|Sv. Luke Evanđelista]] - [[Kocunar]]
* [[Sveti Mihael|Sv. Mihovila]] - [[Šine (Split)|Šine, Kamen]]
{{div col end}}

[[Datoteka:Crkva Gospe od Zdravlja, Split (2020).jpg|alt=Crkva Gospe od Zdravlja, Split|mini|Crkva Gospe od Zdravlja]]
Od katoličkih crkvenih redova, družba i kongregacija, u Splitu djeluju [[Službenice milosrđa]] (anćele), [[dominikanci]], [[franjevci|franjevački Red male braće]], [[klarise]], [[isusovci]], [[kapucini]], [[konventualci]], [[karmelićani]] (na [[Kamen]]u), [[karmelićanke Božanskog Srca Isusova]], [[salezijanci]], [[Kćeri milosrđa Trećega samostanskog reda sv. Franje]]. Nekada su djelovali i [[benediktinci]] (samostan sv. Marije). Jedine pripadnice reda [[anakorete|anakoreta]] - klanjateljica Presvete euharistije na svijetu su u Splitu.

==== Crkve reformacijske baštine ====
U Splitu djeluje nekoliko aktivnih crkava reformacijske ili protestantske baštine:
* Evanđeoska crkva "Radosna vijest"
* Baptistička crkva Split
* Evangelička metodistička crkva

=== Sveci zaštitnici ===
Svetac zaštitnik Splita je [[sveti Dujam]] (Sveti Duje), biskup Salone, mučenik iz [[304.]] godine, a suzaštitnici su [[sveti Anastazije]] (Staš) i [[Sveti Rajnerije|blaženi Rajnerije (Arnir)]].
Kao poglavita zaštitnica osobito se štuje i [[Gospe od Pojišana]] ([[:s:Molitva čudotvornoj Gospi od Pojišana|Molitva čudotvornoj Gospi od Pojišana]]).

Posvećenost grada sv. Dujmu među ostalim, izražen je i kroz splitski kovani novac kroz povijest. Tako početkom 14. stoljeća, Splitska komuna kuje srebrni novac, bagatin<ref>{{Citiranje knjige|title=Povijest novca u Hrvatskoj (od 1527. do 1941. godine)|author=Mira Kolar-Dimitrijević|authorlink=|coauthors=|origdate=2013.|date=|chapter=1. i 3.|chapterurl=|editor=|url=https://www.hnb.hr/documents/20182/121504/h-monografija-povijest-novca.pdf/20cf684e-375e-430f-89c3-ad4e5824ae43|format=PDF|edition=|language=|pages=|publisher=HNB|location=Zagreb|others=|quote=|accessdate=20.04.2020.|isbn=|id=}}</ref>, na čijem je reversu simbol križa zamijenjen prikazom poprsja sv. Dujma. Zaštitnik grada na novcu se zadržao i tijekom mletačke vladavine do njezina pada 1797.g. gdje je bio prikazan cijelom figurom s biskupskim obilježjima, baš kakav je bio i u razdoblju Hrvoja Vukčića Hrvatinića prije toga.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Marko Medved, Josip Selak|title=Svetci patroni na kovanom novcu hrvatske obale do pojave turskog novca|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=216108|date=2015-07-03|journal=Riječki teološki časopis|volume=45|issue=1|pages=167–192|language=hr|accessdate=2020-04-20}}</ref>

== Gradska uprava ==
Upravna tijela Grada Splita su:
* [[Gradonačelnik]]
* Gradsko vijeće

Za gradonačelnika Splita u drugom krugu glasanja na [[Izbori|izborima]] za gradonačelnika održanim [[4. lipnja]] [[2017.]] godine izabran je dvaput [[Odlikovanja u Hrvatskoj|odlikovani]] od [[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednika RH]] [[Red hrvatskog pletera|Redom hrvatskog pletera]] i [[Spomenica domovinske zahvalnosti|Spomenicom domovinske zahvalnosti]], dragovoljac narodne zaštite i sudionik [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], [[Povijest umjetnosti|povjesničar umjetnosti]] i [[Arheologija|arheolog]] [[Andro Krstulović Opara]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.split.hr/gradska-uprava/gradonacelnik/o-gradonacelniku|title=O gradonačelniku|work=www.split.hr|accessdate=2021-03-31}}</ref> Od ukupno 57.681 birača koji su sudjelovali na izborima za sadašnjeg gradonačelnika glasalo je 26.642 birača ili ukupno 46,19%.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.split.hr/Portals/0/2017-06-13%20(1)%20(1).pdf?ver=2019-09-03-142444-073|title=KONAČNI REZULTATI IZBORA ZA GRADONAČELNIKA GRADA SPLITA|format=PDF|accessdate=31. ožujka 2021.}}</ref>

Aktualni saziv Gradskog vijeća izabran je na općim lokalnim izborima održanim [[21. svibnja]] [[2017.]] godine. Od ukupno 151.322 birača glasovalo je 72.846 birača ili 45,50%. [[Izborni prag]] su prešle koalicija [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]], [[Hrvatska socijalno-liberalna stranka|HSLS]] i [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]] koja je osvojila 17.015 glasova, koalicija [[Hrvatska građanska stranka|HGS]], [[Popravi grad|PG]] i [[Nova generacija|NG]] s 12.905 glasova, stranka [[Pametno]] s 11.043 glasa, [[Most nezavisnih lista]] sa 7.290 glasova i stranka [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]] sa 7.135 glasova te je konstituirano Gradsko vijeće u sljedećem sastavu:<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.split.hr/Portals/0/konacni-rezultati-gradsko-vijece%20(2).pdf?ver=2019-09-03-142613-813|title=Konačni rezultati izbora za članove Gradskog vijeća grada Splita|work=www.split.hr|format=PDF|accessdate=21. ožujka 2021.}}</ref>

{| class="prettytable" style="text-align:right"
|- style="background-color:#efefef"
! align="center" | Stranka || align="center" | Broj zastupnika
|-
| [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]], [[Hrvatska socijalno-liberalna stranka|HSLS]] i [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]] || 11
|-
| [[Hrvatska građanska stranka|HGS]], [[Popravi grad|PG]] i [[Nova generacija|NG]] || 8
|-
| [[Pametno]] || 7
|-
| [[Most nezavisnih lista]] || 5
|-
| [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]] || 4
|-
|}
*

== Mediji ==
U Splitu djeluje nekoliko lokalnih televizijskih ([[TV Jadran]], [[Mreža TV|Mreža TV-Split]] i [[Kanal 5]]) i radijskih postaja ([[Radio Split|HR Split]], [[Radio Dalmacija]], [[Radio KL-Eurodom]], [[Radio Riva]],<ref>[http://www.radioriva.hr/ Radio Riva]</ref> [[Radio Sunce]].<ref>[http://radiosunce.com.hr/onama.asp Radio Sunce] Radio Sunce je projekt Županijske lige protiv raka – Split. Djeluje od 22. ožujka 2010.</ref> [[1990-ih]] su bile poznate postaje [[Radio M]] i [[Radio Gradska mreža]], a [[1980-ih]] je djelovao iz Splita [[Radio Brač]]. 

Najveće dalmatinske dnevne novine ''[[Slobodna Dalmacija]]'' izlaze u Splitu (odnedavno se tiskaju u [[Dugopolje|Dugopolju]]). U Splitu je bilo sjedište redakcije časopisa [[Feral Tribune]].

== Zanimljivosti ==
* Nakon [[OI 2004.|Olimpijskih igara u Ateni 2004.]] godine Split je grad s najviše olimpijskih medalja na svijetu u odnosu na broj stanovnika.{{Nedostaje izvor}}
* U samom središtu Splita nalaze se [[Popis termalnih lječilišta u Hrvatskoj|toplice]] s vlastitim izvorom ljekovite [[sumpor]]ne vode.
* [[Jugoslavenska ratna mornarica]] je [[15. studenog]] [[1991.]] godine gađala grad Split s vojnog broda "[[VPBR-31 Split|Split]]".

== Galerija ==
<gallery>
Datoteka:Split - pogled na rivu.jpg|Split - pogled na Rivu
Datoteka:Kip Grgura Ninskog.jpg|Kip Grgura Ninskog
Datoteka:HNK Split.JPG|Hrvatsko narodno kazalište u Splitu
Datoteka:Trg Prokurative.JPG|Trg Prokurative
Datoteka:Splitska Opća gimnazija (Stara realka).JPG|4. i 5. Opća gimnazija (stara Realka)
Datoteka:Crkvica Sv. Nikole.jpg|Crkvica Svetog Nikole
Datoteka:Kupalište Ježinac.JPG|Kupalište Ježinac
Datoteka:Pogled iz Varoša.jpg|Pogled iz Varoša
Datoteka:Pogled s marjanske vidilice.jpg|Pogled s marjanske vidilice
Datoteka:Sustipan.JPG|Sustipan
Datoteka:Šetnjica prema Ježincu.JPG|Šetnica prema Ježincu
Datoteka:Topovi na tvrđavi Gripe.JPG|Topovi na tvrđavi Gripe
Datoteka:Varoške skaline.jpg|Varoške skaline
Datoteka:Pogled sa Matejuške.JPG|Pogled s Matejuške
Datoteka:Zlatna vrata.jpg|Zlatna vrata
Datoteka:Splt2009Zelj.jpg|Riva s palmama
Datoteka:SlikaSplit.jpg|Crkva sv. Frane
Datoteka:Sveučilište u Splitu.jpg|Sveučilište u Splitu
Datoteka:Sustipan, Split.jpg|alt=Sustipan, Split.|Sustipan, Split.
Datoteka:Marmontova ulica Split.jpg|alt=Marmontova ulica, Split|Marmontova ulica, Split
</gallery>

== Gradovi pobratimi/prijatelji ==
[[Datoteka:Los Angeles City Hall with sister cities 2006.jpg|mini|180px|Putokaz za Split u središtu [[Los Angeles]]a, grada prijatelja.]]
{| {{prettytable}} 
|- 
| colspan = 2 align=center | Gradovi prijatelji<ref>[https://www.split.hr/o-splitu/gradovi-prijatelji Gradovi prijatelji Splita]</ref>
| align=center | Predložena pobratimstva 
| align=center | Povelja o prijateljstvu
|- 
| valign=top |
{{ZD|A|AUS}} [[Cockburn (Zapadna Australija)|Cockburn]]<br />
{{ZD|B|BIH}} [[Mostar]]<br />
{{ZD|Č|ČEH}} [[Ostrava]]<br />
{{ZD|Č|ČIL}} [[Punta Arenas]]<ref name="Antofagasta">Ana Jerković: [http://www.slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/118537/Default.aspx Predstavljeno Hrvatsko-čileansko kulturno društvo], ''Slobodna Dalmacija'', 15. listopada 2010.<br>"''Uz to, splitska škola Bol povezala se sa školama u Čileu, te svako dijete zna gdje je Punta Arenas, inače uz Antofagastu grad prijatelj Splita.''"</ref><ref>{{spa oznaka}} [http://www.puntaarenas.cl/servicios/concejo/Ordin06.pdf IL. Municipalidad de Punta Arenas] Acta sesion Nº 06 ordinaria, de fecha 16 de febrero del 2005 honorable concejo municipal de Punta Arenas.<br>"''Otra de la ciudad de Split. Ellos celebran el jubileo; 1700 años de la creación de Split y entre sus proyectos está construir una alameda con árboles de <u>ciudades hermanas</u>. Eso sería el 30 de Mayo''"</ref><br />
{{ZD|Č|ČIL}} [[Antofagasta]]<ref name="Antofagasta"/><br />
{{ZD|C|CG}}  [[Kotor]] ([[Crna Gora]])<ref>{{cg oznaka}} [http://www.kotor.me/me/prijateljski-gradovi/ Prijateljski gradovi], kotor.me, pristupljeno 30. srpnja 2020.</ref><br />
{{ZD|D|DAN}} [[Gladsaxe]]<br />
{{ZD|I|ITA}} [[Ancona]]<br />
{{ZD|I|ITA}} [[Pescara]]<ref>Grad partner.[http://www.consspalato.esteri.it/Consolato_Spalato/Archivio_News/VespucciCittaSPALATO.htm Konzulat R. Italije u Splitu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131220202001/http://www.consspalato.esteri.it/Consolato_Spalato/Archivio_News/VespucciCittaSPALATO.htm |date=20 December 2013 }} Amerigo Vespucci“ u splitskoj luci , 13. rujna 2007.</ref><br />
{{ZD|I|IZR}} [[Bet Shemesh]]<br />
{{ZD|M|MAK}} [[Štip]]
| valign=top |
{{ZD|N|NOR}} [[Trondheim]]<br />
{{ZD|N|NJE}} [[Bezirk Charlottenburg-Wilmersdorf|Charlottenburg-Wilmersdorf]]<br />(okrug u [[Berlin]]u)<br />
{{ZD|U|UK}} {{ZD|E|ENG}} [[Dover]]<br />
{{ZD|U|UKR}} [[Odesa]]<br />
{{ZD|S|SAD}} [[Los Angeles]]<br />
{{ZD|S|SLO}} [[Velenje]] <br />
{{ZD|K|KIN}} [[Hangzhou]]<ref>J.D.: [http://www.dalmacijanews.hr/clanak/yw4o-kineski-grad-hangzhou-postao-petnaesti-grad-prijatelj-splita Kineski grad Hangzhou postao petnaesti grad prijatelj Splita], dalmacijanews.hr, 15. listopada 2014.</ref> <br />
{{ZD|P|POLJ}} [[Rzeszow]] <br />
{{ZD|H|HRV}} [[Vukovar]]
| valign=top |
{{ZD|M|MAĐ}} [[Debrecen]] <br />(mađ. prijedlog još iz 1. polovice 1990-ih)<br />
{{ZD|A|ARG}} [[Rosario (Argentina)|Rosario]] <br />(arg. ponuda stigla 25. srpnja 2006.)<br />
| valign=top |
{{ZD|I|IZR}} [[Jeruzalem]]
|}

== Konzulati u Splitu ==
{{col-begin}}
{{col-3}}
{{ZD+X/A|AUT}}<br />
{{ZD+X/Č|ČEŠ}}<br />
{{ZD+X/Č|ČIL}}<br />
{{ZD+X/D|DAN}}<br />
{{ZD+X/F|FIN}}
{{col-3}}
{{ZD+X/I|IRS}}<br />
{{ZD+X/I|ITA}}<br />
{{ZD+X/N|NIZ}}<br />
{{ZD+X/N|NJE}}<br />
{{ZD+X/S|SLK}}
{{col-3}}
{{ZD+X/S|SLO}}<br /> 
{{ZD+X/Š|ŠPA}}<br />
{{ZD+X/Š|ŠVE}}<br />
{{ZD+X/U|UK}}
{{col-end}}

== Povezani članci ==
* [[Dodatak:Popisi poznatih osoba iz Splita]]
* [[Dodatak:Popis_poznatih_splitskih_športaša]]
* [[Dodatak:Popis splitskih gradonačelnika]]
* [[Dodatak:Popis splitskih knezova i kapetana]]
* [[Dodatak:Popis splitskih biskupa i nadbiskupa]]
* [[Dodatak:Popis velikih gospodarskih subjekata iz Splitsko-dalmatinske županije]]
* [[Dodatak:Osnovne i srednje škole u Splitu]]
* [[Dodatak:Popis splitskih trgova]]
* [[Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.: Split]]

== Vidi još ==
{{div col|cols=3}}
*[[Splitski gradski kotarevi|Splitske gradske četvrti i kotarevi]]
*[[Dalmacija]]
*[[Splitsko-dalmatinska županija]]
*[[Salona]]
*[[Marjan]]
*[[Splitska čakavština]]
*[[Sveti Dujam]]
*[[Dioklecijan]]
*[[Marko Marulić]]
*[[Miljenko Smoje]]
*[[HNK Hajduk Split]]
*[[Brodosplit]]
*[[Bobis]]
*[[Brodomerkur]]
*[[Dalmacijavino]]
{{div col end}}

== Opširnije ==
'''Povijest grada Splita'''{{div col|cols=3}}
*[[Povijest Splita|Povijest grada Splita]]
*[[Splitsko plemstvo]]
*[[Splitski crkveni sabori]]
*[[Frane Bulić]]
*[[Splitski evanđelistar]]
*[[Kuga u Splitu]]
*[[Prvi splitski partizanski odred]]
*[[Bitka za Split 1943.]]
*[[Bombaški napad u Splitu 9. studenoga 1941.]]
*[[Boj u Splitskom kanalu|Boj u Splitskom kanalu 1991.]]
*[[Vridni (brod)]]
{{div col end}}'''Arhitektura u gradu i okolici'''{{div col|cols=3}}
*[[Dioklecijanova palača]]
*[[Dioklecijanov akvadukt]]
*[[Podrumi Dioklecijanove palače]]
*[[Peristil (Split)]]
*[[Zlatna vrata (Split)|Zlatna vrata]]
*[[Jupiterov hram u Splitu]]
*[[Splitska katedrala]]
*[[Splitski lazaret]]
*[[Narodni trg u Splitu]]
*[[Gradska vijećnica u Splitu]]
*[[Tvrđava Gripe]]
*[[Prokurative]]
*[[Arhitektura secesije u Splitu]]
*[[Muzej hrvatskih arheoloških spomenika]]
*[[Gradski stadion Poljud]]
{{div col end}}'''Splitske kulturne i športske manifestacije'''{{div col|cols=3}}
*[[Splitsko ljeto]]
*[[Festival zabavne glazbe Split]]
*[[Sudamja]]
*[[Festival hrvatske drame za djecu]]
*[[Festival mediteranskog filma Split]]
*[[Split Open Jazz Fair]]
*[[Splitski salon]]
*[[Fešta sv. Križa u Splitu]]
*[[Sportske igre mladih]]
*[[Revija Urbane KulturE - Evo RUKE!]]
*[[Klape na Kruniku]]
*[[Dani klasične gitare]]
{{div col end}}

== Vanjske poveznice ==
{{commons|Split}}
*[http://www.split.hr/ Službene stranice gradske uprave]
*[http://www.neslanovac.com/ Službene stranice gradskog kotara Neslanovac]
*[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20020914/feljton01.asp Slobodna Dalmacija] [[Duško Kečkemet]]:  Split koncem 19. i početkom 20. stoljeća (podlistak)
*[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20021026/feljton01.asp Slobodna Dalmacija] [[Vojko Mirković]]: 120 godina hrvatske općine Split (podlistak)
*[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000320/prilozi-sp2.htm Slobodna Dalmacija] [[Toni Petrić]]: Sport u Splitu 1941.-1945. (podlistak)

== Izvori ==
{{izvori|2}}
{{matica hrvatska}}{{Svjetska baština u Hrvatskoj}}
{{GiO SDŽ}}
{{Split}}

[[Kategorija:Split| ]]
[[Kategorija:Gradovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Hrvatskoj]]