Hrvatska internetska enciklopedija - Doprinosi suradnika [hr]

Niz proton-proton

2026-08-28T08:28:30Z

WikiSysop:

[[Datoteka:Fusion in the Sun.svg|mini|desno|250px|p-p niz prevladava kod zvijezdi veličine našeg Sunca ili manjih]]
'''Niz [[proton]] – proton''' ili p-p niz je jedna od reakcija [[nuklearna fuzija|nuklearne fuzije]], kojim [[zvijezda|zvijezde]] pretvaraju [[vodik]] u [[helij]], za razliku od niza [[ugljik]] – [[dušik]] – [[kisik]] (CNO niz). p-p niz prevladava kod zvijezdi veličine našeg [[Sunce|Sunca]] ili manjih.

p-p niz se može pojaviti samo ako je temperatura (kinetička energija) protona dovoljno velika da prevlada [[Coulombova barijera|Coulombovu barijeru]], da svlada elektrostatičke sile između istih naboja protona.<ref>Ishfaq Ahmad, ''The Nucleus'', '''1''':42,59, (1971), The Proton type-nuclear fission reaction</ref> Prvi koji je zagovarao tu teoriju je bio Arthur Stanley Eddington 1920-tih godina. U to vrijeme se vjerovalo da je temperatura Sunca preniska da svlada Coulombovu barijeru. Nakon razvoja [[kvantna mehanika|kvantne mehanike]], došlo je do otkrića '''tunelskog učinka<ref>https://tehnicki.lzmk.hr/clanak/ucinak-tunelski </ref> (eng. tunnel effect)''', a to je pojava kada [[elementarna čestica]] može svladati moguću barijeru, čak i kada je njena [[energija]] niža od energije barijere. Prema klasičnoj fizici to je nemoguće, ali prema zakonima kvantne mehanike, moguće je.

[[Datoteka:Kvantni-tunelski-efek.jpeg|mini|desno|Tunelski učinak u kvatnoj mehanici]]

Čak i tada, bilo je nejasno kako nuklearna fuzija po nizu proton – proton se odvija, jer najvjerojatniji proizvod, helij-2, je nestabilan i gotovo istovremeno se vraća u par protona. 1939., [[Hans Albrecht Bethe]] je predložio da jedan od protona može doživjeti beta-raspad u [[neutron]], preko [[slaba nuklearna sila|slabe nuklearne sile]], za vrijeme kratkog trenutka fuzije, stvarajući [[deuterij]] u početku niza.<ref>Hans A. Bethe, ''Physical Review'' '''55''':103, 434 (1939); cited in Donald D. Clayton, ''Principles of Stellar Evolution and Nucleosynthesis'', The University of Chicago Press, 1983, p. 366.</ref> Ideja je bila dio kako se odvija nukleosinteza zvijezda i za to je Bethe dobio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]].

Na Suncu, samo dobivanje deuterija je toliko sporo da je za to potrebno oko 10 milijardi godina. Kako je Sunce staro oko 5 milijardi godina, znači da smo tek na pola puta da se potroši sav vodik sa Sunca. <ref>Kenneth S. Krane, ''Introductory Nuclear Physics'' , Wiley , 1987, p. 537.</ref>

==p-p niz==
Prvi korak uključuje nuklearnu fuziju dvije jezgre vodika H-1 (proton) u H-2 (deuterij), čime se oslobađa pozitron i neutrino, te se jedan proton mijenja u neutron:

11H + 11H -> 12D + e- + ve + 0,42MeV

Ovaj prvi korak se odvija izuzetno sporo, i zato što protoni trebaju da prođu tunel efekt da bi svladali Coulombovu barijeru i zato što ovisi o slaboj nuklearnoj sili. [[Pozitron]] se trenutno poništava sa elektronom (čestica – antičestica) i višak mase nose u obliku energije dva fotona gama-čestica:
[[Datoteka:Proton-Proton II chain reaction.svg|mini|desno|250px|p-p II niz]]

e- + e+ -> 2y + 1,02 MeV

Nakon toga, deuterij koji se dobio u prvom koraku, spaja se sa drugim protonom (jezgra vodika) da bi se dobio lagani izotop helija-3:

12D + 11H -> 23He + y + 5,49 MeV

Nakon toga moguća su tri verzije puta da bi se dobio helij-4. Kod prvog puta ili p-p I niza, helij-4 dolazi preko spajanja dvije jezgre helija-3, kod drugog i trećeg puta ili p-p II niza i p-p III niza, spaja se jezgra helija-3 sa već stvorenom jezgrom helija-4 da se dobije [[berilij]]. Na Suncu, p-p I niz se odvija 86 %, p-p II niz se odvija 14 %, te p-p III niz se odvija 0,11 %, postoji i četrti put, koji je izuzetno rijedak - p-p IV niz..
===p-p I niz===
Cijeli p-p I niz daje čisto 26,7 MeV energije. p-p I niz prevladava kod temperature od 10 000 000 – 14 000 000 K. Ispod 10 000 000 K, p-p niz stvara izuzetno malo energije.

23He + 23He -> 24He + 11H + 12,86 MeV

===p-p II niz===

23He + 24He -> 47Be + y

47Be + e- -> 37Li + ve + 0,861 MeV / 0,383 MeV

37Li + 11H -> 2 x 24He

p-p II niz prevladava kod temperature od 14 000 000 – 23 000 000 K. 90 % neutrina se dobiva u reakciji 7Be(e-, ve)7 Li* i nosi energiju 0.861 MeV, dok preostalih 10 % stvara 0,383 MeV (ovisi da li je litij-7 u osnovnom ili pobuđenom stanju)
[[Datoteka:Proton-Proton III chain reaction.png|mini|desno|250px|p-p III niz]]
===p-p III niz===

23He + 24He -> 47Be + y

47Be + 11H -> 58B + y

58B -> 48Be + e+ + ve + y

48Be -> 2 x 24He

p-p III niz prevladava kod temperature iznad 23 000 000 K. Iako ovaj put nije znatno zastupljen (samo 0,11 %), ali stvara visokoenergetske neutrino, do 14,06 MeV.

===p-p IV niz===
Ovaj put je teoretski predviđen, ali nikad nije snimljen zbog svoje rijetkosti (oko 0,3 dijela na milijun). U toj reakciji, helij-3 reagira direktno sa protonom, da bi se dobilo helij-4, i dobije neutrino sa još većom energijom, do 18,8 MeV.

23He + 11H -> 24He + e+ + ve + 18,8 MeV

==Oslobođena energija==
Ako usporedimo masu dobivenog helija-4 sa masama 4 ulazna protona, dobije se da je 0,7 % početne mase izgubljeno. Ta se masa pretvara u energiju, u obliku gama-čestica i neutrina. Ukupna dobivena energija cijelog niza je 26,73 MeV. Samo energija [[gama-čestica]] će reagirati sa elektronima i grijati će unutrašnjost Sunca. Ta toplina omogućuje da se Sunce ne uruši zbog vlastite težine.

Neutrina ne reagiraju značajno sa plazmom i ne pomažu održavati Sunce protiv gravitacijskog urušavanja. Neutrina u p-p I nizu, p-p II nizu i p-p III nizu odnose 2 %, 4 % i 28,3 % energije dalje od Sunca. <ref>Claus E. Rolfs and William S. Rodney, ''Cauldrons in the Cosmos'', The University of Chicago Press, 1988, p. 354.</ref>

==p-e-p niz==
Deuterij može stvoriti i vrlo rijetki proton – elektron – proton niz (skupljanje elektrona):

11H + e- + 11H -> 12D + ve

Na Suncu, odnos učestalosti p-e-p niza i normalnog p-p niza je 1 : 400. Ipak, energija neutrina je dosta različita, dok u prvom koraku p-p niza neutrino ima energiju 0,42 MeV, u p-e-p nizu ima 1,44 MeV.

== Izvori ==
{{izvori|3}}

[[Kategorija:Astronomija]]
[[Kategorija:Sunce]]

Niz proton-proton

2026-08-28T08:27:50Z

WikiSysop:

[[Datoteka:Fusion in the Sun.svg|mini|desno|250px|p-p niz prevladava kod zvijezdi veličine našeg Sunca ili manjih]]
'''Niz [[proton]] – proton''' ili p-p niz je jedna od reakcija [[nuklearna fuzija|nuklearne fuzije]], kojim [[zvijezda|zvijezde]] pretvaraju [[vodik]] u [[helij]], za razliku od niza [[ugljik]] – [[dušik]] – [[kisik]] (CNO niz). p-p niz prevladava kod zvijezdi veličine našeg [[Sunce|Sunca]] ili manjih.

p-p niz se može pojaviti samo ako je temperatura (kinetička energija) protona dovoljno velika da prevlada [[Coulombova barijera|Coulombovu barijeru]], da svlada elektrostatičke sile između istih naboja protona.<ref>Ishfaq Ahmad, ''The Nucleus'', '''1''':42,59, (1971), The Proton type-nuclear fission reaction</ref> Prvi koji je zagovarao tu teoriju je bio Arthur Stanley Eddington 1920-tih godina. U to vrijeme se vjerovalo da je temperatura Sunca preniska da svlada Coulombovu barijeru. Nakon razvoja [[kvantna mehanika|kvantne mehanike]], došlo je do otkrića '''tunelskog učinka<ref>https://tehnicki.lzmk.hr/clanak/ucinak-tunelski </ref> (eng. tunnel effect)''', a to je pojava kada [[elementarna čestica]] može svladati moguću barijeru, čak i kada je njena [[energija]] niža od energije barijere. Prema klasičnoj fizici to je nemoguće, ali prema zakonima kvantne mehanike, moguće je.

[[Datoteka:Kvantni-tunelski-efek.jpeg|300px|desno|Tunelski učinak u kvatnoj mehanici]]

Čak i tada, bilo je nejasno kako nuklearna fuzija po nizu proton – proton se odvija, jer najvjerojatniji proizvod, helij-2, je nestabilan i gotovo istovremeno se vraća u par protona. 1939., [[Hans Albrecht Bethe]] je predložio da jedan od protona može doživjeti beta-raspad u [[neutron]], preko [[slaba nuklearna sila|slabe nuklearne sile]], za vrijeme kratkog trenutka fuzije, stvarajući [[deuterij]] u početku niza.<ref>Hans A. Bethe, ''Physical Review'' '''55''':103, 434 (1939); cited in Donald D. Clayton, ''Principles of Stellar Evolution and Nucleosynthesis'', The University of Chicago Press, 1983, p. 366.</ref> Ideja je bila dio kako se odvija nukleosinteza zvijezda i za to je Bethe dobio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]].

Na Suncu, samo dobivanje deuterija je toliko sporo da je za to potrebno oko 10 milijardi godina. Kako je Sunce staro oko 5 milijardi godina, znači da smo tek na pola puta da se potroši sav vodik sa Sunca. <ref>Kenneth S. Krane, ''Introductory Nuclear Physics'' , Wiley , 1987, p. 537.</ref>

==p-p niz==
Prvi korak uključuje nuklearnu fuziju dvije jezgre vodika H-1 (proton) u H-2 (deuterij), čime se oslobađa pozitron i neutrino, te se jedan proton mijenja u neutron:

11H + 11H -> 12D + e- + ve + 0,42MeV

Ovaj prvi korak se odvija izuzetno sporo, i zato što protoni trebaju da prođu tunel efekt da bi svladali Coulombovu barijeru i zato što ovisi o slaboj nuklearnoj sili. [[Pozitron]] se trenutno poništava sa elektronom (čestica – antičestica) i višak mase nose u obliku energije dva fotona gama-čestica:
[[Datoteka:Proton-Proton II chain reaction.svg|mini|desno|250px|p-p II niz]]

e- + e+ -> 2y + 1,02 MeV

Nakon toga, deuterij koji se dobio u prvom koraku, spaja se sa drugim protonom (jezgra vodika) da bi se dobio lagani izotop helija-3:

12D + 11H -> 23He + y + 5,49 MeV

Nakon toga moguća su tri verzije puta da bi se dobio helij-4. Kod prvog puta ili p-p I niza, helij-4 dolazi preko spajanja dvije jezgre helija-3, kod drugog i trećeg puta ili p-p II niza i p-p III niza, spaja se jezgra helija-3 sa već stvorenom jezgrom helija-4 da se dobije [[berilij]]. Na Suncu, p-p I niz se odvija 86 %, p-p II niz se odvija 14 %, te p-p III niz se odvija 0,11 %, postoji i četrti put, koji je izuzetno rijedak - p-p IV niz..
===p-p I niz===
Cijeli p-p I niz daje čisto 26,7 MeV energije. p-p I niz prevladava kod temperature od 10 000 000 – 14 000 000 K. Ispod 10 000 000 K, p-p niz stvara izuzetno malo energije.

23He + 23He -> 24He + 11H + 12,86 MeV

===p-p II niz===

23He + 24He -> 47Be + y

47Be + e- -> 37Li + ve + 0,861 MeV / 0,383 MeV

37Li + 11H -> 2 x 24He

p-p II niz prevladava kod temperature od 14 000 000 – 23 000 000 K. 90 % neutrina se dobiva u reakciji 7Be(e-, ve)7 Li* i nosi energiju 0.861 MeV, dok preostalih 10 % stvara 0,383 MeV (ovisi da li je litij-7 u osnovnom ili pobuđenom stanju)
[[Datoteka:Proton-Proton III chain reaction.png|mini|desno|250px|p-p III niz]]
===p-p III niz===

23He + 24He -> 47Be + y

47Be + 11H -> 58B + y

58B -> 48Be + e+ + ve + y

48Be -> 2 x 24He

p-p III niz prevladava kod temperature iznad 23 000 000 K. Iako ovaj put nije znatno zastupljen (samo 0,11 %), ali stvara visokoenergetske neutrino, do 14,06 MeV.

===p-p IV niz===
Ovaj put je teoretski predviđen, ali nikad nije snimljen zbog svoje rijetkosti (oko 0,3 dijela na milijun). U toj reakciji, helij-3 reagira direktno sa protonom, da bi se dobilo helij-4, i dobije neutrino sa još većom energijom, do 18,8 MeV.

23He + 11H -> 24He + e+ + ve + 18,8 MeV

==Oslobođena energija==
Ako usporedimo masu dobivenog helija-4 sa masama 4 ulazna protona, dobije se da je 0,7 % početne mase izgubljeno. Ta se masa pretvara u energiju, u obliku gama-čestica i neutrina. Ukupna dobivena energija cijelog niza je 26,73 MeV. Samo energija [[gama-čestica]] će reagirati sa elektronima i grijati će unutrašnjost Sunca. Ta toplina omogućuje da se Sunce ne uruši zbog vlastite težine.

Neutrina ne reagiraju značajno sa plazmom i ne pomažu održavati Sunce protiv gravitacijskog urušavanja. Neutrina u p-p I nizu, p-p II nizu i p-p III nizu odnose 2 %, 4 % i 28,3 % energije dalje od Sunca. <ref>Claus E. Rolfs and William S. Rodney, ''Cauldrons in the Cosmos'', The University of Chicago Press, 1988, p. 354.</ref>

==p-e-p niz==
Deuterij može stvoriti i vrlo rijetki proton – elektron – proton niz (skupljanje elektrona):

11H + e- + 11H -> 12D + ve

Na Suncu, odnos učestalosti p-e-p niza i normalnog p-p niza je 1 : 400. Ipak, energija neutrina je dosta različita, dok u prvom koraku p-p niza neutrino ima energiju 0,42 MeV, u p-e-p nizu ima 1,44 MeV.

== Izvori ==
{{izvori|3}}

[[Kategorija:Astronomija]]
[[Kategorija:Sunce]]

Datoteka:Kvantni-tunelski-efek.jpeg

2026-08-28T08:25:33Z

WikiSysop: {{Infoslika |Opis = Slikovni prikaz kvantnog tunelskog učinka |Izvor = HIE |Datum = 28-08-2026 |Autor = HIE |Objašnjenje = Slikovni prikaz kvantnog tunelskog učinka }}

== Opis ==

{{Infoslika
|Opis = Slikovni prikaz kvantnog tunelskog učinka
|Izvor = HIE
|Datum = 28-08-2026
|Autor = HIE
|Objašnjenje = Slikovni prikaz kvantnog tunelskog učinka
}}
== Licencija ==
{{CC0}}

Niz proton-proton

2026-08-28T08:17:09Z

WikiSysop:

[[Datoteka:Fusion in the Sun.svg|mini|desno|250px|p-p niz prevladava kod zvijezdi veličine našeg Sunca ili manjih]]
'''Niz [[proton]] – proton''' ili p-p niz je jedna od reakcija [[nuklearna fuzija|nuklearne fuzije]], kojim [[zvijezda|zvijezde]] pretvaraju [[vodik]] u [[helij]], za razliku od niza [[ugljik]] – [[dušik]] – [[kisik]] (CNO niz). p-p niz prevladava kod zvijezdi veličine našeg [[Sunce|Sunca]] ili manjih.

p-p niz se može pojaviti samo ako je temperatura (kinetička energija) protona dovoljno velika da prevlada [[Coulombova barijera|Coulombovu barijeru]], da svlada elektrostatičke sile između istih naboja protona.<ref>Ishfaq Ahmad, ''The Nucleus'', '''1''':42,59, (1971), The Proton type-nuclear fission reaction</ref> Prvi koji je zagovarao tu teoriju je bio Arthur Stanley Eddington 1920-tih godina. U to vrijeme se vjerovalo da je temperatura Sunca preniska da svlada Coulombovu barijeru. Nakon razvoja [[kvantna mehanika|kvantne mehanike]], došlo je do otkrića '''tunelskog učinka<ref>https://tehnicki.lzmk.hr/clanak/ucinak-tunelski </ref> (eng. tunnel effect)''', a to je pojava kada [[elementarna čestica]] može svladati moguću barijeru, čak i kada je njena [[energija]] niža od energije barijere. Prema klasičnoj fizici to je nemoguće, ali prema zakonima kvantne mehanike, moguće je.

Čak i tada, bilo je nejasno kako nuklearna fuzija po nizu proton – proton se odvija, jer najvjerojatniji proizvod, helij-2, je nestabilan i gotovo istovremeno se vraća u par protona. 1939., [[Hans Albrecht Bethe]] je predložio da jedan od protona može doživjeti beta-raspad u [[neutron]], preko [[slaba nuklearna sila|slabe nuklearne sile]], za vrijeme kratkog trenutka fuzije, stvarajući [[deuterij]] u početku niza.<ref>Hans A. Bethe, ''Physical Review'' '''55''':103, 434 (1939); cited in Donald D. Clayton, ''Principles of Stellar Evolution and Nucleosynthesis'', The University of Chicago Press, 1983, p. 366.</ref> Ideja je bila dio kako se odvija nukleosinteza zvijezda i za to je Bethe dobio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]].

Na Suncu, samo dobivanje deuterija je toliko sporo da je za to potrebno oko 10 milijardi godina. Kako je Sunce staro oko 5 milijardi godina, znači da smo tek na pola puta da se potroši sav vodik sa Sunca. <ref>Kenneth S. Krane, ''Introductory Nuclear Physics'' , Wiley , 1987, p. 537.</ref>

==p-p niz==
Prvi korak uključuje nuklearnu fuziju dvije jezgre vodika H-1 (proton) u H-2 (deuterij), čime se oslobađa pozitron i neutrino, te se jedan proton mijenja u neutron:

11H + 11H -> 12D + e- + ve + 0,42MeV

Ovaj prvi korak se odvija izuzetno sporo, i zato što protoni trebaju da prođu tunel efekt da bi svladali Coulombovu barijeru i zato što ovisi o slaboj nuklearnoj sili. [[Pozitron]] se trenutno poništava sa elektronom (čestica – antičestica) i višak mase nose u obliku energije dva fotona gama-čestica:
[[Datoteka:Proton-Proton II chain reaction.svg|mini|desno|250px|p-p II niz]]

e- + e+ -> 2y + 1,02 MeV

Nakon toga, deuterij koji se dobio u prvom koraku, spaja se sa drugim protonom (jezgra vodika) da bi se dobio lagani izotop helija-3:

12D + 11H -> 23He + y + 5,49 MeV

Nakon toga moguća su tri verzije puta da bi se dobio helij-4. Kod prvog puta ili p-p I niza, helij-4 dolazi preko spajanja dvije jezgre helija-3, kod drugog i trećeg puta ili p-p II niza i p-p III niza, spaja se jezgra helija-3 sa već stvorenom jezgrom helija-4 da se dobije [[berilij]]. Na Suncu, p-p I niz se odvija 86 %, p-p II niz se odvija 14 %, te p-p III niz se odvija 0,11 %, postoji i četrti put, koji je izuzetno rijedak - p-p IV niz..
===p-p I niz===
Cijeli p-p I niz daje čisto 26,7 MeV energije. p-p I niz prevladava kod temperature od 10 000 000 – 14 000 000 K. Ispod 10 000 000 K, p-p niz stvara izuzetno malo energije.

23He + 23He -> 24He + 11H + 12,86 MeV

===p-p II niz===

23He + 24He -> 47Be + y

47Be + e- -> 37Li + ve + 0,861 MeV / 0,383 MeV

37Li + 11H -> 2 x 24He

p-p II niz prevladava kod temperature od 14 000 000 – 23 000 000 K. 90 % neutrina se dobiva u reakciji 7Be(e-, ve)7 Li* i nosi energiju 0.861 MeV, dok preostalih 10 % stvara 0,383 MeV (ovisi da li je litij-7 u osnovnom ili pobuđenom stanju)
[[Datoteka:Proton-Proton III chain reaction.png|mini|desno|250px|p-p III niz]]
===p-p III niz===

23He + 24He -> 47Be + y

47Be + 11H -> 58B + y

58B -> 48Be + e+ + ve + y

48Be -> 2 x 24He

p-p III niz prevladava kod temperature iznad 23 000 000 K. Iako ovaj put nije znatno zastupljen (samo 0,11 %), ali stvara visokoenergetske neutrino, do 14,06 MeV.

===p-p IV niz===
Ovaj put je teoretski predviđen, ali nikad nije snimljen zbog svoje rijetkosti (oko 0,3 dijela na milijun). U toj reakciji, helij-3 reagira direktno sa protonom, da bi se dobilo helij-4, i dobije neutrino sa još većom energijom, do 18,8 MeV.

23He + 11H -> 24He + e+ + ve + 18,8 MeV

==Oslobođena energija==
Ako usporedimo masu dobivenog helija-4 sa masama 4 ulazna protona, dobije se da je 0,7 % početne mase izgubljeno. Ta se masa pretvara u energiju, u obliku gama-čestica i neutrina. Ukupna dobivena energija cijelog niza je 26,73 MeV. Samo energija [[gama-čestica]] će reagirati sa elektronima i grijati će unutrašnjost Sunca. Ta toplina omogućuje da se Sunce ne uruši zbog vlastite težine.

Neutrina ne reagiraju značajno sa plazmom i ne pomažu održavati Sunce protiv gravitacijskog urušavanja. Neutrina u p-p I nizu, p-p II nizu i p-p III nizu odnose 2 %, 4 % i 28,3 % energije dalje od Sunca. <ref>Claus E. Rolfs and William S. Rodney, ''Cauldrons in the Cosmos'', The University of Chicago Press, 1988, p. 354.</ref>

==p-e-p niz==
Deuterij može stvoriti i vrlo rijetki proton – elektron – proton niz (skupljanje elektrona):

11H + e- + 11H -> 12D + ve

Na Suncu, odnos učestalosti p-e-p niza i normalnog p-p niza je 1 : 400. Ipak, energija neutrina je dosta različita, dok u prvom koraku p-p niza neutrino ima energiju 0,42 MeV, u p-e-p nizu ima 1,44 MeV.

== Izvori ==
{{izvori|3}}

[[Kategorija:Astronomija]]
[[Kategorija:Sunce]]

Zvijezda

2026-08-25T20:14:46Z

WikiSysop: /* Imenovanje */

{{dz}}
[[Datoteka:Sagittarius Star Cloud.jpg|desno|mini|Zvjezdani oblak [[Messier 24]] u zviježđu [[Strijelac (zviježđe)|Strijelac]] snimljeno [[HST|svemirskim teleskopom Hubble]]]]

'''Zvijezda''' je [[nebesko tijelo]] koji se sastoji od velike količine [[plin|plina]], većinom [[vodik|vodika]]. Zvijezda isijava [[svjetlost]] i [[toplina|toplinu]] koji nastaju u [[termonuklearna reakcija|termonuklearnim reakcijama]] u središtu zvijezde.

== Formacija i evolucija ==

Stabilnost zvijezde ovisi o dvije međusobno suprotstavljene sile:

* termonuklearne reakcije nastoje raspršiti materijal zvijezde u okolni prostor
* sila gravitacije koja tome se suprotstavlja i koja nastoji zadržati masu zvijezde na okupu

Ako prevlada sila [[gravitacija|gravitacije]], materijal zvijezde se sažima, pa nastaju zvijezde u kojima je materija sabijena do vrlo visokih gustoća ([[neutronska zvijezda|neutronske zvijezde]], [[bijeli patuljak|bijeli patuljci]]), a ako je masa zvijezde veća od određene kritične granice ili [[Chandrasekarova granica]] dolazi do beskonačnog sažimanja u fizikalni [[singularost|singularitet]] iz kojeg više ne može pobjeći čak ni svjetlost - [[crna rupa]]. Ako nadvlada prva tendencija, zvijezda može eksplodirati u silovitoj eksploziji i tako nastaje nova ili supernova. Odnos sjaja i veličine zvijezde prikazuje se [[Hertzsprung-Russellov dijagram|Hertzsprung-Russelovim dijagramom]]. Prosječna [[galaksija]] sadrži oko stotinu milijardi zvijezda.

== Klasifikacija ==

Postoje razne klasifikacije za zvijezde, ali najpopularnija klasifikacija je ona koja je izmislila Annie Jump Cannon. Kod ove [[spektralna klasa|klasifikacije]] zvijezde se svrstavaju po sjajnosti i veličini tako da svaka klasa zvijezde dobiva obilježavajuće slovo: '''O''','''B''','''A''','''F''','''G''','''K''','''M''' poslije čega slijedi jednoznamenasti broj od 1 do 9 koja obilježava potkategoriju sjajnosti i veličine. Tako na primjer. Slovo '''O''' označava veliku sjajnu zvijezdu, dok na samom kraju slovo '''M''' su zvijezde koje su na pragu veličine dovoljne za pokretanje nuklearne fuzije. U ovoj klasifikaciji naše [[Sunce]] pripada zvijezdama G2 klase.

== Imenovanje ==

Radi lakšeg snalaženja na nebu i njihova pronalaženja, zvijezde su grupirane u [[zviježđe|zviježđa]]. Ova zviježđa obično dobivaju imena iz antičkih mitova, no i u zadnjim vremenima imena se davaju preko posebne međunarodne komisije.

== Zvijezde i mitologija ==

== Nuklearna fuzija i reaktivni lanci ==

=== Proton-proton reaktivni lanac u zvijezdi ===
{{glavni|Niz proton-proton}}
* 1. stupanj: 2(1H + 1H → [[deuterij|2H]] + [[pozitron|e+]] + [[neutrino|νe]]) (4.0 [[elektron volt|MeV]] + 1.0 MeV)
* 2. stupanj: 2(1H + 2H → 3He + [[Gama-čestica|γ]]) (5.5 MeV)
* 3. stupanj: 3He + 3He → 4He + 1H + 1H (12.9 MeV)

Sažeto:

:41H → 4He + 2e+ + 2γ + 2νe (26.7 MeV)

=== Ciklus ugljik-dušik-kisik ===
{{glavni|Niz ugljik-dušik-kisik}}

=== Trostruki Alfa proces ili pretvaranje helija u ugljik ===

* 1. stupanj: :4He + 4He + 92 keV → 8*Be
* 2. stupanj: :4He + 8*Be + 67 keV → 12*C
* 3. stupanj: :12*C → 12C + γ + 7.4 MeV

Sažeto:

:34He → 12C + γ + 7.2 MeV

== Vanjske poveznice ==

[[Kategorija: Zvijezde| ]]
[[Kategorija:Zvjezdana astronomija]]

Klinička bolnica Sestre milosrdnice

2026-08-25T20:08:23Z

WikiSysop: Preusmjeravanje stranice na KBC Sestre milosrdnice

#Preusmjeri [[KBC Sestre milosrdnice]]

Albedo

2026-08-20T09:02:32Z

WikiSysop: /* Albedo i toplinska ravnoteža */

[[datoteka:Fényvisszaverődés.jpg|mini|desno|300px|Albedo je [[broj]] koji pokazuje koliko se [[svjetlost]]i [[refleksija|reflektira]] s površine nekoga tijela, omjer odražene svjetlosti prema svjetlosti koja je pala na tijelo.]]

[[datoteka:Crno_tijelo.gif|mini|desno|300px|Apsolutno [[crno tijelo]] ne bi odrazilo ništa svjetlosti i imalo bi albedo jednak nuli.]]

[[datoteka:Albedo 1.png|mini|desno|300px|Vrijednosti albeda za razne površine.]]

'''Albedo''' ([[Latinski jezik|lat]].: bjelina) je [[broj]] koji pokazuje koliko se [[svjetlost]]i [[refleksija|reflektira]] s površine nekoga tijela, omjer odražene svjetlosti prema svjetlosti koja je pala na tijelo. Potpuno [[Bijela|bijelo]] tijelo odrazilo bi svu svjetlost i imalo albedo jednak jedan, a apsolutno [[crno tijelo]] ne bi odrazilo ništa i imalo bi albedo jednak nuli. U [[astronomija|astronomiji]] se određuje albedo [[planet]]a, [[prirodni satelit|satelit]]a, [[planetoid]]a i drugo. Albedo [[Mjesec]]a iznosi 0.07 (Mjesec odbija 7% svjetlosti koja na njega padne sa Sunca). Među planetima najveći albedo ima [[Venera]] (0.65), a najmanji [[Merkur]] (0.11). Najveći albedo u [[Sunčev sustav|Sunčevu sustavu]] ima [[Saturn]]ov prirodni satelit [[Enkelad (mjesec)|Enkelad]] (0.99). Općenito, veći albedo imaju tijela prekrivena gustim [[oblak|oblacima]] ili [[led]]om, a manji tamna [[stijena|stjenovita]] tijela. U [[meteorologija|meteorologiji]] se vrijednosti albeda određuju za različite vrste površine [[tlo|tla]]. Albedo za tlo prekriveno [[šuma|šumom]] iznosi 5% do 10%, suhom zemljom 10% do 15%, travom 25%, svježim [[snijeg]]om 80%. Prema [[umjetni satelit|satelitskim]] mjerenjima albedo sustava Zemlja – [[Zemljina atmosfera|atmosfera]] iznosi oko 30%.<ref>'''albedo''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=1376] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>

Ljudska djelatnost je izmijenila albedo (preko [[Krčenje šume|krčenja šuma]] i [[Poljoprivreda|poljoprivrede]], na primjer) raznih područja svijeta. Određivanje opsega promjene je teško na globalnoj razini; nejasno je izazivaju li promjene porast ili smanjenje [[Globalno zatopljenje|globalnog zagrijavanja]]. "Klasičan" primjer učinka albeda je povratna veza [[temperatura|temperature]] [[snijeg]]a. Ako se područje pokriveno snijegom zagrije, snijeg se otapa što dovodi do smanjenja albeda, više [[Sunčeva svjetlost|Sunčeve svjetlosti]] se upija i temperatura još više raste. Vrijedi i obrat: ako se snijeg uhvati na površini, dolazi do ciklusa hlađenja. Jačina učinka albeda ovisi o promjeni u albedu i količini osunčanosti; stoga učinak može biti izuzetno velik u [[tropi|tropskim krajevima]].

== Neki primjeri učinka albeda ==

=== Fairbanks, Aljaska ===

Prema podatcima prikupljanima 30 godina, vremenska je postaja sveučilišta u [[Fairbanks, Aljaska|Fairbanksu na Aljasci]] oko 3 °C toplija od [[Zračna luka|zračne luke]] u Fairbanksu, dijelom zbog konfiguracije tla, ali i zbog nižeg albeda oko sveučilišta zbog veće koncentracije [[Obični bor|borova]] i manje otvorenih područja pod snijegom koja bi odbijala toplinu.

=== Tropi ===

Iako je učinak albeda najpoznatiji u hladnijim područjima Zemlje jer tamo pada više snijega, zapravo je mnogo jači u [[tropi|tropskim krajevima]] jer je tu [[Sunčeva svjetlost|sunčevo zračenje]] jače i snažnije. Kad [[brazil]]ski zemljoposjednici sijeku tamnu prašumu da je zamijene još tamnijom obradivom zemljom, prosječna temperatura područja raste oko 3 °C.

{| class="wikitable" style="float: right; clear: right; margin-left: 1em; text-align: center;"
|-
! style="background:#9fb6cd;" colspan="3"|Prosječni albedo u [[Sunčev sustav|Sunčevu sustavu]]<ref>[[NASA]]: [http://nssdc.gsfc.nasa.gov/planetary/ Lunar and Planetary Science]; Fact Sheets</ref>
|- style="background:#b9d3ee;"
|| [[Nebesko tijelo]]
|| [[Geometrija|Geometrijski]] albedo
|| [[Sfera|Sferni]] albedo
|-
| [[Merkur]]
| 0.106
| 0.119
|-
| [[Venera]]
| 0.65
| 0.75
|-
| [[Zemlja]]
| 0.367
| 0.306
|-
| [[Mars]]
| 0.15
| 0.25
|-
| [[Jupiter]]
| 0.52
| 0.343
|-
| [[Saturn]]
| 0.47
| 0.342
|-
| [[Uran]]
| 0.51
| 0.3
|-
| [[Neptun]]
| 0.41
| 0.29
|-
| [[Pluton]]
| 0.6
| 0.5
|-
| [[Mjesec]]
| 0.12
| 0.07
|-
| [[Enkelad (mjesec)|Enkelad]]
| 1.38
| 0.99
|-
! style="background:#9fb6cd;" colspan="3"| Albedo raznih površina
|- style="background:#b9d3ee;"
|| [[Materijal]]
| colspan="2"| Albedo
|-
| Svježi [[snijeg]]
| colspan="2" |0.80 – 0.90
|-
| Stari snijeg
| colspan="2" |0.45 – 0,90
|-
| [[oblak|Oblaci]]
| colspan="2" |0.60 – 0.90
|-
| [[Pustinja]]
| colspan="2" |0.30
|-
| [[Savana]]
| colspan="2" |0.20 – 0.25
|-
| [[Polje]] (neobrađeno)
| colspan="2" |0.26
|-
| Travnjak ([[livada]])
| colspan="2" |0.18 – 0.23
|-
| [[Šuma]]
| colspan="2" |0.05 – 0.18
|-
| [[Asfalt]]
| colspan="2" |0.15
|-
| Površina [[voda|vode]] (upadni kut > 45°)
| colspan="2" |0.05
|-
| Površina vode (upadni kut > 30°)
| colspan="2" |0.08
|-
| Površina vode (upadni kut > 20°)
| colspan="2" |0.12
|-
| Površina vode (upadni kut > 10°)
| colspan="2" |0.22
|}

=== Sitni učinci ===

Albedo djeluje i na manjoj skali. Ljudi koji ljeti nose tamnu [[odjeća|odjeću]] u većoj su opasnosti od toplotnog udara od ljudi koji nose bijelu ili svijetlu odjeću. Albedo [[Obični bor|borove]] šume na 45°N zimi, ako stabla potpuno pokrivaju površinu, iznosi samo oko 9%, što je među najmanjim vrijednostima u prirodnim okolišima. Za to je dijelom odgovorna boja borova, a dijelom raspršavanje svjetlosti u krošnjama koje snižava ukupnu količinu odbijene svjetlosti. Zbog prodiranja svjetla albedo oceana je još niži, oko 3.5%, iako ovo bitno ovisi o upadnom kutu svjetlosti. Močvarno područje dostiže između 9% i 14%. Listopadna stabla daju oko 13%. Travnjaci obično imaju oko 20%. Gola zemlja ovisi o boji tla i može biti samo 5% ili čak 40%, oko 15% je prosjek za obradivu zemlju. [[Pustinja]] ili velika plaža obično postižu oko 25% ali se mijenjaju ovisno o boji pijeska.

=== Naseljena područja ===

Naselja najčešće imaju neprirodne vrijednosti albeda jer [[građevine]] upijaju svjetlost prije nego što ona dođe do površine. Na sjeveru su gradovi relativno tamni i imaju prosječan albedo od oko 7%, uz malo povećanje tijekom ljeta. U većini tropskih zemalja gradovi dosižu oko 12%.

=== Snijeg ===

Albedo snijega dosiže 90%. To je ipak idalan primjer; svjež dubok snijeg na bezličnom krajobrazu. Iznad [[Antarktika|Antarktike]] prosjek je malo iznad 80%.

=== Oblaci ===

[[Oblak|Oblaci]] su drugi izvor albeda koji utječe na [[globalno zatopljenje]]. Različiti tipovi obalka imaju različite vrijednosti albeda, teoretski od blizu 0% minimuma do blizu 80% maksimuma. Klimatski modeli ukazuju da bi [[Zemlja]], prekrivena potpuno bijelim oblacimna, imala površinsku temperaturu od oko -151 [[celzij|°C]]. Ovaj model, iako nesavršen, predviđa da bi za sniženje temperature od 5.0 °C, kao protumjera globalnom zatopljenju, "dovoljno" bilo povećati ukupan Zemljin albedo za oko 12% dodavanjem bijelih oblaka. Albedo i [[klima]] su u nekom područjima već izmijenjeni umjetnim oblacima. Studija napravljena nakon 11. rujna 2001., kad su sve zračne luke u [[SAD]] bile zatvorene na tri dana, pokazala je lokalno povećanje dnevnog raspona temperature (razlike između dnevne i noćne temperature) od 1 °C.

== Albedo i toplinska ravnoteža ==
[[Sunčeva svjetlost|Zračenje Sunca]] pada na [[planet]]sko tijelo iz jednog smjera, a odražava se u svim smjerovima. Omjer odraženog i upadnog zračenja zove se albedo. [[Toplina]] koju planet primi od [[Sunce|Sunca]] zračenjem ovisi o udaljenosti od Sunca. Na srednjoj udaljenosti Zemlje od Sunca ([[AJ]]) kroz 1 [[Četvorni metar|m2]] površine koja je postavljena okomito na smjer Sunčeve svjetlosti prolazi u 1 [[sekunda|sekundi]] [[energija]] od 1366 [[Džul|J]]; opisana [[fizikalna veličina]], omjer snage zračenja i okomite površine u slučaju planeta naziva se [[Sunčeva konstanta]]. Za udaljenost od 1 [[AJ]] ona, dakle, iznosi 1366 [[vat|W]]/m2. Sunčeva konstanta ''E'' za neki planet opada s [[Potenciranje|kvadratom]] udaljenosti. Budući da planet obilazi Sunce po [[elipsa|eliptičnoj]] stazi, trenutna vrijednost upadnog zračenja ponešto se mijenja. Stvarna vrijednost Sunčeve konstante za Zemlju, na vrhu atmosfere ([[termosfera]]), mijenja se u toku godine 6.9 %, u početku siječnja iznosi 1.412 kW/m2, dok u početku lipnja je 1.321 kW/m2, jer se mijenja udaljenost Zemlje od Sunca.
[[datoteka:The Earth seen from Apollo 17.jpg|mini|desno|300px|Prosječna [[temperatura]] površine [[Zemlja|Zemlje]] je oko 288 [[Kelvin|K]] (14 [[celzij|°C]]).]]
[[datoteka:The green house effect.svg|mini|desno|300px|[[Staklenički učinak]] je zagrijavanje Zemljine površine i donjih slojeva atmosfere selektivnim propuštanjem zračenja: [[Zemljina atmosfera]] propušta velik postotak vidljive [[Sunčeva svjetlost|Sunčeve svjetlosti]] koja zagrijava Zemlju, a dio te energije reemitira se u obliku dugovalnoga [[toplinsko zračenje|toplinskog zračenja]] natrag u atmosferu.]]

=== Nebesko tijelo i utjecaj na albedo ===
Što se događa sa [[Elektromagnetsko zračenje|zračenjem]] kada padne na [[nebesko tijelo]]? Jedan dio zračenja zaustavlja se u [[atmosfera|atmosferi]] i materijalu površine, a drugi dio biva odbačen. [[Svjetlost]] koja je upijena preobražava se u druge oblike energije, zagrijava materijal tla, pa se kasnije opet izrači, no u drugom području [[valna duljina|valnih duljina]]. Jakost izvora svjetlosti na nekoj valnoj duljini ovisi o temperaturi tijela ([[Stefan-Boltzmannov zakon]]). Tijela niske temperature, kao što su [[planet]]i, zrače pretežno u [[Infracrveno zračenje|infracrvenom području]] (nevidljivo), a u vidljivom području zračit će tijela usijana kao [[Sunce]]. Bez obzira na detalje u prijenosu energije, na razlike u toku jedne godine i na ovisnost o planetografskoj širini, planetsko tijelo mora istu količinu energije koju je prihvatilo odaslati naposljetku u [[svemir]]. Dotok [[toplina|topline]] mora biti jednak gubitku topline. Inače bi se planet u dužim vremenskim razmacima ili hladio ili zagrijavao ([[toplinska ravnoteža]]). S obzirom na Sunčevu konstantu ''E'', dotok energije je:

:<math>E\cdot{R^2}\cdot\pi</math>

jer zračenje pada na [[površina|površinu]] jednaku presjeku [[sfera|sfernog]] planetskog tijela kojemu je [[polumjer]] ''R''. A gubitak? Tijelo s površine gubi zračenjem ovisno o tome kolika mu je [[temperatura]] i kolika mu je površina. Primljena [[toplina]] raspoređuje se po površini kugle i u postojećoj atmosferi, pa planet postiže neku prosječnu temperaturu. Svemirski prostor oko planeta velika je šupljina i planeti u njoj zrače gotovo kao i [[crno tijelo]]. Po [[Stefan-Boltzmannov zakon|Stefan-Boltzmannovom zakonu]] jedinica površine crnog tijela zrači snagom ''σT4'' (''σ'' je [[Stefan–Boltzmannova konstanta]], jednaka 5.6704 ∙10−8 W m−2 K−4). Izjednačimo li gubitak s primitkom, izlazi:

: <math>T = ( \frac{E}{4 \cdot \sigma} )^\frac{1}{4} </math>

To je '''ravnotežna temperatura'''. Ona služi za prosuđivanje toplinskog stanja planeta. Ona pretpostavlja da je [[Sunce]] jedini izvor topline za neki planet. U stvarnosti, planeti imaju višestruke unutrašnji izvor topline. Jedan od njih je atmosfera.

=== Temperatura atmosfere i albedo ===

Temperaturu atmosfere može podići [[Efekt staklenika|staklenički učinak]]. Taj učinak je posebno izražen na [[Venera|Veneri]]. Količina zračenja koja ulazi pod njezine oblake nije veća od količine koja ulazi u Zemljinu [[troposfera|troposferu]], jer iako je Sunce bliže, njezini oblaci odražavaju dvostruko više nego [[Zemljina atmosfera]]. Sunčevo zračenje, koje je najveće jakosti u vidljivom području svjetlosti, zagrijava tlo i pridnene slojeve atmosfere. Zagrijano tlo zrači, zrake odlaze u svemir i dolazi do hlađenja. Zemljino se tlo ohladi noću mnogo jače ako je vedro i ako nema mnogo [[vodena para|vodene pare]]. No na Veneri postoji uvijek jednak pokrivač oblaka i guste atmosfere, pa [[Infracrveno zračenje|infracrvene zrake]] koje zrači površina ne mogu izravno izaći u svemir. Molekule [[ugljikov dioksid|ugljikovog dioksida]] i, još učinkovitije, mala količina molekula vodene pare upijaju infracrveno zračenje. U cjelini, količina Sunčeve svjetlosne energije koja prodre u atmosferu jednaka je količini energije koju u svemir zrači Venerina atmosfera, no ta je ravnoteža postignuta pri velikoj toplinskoj zalihi atmosfere. Taj učinak zarobljenog zračenja pridonosi povišenju temperature i na Zemlji i na [[Mars]]u, ali mnogo manje nego na Veneri.<ref>[[Vladis Vujnović]]: ''Astronomija 1'', Zagreb 1989. str. 135-144 {{ISBN|86-03-99112-X}}</ref>

=== Staklenički učinak ===
{{glavni|Staklenički učinak}}

'''Staklenički učinak''' ili '''efekt staklenika''' je zagrijavanje površine nekog nebeskog tijela i donjih slojeva atmosfere selektivnim propuštanjem zračenja.

Na primjer [[Zemljina atmosfera]] propušta velik postotak vidljive [[Sunčeva svjetlost|Sunčeve svjetlosti]] koja zagrijava Zemlju, a dio te energije reemitira se u obliku dugovalnoga [[toplinsko zračenje|toplinskog zračenja]] natrag u atmosferu. Najveći dio te energije apsorbira se u atmosferi molekulama [[vodena para|vodene pare]], [[ugljikov dioksid|ugljikovog dioksida]], te u manjoj mjeri nekih drugih plinova ([[klorofluorougljici]], [[metan]] i drugi) i reflektira natrag prema Zemlji. Da nema učinka staklenika, temperatura bi na Zemlji bila –73 °C. Zbog povećanog stvaranja ugljikovog dioksida [[Industrijska revolucija|industrijskim procesima]] posljednjih se stotinjak godina učinak staklenika povećava i dovodi do [[Globalno zatopljenje|općeg zagrijavanja atmosfere]].<ref>'''efekt staklenika''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=17109] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Astronomija]]
[[Kategorija:Klimatologija]]

Albedo

2026-08-19T09:44:23Z

WikiSysop: /* Albedo i toplinska ravnoteža */

[[datoteka:Fényvisszaverődés.jpg|mini|desno|300px|Albedo je [[broj]] koji pokazuje koliko se [[svjetlost]]i [[refleksija|reflektira]] s površine nekoga tijela, omjer odražene svjetlosti prema svjetlosti koja je pala na tijelo.]]

[[datoteka:Crno_tijelo.gif|mini|desno|300px|Apsolutno [[crno tijelo]] ne bi odrazilo ništa svjetlosti i imalo bi albedo jednak nuli.]]

[[datoteka:Albedo 1.png|mini|desno|300px|Vrijednosti albeda za razne površine.]]

'''Albedo''' ([[Latinski jezik|lat]].: bjelina) je [[broj]] koji pokazuje koliko se [[svjetlost]]i [[refleksija|reflektira]] s površine nekoga tijela, omjer odražene svjetlosti prema svjetlosti koja je pala na tijelo. Potpuno [[Bijela|bijelo]] tijelo odrazilo bi svu svjetlost i imalo albedo jednak jedan, a apsolutno [[crno tijelo]] ne bi odrazilo ništa i imalo bi albedo jednak nuli. U [[astronomija|astronomiji]] se određuje albedo [[planet]]a, [[prirodni satelit|satelit]]a, [[planetoid]]a i drugo. Albedo [[Mjesec]]a iznosi 0.07 (Mjesec odbija 7% svjetlosti koja na njega padne sa Sunca). Među planetima najveći albedo ima [[Venera]] (0.65), a najmanji [[Merkur]] (0.11). Najveći albedo u [[Sunčev sustav|Sunčevu sustavu]] ima [[Saturn]]ov prirodni satelit [[Enkelad (mjesec)|Enkelad]] (0.99). Općenito, veći albedo imaju tijela prekrivena gustim [[oblak|oblacima]] ili [[led]]om, a manji tamna [[stijena|stjenovita]] tijela. U [[meteorologija|meteorologiji]] se vrijednosti albeda određuju za različite vrste površine [[tlo|tla]]. Albedo za tlo prekriveno [[šuma|šumom]] iznosi 5% do 10%, suhom zemljom 10% do 15%, travom 25%, svježim [[snijeg]]om 80%. Prema [[umjetni satelit|satelitskim]] mjerenjima albedo sustava Zemlja – [[Zemljina atmosfera|atmosfera]] iznosi oko 30%.<ref>'''albedo''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=1376] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>

Ljudska djelatnost je izmijenila albedo (preko [[Krčenje šume|krčenja šuma]] i [[Poljoprivreda|poljoprivrede]], na primjer) raznih područja svijeta. Određivanje opsega promjene je teško na globalnoj razini; nejasno je izazivaju li promjene porast ili smanjenje [[Globalno zatopljenje|globalnog zagrijavanja]]. "Klasičan" primjer učinka albeda je povratna veza [[temperatura|temperature]] [[snijeg]]a. Ako se područje pokriveno snijegom zagrije, snijeg se otapa što dovodi do smanjenja albeda, više [[Sunčeva svjetlost|Sunčeve svjetlosti]] se upija i temperatura još više raste. Vrijedi i obrat: ako se snijeg uhvati na površini, dolazi do ciklusa hlađenja. Jačina učinka albeda ovisi o promjeni u albedu i količini osunčanosti; stoga učinak može biti izuzetno velik u [[tropi|tropskim krajevima]].

== Neki primjeri učinka albeda ==

=== Fairbanks, Aljaska ===

Prema podatcima prikupljanima 30 godina, vremenska je postaja sveučilišta u [[Fairbanks, Aljaska|Fairbanksu na Aljasci]] oko 3 °C toplija od [[Zračna luka|zračne luke]] u Fairbanksu, dijelom zbog konfiguracije tla, ali i zbog nižeg albeda oko sveučilišta zbog veće koncentracije [[Obični bor|borova]] i manje otvorenih područja pod snijegom koja bi odbijala toplinu.

=== Tropi ===

Iako je učinak albeda najpoznatiji u hladnijim područjima Zemlje jer tamo pada više snijega, zapravo je mnogo jači u [[tropi|tropskim krajevima]] jer je tu [[Sunčeva svjetlost|sunčevo zračenje]] jače i snažnije. Kad [[brazil]]ski zemljoposjednici sijeku tamnu prašumu da je zamijene još tamnijom obradivom zemljom, prosječna temperatura područja raste oko 3 °C.

{| class="wikitable" style="float: right; clear: right; margin-left: 1em; text-align: center;"
|-
! style="background:#9fb6cd;" colspan="3"|Prosječni albedo u [[Sunčev sustav|Sunčevu sustavu]]<ref>[[NASA]]: [http://nssdc.gsfc.nasa.gov/planetary/ Lunar and Planetary Science]; Fact Sheets</ref>
|- style="background:#b9d3ee;"
|| [[Nebesko tijelo]]
|| [[Geometrija|Geometrijski]] albedo
|| [[Sfera|Sferni]] albedo
|-
| [[Merkur]]
| 0.106
| 0.119
|-
| [[Venera]]
| 0.65
| 0.75
|-
| [[Zemlja]]
| 0.367
| 0.306
|-
| [[Mars]]
| 0.15
| 0.25
|-
| [[Jupiter]]
| 0.52
| 0.343
|-
| [[Saturn]]
| 0.47
| 0.342
|-
| [[Uran]]
| 0.51
| 0.3
|-
| [[Neptun]]
| 0.41
| 0.29
|-
| [[Pluton]]
| 0.6
| 0.5
|-
| [[Mjesec]]
| 0.12
| 0.07
|-
| [[Enkelad (mjesec)|Enkelad]]
| 1.38
| 0.99
|-
! style="background:#9fb6cd;" colspan="3"| Albedo raznih površina
|- style="background:#b9d3ee;"
|| [[Materijal]]
| colspan="2"| Albedo
|-
| Svježi [[snijeg]]
| colspan="2" |0.80 – 0.90
|-
| Stari snijeg
| colspan="2" |0.45 – 0,90
|-
| [[oblak|Oblaci]]
| colspan="2" |0.60 – 0.90
|-
| [[Pustinja]]
| colspan="2" |0.30
|-
| [[Savana]]
| colspan="2" |0.20 – 0.25
|-
| [[Polje]] (neobrađeno)
| colspan="2" |0.26
|-
| Travnjak ([[livada]])
| colspan="2" |0.18 – 0.23
|-
| [[Šuma]]
| colspan="2" |0.05 – 0.18
|-
| [[Asfalt]]
| colspan="2" |0.15
|-
| Površina [[voda|vode]] (upadni kut > 45°)
| colspan="2" |0.05
|-
| Površina vode (upadni kut > 30°)
| colspan="2" |0.08
|-
| Površina vode (upadni kut > 20°)
| colspan="2" |0.12
|-
| Površina vode (upadni kut > 10°)
| colspan="2" |0.22
|}

=== Sitni učinci ===

Albedo djeluje i na manjoj skali. Ljudi koji ljeti nose tamnu [[odjeća|odjeću]] u većoj su opasnosti od toplotnog udara od ljudi koji nose bijelu ili svijetlu odjeću. Albedo [[Obični bor|borove]] šume na 45°N zimi, ako stabla potpuno pokrivaju površinu, iznosi samo oko 9%, što je među najmanjim vrijednostima u prirodnim okolišima. Za to je dijelom odgovorna boja borova, a dijelom raspršavanje svjetlosti u krošnjama koje snižava ukupnu količinu odbijene svjetlosti. Zbog prodiranja svjetla albedo oceana je još niži, oko 3.5%, iako ovo bitno ovisi o upadnom kutu svjetlosti. Močvarno područje dostiže između 9% i 14%. Listopadna stabla daju oko 13%. Travnjaci obično imaju oko 20%. Gola zemlja ovisi o boji tla i može biti samo 5% ili čak 40%, oko 15% je prosjek za obradivu zemlju. [[Pustinja]] ili velika plaža obično postižu oko 25% ali se mijenjaju ovisno o boji pijeska.

=== Naseljena područja ===

Naselja najčešće imaju neprirodne vrijednosti albeda jer [[građevine]] upijaju svjetlost prije nego što ona dođe do površine. Na sjeveru su gradovi relativno tamni i imaju prosječan albedo od oko 7%, uz malo povećanje tijekom ljeta. U većini tropskih zemalja gradovi dosižu oko 12%.

=== Snijeg ===

Albedo snijega dosiže 90%. To je ipak idalan primjer; svjež dubok snijeg na bezličnom krajobrazu. Iznad [[Antarktika|Antarktike]] prosjek je malo iznad 80%.

=== Oblaci ===

[[Oblak|Oblaci]] su drugi izvor albeda koji utječe na [[globalno zatopljenje]]. Različiti tipovi obalka imaju različite vrijednosti albeda, teoretski od blizu 0% minimuma do blizu 80% maksimuma. Klimatski modeli ukazuju da bi [[Zemlja]], prekrivena potpuno bijelim oblacimna, imala površinsku temperaturu od oko -151 [[celzij|°C]]. Ovaj model, iako nesavršen, predviđa da bi za sniženje temperature od 5.0 °C, kao protumjera globalnom zatopljenju, "dovoljno" bilo povećati ukupan Zemljin albedo za oko 12% dodavanjem bijelih oblaka. Albedo i [[klima]] su u nekom područjima već izmijenjeni umjetnim oblacima. Studija napravljena nakon 11. rujna 2001., kad su sve zračne luke u [[SAD]] bile zatvorene na tri dana, pokazala je lokalno povećanje dnevnog raspona temperature (razlike između dnevne i noćne temperature) od 1 °C.

== Albedo i toplinska ravnoteža ==
[[Sunčeva svjetlost|Zračenje Sunca]] pada na [[planet]]sko tijelo iz jednog smjera, a odražava se u svim smjerovima. Omjer odraženog i upadnog zračenja zove se albedo. [[Toplina]] koju planet primi od [[Sunce|Sunca]] zračenjem ovisi o udaljenosti od Sunca. Na srednjoj udaljenosti Zemlje od Sunca ([[AJ]]) kroz 1 [[Četvorni metar|m2]] površine koja je postavljena okomito na smjer Sunčeve svjetlosti prolazi u 1 [[sekunda|sekundi]] [[energija]] od 1366 [[Džul|J]]; opisana [[fizikalna veličina]], omjer snage zračenja i okomite površine u slučaju planeta naziva se [[Sunčeva konstanta]]. Za udaljenost od 1 [[AJ]] ona, dakle, iznosi 1366 [[vat|W]]/m2. Sunčeva konstanta ''E'' za neki planet opada s [[Potenciranje|kvadratom]] udaljenosti. Budući da planet obilazi Sunce po [[elipsa|eliptičnoj]] stazi, trenutna vrijednost upadnog zračenja ponešto se mijenja. Stvarna vrijednost Sunčeve konstante za Zemlju, na vrhu atmosfere ([[termosfera]]), mijenja se u toku godine 6.9 %, u početku siječnja iznosi 1.412 kW/m2, dok u početku lipnja je 1.321 kW/m2, jer se mijenja udaljenost Zemlje od Sunca.
[[datoteka:The Earth seen from Apollo 17.jpg|mini|desno|300px|Prosječna [[temperatura]] površine [[Zemlja|Zemlje]] je oko 288 [[Kelvin|K]] (14 [[celzij|°C]]).]]
[[datoteka:The green house effect.svg|mini|desno|300px|[[Staklenički učinak]] je zagrijavanje Zemljine površine i donjih slojeva atmosfere selektivnim propuštanjem zračenja: [[Zemljina atmosfera]] propušta velik postotak vidljive [[Sunčeva svjetlost|Sunčeve svjetlosti]] koja zagrijava Zemlju, a dio te energije reemitira se u obliku dugovalnoga [[toplinsko zračenje|toplinskog zračenja]] natrag u atmosferu.]]

=== Albedo te utjecaj nebeskok tijela ===
Što se događa sa [[Elektromagnetsko zračenje|zračenjem]] kada padne na [[nebesko tijelo]]? Jedan dio zračenja zaustavlja se u [[atmosfera|atmosferi]] i materijalu površine, a drugi dio biva odbačen. [[Svjetlost]] koja je upijena preobražava se u druge oblike energije, zagrijava materijal tla, pa se kasnije opet izrači, no u drugom području [[valna duljina|valnih duljina]]. Jakost izvora svjetlosti na nekoj valnoj duljini ovisi o temperaturi tijela ([[Stefan-Boltzmannov zakon]]). Tijela niske temperature, kao što su [[planet]]i, zrače pretežno u [[Infracrveno zračenje|infracrvenom području]] (nevidljivo), a u vidljivom području zračit će tijela usijana kao [[Sunce]]. Bez obzira na detalje u prijenosu energije, na razlike u toku jedne godine i na ovisnost o planetografskoj širini, planetsko tijelo mora istu količinu energije koju je prihvatilo odaslati naposljetku u [[svemir]]. Dotok [[toplina|topline]] mora biti jednak gubitku topline. Inače bi se planet u dužim vremenskim razmacima ili hladio ili zagrijavao ([[toplinska ravnoteža]]). S obzirom na Sunčevu konstantu ''E'', dotok energije je:

:<math>E\cdot{R^2}\cdot\pi</math>

jer zračenje pada na [[površina|površinu]] jednaku presjeku [[sfera|sfernog]] planetskog tijela kojemu je [[polumjer]] ''R''. A gubitak? Tijelo s površine gubi zračenjem ovisno o tome kolika mu je [[temperatura]] i kolika mu je površina. Primljena [[toplina]] raspoređuje se po površini kugle i u postojećoj atmosferi, pa planet postiže neku prosječnu temperaturu. Svemirski prostor oko planeta velika je šupljina i planeti u njoj zrače gotovo kao i [[crno tijelo]]. Po [[Stefan-Boltzmannov zakon|Stefan-Boltzmannovom zakonu]] jedinica površine crnog tijela zrači snagom ''σT4'' (''σ'' je [[Stefan–Boltzmannova konstanta]], jednaka 5.6704 ∙10−8 W m−2 K−4). Izjednačimo li gubitak s primitkom, izlazi:

: <math>T = ( \frac{E}{4 \cdot \sigma} )^\frac{1}{4} </math>

To je '''ravnotežna temperatura'''. Ona služi za prosuđivanje toplinskog stanja planeta. Ona pretpostavlja da je [[Sunce]] jedini izvor topline za neki planet. U stvarnosti, planeti imaju u unutrašnji izvor topline.

Temperaturu atmosfere može podići [[Efekt staklenika|staklenički učinak]]. Taj učinak je posebno izražen na [[Venera|Veneri]]. Količina zračenja koja ulazi pod njezine oblake nije veća od količine koja ulazi u Zemljinu [[troposfera|troposferu]], jer iako je Sunce bliže, njezini oblaci odražavaju dvostruko više nego [[Zemljina atmosfera]]. Sunčevo zračenje, koje je najveće jakosti u vidljivom području svjetlosti, zagrijava tlo i pridnene slojeve atmosfere. Zagrijano tlo zrači, zrake odlaze u svemir i dolazi do hlađenja. Zemljino se tlo ohladi noću mnogo jače ako je vedro i ako nema mnogo [[vodena para|vodene pare]]. No na Veneri postoji uvijek jednak pokrivač oblaka i guste atmosfere, pa [[Infracrveno zračenje|infracrvene zrake]] koje zrači površina ne mogu izravno izaći u svemir. Molekule [[ugljikov dioksid|ugljikovog dioksida]] i, još učinkovitije, mala količina molekula vodene pare upijaju infracrveno zračenje. U cjelini, količina Sunčeve svjetlosne energije koja prodre u atmosferu jednaka je količini energije koju u svemir zrači Venerina atmosfera, no ta je ravnoteža postignuta pri velikoj toplinskoj zalihi atmosfere. Taj učinak zarobljenog zračenja pridonosi povišenju temperature i na Zemlji i na [[Mars]]u, ali mnogo manje nego na Veneri.<ref>[[Vladis Vujnović]]: ''Astronomija 1'', Zagreb 1989. str. 135-144 {{ISBN|86-03-99112-X}}</ref>

=== Staklenički učinak ===
{{glavni|Staklenički učinak}}

'''Staklenički učinak''' ili '''efekt staklenika''' je zagrijavanje Zemljine površine i donjih slojeva atmosfere selektivnim propuštanjem zračenja: [[Zemljina atmosfera]] propušta velik postotak vidljive [[Sunčeva svjetlost|Sunčeve svjetlosti]] koja zagrijava Zemlju, a dio te energije reemitira se u obliku dugovalnoga [[toplinsko zračenje|toplinskog zračenja]] natrag u atmosferu. Najveći dio te energije apsorbira se u atmosferi molekulama [[vodena para|vodene pare]], [[ugljikov dioksid|ugljikovog dioksida]], te u manjoj mjeri nekih drugih plinova ([[klorofluorougljici]], [[metan]] i drugi) i reflektira natrag prema Zemlji. Da nema učinka staklenika, temperatura bi na Zemlji bila –73 °C. Zbog povećanog stvaranja ugljikovog dioksida [[Industrijska revolucija|industrijskim procesima]] posljednjih se stotinjak godina učinak staklenika povećava i dovodi do [[Globalno zatopljenje|općeg zagrijavanja atmosfere]].<ref>'''efekt staklenika''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=17109] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Astronomija]]
[[Kategorija:Klimatologija]]

Koncentracijski logor Glina

2026-08-19T09:32:44Z

WikiSysop:

'''Koncentracijski logor Glina''', logor u gradu Glini pod upravom pobunjenih hrvatskih Srba u kojem su bili smješteni i zlostavljani zarobljeni hrvatski vojnici, policajci i civili. Koncentracijski logor Glina bio je jedan od lanaca logora koji su vodili tadašnji pobunjeni Srbi u Hrvatskoj, Bosni i Hecegovini, Srbiji i Vojvodini.<ref>https://www.hrvatski-fokus.hr/2015/08/3566/ </ref><ref>https://narod.hr/vjera-i-kultura/kultura/19-prosinca-1991-zlocini-srpske-vojske-proglasena-tzv-republika-srpska-krajina </ref>

Logor je radio od 1991. do 6. kolovoza 1995. i kroz njega je prošlo 2000 ljudi <ref>https://www.24sata.hr/news/dan-sjecanja-na-zrtve-logora-glina-od-1991-do-1995-2000-ljudi-je-proslo-kroz-torturu-1067658</ref> i ubijeno dvadesetak osoba. <ref>https://www.grad-glina.hr/obiljezen-dan-logora-glina/ </ref> <ref>https://hrvatski-vojnik.hr/zid-pobjede/ </ref> <ref>https://hdlskl.hr/vijesti/dan-logora-glina-i-dan-grada/ </ref>
<ref>https://hrvatskispomenar.com/domovinski-rat/srbijanski-koncentracijski-logori-u-hrvatskoj-i-srbiji-1991-1995/ </ref>{{napraviti}}
[https://dalmatinskiportal.hr/sjecanje-na-zrtve-logora-glina-desetljecima-kasnije-obitelji-jos-traze-odgovore]
[https://www.braniteljski-portal.hr/u-glini-je-za-vrijeme-domovinskog-rata-bio-zloglasni-srpski-logor-tupom-stranom-sjekire-usicom-udarao-je-redom-sve-nas-po-glavama-kako-je-koga-dohvatio/]

<ref>https://laudato.hr/emisije/dokumentarni-film-magistrala-ratnog-zlocina-logor-glina </ref>

==Izvori==

{{izvori}}

[[Kategorija:Domovinski rat]]

Koncentracijski logor Glina

2026-08-19T09:30:01Z

WikiSysop:

'''Koncentracijski logor Glina''', logor u gradu Glini pod upravom pobunjenih hrvatskih Srba u kojem su bili smješteni i zlostavljani zarobljeni hrvatski vojnici, policajci i civili. Koncentracijski logor Glina bio je jedan u lanaca logora koji su vodili tadašnji pobunjeni Srbi u Hrvatskoj, Bosni i Hecegovini, Srbiji i Vojvodini.<ref>https://www.hrvatski-fokus.hr/2015/08/3566/ </ref>

Logor je radio od 1991. do 6. kolovoza 1995. i kroz njega je prošlo 2000 ljudi <ref>https://www.24sata.hr/news/dan-sjecanja-na-zrtve-logora-glina-od-1991-do-1995-2000-ljudi-je-proslo-kroz-torturu-1067658</ref> i ubijeno dvadesetak osoba. <ref>https://www.grad-glina.hr/obiljezen-dan-logora-glina/ </ref> <ref>https://hrvatski-vojnik.hr/zid-pobjede/ </ref> <ref>https://hdlskl.hr/vijesti/dan-logora-glina-i-dan-grada/ </ref>
<ref>https://hrvatskispomenar.com/domovinski-rat/srbijanski-koncentracijski-logori-u-hrvatskoj-i-srbiji-1991-1995/ </ref>{{napraviti}}
[https://dalmatinskiportal.hr/sjecanje-na-zrtve-logora-glina-desetljecima-kasnije-obitelji-jos-traze-odgovore]
[https://www.braniteljski-portal.hr/u-glini-je-za-vrijeme-domovinskog-rata-bio-zloglasni-srpski-logor-tupom-stranom-sjekire-usicom-udarao-je-redom-sve-nas-po-glavama-kako-je-koga-dohvatio/]

<ref>https://laudato.hr/emisije/dokumentarni-film-magistrala-ratnog-zlocina-logor-glina </ref>

==Izvori==

{{izvori}}

[[Kategorija:Domovinski rat]]

Koncentracijski logor Glina

2026-08-16T07:04:47Z

WikiSysop:

'''Koncentracijski logor Glina''', logor u gradu Glini pod upravom pobunjenih hrvatskih Srba u kojem su bili smješteni i zlostavljani zarobljeni hrvatski vojnici, policajci i civili. Logor je radio od 1991. do 6. kolovoza 1995. i kroz njega je prošlo 2000 ljudi <ref>https://www.24sata.hr/news/dan-sjecanja-na-zrtve-logora-glina-od-1991-do-1995-2000-ljudi-je-proslo-kroz-torturu-1067658</ref> i ubijeno dvadesetak osoba. <ref>https://www.grad-glina.hr/obiljezen-dan-logora-glina/ </ref> <ref>https://hrvatski-vojnik.hr/zid-pobjede/ </ref> <ref>https://hdlskl.hr/vijesti/dan-logora-glina-i-dan-grada/ </ref>
<ref>https://hrvatskispomenar.com/domovinski-rat/srbijanski-koncentracijski-logori-u-hrvatskoj-i-srbiji-1991-1995/ </ref>{{napraviti}}
[https://dalmatinskiportal.hr/sjecanje-na-zrtve-logora-glina-desetljecima-kasnije-obitelji-jos-traze-odgovore]
[https://www.braniteljski-portal.hr/u-glini-je-za-vrijeme-domovinskog-rata-bio-zloglasni-srpski-logor-tupom-stranom-sjekire-usicom-udarao-je-redom-sve-nas-po-glavama-kako-je-koga-dohvatio/]

<ref>https://laudato.hr/emisije/dokumentarni-film-magistrala-ratnog-zlocina-logor-glina </ref>

==Izvori==

{{izvori}}

[[Kategorija:Domovinski rat]]

Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora

2026-08-16T07:01:57Z

WikiSysop: /* Podružnice i ogranci */

[[Datoteka:HDLSKL.PNG|mini|desno|Logo društva]]

'''Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora''' osnovano je [[17. svibnja]] [[1995.]] <ref>[http://dns1.vjesnik.hr/Html/2004/05/09/Clanak.asp?r=tem&c=2] </ref>, s ciljem:
{{citat|okupljanja bivših zatočenika u jedinstvenu organizaciju koja će nastojati poboljšati njihove uvjete života kao i pružanje psihosocijalne pomoći bivšim zatočenicima.}}

Adresa društva je: Trg Josipa Bana Jelačića 6/4 [[Zagreb]]

Društvo obilježava godišnjice ratnih zbivanja, izdaje knjige te pomaže pri dizanju spomenika. U 2004-toj društvo je otvorilo centar u [[Borovo naselje|Borovom naselju]] čiji je cilj istraživanje ratnih zločina. Centar su otvorili [[Jadranka Kosor]] i [[Vladimir Šeks]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://ssla.oneworld.net/article/view/85262/1/2314 |accessdate=25. svibnja 2007. |title=Arhivirana kopija |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070927011355/http://ssla.oneworld.net/article/view/85262/1/2314 |archivedate=27. rujna 2007. }}</ref>.

U [[2006.]]-toj društvo je primljeno u [[Svjetski savez veterana]]. Predsjednik društva (podatak valjan [[2007.]]) je prof. Danijel Rehak.

== Podružnice i ogranci ==
Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora (HDLSKL) ima sljedeće podružnice i ogranke:
* '''Podružnice''':
** Pula: predsjednik Ivan Dumendžić
** Zadar: predsjednik Radoslav Bobanović
** Dubrovnik: predsjednik Zdenko Bulić
** Varaždin: predsjednik Darko Posavec
** Split: predsjednik Ivan Turudić
** Osijek: predsjednik [[Damir Buljević]]
** Vukovar: predsjednik mr. sc. Dragutin Guzovski
** Sisak: predsjednik Ivan Lipak
** Drniš: predsjednik Ivan Škorić
** Zagreb: predsjednik Mladen Lončar
* '''Ogranci''':
** Grad Vukovar: predsjednik Zdravko Komšić
** Grad Makarska: ''povjerenik Zlatko Kovačević''
** Grad Đakovo: predsjednik Igor Švraka
** Grad Osijek: predsjednik Branislav Škorak
** Grad Valpovo: predsjednik Zlatko Vinogradac
** Grad Beli Manastir: predsjednik Franjo Joh

== Izvori ==

{{izvori}}

== Unutarnje poveznice ==
[[Hrvatska udruga logoraša Domovinskog rata u BiH]]

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.hdlskl.hr/ Službene web stranice Društva]

[[Kategorija:Hrvatske braniteljske udruge]]

Koncentracijski logor Glina

2026-08-16T06:56:38Z

WikiSysop:

'''Koncentracijski logor Glina''', logor u gradu Glini pod upravom pobunjenih hrvatskih Srba u kojem su bili smješteni i zlostavljani zarobljeni hrvatski vojnici, policajci i civili. Logor je radio od 1991. do 6. kolovoza 1995. i kroz njega je prošlo 2000 ljudi <ref>https://www.24sata.hr/news/dan-sjecanja-na-zrtve-logora-glina-od-1991-do-1995-2000-ljudi-je-proslo-kroz-torturu-1067658</ref> i ubijeno dvadesetak osoba. <ref>https://www.grad-glina.hr/obiljezen-dan-logora-glina/ </ref> https://hrvatski-vojnik.hr/zid-pobjede/ <ref> <ref>https://hdlskl.hr/vijesti/dan-logora-glina-i-dan-grada/ </ref> <ref>https://hrvatskispomenar.com/domovinski-rat/srbijanski-koncentracijski-logori-u-hrvatskoj-i-srbiji-1991-1995/ </ref>{{napraviti}}
[https://dalmatinskiportal.hr/sjecanje-na-zrtve-logora-glina-desetljecima-kasnije-obitelji-jos-traze-odgovore]
[https://www.braniteljski-portal.hr/u-glini-je-za-vrijeme-domovinskog-rata-bio-zloglasni-srpski-logor-tupom-stranom-sjekire-usicom-udarao-je-redom-sve-nas-po-glavama-kako-je-koga-dohvatio/]

<ref>https://laudato.hr/emisije/dokumentarni-film-magistrala-ratnog-zlocina-logor-glina </ref>

==Izvori==

{{izvori}}

[[Kategorija:Domovinski rat]]

Koncentracijski logor Glina

2026-08-16T06:45:44Z

WikiSysop:

'''Koncentracijski logor Glina''', logor u gradu Glini pod upravom pobunjenih hrvatskih Srba u kojem su bili smješteni i zlostavljani zarobljeni hrvatski vojnici, policajci i civili. Logor je radio od 1991. do 6. kolovoza 1995. i kroz njega je prošlo 2000 ljudi <ref>https://www.24sata.hr/news/dan-sjecanja-na-zrtve-logora-glina-od-1991-do-1995-2000-ljudi-je-proslo-kroz-torturu-1067658</ref> i ubijeno dvadesetak osoba. <ref>https://www.grad-glina.hr/obiljezen-dan-logora-glina/ </ref> {{napraviti}}
[https://dalmatinskiportal.hr/sjecanje-na-zrtve-logora-glina-desetljecima-kasnije-obitelji-jos-traze-odgovore]
[https://www.braniteljski-portal.hr/u-glini-je-za-vrijeme-domovinskog-rata-bio-zloglasni-srpski-logor-tupom-stranom-sjekire-usicom-udarao-je-redom-sve-nas-po-glavama-kako-je-koga-dohvatio/]

==Izvori==

{{izvori}}

[[Kategorija:Domovinski rat]]

Koncentracijski logor Glina

2026-08-16T06:41:02Z

WikiSysop:

'''Koncentracijski logor Glina''', logor u gradu Glini pod upravom pobunjenih hrvatskih Srba u kojem su bili smješteni i zlostavljani zarobljeni hrvatski vojnici, policajci i civili. Logor je radio od 1991. do 1995. i krpz njega je prošlo 2000 ljudi <ref>https://www.24sata.hr/news/dan-sjecanja-na-zrtve-logora-glina-od-1991-do-1995-2000-ljudi-je-proslo-kroz-torturu-1067658</ref> {{napraviti}}
[https://dalmatinskiportal.hr/sjecanje-na-zrtve-logora-glina-desetljecima-kasnije-obitelji-jos-traze-odgovore]
[https://www.braniteljski-portal.hr/u-glini-je-za-vrijeme-domovinskog-rata-bio-zloglasni-srpski-logor-tupom-stranom-sjekire-usicom-udarao-je-redom-sve-nas-po-glavama-kako-je-koga-dohvatio/]

==Izvori==

{{izvori}}

[[Kategorija:Domovinski rat]]

Modul:PopulationChart

2026-07-19T10:34:05Z

WikiSysop:

local p = {}

-- Čišćenje skrivenih znakova i prelamanje po zarezu
local function splitCSV(str)
local t = {}
if not str then return t end
str = string.gsub(str, "", "")
for value in string.gmatch(str, "([^,]+)") do
value = string.gsub(value, "[%s%c]", "")
local num = tonumber(value)
if num then
table.insert(t, num)
end
end
return t
end

function p.render(frame)
local args = frame:getParent() and frame:getParent().args or frame.args
local years = splitCSV(args.years)
local pops = splitCSV(args.pops)
local n = #years

if n == 0 or #pops ~= n then
return 'Greška u grafikonu: Broj godina i stanovnika se ne podudara.'
end

local barColor = args.line_color or "#3366cc"

-- Statistika
local maxv = pops[1]
local minv = pops[1]
local sum = 0
for _, v in ipairs(pops) do
if v > maxv then maxv = v end
if v < minv then minv = v end
sum = sum + v
end
local divisor = maxv > 0 and maxv or 1

local lang = mw.language.getContentLanguage()

-- Početak tablice
local html = {}
table.insert(html, '<table class="wikitable" style="width:100%; max-width:500px; font-size:90%; margin:10px 0;">')
table.insert(html, '<tr><th style="width:20%; text-align:center;">Godina</th><th style="width:30%; text-align:right;">Stanovnika</th><th style="width:50%;">Trend</th></tr>')

-- Redovi (izbjegnut bilo kakav format, čisto spajanje)
for i = 1, n do
local percentage = math.floor((pops[i] / divisor) * 100)
local pctString = tostring(percentage) .. "%"

local trendIndicator = ""
if i > 1 then
if pops[i] > pops[i-1] then
trendIndicator = ' ▲'
elseif pops[i] < pops[i-1] then
trendIndicator = ' ▼'
else
trendIndicator = ' ■'
end
end

local formattedPop = lang:formatNum(pops[i])
local currentYear = tostring(years[i])

local row = '<tr>' ..
'<td style="text-align:center; font-weight:bold; background:#f8f9fa;">' .. currentYear .. '</td>' ..
'<td style="text-align:right; white-space:nowrap; padding-right:8px;">' .. formattedPop .. trendIndicator .. '</td>' ..
'<td style="vertical-align:middle; padding:4px 8px;">' ..
'<div style="background:#e9ecef; border-radius:2px; width:100%; height:12px;">' ..
'<div style="background:' .. barColor .. '; width:' .. pctString .. '; height:100%; border-radius:2px;"></div>' ..
'</div>' ..
'</td>' ..
'</tr>'

table.insert(html, row)
end

-- Dno tablice
local formattedAvg = lang:formatNum(math.floor(sum / n))
local formattedMin = lang:formatNum(minv)
local formattedMax = lang:formatNum(maxv)

local footer = '<tr style="background:#f8f9fa; font-weight:bold; border-top:2px solid #a2a9b1;">' ..
'<td colspan="3" style="font-size:85%; padding:6px; color:#54595d;">' ..
'Ukupno popisa: ' .. tostring(n) .. ' | Prosjek: ' .. formattedAvg .. ' | Raspon: ' .. formattedMin .. ' - ' .. formattedMax ..
'</td>' ..
'</tr>'

table.insert(html, footer)
table.insert(html, '</table>')

return table.concat(html, "\n")
end

return p

Modul:PopulationChart

2026-07-19T10:25:02Z

WikiSysop:

local p = {}

-- Čišćenje skrivenih znakova i prelamanje po zarezu
local function splitCSV(str)
local t = {}
if not str then return t end
str = string.gsub(str, "", "") -- Ukloni HTML komentare
for value in string.gmatch(str, "([^,]+)") do
value = string.gsub(value, "[%s%c]", "") -- Ukloni razmake i skrivene prijelome
local num = tonumber(value)
if num then
table.insert(t, num)
end
end
return t
end

function p.render(frame)
local args = frame:getParent() and frame:getParent().args or frame.args
local years = splitCSV(args.years)
local pops = splitCSV(args.pops)
local n = #years

if n == 0 or #pops ~= n then
return 'Greška u grafikonu: Broj godina (' .. n .. ') i stanovnika (' .. #pops .. ') se ne podudara.'
end

-- Konfiguracija boje (zadano diskretna plava)
local barColor = args.line_color or "#3366cc"

-- Izračun statistike
local maxv = pops[1]
local minv = pops[1]
local sum = 0
for _, v in ipairs(pops) do
if v > maxv then maxv = v end
if v < minv then minv = v end
sum = sum + v
end
local divisor = maxv > 0 and maxv or 1

-- Korištenje ugrađenog MediaWiki sustava za formatiranje brojeva
local lang = mw.language.getContentLanguage()

-- Prazan tablični string (koristimo "wikitable" klasu)
local html = {}
table.insert(html, '<table class="wikitable population-table" style="width: 100%; max-width: 500px; font-size: 90%; margin: 10px 0; border-collapse: collapse;">')
table.insert(html, '<tr><th style="width: 15%; text-align: center;">Godina</th><th style="width: 25%; text-align: right;">Stanovnika</th><th style="width: 60%;">Trend / Grafikon</th></tr>')

-- Popunjavanje redaka tablice
for i = 1, n do
local percentage = math.floor((pops[i] / divisor) * 100)

-- Određivanje indikatora trenda
local trendIndicator = ""
if i > 1 then
if pops[i] > pops[i-1] then
trendIndicator = ' ▲'
elseif pops[i] < pops[i-1] then
trendIndicator = ' ▼'
else
trendIndicator = ' ■'
end
end

local formattedPop = lang:formatNum(pops[i])

-- Sigurno spajanje HTML-a za redove bez string.format-a
local row = '<tr>' ..
'<td style="text-align: center; font-weight: bold; background: #f8f9fa;">' .. years[i] .. '</td>' ..
'<td style="text-align: right; white-space: nowrap; padding-right: 8px;">' .. formattedPop .. trendIndicator .. '</td>' ..
'<td style="vertical-align: middle; padding: 4px 8px;">' ..
'<div style="background: #e9ecef; border-radius: 2px; width: 100%; height: 12px;">' ..
'<div style="background: ' .. barColor .. '; width: ' .. percentage .. '%; height: 100%; border-radius: 2px;" title="Godina ' .. years[i] .. ': ' .. formattedPop .. ' stanovnika"></div>' ..
'</div>' ..
'</td>' ..
'</tr>'

table.insert(html, row)
end

-- Dodavanje kompaktne statistike na dno tablice (također prebačeno na sigurno spajanje)
local avgPop = math.floor(sum / n)
local formattedAvg = lang:formatNum(avgPop)
local formattedMin = lang:formatNum(minv)
local formattedMax = lang:formatNum(maxv)

local footer = '<tr style="background: #f8f9fa; font-weight: bold; border-top: 2px solid #a2a9b1;">' ..
'<td colspan="3" style="font-size: 85%; padding: 6px; text-align: left; color: #54595d;">' ..
'Ukupno popisa: ' .. n .. ' | Prosjek: ' .. formattedAvg .. ' | Raspon: ' .. formattedMin .. ' - ' .. formattedMax ..
'</td>' ..
'</tr>'

table.insert(html, footer)
table.insert(html, '</table>')

return table.concat(html, "\n")
end

return p

Modul:PopulationChart

2026-07-19T10:13:31Z

WikiSysop:

local p = {}

-- Čišćenje skrivenih znakova i prelamanje po zarezu
local function splitCSV(str)
local t = {}
if not str then return t end
str = string.gsub(str, "", "") -- Ukloni HTML komentare
for value in string.gmatch(str, "([^,]+)") do
value = string.gsub(value, "[%s%c]", "") -- Ukloni razmake i skrivene prijelome
local num = tonumber(value)
if num then
table.insert(t, num)
end
end
return t
end

function p.render(frame)
local args = frame:getParent() and frame:getParent().args or frame.args
local years = splitCSV(args.years)
local pops = splitCSV(args.pops)
local n = #years

if n == 0 or #pops ~= n then
return 'Greška u grafikonu: Broj godina (' .. n .. ') i stanovnika (' .. #pops .. ') se ne podudara.'
end

-- Konfiguracija boje (zadano diskretna plava)
local barColor = args.line_color or "#3366cc"

-- Izračun statistike
local maxv = pops[1]
local minv = pops[1]
local sum = 0
for _, v in ipairs(pops) do
if v > maxv then maxv = v end
if v < minv then minv = v end
sum = sum + v
end
local divisor = maxv > 0 and maxv or 1

-- Korištenje ugrađenog MediaWiki sustava za formatiranje brojeva (npr. 1234 -> 1.234)
local lang = mw.language.getContentLanguage()

-- Prazan tablični string (koristimo "wikitable" klasu)
local html = {}
table.insert(html, '<table class="wikitable population-table" style="width: 100%; max-width: 500px; font-size: 90%; margin: 10px 0; border-collapse: collapse;">')
table.insert(html, '<tr><th style="width: 15%; text-align: center;">Godina</th><th style="width: 25%; text-align: right;">Stanovnika</th><th style="width: 60%;">Trend / Grafikon</th></tr>')

-- Popunjavanje redaka tablice
for i = 1, n do
local percentage = math.floor((pops[i] / divisor) * 100)

-- Određivanje indikatora trenda
local trendIndicator = ""
if i > 1 then
if pops[i] > pops[i-1] then
trendIndicator = ' ▲'
elseif pops[i] < pops[i-1] then
trendIndicator = ' ▼'
else
trendIndicator = ' ■'
end
end

local formattedPop = lang:formatNum(pops[i])

-- Sigurno spajanje HTML-a bez string.format postotne greške
local row = '<tr>' ..
'<td style="text-align: center; font-weight: bold; background: #f8f9fa;">' .. years[i] .. '</td>' ..
'<td style="text-align: right; white-space: nowrap; padding-right: 8px;">' .. formattedPop .. trendIndicator .. '</td>' ..
'<td style="vertical-align: middle; padding: 4px 8px;">' ..
'<div style="background: #e9ecef; border-radius: 2px; width: 100%; height: 12px;">' ..
'<div style="background: ' .. barColor .. '; width: ' .. percentage .. '%; height: 100%; border-radius: 2px;" title="Godina ' .. years[i] .. ': ' .. formattedPop .. ' stanovnika"></div>' ..
'</div>' ..
'</td>' ..
'</tr>'

table.insert(html, row)
end

-- Dodavanje kompaktne statistike na dno tablice
local avgPop = math.floor(sum / n)
local formattedAvg = lang:formatNum(avgPop)
local formattedMin = lang:formatNum(minv)
local formattedMax = lang:formatNum(maxv)

table.insert(html, string.format([[<tr style="background: #f8f9fa; font-weight: bold; border-top: 2px solid #a2a9b1;">
<td colspan="3" style="font-size: 85%; padding: 6px; text-align: left; color: #54595d;">
Ukupno popisa: %d  |  Prosjek: %s  |  Raspon: %s - %s
</td>
</tr>]], n, formattedAvg, formattedMin, formattedMax))

table.insert(html, '</table>')

return table.concat(html, "\n")
end

return p

Modul:PopulationChart

2026-07-19T10:04:30Z

WikiSysop:

local p = {}

-- Čišćenje skrivenih znakova i prelamanje po zarezu
local function splitCSV(str)
local t = {}
if not str then return t end
str = string.gsub(str, "", "") -- Ukloni HTML komentare
for value in string.gmatch(str, "([^,]+)") do
value = string.gsub(value, "[%s%c]", "") -- Ukloni razmake i skrivene prijelome
local num = tonumber(value)
if num then
table.insert(t, num)
end
end
return t
end

function p.render(frame)
local args = frame:getParent() and frame:getParent().args or frame.args
local years = splitCSV(args.years)
local pops = splitCSV(args.pops)
local n = #years

if n == 0 or #pops ~= n then
return 'Greška u grafikonu: Broj godina (' .. n .. ') i stanovnika (' .. #pops .. ') se ne podudara.'
end

-- Konfiguracija boje (zadano diskretna plava)
local barColor = args.line_color or "#3366cc"

-- Izračun statistike
local maxv = pops[1]
local minv = pops[1]
local sum = 0
for _, v in ipairs(pops) do
if v > maxv then maxv = v end
if v < minv then minv = v end
sum = sum + v
end
local divisor = maxv > 0 and maxv or 1

-- Prazan tablični string (koristimo "wikitable" klasu)
local html = {}
table.insert(html, '<table class="wikitable population-table" style="width: 100%; max-width: 500px; font-size: 90%; margin: 10px 0; border-collapse: collapse;">')
table.insert(html, '<tr><th style="width: 15%; text-align: center;">Godina</th><th style="width: 25%; text-align: right;">Stanovnika</th><th style="width: 60%;">Trend / Grafikon</th></tr>')

-- Popunjavanje redaka tablice
for i = 1, n do
local percentage = math.floor((pops[i] / divisor) * 100)

-- Određivanje indikatora trenda
local trendIndicator = ""
if i > 1 then
if pops[i] > pops[i-1] then
trendIndicator = ' ▲'
elseif pops[i] < pops[i-1] then
trendIndicator = ' ▼'
else
trendIndicator = ' ■'
end
end

-- Formatiranje broja s tisućnim razdjelnikom (npr. 1.234)
local formattedPop = tostring(pops[i]):reverse():gsub("(%d%d%d)", "%1."):reverse():gsub("^%.", "")

table.insert(html, string.format([[<tr>
<td style="text-align: center; font-weight: bold; background: #f8f9fa;">%d</td>
<td style="text-align: right; white-space: nowrap; padding-right: 8px;">%s%s</td>
<td style="vertical-align: middle; padding: 4px 8px;">
<div style="background: #e9ecef; border-radius: 2px; width: 100%%; height: 12px;">
<div style="background: %s; width: %d%%; height: 100%%; border-radius: 2px;" title="Godina %d: %s stanovnika"></div>
</div>
</td>
</tr>]], years[i], formattedPop, trendIndicator, barColor, percentage, years[i], formattedPop))
end

-- Dodavanje kompaktne statistike na dno tablice
local avgPop = math.floor(sum / n)
local formattedAvg = tostring(avgPop):reverse():gsub("(%d%d%d)", "%1."):reverse():gsub("^%.", "")

table.insert(html, string.format([[<tr style="background: #f8f9fa; font-weight: bold; border-top: 2px solid #a2a9b1;">
<td colspan="3" style="font-size: 85%; padding: 6px; text-align: left; color: #54595d;">
Ukupno popisa: %d  |  Prosjek: %s  |  Raspon: %s - %s
</td>
</tr>]], n, formattedAvg,
tostring(minv):reverse():gsub("(%d%d%d)", "%1."):reverse():gsub("^%.", ""),
tostring(maxv):reverse():gsub("(%d%d%d)", "%1."):reverse():gsub("^%.", "")))

table.insert(html, '</table>')

return table.concat(html, "\n")
end

return p

Modul:PopulationChart

2026-07-19T09:54:24Z

WikiSysop:

local p = {}

-- Napredna funkcija koja agresivno čisti sve ne-numeričke skrivene znakove
local function splitCSV(str)
local t = {}
if not str then return t end

-- Ukloni HTML komentare ako ih ima
str = string.gsub(str, "", "")

-- Razlomi niz preko zareza
for value in string.gmatch(str, "([^,]+)") do
-- Očisti sve razmake, prijelome redaka (\n), tabulatore (\t) i skrivene znakove
value = string.gsub(value, "[%s%c]", "")

local num = tonumber(value)
if num then
table.insert(t, num)
end
end
return t
end

function p.render(frame)
local args = frame:getParent() and frame:getParent().args or frame.args
local years = splitCSV(args.years)
local pops = splitCSV(args.pops)
local n = #years

-- Ako modul ne nađe podatke, ispisat će točan broj koji je uspio pročitati radi lakšeg debugiranja
if n == 0 or #pops ~= n then
return 'Greška u grafikonu: Broj učitanih godina (' .. n .. ') i broj stanovnika (' .. #pops .. ') se ne podudaraju. Provjerite jesu li svi zarezi ispravno postavljeni.'
end

-- Konfiguracija grafikona
local svgWidth = tonumber(args.svg_width) or 800
local svgHeight = tonumber(args.svg_height) or 300
local svgPadding = tonumber(args.svg_padding) or 25 -- Malo povećan padding za bolji izgled točaka
local lineColor = args.line_color or "#007bff"

-- Pronalaženje statistike
local maxv = pops[1]
local minv = pops[1]
local sum = 0
for _, v in ipairs(pops) do
if v > maxv then maxv = v end
if v < minv then minv = v end
sum = sum + v
end

local innerWidth = svgWidth - (svgPadding * 2)
local innerHeight = svgHeight - (svgPadding * 2)
local divisor = maxv > 0 and maxv or 1

-- Izrada SVG-a
local points = {}
local circles = {}
for i, v in ipairs(pops) do
local x = svgPadding
if n > 1 then
x = svgPadding + ((i - 1) * (innerWidth / (n - 1)))
end
local y = svgHeight - svgPadding - ((v / divisor) * innerHeight)

table.insert(points, string.format("%.1f,%.1f", x, y))
table.insert(circles, string.format(
'<circle cx="%.1f" cy="%.1f" r="5" fill="%s" stroke="#ffffff" stroke-width="2"><title>Godina %d: %d stanovnika</title></circle>',
x, y, lineColor, years[i], v
))
end

local svg = string.format([[<svg class="population-linechart" viewBox="0 0 %d %d" style="width:100%%; height:auto;" xmlns="http://www.w3.org/2000/svg">
<polyline fill="none" stroke="%s" stroke-width="3" stroke-linecap="round" stroke-linejoin="round" points="%s" />
%s
</svg>]], svgWidth, svgHeight, lineColor, table.concat(points, " "), table.concat(circles, "\n"))

-- Izrada Bar Chart-a (Stupaca)
local bars = {}
for i = 1, n do
local trend = "equal"
if i > 1 then
if pops[i] > pops[i-1] then
trend = "up"
elseif pops[i] < pops[i-1] then
trend = "down"
end
end

local width = math.floor((pops[i] / divisor) * 100)
table.insert(bars, string.format([[<div class="population-bar">
<div class="population-year">%d</div>
<div class="population-bar-wrapper">
<div class="population-value %s" style="width:%d%%;" title="Godina %d: %d stanovnika">
%d
</div>
</div>
</div>]], years[i], trend, width, years[i], pops[i], pops[i]))
end

local stats = string.format([[<div class="population-stats">
Najviše: %d stanovnika 
Najmanje: %d stanovnika 
Prosjek: %d stanovnika 
Ukupno popisa: %d
</div>]], maxv, minv, math.floor(sum / n), n)

return '<div class="population-wrapper">\n' .. table.concat(bars, "\n") .. '\n' .. svg .. '\n' .. stats .. '\n' .. '</div>'
end

return p

HIE:Common.css

2026-07-19T08:34:40Z

WikiSysop:

/******************************************************************************/
/* Datoteka: Common.css */
/******************************************************************************/
/******************************************************************************/
/* Nadevak: 19/07/2026
*/
/* Inačica: 1.03.33
*/
/* Population Chart */
/* Opis: Oblikovanje za Pouplation Chart */
/******************************************************************************/
/* Nadnevak: 27/06/2026
*/
/* Inačica: 1.03.32 */
/* Opis: Oblikovanje za message box */
/******************************************************************************/
/******************************************************************************/
/* Nadnevak: 20.05.2026. */
/* Inačica: 1.03.33 */
/* Predložak:Dodato sa smiles - ispisivanje molekula */
/* */
/******************************************************************************/
/* Nadnevak: 22.04.2026. */
/* Inačica: 1.03.31 */
/* Predložak:Infookvir životopis/styles.css ubačen ovdje */
/* */
/******************************************************************************/
/* Nadnevak: 16.04.2026. */
/* Inačica: 1.03.30 */
/* Popis rabljenih slika na više stupaca, okvir u boji */
/* #mw-imagepage-section-linkstoimage */
/******************************************************************************/
/* Nadnevak: 15.04.2026. */
/* Inačica: 1.03.29 */
/* Rezultat Posebno: promjena za interaktivnu kartu */
/* list-style-type: upper-roman postavljen na decimal */
/******************************************************************************/
/* Nadnevak: 11.04.2026. */
/* Inačica: 1.03.28 */
/* Rezultat Posebno: je sad na više stupaca, okvir u boji, ol.special */
/* list-style-type: upper-roman postavljen na decimal */
/******************************************************************************/
/* Nadnevak: 26.03.2026. */
/* Inačica: 1.03.27 */
/* Polje s podkategorijama u pregledu kategorije #mw-subcategories */
/******************************************************************************/
/* Nadnevak: 12.03.2026. */
/* Inačica: 1.03.26 */
/* Izgled izgleda kutije s kvačicom kad se prijeđe mišem iznad nje */
/* input[type="checkbox"]:hover */
/******************************************************************************/
/* Nadnevak: 10.03.2026. */
/* Inačica: 1.03.25 */
/* Izgled razdvojbe kroz Dodatak podloga, širina podloge, zbog članaka */
/* ext-replacetext-searchmatch lijevo i desno uklonjen odmak (padding) */
/******************************************************************************/
/* Nadnevak: 07.03.2026. */
/* Inačica: 1.03.24 */
/* Izgled naslovnice za mobitel #content zadan s 68 na 75% */
/******************************************************************************/
/* Nadnevak: 06.03.2026. */
/* Inačica: 1.03.23 */
/* Izgled razdvojbe kroz Dodatak HIE:Gadget-Preusmjeravanja-Razdvojbe‎ */
/******************************************************************************/
/* Nadnevak: 05.03.2026. */
/* Inačica: 1.03.22 */
/* Oblikovanje pretrage za zamjenu teksta ext-replacetext-searchmatch */
/******************************************************************************/
/* Nadnevak: 15.02.2026. */
/* Inačica: 1.03.21 */
/* Uklonjen padding: 1rem u .note, činio je preveliku ćeliju u tablici */
/******************************************************************************/
/* Nadnevak: 12.02.2026. */
/* Inačica: 1.03.20 */
/* Oblikovanje vremenskog žiga u Nedavnim promjenama mw-newpages-time */
/******************************************************************************/
/* Nadnevak: 09.02.2026. */
/* Inačica: 1.03.19 */
/* Oblikovanje okvira li.not-patrolled - novi članci, , mw-newpages-time */
/* mw-newpages-history, mw-newpages-edit (pov|uredi) na Posebno:Nove_stranice */
/* span.comment a */
/******************************************************************************/
/* Nadnevak: 06.-07.02.2026. */
/* Inačica: 1.03.18 */
/* Boja slova (razl)(pov), |doprinosi|blokiraj, (sad|pret) (ukloni..|ukloni) */
/******************************************************************************/
/* Nadnevak: 28.01.2026. */
/* Inačica: 1.03.17 */
/* Boja slova u okviriću kod odlomaka [uredi] span.mw-editsection a */
/******************************************************************************/
/* Nadnevak: 23.01.2026. */
/* Inačica: 1.03.16 */
/* span.zaliteraturu --- treba nam na samo jednoj stranici */
/******************************************************************************/
/* Nadnevak: 22.01.2026. */
/* Inačica: 1.03.15 */
/* centriranje okvira sa sadržajem #content */
/* centriranje okvira sa sadržajem #content za tablet */
/* prazna kategorija u redku s kategorijama u drugu boju div#catlinks a.new */
/* boja eksponenta za referenciju sup.reference a */
/* imenski prostor u naslovu članka udaljen od ruba .mw-page-title-namespace */
/* boja okvira bočnog panela gdje piše Slučajna stranica, Nedavne promjene... */
/******************************************************************************/
/* Nadnevak: 12.01.2026. */
/* Inačica: 1.03.14 */
/* radi okvira za uređivanje, jer su nestale boje */
/* dodano .mw-editform i na .mw-editform dodan #wpTextbox1 #wp */
/* okvir redka s kategorijama #catlinks dodan obojan u bisque, zaobljen */
/* poveznice u redku s kategorijama obojane u dark orange */
/* isto napravljeno s div#toc, div#toctext */
/* obojan div#mw-head, body.skin-vector-legacy, div#mw-panel u desert */
/* zaobljen okvir sa sadržajem #content */
/* naslov članka bio je preblizu rubu */
/* pa je povećan padding-left na .mw-page-title-main */
/* lijevi tekst s okvirom: gl.stranica, što vodi ovamo, povezane promjene... */
/* boja okvira i boja slova */
/******************************************************************************/
/* Nadnevak: 23.01.2026. --- valjda 12.01.??? */
/* Inačica: 1.03.13 */
/* Stilovi i boje za modul i predložak dokumentacija */
/******************************************************************************/
/* Nadnevak: 04.01.2026. */
/* Inačica: 1.03.12 */
/* uređivanje izgleda slova i pozadine span.coord-inline a.external */
/* ...prije, zadavanjem u coord, onda je kod predloška:coord/display/title */
/* ....ostajale crtice ako je predložak bio drugdje a ne u vrhu */
/* span.reference-text a.external za pozadinu vanj. poveznice u izvorima */
/******************************************************************************/
/* Nadnevak: 25.12.2025. */
/* Inačica: 1.03.11 */
/* uređivanje izgleda redka i teksta u Nolinkshere */
/* boja okvira Izbriši &action=delete, Štovodiovamo... */
/* boja polja u izborničkom okviru (select) */
/******************************************************************************/
/* Nadnevak: 10.12.2025. */
/* Inačica: 1.03.10 */
/* uređivanje izgleda koordinata u predlošku:coord */
/******************************************************************************/
/* Nadnevak: 24.11.2025. */
/* Inačica: 1.03.9 */
/* uređivanje izgleda Novih članaka u Recentchanges-summary */
/******************************************************************************/
/* Nadnevak: 4.11.2025. */
/* Inačica: 1.03.8 */
/* uređivanje izgleda zadnjih 50, 100, 250, 500 uređivanja u 14 dana */
/******************************************************************************/
/* Nadnevak: 2.11.2025. */
/* Inačica: 1.03.7 */
/* isključene uvlake i v.slova bila su na neželjenim mjestima u tablicama */
/******************************************************************************/
/* Nadnevak: 10.04.2025. */
/* Inačica: 1.03.6 */
/* div.thumbinner, bila je prozirna, div.col-sm-3-dugitekst na 25% */
/******************************************************************************/
/* Nadnevak: 09.04.2025. */
/* Inačica: 1.03.5 */
/* div.col-sm-3-dugitekst za Glavnu, zbog prelijevanja dužeg teksta */
/******************************************************************************/
/* Nadnevak: 18.03.2025. */
/* Inačica: 1.03.4 */
/* mw-headline za gl.stranicu, prilagođavanje za mobitel i tablet */
/* text-indent za uvlaku umjesto content:\a0... i :before */
/* inicijal na početku odlomka */
/******************************************************************************/
/* Nadnevak: 08.03.2025. */
/* Inačica: 1.03.1 */
/* Opis: Izgled zaglavlja h1 gdje je naslov članka. */
/* Jarka boja pozadine, razmak od ruba povećan, zaobljen okvir h1 */
/* Inačica: 1.03.2 */
/* h1: dodani rubovi u boji, zadana debljina */
/* content-toc: zadana pozadinska boja */
/* Inačica: 1.03.3 */
/* brojač u poveznicama, izgled odjeljka s referencijama */
/* uvlaka za početak odlomka, riješene ništice u nabrajanju u reflisti */
/******************************************************************************/
/* Opis: Izgled boje. Trebalo je ukloniti dvotočje iza rgb vrijednosti */
/* Inačica: 1.03 */
/* Nadnevak: 07.03.2025. */
/* Opis: Ubačena jarka boja u #content radi raspoznavanja gdje ju se vidi. */
/******************************************************************************/
/* Opis: Opće postavke koje su vidljive na svim stranicama enciklopedije */
/* Inačica: 1.02 */
/* Datum: 01.04.2022 */
/* Opis: nastavak čišćenja i rješavanje problema oko dizajna i boja. */
/* Dodavanje smislenijih komentara. */
/******************************************************************************/
/* Inačica: 1.01 */
/* Datum: 31.03.2022 */
/* Opis: promjena dizajna, brisanje nepotrebnih definicija, kategorizacija */
/* dodavanje smislenijih komentara, bolja struktura */
/******************************************************************************/
/* Inačica: 1.00 */
/* Datum: 02.01.2022 */
/* Opis: čišćenje, popravljanje grešaka te propravljanje formata tablica */
/******************************************************************************/

/******************************************************************************/
/* 1.0 Osnovne definicije */
/******************************************************************************/
#content {
background-color: #FAC898; /* boja pozadine za sadržaj */
border-radius: 4px; /* 1.03.14, zaobljen okvir sa sadržajem */
margin: auto; /* 1.03.15, okvir sa sadržajem centriran, mora biti skupa s width */
width: 50%; /* 1.03.15, okvir sa sadržajem centriran, mora biti skupa s margin:auto */
}
/* boja se može provjeriti na https://www.colorhexa.com/ */

h1
{
background-color: #FCF000;
padding: 15px;
border-radius: 10px;
border: 4px solid #eebf49
} /* izgled naslova */

/* isključeno, jer su bila velika slova i uvlake na neželjenim mjestima u tablicama 1.03.7
p uvlaka za početak odlomka , 1.03.4
{
text-indent: 25px;

p:first-of-type::first-letter veliko na početku teksta, 1.03.4
{
color:red;
font-size: xx-large;
}
*/

/******************************************************************************/
/* 2.0 ?????? */
/******************************************************************************/

#pagehistory input[type="radio"] {
margin: 3px 3px 0 5px
}

.nestalna {
max-width:100%;
height:auto;
}

/* predlošci jubilarnih nagrada */
.jub a {
text-decoration: none;
}

/* predložak rođendan */
.blink {
animation: blinker 5s linear infinite;
}

@keyframes blinker {
50% {
opacity: 0;
}
}

.editpage-head-copywarn {
font-weight:bold;
color: #c00;
}

.unpatrolled {
font-weight:bold;
color: red;
}

/* */
.page-Glavna_stranica #ca-nstab-main a {
content:"Glavna stranica";
}

/* */
.page-Glavna_stranica h1 {
display:none
}
/******************************************************************************/
/* 3.0 CSS definicije za stiliziranje izvora */
/******************************************************************************/
.action-info .mw-body-content :target, /* podvučeno plavom */
.citation:target {
background-color: #0B0BEC;
}
sup,
sub {
line-height: 1em;
}

sup.reference { /* definicija visine retka za izvore */
font-weight: normal;
font-style: italic;
}

.brokenref { /* nemoj pokazati slomljene izvore */
display: none;
}

ol.references,
div.reflist,
.refbegin {
font-size: 90%; /* Izvorna veličina */
margin-bottom: 0.5em;
background-color: #ECFFDC; /* nyanza, 1.03.3 */
border-radius: 5px; /* 1.03.3 */
padding: 5px; /* 1.03.3 */
color: #800020; /* 1.03.3 #0096FF */
}
.refbegin-100 {
font-size: 100%; /* ako je stil {{refbegin}}, normalno */
}
div.reflist ol.references a {
font-size: 100%; /* ako se gnijezdimo (div.reflist), normalno */
list-style-type: inherit; /* Enable custom list style types */
color: #0096FF; /* 1.03.3 */
}
/******************************************************************************/
/* Kraj CSS definicije za stiliziranje izvora */
/******************************************************************************/

/******************************************************************************/
/* 4.0 CSS definicije za stiliziranje tablica */
/******************************************************************************/
table.vrh td, td.vrh { /* Izgled Tablica */
vertical-align: top;
}

table.wikitable,
table.prettytable {
font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;
margin: 1em 1em 1em 0;
background: #fcfdfd;
border: 1px #aaaaaa solid;
border-collapse: collapse;
}

table.wikitable th, table.wikitable td,
table.prettytable th, table.prettytable td {
padding-top: 6px;
padding-bottom: 6px;
text-align: left;
border: 1px #aaaaaa solid;
}

table.wikitable th,
table.prettytable th {
background: #f2f2f2;
text-align: center;
}

table.wikitable tr:nth-child(even),
table.prettytable tr:nth-child(even)
{background-color: #f2f2f2;}

table.wikitable caption,
table.prettytable caption {
margin-left: inherit;
margin-right: inherit;
}

/** stupci tablice lijevo */
.l1 td:nth-of-type(1) { text-align: left; }
.l2 td:nth-of-type(2) { text-align: left; }
.l3 td:nth-of-type(3) { text-align: left; }
.l4 td:nth-of-type(4) { text-align: left; }
.l5 td:nth-of-type(5) { text-align: left; }
.l6 td:nth-of-type(6) { text-align: left; }
.l7 td:nth-of-type(7) { text-align: left; }
.l8 td:nth-of-type(8) { text-align: left; }
.l9 td:nth-of-type(9) { text-align: left; }

/** centriranje stupaca tablice */
.c1 td:nth-of-type(1) { text-align: center; }
.c2 td:nth-of-type(2) { text-align: center; }
.c3 td:nth-of-type(3) { text-align: center; }
.c4 td:nth-of-type(4) { text-align: center; }
.c5 td:nth-of-type(5) { text-align: center; }
.c6 td:nth-of-type(6) { text-align: center; }
.c7 td:nth-of-type(7) { text-align: center; }
.c8 td:nth-of-type(8) { text-align: center; }
.c9 td:nth-of-type(9) { text-align: center; }

/** stupci tablice desno */
.d1 td:nth-of-type(1) { text-align: right; }
.d2 td:nth-of-type(2) { text-align: right; }
.d3 td:nth-of-type(3) { text-align: right; }
.d4 td:nth-of-type(4) { text-align: right; }
.d5 td:nth-of-type(5) { text-align: right; }
.d6 td:nth-of-type(6) { text-align: right; }
.d7 td:nth-of-type(7) { text-align: right; }
.d8 td:nth-of-type(8) { text-align: right; }
.d9 td:nth-of-type(9) { text-align: right; }

/******************************************************************************/
/* Kraj CSS definicija za stiliziranje tablica */
/******************************************************************************/

/******************************************************************************/
/* 4.0 Kutije s porukama */
/******************************************************************************/
.messagebox {
border: 1px solid #aaaaaa;
background-color: #f9f9f9;
margin: 0 auto 1em auto;
text-align: justify;
}
.messagebox.cleanup {
border: 1px solid #9f9fff;
background-color: #efefff;
text-align: center;
}
.messagebox.merge {
border: 1px solid #cf9fff;
background-color: #f5edf5;
text-align: center;
}
.messagebox.standard-talk {
border: 1px solid #c0c090;
background-color: #f8eaba;
}
/******************************************************************************/
/* Kraj CSS definicija za kutija za informaciju */
/******************************************************************************/

/******************************************************************************/
/* 5.0 Infookviri */
/******************************************************************************/
.infobox {
float: right;
clear: right;
margin-bottom: 1em;
margin-left: 1em;
padding: 1em;
border: 1px groove #14171b;
background: #f8f9fa;
color: black;
}

.infobox td,
.infobox th {
vertical-align: top;
}

.infobox caption {
margin-left: inherit;
font-size: larger;
}

.infobox.bordered {
border-collapse: collapse;
}

.infobox.bordered td,
.infobox.bordered th {
border: 1px groove #14171b;
}

.infobox.bordered .borderless td,
.infobox.bordered .borderless th {
border: 0;
}

/* styles for bordered infobox with merged rows */
/* TODO split definitions to appropriate class names when live from HTML element */
.infobox.bordered .mergedtoprow td,
.infobox.bordered .mergedtoprow th {
border: 0;
border-top: 1px groove #14171b;
/* @noflip */
border-right: 1px groove #14171b1;
}

/* TODO split definitions to appropriate class names when live from HTML element */
.infobox.bordered .mergedrow td,
.infobox.bordered .mergedrow th {
border: 0;
/* @noflip */
border-right: 1px groove #14171b;
}

/******************************************************************************/
/* Obavijesti */
/* Datum: 31.03.2022 */
/* */
/******************************************************************************/

.notice {
text-align: justify;
margin: 1em;
padding: 0.2em;
}

#disambig {
border-top: 3px double #cccccc;
border-bottom: 3px double #cccccc;
}

#spoiler {
border-top: 2px solid #ddd;
border-bottom:2px solid #ddd;
}

/* metadata */

.metadata {
border: 1px solid #aaaaaa;
display: none;
speak: none;
}
.metadata-label {
color: #dbdbdb;
}

/* Preusmjeravanje u kurzivu na [[Posebno:Allpages]] */
.allpagesredirect {
font-style: italic;
}

/* Predložak Polytonic */
.polytonic {
font-family: Athena, Gentium, "Palatino Linotype", "Arial Unicode MS", "Lucida Sans Unicode", "Lucida Grande", Code2000;
font-family /**/:inherit;
}

/* Predložak IPA */
.IPA {
font-family: "Charis SIL", "Doulos SIL", Gentium, GentiumAlt, "DejaVu Sans", Code2000, "TITUS Cyberbit Basic", "Arial Unicode MS", "Lucida Sans Unicode", "Chrysanthi Unicode";
font-family /**/:inherit;
}

/* CSS definicije za navigaciju */
/* Strukturne promjene 31/03/2022 */
/* Navigacijski okviri */

table.navbox {
border: 0.1em groove #aaa;
margin: auto;
clear: both;
font-size:75%;
text-align:center;
padding:1.0em;
}
table.navbox + table.navbox {
margin-top:-0.5em;
}
.navbox-naslov, .navbox-iznadispod, table.navbox th {
text-align:center;
padding-left: 1em;
padding-right:1em;
}
.navbox-grupa {
white-space:nowrap;
text-align:right;
font-weight:bold;
padding-left:1em;
padding-right:1em;
}
.navbox, .navbox-podgrupa {
background:#fdfdfd;
}
.navbox-popis {
border-color:#fdfdfd;
}
.navbox-naslov, table.navbox th {
background:#a9a9a9;
}
.navbox-iznadispod, .navbox-grupa, .navbox-podgrupa .navbox-naslov {
background:#f5f5f5;
}
.navbox-podgrupa .navbox-grupa, .navbox-podgrupa .navbox-iznadispod {
background:#f5f5f5;
}
.navbox-parni {
background:#dcdcdc;
}
.navbox-neparni {
background:transparent;
}

.collapseButton {
float: right;
font-weight: normal;
text-align: right;
width: auto;
}
.navbox .collapseButton {
width: 6em;
}

.navboxgeneric td, .navboxgeneric th{
border:0.1em solid #FFFFFF;
}

/* stari navigacijski okvir */

div.Boxmerge,
div.NavFrame {
margin: 0.1em;
padding: 1em;
border: 0.1em solid #aaaaaa;
text-align: center;
border-collapse: collapse;
font-size: 95%;
clear:both;
}
div.Boxmerge div.NavFrame {
border-style: none;
border-style: hidden;
}
div.NavFrame + div.NavFrame {
border-top-style: none;
border-top-style: hidden;
}
.NavPic {
background-color: #ffffff;
margin : 0.1em;
padding: 1.5em;
float : left;
}
.NavFrame .NavHead {
height : 1.6em;
font-weight: bold;
font-size : 100%;
background-color: #efefef;
}
div.NavFrame p {
font-size: 100%;
}
div.NavFrame div.NavContent {
font-size: 100%;
}
div.NavFrame div.NavContent p {
font-size: 100%;
}
.NavEnd {
margin : 0em;
padding: 0em;
line-height: 0.5em;
clear: both;
}

/* specifični infokviri */

.infobox.geography {
text-align: left;
border-collapse: collapse;
line-height: 1.2em;
font-size: 90%;
}
.infobox.geography td,
.infobox.geography th {
border-top: solid 0.5em #aaa;
padding: 0.4em 0.6em 0.4em 0.6em;
}
.infobox.geography .mergedtoprow td,
.infobox.geography .mergedtoprow th {
border-top: solid 0.5em #aaa;
padding: 0.4em 0.6em 0.2em 0.6em;
}
.infobox.geography .mergedrow td,
.infobox.geography .mergedrow th {
border: 0;
padding: 0 0.6em 0.2em 0.6em;
}
.infobox.geography .mergedbottomrow td,
.infobox.geography .mergedbottomrow th {
border-top: 0;
border-bottom: solid 1px #aaa;
padding: 0 0.6em 0.4em 0.6em;
}
.infobox.geography .maptable td,
.infobox.geography .maptable th {
border: 0;
padding: 0;
}
/* zamjena standardne dokument ikonice za bijelu s crvenom Acrobat mašnicom za PDF dokumente */

/* (za web preglednike koji podržavaju CSS selectore, poput Firefoxa ili Opere) */

#bodyContent a[href=".pdf"].external,
#bodyContent a[href=".pdf?"].external,
#bodyContent a[href=".pdf#"].external,
#bodyContent a[href=".PDF"].external,
#bodyContent a[href=".PDF?"].external,
#bodyContent a[href=".PDF#"].external {
background: url(//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/2/23/Icons-mini-file_acrobat.gif/15px-Icons-mini-file_acrobat.gif) center right no-repeat;
padding-right: 17px;
}

/* (za ostale web preglednike) */

.PDFlink a {
padding-right: 17px;
}

/* Put a checker background at the image description page only visible if the image has transparent background */
/*
#file img {
background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/5d/Checker-16x16.png") repeat;
} *?

/* Class for links with loudspeaker icon next to them.
([[Predložak:Audio]] - clickable speaker) */
.audiolink a {
background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/8/8a/Loudspeaker.svg/11px-Loudspeaker.svg.png") center left no-repeat;
padding-left: 16px;
padding-right: 0;
}

/* Icons for medialist templates [[Predložak:Zvuk]],  [[Predložak:Video]],  */
.listenlist {
background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/a6/Gnome-speakernotes.png/30px-Gnome-speakernotes.png");
padding-left: 40px;
}
.videolist, .multivideolist {
background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/en/thumb/2/20/Tango-video-x-generic.png/40px-Tango-video-x-generic.png");
padding-left: 50px;
}

/* Style rules for media list templates */
div.medialist {
min-height: 50px;
margin: 1em;
background-position: top left;
background-repeat: no-repeat;
}
div.medialist ul {
list-style-type: none;
list-style-image: none;
margin: 0;
}
div.medialist ul li {
padding-bottom: 0.5em;
}
div.medialist ul li li {
font-size: 91%;
padding-bottom: 0;
}

/* Pseudo-classes in support of [[Template:lang]]. */

:lang(he) {
font-family: "SBL Hebrew", "Ezra SIL SR", "Ezra SIL", Cardo, "Chrysanthi Unicode", "TITUS Cyberbit Basic", "Arial Unicode MS", Narkisim, "Times New Roman";
font-family /**/:inherit;
}
:lang(fa) {
font-family: "Nafees Nastaleeq", "Pak Nastaleeq", PDMS_Jauhar;
font-family /**/:inherit;
}
:lang(ps) {
font-family: "Nafees Nastaleeq", "Pak Nastaleeq", PDMS_Jauhar;
font-family /**/:inherit;
}
:lang(ur) {
font-family: "Nafees Nastaleeq", "Pak Nastaleeq", PDMS_Jauhar;
font-family /**/:inherit;
}
:lang(sux-Xsux) {
font-family: Akkadian;
font-family /**/:inherit;
}
:lang(ja) {
font-family: Code2000, "Arial Unicode MS", "Bitstream Cyberbit", "Bitstream CyberCJK", IPAGothic, IPAPGothic, IPAUIGothic, "Kochi Gothic", IPAMincho, IPAPMincho;
font-family /**/:inherit;
}
:lang(ko) {
font-family: "Adobe Myungjo Std M", AppleMyungjo, "Baekmuk Batang", "Baekmuk Gulim", Batang, Dotum, DotumChe, Gulim, GulimChe, HYGothic-Extra, HYMyeongJo-Extra, "New Gulim", UnBatang, UnDotum, UnYetgul, UWKMJF;
font-family /**/:inherit;
}
:lang(zh-Hans) {
font-family: "Adobe Song Std L", "AR PL ShanHeiSun Uni", "AR PL ShanHeiSun Uni MBE", "MS Hei", "MS Song", SimHei;
font-family /**/:inherit;
}
:lang(zh-Hant) {
font-family: "Adobe Ming Std L", "AR PL New Sung", "AR PL ZenKai Uni", "AR PL ZenKai Uni MBE", MingLiU, PMingLiU;
font-family /**/:inherit;
}
:lang(grc) {
font-family: "Athena Unicode", Gentium, "Palatino Linotype", "Arial Unicode MS", "Lucida Sans Unicode", "Lucida Grande", Code2000;
font-family /**/:inherit;
}

/* visina okvira za postavljanje datoteke */
#wpUploadDescription {
height: 12em;
}

/* boje za N, m, + i - */

.newpage {
color: white;
background-color: blue;
}

.minor {
color: black;
background-color: #98D0EE;
}

/* brojevi popisa praćenja u boji */
.mw-plusminus-pos {
color: #006400; /* darkgreen */
}

/* .mw-plusminus-null currently at developer default */

.mw-plusminus-neg {
color: #8B0000; /* darkred */
}

/* onemogućava linijske razmake unutar poveznica */
/* Prevent line breaks in silly places:
1) Where desired
2) Links when we don't want them to
3) Bold "links" to the page itself
4) Ref tags with group names <ref group="Note"> --> "[Note 1]" */
.nowrap,
.nowraplinks a,
.nowraplinks .selflink,
sup.reference a {
white-space: nowrap;
}
.nowrap pre {
white-space: pre;
}
/* But allow wrapping where desired: */
.wrap,
.wraplinks a {
white-space: normal;
}
/* */

/* Generic class for Times-based serif, texhtml class for inline math */
.times-serif,
span.texhtml {
font-family: "Nimbus Roman No9 L", "Times New Roman", Times, serif;
font-size: 118%;
line-height: 1;
}
span.texhtml {
white-space: nowrap;
}
span.texhtml span.texhtml {
font-size: 100%;
}
.mwe-math-mathml-inline {
font-size: 118%;
}

/* Force tabular and lining display for digits and texhtml */
.digits,
.texhtml {
-moz-font-feature-settings: "lnum", "tnum", "kern" 0;
-webkit-font-feature-settings: "lnum", "tnum", "kern" 0;
-font-feature-settings: "lnum", "tnum", "kern" 0;
-font-variant-numeric: lining-nums tabular-nums;
-font-kerning: none;
}
/* */

.plainlinksneverexpand {
background: none;
padding: 0;
}
.plainlinksneverexpand .urlexpansion {
display: none ;
}
.plainlinksneverexpand a {
background: none;
padding: 0 ;
}
.plainlinksneverexpand {
background: none;
padding: 0;
}
.plainlinksneverexpand .urlexpansion {
display: none;
}
.plainlinksneverexpand a {
background: none !important;
padding: 0 !important;
}
.plainlinksneverexpand a.external.text:after {
display: none;
}
.plainlinksneverexpand a.external.autonumber:after {
display: none;
}

/************************************************
*** Infookvir V2 ***
*** autor : [[:fr:User:Antaya]] ***
************************************************/

.infobox_v2 { /* monobookocentré debut */
background: #f9f9f9;
color: #000;
font-size:90%;
line-height:1.1em;
float:right;
clear:right;
margin:0 0 .5em 1em;
border: 1px solid #aaa;
padding: 0.1em;
}

.infobox_v2 th {
vertical-align:top;
text-align:left;
}

.infobox_v2 .zaglavlje {
height:45px;
vertical-align:middle;
text-align:center;
font-size:150%;
font-weight:bolder;
line-height:1.2em;
color:#000
}

.infobox_v2 .media {
height:35px;
vertical-align:middle;
text-align:center;
font-weight:bolder;
color:#000
}

.note {
background: lightyellow;
border: 1px solid yellow;
/* padding: 1rem; 1.03.21 */
}

.img_toogle ul {
list-style-type: none;
list-style-image: none;
list-style-position: outside;
text-align: center;
}

/* Infookvir V2 kraj */

/* Geographical coordinates defaults. See [[Template:Coord/link]]
for how these are used. The classes "geo", "longitude", and
"latitude" are used by the [[Geo microformat]].
*/
.geo-default, .geo-dms, .geo-dec { display: inline; }
.geo-nondefault, .geo-multi-punct { display: none; }
.longitude, .latitude { white-space: nowrap; }

/* Géolocalisation dynamique */
.NavContent .img_toogle {
zoom: 1; /* be kind to IE7 */
clear: both; /* be kind to IE7 */
}
.img_toogle, .img_toogle {
margin : 0;
padding: 0;
}
.img_toogle .a_toogle {
display: block;
text-align: center;
font-size: 0.95em;
}
.img_toogle .geobox {
position: relative;
}
.img_toogle .geobox +.geobox {
border-top: 5px solid #aaa;
}
.img_toogle .geopoint {
position: absolute;
font-size: 1px;
border: 1px solid #000;
background:#F00;
}

/* Style for horizontal lists (separator following item) */
.skin-monobook .hlist dl,
.skin-modern .hlist dl,
.skin-vector .hlist dl {
line-height: 1.5em;
}
.hlist dl,
.hlist ol,
.hlist ul {
margin: 0;
}
.hlist dd,
.hlist dt,
.hlist li {
display: inline;
}
/* Display nested lists inline */
.hlist dl dl,
.hlist ol ol,
.hlist ul ul {
display: inline;
}
/* Nowrap list items */
.hlist dd,
.hlist dt,
.hlist li {
white-space: nowrap;
white-space: normal; /* IE < 8 no-wraps entire list, so disable it */
}
/* But allow parent list items to be wrapped */
.hlist dd dl,
.hlist dt dl,
.hlist li ol,
.hlist li ul {
white-space: normal;
}
/* Generate interpuncts */
.hlist dt:after {
content: ":";
}
.hlist dd:after,
.hlist li:after {
content: " ·";
font-weight: bold;
}
.hlist dd:last-child:after,
.hlist dt:last-child:after,
.hlist li:last-child:after {
content: none;
}
/* for IE 8 */
.hlist dd.hlist-last-child:after,
.hlist dt.hlist-last-child:after,
.hlist li.hlist-last-child:after {
content: none;
}
/* Add parens around nested lists */
.hlist dl dl dd:first-child:before,
.hlist ol ol li:first-child:before,
.hlist ul ul li:first-child:before {
content: "(";
}
.hlist dl dl dd:last-child:after,
.hlist ol ol li:last-child:after,
.hlist ul ul li:last-child:after {
content: ")";
font-weight: normal;
}
/* For IE8 */
.hlist dl dl dd.hlist-last-child:after,
.hlist ol ol li.hlist-last-child:after,
.hlist ul ul li.hlist-last-child:after {
content: ")";
font-weight: normal;
}
/* Put numbers in ordered lists */
.hlist.hnum ol li {
counter-increment: level1;
}
.hlist.hnum ol li:before {
content: counter(level1) " ";
}
.hlist.hnum ol ol li {
counter-increment: level2;
}
.hlist.hnum ol ol li:first-child:before {
content: "(" counter(level2) " ";
}
.hlist.hnum ol ol li:before {
content: counter(level2) " ";
}

/* Allow limiting of which header levels are shown in a TOC;
<div class="toclimit-3">, for instance, will limit to
showing ==headings== and ===headings=== but no further
(as long as there are no =headings= on the page, which
there shouldn't be according to the MoS). */
.toclimit-2 .toclevel-1 ul,
.toclimit-3 .toclevel-2 ul,
.toclimit-4 .toclevel-3 ul,
.toclimit-5 .toclevel-4 ul,
.toclimit-6 .toclevel-5 ul,
.toclimit-7 .toclevel-6 ul {
display: none;
}

/* numeriranje u sadržaju, završna točka */
.tocnumber:after {
content: '.';
}

/* Stilovi vezani uz mbox predložak */
th.mbox-text, td.mbox-text { /* The message body cell(s) */
border: none;
/* @noflip */
width: 100%; /* Make all mboxes the same width regardless of text length */
}
td.mbox-image { /* The left image cell */
border: none;
/* @noflip */
padding: 2px 0 2px 0.9em; /* 0.9em left, 0px right */
text-align: center;
}
td.mbox-imageright { /* The right image cell */
border: none;
/* @noflip */
padding: 2px 0.9em 2px 0; /* 0px left, 0.9em right */
text-align: center;
}
.mbox-empty-cell { /* An empty narrow cell */
border: none;
padding: 0px;
width: 1px;
}

/* Stilovi vezani uz ambox predložak */
table.ambox {
margin: 0px 10%; /* 10% = Will not overlap with other elements */
border: 1px solid #aaa;
/* @noflip */
border-left: 10px solid #1e90ff; /* Default "notice" blue */
background: #fbfbfb;
}
table.ambox + table.ambox { /* Single border between stacked boxes. */
margin-top: -1px;
}
.ambox th.mbox-text,
.ambox td.mbox-text { /* The message body cell(s) */
padding: 0.25em 0.5em; /* 0.5em left/right */
}
.ambox td.mbox-image { /* The left image cell */
/* @noflip */
padding: 2px 0 2px 0.5em; /* 0.5em left, 0px right */
}
.ambox td.mbox-imageright { /* The right image cell */
/* @noflip */
padding: 2px 0.5em 2px 0; /* 0px left, 0.5em right */
}

.ambox-notice {
/* @noflip */
border-left: 10px solid #1e90ff; /* Blue */
}
.ambox-speedy {
/* @noflip */
border-left: 10px solid #b22222; /* Red */
background: #fee; /* Pink */
}
.ambox-delete {
/* @noflip */
border-left: 10px solid #b22222; /* Red */
}
.ambox-content {
/* @noflip */
border-left: 10px solid #f28500; /* Orange */
}
.ambox-style {
/* @noflip */
border-left: 10px solid #f4c430; /* Yellow */
}
.ambox-move {
/* @noflip */
border-left: 10px solid #9932cc; /* Purple */
}
.ambox-protection {
/* @noflip */
border-left: 10px solid #bba; /* Gray-gold */
}

/* Ovo na kraj (mbox-small classes must be placed after all other
ambox/tmbox/ombox etc classes. "body.mediawiki" is so
they override "table.ambox + table.ambox" above). */
body.mediawiki .mbox-small { /* For the "small=yes" option. */
/* @noflip */
clear: right;
/* @noflip */
float: right;
/* @noflip */
margin: 4px 0 4px 1em;
width: 238px;
font-size: 88%;
line-height: 1.25em;
}
body.mediawiki .mbox-small-left { /* For the "small=left" option. */
/* @noflip */
margin: 4px 1em 4px 0;
width: 238px;
border-collapse: collapse;
font-size: 88%;
line-height: 1.25em;
}

/* stilovi za liste i popise - sa enwiki */
/* Style for horizontal lists (separator following item).
@source mediawiki.org/wiki/Snippets/Horizontal_lists
@revision 8 (2016-05-21)
@author [[User:Edokter]]
*/
.hlist dl,
.hlist ol,
.hlist ul {
margin: 0;
padding: 0;
}
/* Display list items inline */
.hlist dd,
.hlist dt,
.hlist li {
display: inline;
}
/* Display nested lists inline */
.hlist.inline,
.hlist.inline dl,
.hlist.inline ol,
.hlist.inline ul,
.hlist dl dl, .hlist dl ol, .hlist dl ul,
.hlist ol dl, .hlist ol ol, .hlist ol ul,
.hlist ul dl, .hlist ul ol, .hlist ul ul {
display: inline;
}
/* Hide empty list items */
.hlist .mw-empty-li {
display: none;
}
/* Generate interpuncts */
.hlist dt:after {
content: ": ";
}
/**
* Note hlist style usage differd in
* the Minerva skin. Remember .hlist is a class defined in core as well! Please check Minerva desktop (and Minerva.css) when changing
* See https://phabricator.wikimedia.org/T213239
*/
.hlist dd:after,
.hlist li:after {
content: " · ";
font-weight: bold;
}
.hlist dd:last-child:after,
.hlist dt:last-child:after,
.hlist li:last-child:after {
content: none;
}
/* Add parentheses around nested lists */
.hlist dd dd:first-child:before, .hlist dd dt:first-child:before, .hlist dd li:first-child:before,
.hlist dt dd:first-child:before, .hlist dt dt:first-child:before, .hlist dt li:first-child:before,
.hlist li dd:first-child:before, .hlist li dt:first-child:before, .hlist li li:first-child:before {
content: " (";
font-weight: normal;
}
.hlist dd dd:last-child:after, .hlist dd dt:last-child:after, .hlist dd li:last-child:after,
.hlist dt dd:last-child:after, .hlist dt dt:last-child:after, .hlist dt li:last-child:after,
.hlist li dd:last-child:after, .hlist li dt:last-child:after, .hlist li li:last-child:after {
content: ")";
font-weight: normal;
}
/* Put ordinals in front of ordered list items
.hlist ol {
counter-reset: listitem;
}
.hlist ol > li {
counter-increment: listitem;
}
.hlist ol > li:before {
content: " " counter(listitem) "\a0";
}
.hlist dd ol > li:first-child:before,
.hlist dt ol > li:first-child:before,
.hlist li ol > li:first-child:before {
content: " (" counter(listitem) "\a0";
}

*/

/* Unbulleted lists */
.plainlist ol,
.plainlist ul {
line-height: inherit;
list-style: none none;
margin: 0;
}
.plainlist ol li,
.plainlist ul li {
margin-bottom: 0;
}

.istakni {
background: lightyellow;
border: 1px solid yellow;
padding: 1rem;
}

ol {
list-style: none;
list-style-type: decimal; /* 1.03.3 upper-roman, promjena u 1.03.28 */
counter-reset: my-sec-counter; /* 1.03.3 */
padding-left: 32px;
}
ol li {
counter-increment: counter(my-sec-counter) ". "; /* 1.03.3 */
}
/* ol li:before { content: counters(cupcake, ".") ". "; /* skriveno u 1.03.3 */ } */

li::marker {
color: red;
}

/* citiranje - cite predlošci */
/* For linked citation numbers and document IDs, where
the number need not be shown on a screen or a handheld,
but should be included in the printed version */
@media screen, handheld {
.citation .printonly {
display: none;
}
}

.overlay {
position: absolute;
min-height: 100%;
min-width: 100%;
left: 0;
top: 0;
background: rgb(0,0,0);
}

/******************************************************************************/
/* moji razni dodatci, rasporediti ih poslije po gornjim skupinama */
/* dodatci u inačici 1.03.6 */
/******************************************************************************/

div.thumbinner
{
background-color: #EDE906;
border-radius: 5px;
border: 3px double #eebf49
}

/******************************************************************************/
/* moji razni dodatci, rasporediti ih poslije po gornjim skupinama */
/* dodatci u inačici 1.03.2 */
/******************************************************************************/

#citizen-toc
{
background-color: #FCF0AF;
border-radius: 5px;
border: 3px double #eebf49
}

div.col-md-3, div.col-md-4, div.col-md-5, div.col-sm-3 /* na naslovnoj okviri */
{
background-color: #FFFFF0; /* ivory */
}

div.col-sm-3-dugitekst /* 1.03.5 */
{
background-color: #fdfdfd;
width: 25%; /* 1.03.6 */
padding: 8px;
}

div.col-sm-3-dugitekst:hover /* 1.03.5 */
{
background-color: #fdfdfd;
width: 25%; /* 1.03.6 */
padding: 8px;
}

.pozadinanaslova-glavna
{
background-color: #FFFFF0; /* ivory */
}

.mw-headline /* podnaslovi */
{
background-color: #F4BB44; /* mango */
padding: 10px;
border-radius: 5px;
border: 2px solid transparent
}

.mw-headline:hover /* podnaslovi */
{
background-color: #FAFA33;
padding: 10px;
border-radius: 5px;
border: 2px solid #eebf49
}

@media only screen and (max-width: 420px) /* 1.03.4, izgled za mobitel */
{
.mw-headline {
width: auto;
padding: 5px;
font-size: small;
word-wrap: break-word;
background-color: lightblue;
}
.mw-headline:hover {
width: auto;
padding: 5px;
font-size: small;
word-wrap: break-word;
background-color: rgba(204,204,255,0.3);
}
#content {
margin: auto; /* 1.03.15, okvir sa sadržajem centriran, mora skupa s width */
/* width: 68%; 1.03.15, okvir sa sadržajem centriran, mora skupa s margin:auto */
width: 75%; /* 1.03.24 */
}
}

@media only screen and (min-width: 421px) and (max-width: 880px) /* 1.03.4, izgled za tablet portretno držan */
{ /* i pola zaslona računala u portretnom prikazu */
div.col-sm-3-dugitekst { /* 1.03.5 */
background-color: #fdfdfd;
padding: 4px;
width: 25%; /* 1.03.6 */
}

div.col-sm-3-dugitekst:hover { /* 1.03.5 */
background-color: #fdfdfd;
padding: 4px;
width: 25%; /* 1.03.6 */
}
.mw-headline {
width: auto;
height: auto;
padding: 10px;
font-size: xx-small; /* 1.03.6 */
word-wrap: break-word;
background-color: rgba(34,139,34, 0.4);
}
.mw-headline:hover {
width: auto;
height: auto;
padding: 10px;
font-size: xx-small; /* 1.03.6 */
word-wrap: break-word;
background-color: chartreuse;
}

#content {
margin: auto; /* 1.03.15, okvir sa sadržajem centriran, mora skupa s width */
width: 68%; /* 1.03.15, okvir sa sadržajem centriran, mora skupa s margin:auto */
}
}

textarea#wpTextbox1.skin-citizen.mw-editfont-monospace /* okvir za uređivanje ---- JOŠ NE RADI */
{
background-color: lavender; /* #FFDEAD; */
border-radius: 5px;
border: 1px double #eebf49
}

.mw-editform #wpTextbox1 /* iznad i ispod uređivačkog okvira */ /* 1.03.14 -- dodan #wpTextbox1 */
{
background-color: #FFFAA0; /* yellow */
border-radius: 15px;
border: 4px double #eebf49
}

.mw-editform:hover #wpTextbox1 /* 1.03.14 -- dodan #wpTextbox1 */
{
background-color: #F8DE7E; /* yellow #FFFAA0*/
border-radius: 15px;
border: 4px double #eebf49
}

.plainlinks#specialchars /* ispod okvira za uređivanje, pos.znakovi, ref, sub, nowiki, gallery, glavniraspored */
{
background-color: #FFE5B4;
border-radius: 5px
}
/******************************************************************************/
/* moji razni dodatci, rasporediti ih poslije po gornjim skupinama */
/* dodatci u inačici 1.03.8 */
/******************************************************************************/

span.brojuredjivanja /* 1.03.8 */
{
background-color: orange;
padding: 4px;
border-radius: 50%;
font-weight: bold;
color: yellow;
}

span.noviclanci /* 1.03.9 */
{
display: inline;
background-color: #0096FF; /* Bright Blue */
padding: 4px;
border-radius: 5px;
font-weight: bold;
color: #F0FFFF; /* Azure */
border: 1px solid #0437F2; /* Ultramarine */
}

span.coord-inline /* 1.03.10 */
{
display: inline;
background-color: #0096FF; /* Bright Blue */
padding: 4px;
border-radius: 5px;
font-weight: bold;
color: #F0FFFF; /* Azure */
}

span.coord-inline a.external /* 1.03.12 */
{
color: #F0FFFF;
}

span.nijednaStranicaNeVodiOvamo /* 1.03.11 */
{
display: inline;
background-color: #E5E4E2; /* Platinum */
padding: 4px;
border-radius: 5px;
font-style: italic;
border: 1px solid #D3D3D3; /* Light Grey */
}
span.nijednaStranicaNeVodiOvamo:link
{
font-weight: bold;
font-style: italic;
color: #7393B3; /* Blue Grey */
}
div.oo-ui-panelLayout-framed /* kod brisanja, šta vodi ovamo... */
{
background-color: antiquewhite;
}
select.oo-ui-dropdownInputWidget.oo-ui-widget-enabled /* okvir s izborom imenskog prostora */
{
background-color: beige;
}

span.reference-text a.external a /* 1.03.12 za pozadinu vanj. poveznice u izvorima */
{
background-color: #228B22; /* Forest Green */
color: yellow;
border-radius: 4px;
padding: 2px;
}

/******************************************************************************/
/* Stilovi i posebne boje za documentacije modula */
/* dodatci u inačici 1.03.13 */
/******************************************************************************/

/* Glavni okvir */
.hie-doc-box {
border: 1px solid #a2a9b1;
background: #f8f9fa;
padding: 1.2em 1.4em;
margin: 1.5em 0;
border-radius: 6px;
}

/* Posebna boja za module */
.hie-doc-module {
border-color: #6699cc;
background: #f0f6ff;
}

/* Naslov */
.hie-doc-heading {
font-size: 150%;
font-weight: bold;
margin-bottom: 0.5em;
}

/* Linkovi */
.hie-doc-links {
font-size: 90%;
color: #555;
margin-bottom: 1em;
}

/* Tijelo dokumentacije */
.hie-doc-body {
font-size: 95%;
}

/* Dok info blok */
.dok-info {
background: #eef5ff;
border-left: 4px solid #6699cc;
padding: 0.8em 1em;
margin-bottom: 1em;
border-radius: 4px;
}

/******************************************************************************/
/* Stilovi i posebne boje za documentacije modula */
/* kraj 1.03.13 */
/******************************************************************************/
/* Redak s kategorijama, boja poveznica u kategorijama */
/* okolni elementi: div#mw-head, body.skin-vector-legacy, div#mw-panel */
/* okvir s popisom sadržaja div#toc, tekst u njemu div#toctext */
/* lijevi panel s okvirom gdje piše : gl. stranica, što vodi ovamo... */
/* početak 1.03.14 */
/******************************************************************************/
div#catlinks, div#toc /* redak s kategorijama */
{
border-radius: 4px;
background-color: #F2D2BD; /* bisque */
}

.vector-legacy-sidebar .vector-menu-portal .vector-menu-content ul /* lijevi bočni panel */
{
border-radius: 4px;
background-color: #F2D2BD; /* bisque */
padding: 2px 0px 2px 4px;
border: 2px solid burlywood; /* boja okvira, 1.03.15 */
}

.toctext
{
color: #8B4000; /* dark orange */
}

div#catlinks a, .vector-legacy-sidebar .vector-menu-portal .vector-menu-content li a
{
color: #8B4000; /* dark orange */
}
div#mw-head, body.skin-vector-legacy, div#mw-panel
{
background-color: #FAD5A5; /* desert */
}
.mw-page-title-main /* naslov članka */
{
padding-left: 4px;
}

/******************************************************************************/
/* Redak s kategorijama */
/* kraj 1.03.14 */
/******************************************************************************/
/******************************************************************************/
/* Redak s kategorijama, boja eksponenta za referenciju */
/* početak 1.03.15 */
/******************************************************************************/

div#catlinks a.new
{
color: darkgoldenrod;
}
sup.reference a
{
color: lightseagreen;
}
.mw-page-title-namespace /* ispred naslova članka, ako je ini imenski prostor od glavnog */
{
padding-left: 4px;
}

/******************************************************************************/
/* Redak s kategorijama, boja eksponenta za referenciju, im. prostor naslova */
/* kraj 1.03.15 */
/******************************************************************************/
/* Pomoćno, za označavanje kod literature */
/* početak 1.03.16 */
/******************************************************************************/

span.zaliteraturu /* 1.03.16 */
{
display: inline;
background-color: #088F8F; /* Blue Green */
padding: 2px;
border-radius: 5px;
font-weight: bold;
color: #FFEA00; /* Bright Yellow */
border: 2px double chartreuse; /* Chartreuse */
}

/******************************************************************************/
/* Pomoćno, za označavanje kod literature */
/* kraj 1.03.16 */
/******************************************************************************/
/* Boja slova u okviriću kod odlomaka [uredi] */
/* početak 1.03.17 */
/******************************************************************************/

span.mw-editsection a
{
color: brown;
}
/******************************************************************************/
/* Boja slova u okviriću kod odlomaka [uredi] */
/* kraj 1.03.17 */
/******************************************************************************/
/* Boja slova (razl)(pov), |doprinosi|blokiraj , (sad|pret) (ukloni..|ukloni) */
/* početak 1.03.18 */
/******************************************************************************/

.mw-changeslist-diff, .mw-changeslist-groupdiff, .mw-changeslist-history, .mw-history-histlinks-current, .mw-history-histlinks-previous
{
color: #6495ED; /* Cornflower Blue , na Nedavnim, na Novim stranicama */
}

a.mw-rollback-link, a.mw-history-undo, a.mw-usertoollinks-contribs, a.mw-usertoollinks-block /* rollback, undo ne prikazuje, ne radi */
{
color: #6082B6; /* Glaucous */
}
/******************************************************************************/
/* Boja slova (razl)(pov), |doprinosi|blokiraj , (sad|pret) (ukloni..|ukloni) */
/* kraj 1.03.18 */
/******************************************************************************/
/******************************************************************************/
/* Oblikovanje okvira li.not-patrolled - novi članci, mw-newpages-time */
/* mw-newpages-history, mw-newpages-edit (pov|uredi) na Posebno:Nove_stranice */
/* span.comment a */
/* početak 1.03.19 */
/******************************************************************************/

li.not-patrolled /* Posebno:Nove_stranice */
{
background-color: #F0E68C; /* Khaki */
padding: 5px;
border-radius: 5px;
}
a.mw-newpages-history, a.mw-newpages-edit, a.mw-newpages-time
{
color: #6495ED; /* Cornflower Blue */
}

span.comment a /* poveznica u sažetku uređivanja */
{
color: brown;
}

/******************************************************************************/
/* Oblikovanje okvira li.not-patrolled - novi članci, mw-newpages-time */
/* mw-newpages-history, mw-newpages-edit (pov|uredi) na Posebno:Nove_stranice */
/* span.comment a */
/* kraj 1.03.19 */
/******************************************************************************/
/* Oblikovanje vremenskog žiga u Nedavnim promjenama mw-newpages-time */
/* početak 1.03.20 */
/******************************************************************************/
.mw-newpages-time
{
color: darkblue; /* */
}
/******************************************************************************/
/* Oblikovanje vremenskog žiga u Nedavnim promjenama mw-newpages-time */
/* kraj 1.03.20 */
/******************************************************************************/
/* Oblikovanje rezultata pretrage za zamjenu teksta Posebno:Zamjeni tekst */
/* početak 1.03.22 */
/******************************************************************************/
.ext-replacetext-searchmatch
{
font-size: initial;
background-color: #F88379; /* Coral Pink */
padding: 5px 0px 5px 0px; /* 1.03.25 , l. i d. odmak, nije bilo razlike od praznine i odmaka od ruba */
border-radius: 5px;
}
/******************************************************************************/
/* Oblikovanje rezultata pretrage za zamjenu teksta Posebno:Zamjeni tekst */
/* kraj 1.03.22 */
/******************************************************************************/
/* Oblikovanje izgleda razdvojbe kroz Dodatak */
/* početak 1.03.23 HIE:Gadget-Preusmjeravanja-Razdvojbe‎ */
/******************************************************************************/
.mw-disambig
{
color: #0096FF; /* Bright Blue , na postavke:Dodatci, članci - i dalje narančasta, zbog !important, valjda */
background: #FFF5EE; /* Seashell, 1.03.25 */
padding: 2px; /* 1.03.25 */
border-radius: 3px; /* 1.03.25 */
}
/******************************************************************************/
/* Oblikovanje izgleda razdvojbe kroz Dodatak */
/* kraj 1.03.23 HIE:Gadget-Preusmjeravanja-Razdvojbe‎ */
/******************************************************************************/
/* Oblikovanje izgleda kutije s kvačicom kad se prijeđe mišem iznad nje */
/* početak 1.03.26 */
/******************************************************************************/

input[type="checkbox"]:hover
{
border: 2px solid firebrick;
transition: 0.1s;
transform: scale(1.5);
}
input[type="checkbox"]
{
width: 20px;
height: 20px;
}
#mw-search-ns0, #mw-search-ns14, #mw-search-ns10 /* glavni, kategorija, predložak */
{
width: 30px;
height: 30px;
}

/******************************************************************************/
/* Oblikovanje izgleda kutije s kvačicom kad se prijeđe mišem iznad nje */
/* kraj 1.03.26 */
/******************************************************************************/

/******************************************************************************/
/* oblikovanje drevnih egipatskih članaka */
/* početak 23.03.26 */
/******************************************************************************/

:root {
--egip-predinasticko: #f2dede;
--egip-rano: #f9e2b3;
--egip-staro: #d9edf7;
--egip-prvo-medju: #fcf8e3;
--egip-srednje: #dff0d8;
--egip-drugo-medju: #e0e0e0;
--egip-novo: #d0e9c6;
--egip-trece-medju: #e6e6e6;
--egip-kasno: #cccccc;
--egip-ptolomeje: #d1c4e9;
}

/* DARK MODE */
@media (prefers-color-scheme: dark) {
:root {
--egip-predinasticko: #5a3f3f;
--egip-rano: #6b5330;
--egip-staro: #3a4a5a;
--egip-prvo-medju: #5a5530;
--egip-srednje: #3f5a3f;
--egip-drugo-medju: #555555;
--egip-novo: #3f5a4a;
--egip-trece-medju: #4a4a4a;
--egip-kasno: #444444;
--egip-ptolomeje: #4f3f6a;
}
}

/* Kartice razdoblja */
.egip-card {
padding: 6px;
font-weight: bold;
border-radius: 6px;
margin-top: 8px;
break-inside: avoid;
transition: background-color 0.25s ease, transform 0.25s ease;
}

.egip-card:hover {
transform: translateX(4px);
filter: brightness(0.92);
}

/* Opisi ispod razdoblja */
.egip-desc {
font-size: 85%;
margin: 2px 0 6px 0;
opacity: 0.85;
}

/* MOBILNA VERZIJA — 1 kolona */
@media (max-width: 700px) {
.egip-columns {
column-count: 1 !important;
}
}

/* Animacija otvaranja/sklapanja */
.mw-collapsible-content {
animation: egipFade 0.35s ease;
}

@keyframes egipFade {
from { opacity: 0; transform: translateY(-4px); }
to { opacity: 1; transform: translateY(0); }
}

/******************************************************************************/
/* oblikovanje drevnih egipatskih članaka */
/* kraj 23.03.26 */
/******************************************************************************/
/* Oblikovanje polja s podkategorijama u pregledu kategorije */
/* početak 1.03.27 */
/******************************************************************************/

#mw-subcategories
{
background: peachpuff;
padding: 2px 4px 8px 16px;
border-radius: 4px;
}

/******************************************************************************/
/* Oblikovanje polja s podkategorijama u pregledu kategorije */
/* kraj 1.03.27 */
/******************************************************************************/
/* Oblikovanje Posebno: je sad na više stupaca, okvir u boji, ol.special */
/* početak: 1.03.28 */
/******************************************************************************/

ol.special
{
background: #fae49f;
border-radius: 4px;
column-count: 3;
padding-left: 50px;
padding-top: 10px;
padding-bottom: 10px;
margin-right: 12px;
margin-left: 12px;
}
/******************************************************************************/
/* Oblikovanje Posebno: je sad na više stupaca, okvir u boji, ol.special */
/* kraj: 1.03.28 */
/******************************************************************************/

/******************************************************************************/
/* Oblikovanje Posebno: potrebno za Interaktivne Karte */
/* Početak: 1.03.29 */
/******************************************************************************/

@import url("https://unpkg.com/leaflet@1.9.4/dist/leaflet.css");

/* FORCE LEAFLET VISIBILITY */
.leaflet-map img {
max-width: none !important;
max-height: none !important;
display: block !important;
visibility: visible !important;
opacity: 1 !important;
}

/* Osiguraj da su kontrole (zoom + i -) iznad svega */
.leaflet-control-container {
z-index: 1000 !important;
}

/* Makni sivu pozadinu kad se karta učita */
.leaflet-container {
background: #fff !important;
}

/******************************************************************************/
/* Oblikovanje Posebno: potrebno za Interaktivne Karte */
/* kraj: 1.03.29 */
/******************************************************************************/
/******************************************************************************/
/* Oblikovanje: popis rabljenih slika na više stupaca, okvir u boji */
/* početak: 1.03.30 */
/******************************************************************************/

#mw-imagepage-section-linkstoimage
{
column-count: 3;
background: #fae49f;
border-radius: 4px;
column-count: 3;
padding-left: 50px;
padding-top: 10px;
padding-bottom: 10px;
margin-right: 12px;
margin-left: 12px;
}

/******************************************************************************/
/* Oblikovanje: popis rabljenih slika na više stupaca, okvir u boji */
/* kraj: 1.03.30 */
/******************************************************************************/

/* kraj datoteke */

/******************************************************************************/
/* Oblikovanje za biografske infookvire */
/* početak 1.03.31 */
/******************************************************************************/
/* Opći stil za tijelo infookvira (tijeloclass) */
.biografija {
border-spacing: 0 3px;
padding: 3px 5px;
line-height: 1.5;
font-size: 88%;
}

/* Opći stil za opis slike (opisclass) */
.bio-opis {
padding: 0.35em 0.35em 0.25em;
line-height: 1.25em;
}

/* Opći stil za parametre (paramclass) */
.bio-param {
white-space: nowrap;
padding-right: 0.65em;
}

/* Opći stil za dodavnje crte (rowclass) */
.crta td,
.crta th {
border-top: 1px solid #a2a9b1;
margin: 0;
}

/* Infookvir filmski umjetnik */

/* Stil za pozadinu naslova (iznadclass) */
.filmski-umjetnik {
background-color: #CCD6DC;
}

/* Infookvir likovni umjetnik */

/* Stil za pozadinu naslova (iznadclass) */
.umjetnik-iznad {
background-color: #c9c9c9;
}

/* Stil za podzaglavlje (podzaglavljeclass) */
.umjetnik-podzaglavlje {
background-color: #dedede;
padding: 2px 5px;
line-height: 1.2em;
}

/*</pre>*/

/* Nadnevak 20/05/2026 */
/* SMILES – auto centriranje i skaliranje */
.mw-smiles {
display: flex;
justify-content: center;
align-items: center;
margin: 0 auto;
max-width: 100%;
}

/* SVG i canvas skaliranje */
.mw-smiles svg,
.mw-smiles canvas {
max-width: 100%;
height: auto !important;
}

/* Hover zoom efekt */
.mw-smiles:hover {
transform: scale(1.15);
transition: transform 0.2s ease-in-out;
z-index: 10;
}

/******************************************************************************/
/* Oblikovanje sa message box */
/* početak 1.03.32 Datum: 27/06/2026 */
/******************************************************************************/

.ambox {
border: 1px solid #aaa;
background: #f9f9f9;
padding: 0.5em;
margin: 1em 0;
}

.ambox-warning {
border-color: #e6b800;
background: #fff8d6;
}

.ambox-info {
border-color: #4d90fe;
background: #e8f1ff;
}

.ambox-error {
border-color: #d9534f;
background: #ffecec;
}

/******************************************************************************/
/* Population Chart */
/* početak 1.03.33 Datum: 19/07/2026 */
/******************************************************************************/

.population-wrapper {
background: #f8f9fa;
padding: 15px;
border: 1px solid #dbdbdb;
border-radius: 4px;
max-width: 800px;
margin: 10px 0;
}
.population-title {
font-size: 1.2em;
font-weight: bold;
margin-bottom: 10px;
}
.population-bar {
display: flex;
align-items: center;
margin-bottom: 5px;
}
.population-year {
width: 50px;
font-weight: bold;
font-size: 0.9em;
}
.population-bar-wrapper {
flex-grow: 1;
background: #e9ecef;
border-radius: 3px;
margin-left: 10px;
}
.population-value {
background: #007bff;
color: white;
font-size: 0.85em;
padding: 3px 8px;
border-radius: 3px;
text-align: right;
transition: width 0.5s ease-in-out;
box-sizing: border-box;
min-width: 25px;
}
.population-value.up { background-color: #28a745; }
.population-value.down { background-color: #dc3545; }
.population-value.equal { background-color: #6c757d; }

.population-linechart {
margin-top: 20px;
background: #ffffff;
border: 1px solid #e9ecef;
border-radius: 4px;
}
.population-source {
font-size: 0.85em;
color: #6c757d;
margin-top: 5px;
font-style: italic;
}

/* Kraj nadnevka */

Modul:PopulationChart

2026-07-19T08:33:33Z

WikiSysop:

local p = {}

local function splitCSV(str)
local t = {}
-- Čisti whitespace i prelama po zarezu
for value in string.gmatch(str or "", "([^,]+)") do
value = mw.text.trim(value)
local num = tonumber(value)
if num then
table.insert(t, num)
end
end
return t
end

function p.render(frame)
-- Dohvaćanje argumenata iz predloška
local args = frame:getParent() and frame:getParent().args or frame.args
local years = splitCSV(args.years)
local pops = splitCSV(args.pops)
local n = #years

-- Validacija podataka
if n == 0 or #pops ~= n then
return 'Greška: Broj godina (' .. n .. ') i broj stanovnika (' .. #pops .. ') se ne podudara ili su podaci neispravni.'
end

-- Konfiguracija
local svgWidth = tonumber(args.svg_width) or 800
local svgHeight = tonumber(args.svg_height) or 300
local svgPadding = tonumber(args.svg_padding) or 20
local lineColor = args.line_color or "#007bff"

-- Statistika
local maxv = pops[1]
local minv = pops[1]
local sum = 0
for _, v in ipairs(pops) do
if v > maxv then maxv = v end
if v < minv then minv = v end
sum = sum + v
end

-- Izračun raspona za SVG (unutar paddinga)
local innerWidth = svgWidth - (svgPadding * 2)
local innerHeight = svgHeight - (svgPadding * 2)

-- Ako je maxv 0, postavi na 1 da izbjegnemo dijeljenje s nulom
local divisor = maxv > 0 and maxv or 1

-- SVG linija i točke
local points = {}
local circles = {}
for i, v in ipairs(pops) do
-- X se raspoređuje linearno unutar innerWidth, počevši od svgPadding
local x = svgPadding
if n > 1 then
x = svgPadding + ((i - 1) * (innerWidth / (n - 1)))
end
-- Y ide odozgo prema dolje (0 je vrh SVG-a)
local y = svgHeight - svgPadding - ((v / divisor) * innerHeight)

table.insert(points, string.format("%.1f,%.1f", x, y))
table.insert(circles, string.format(
'<circle cx="%.1f" cy="%.1f" r="5" fill="%s" stroke="#fff" stroke-width="1.5"><title>Godina %d: %d stanovnika</title></circle>',
x, y, lineColor, years[i], v
))
end

local svg = string.format([[<svg class="population-linechart" viewBox="0 0 %d %d" style="width:100%%; height:auto;">
<polyline fill="none" stroke="%s" stroke-width="3" stroke-linecap="round" stroke-linejoin="round" points="%s" />
%s
</svg>]], svgWidth, svgHeight, lineColor, table.concat(points, " "), table.concat(circles, "\n"))

-- Bar chart (Stupci)
local bars = {}
for i = 1, n do
local trend = "equal"
if i > 1 then
if pops[i] > pops[i-1] then
trend = "up"
elseif pops[i] < pops[i-1] then
trend = "down"
end
end

local width = math.floor((pops[i] / divisor) * 100)
table.insert(bars, string.format([[<div class="population-bar">
<div class="population-year">%d</div>
<div class="population-bar-wrapper">
<div class="population-value %s" style="width:%d%%;" title="Godina %d: %d stanovnika">
%d
</div>
</div>
</div>]], years[i], trend, width, years[i], pops[i], pops[i]))
end

local stats = string.format([[<div class="population-stats">
Najviše: %d stanovnika 
Najmanje: %d stanovnika 
Prosjek: %d stanovnika 
Ukupno godina: %d
</div>]], maxv, minv, math.floor(sum / n), n)

return '<div class="population-wrapper">\n' .. table.concat(bars, "\n") .. '\n' .. svg .. '\n' .. stats .. '\n' .. '</div>'
end

return p

Predložak:PopulationChart

2026-07-19T08:16:04Z

WikiSysop:

<div class="population-title">
{{{naslov|}}}
</div>

{{#invoke:PopulationChart|render
| years = {{{years|}}}
| pops = {{{pops|}}}
| svg_width = {{{svg_width|800}}}
| svg_height = {{{svg_height|300}}}
| svg_padding = {{{svg_padding|20}}}
| line_color = {{{line_color|#007bff}}}
}}

<div class="population-source">
{{{izvor|}}}
</div>

HIE:Common.css

2026-07-19T08:11:52Z

WikiSysop:

/******************************************************************************/
/* Datoteka: Common.css */
/******************************************************************************/
/******************************************************************************/
/* Nadevak: 19/07/2026
*/
/* Inačica: 1.03.33
*/
/* Population Chart */
/* Opis: Oblikovanje za Pouplation Chart */
/******************************************************************************/
/* Nadnevak: 27/06/2026
*/
/* Inačica: 1.03.32 */
/* Opis: Oblikovanje za message box */
/******************************************************************************/
/******************************************************************************/
/* Nadnevak: 20.05.2026. */
/* Inačica: 1.03.33 */
/* Predložak:Dodato sa smiles - ispisivanje molekula */
/* */
/******************************************************************************/
/* Nadnevak: 22.04.2026. */
/* Inačica: 1.03.31 */
/* Predložak:Infookvir životopis/styles.css ubačen ovdje */
/* */
/******************************************************************************/
/* Nadnevak: 16.04.2026. */
/* Inačica: 1.03.30 */
/* Popis rabljenih slika na više stupaca, okvir u boji */
/* #mw-imagepage-section-linkstoimage */
/******************************************************************************/
/* Nadnevak: 15.04.2026. */
/* Inačica: 1.03.29 */
/* Rezultat Posebno: promjena za interaktivnu kartu */
/* list-style-type: upper-roman postavljen na decimal */
/******************************************************************************/
/* Nadnevak: 11.04.2026. */
/* Inačica: 1.03.28 */
/* Rezultat Posebno: je sad na više stupaca, okvir u boji, ol.special */
/* list-style-type: upper-roman postavljen na decimal */
/******************************************************************************/
/* Nadnevak: 26.03.2026. */
/* Inačica: 1.03.27 */
/* Polje s podkategorijama u pregledu kategorije #mw-subcategories */
/******************************************************************************/
/* Nadnevak: 12.03.2026. */
/* Inačica: 1.03.26 */
/* Izgled izgleda kutije s kvačicom kad se prijeđe mišem iznad nje */
/* input[type="checkbox"]:hover */
/******************************************************************************/
/* Nadnevak: 10.03.2026. */
/* Inačica: 1.03.25 */
/* Izgled razdvojbe kroz Dodatak podloga, širina podloge, zbog članaka */
/* ext-replacetext-searchmatch lijevo i desno uklonjen odmak (padding) */
/******************************************************************************/
/* Nadnevak: 07.03.2026. */
/* Inačica: 1.03.24 */
/* Izgled naslovnice za mobitel #content zadan s 68 na 75% */
/******************************************************************************/
/* Nadnevak: 06.03.2026. */
/* Inačica: 1.03.23 */
/* Izgled razdvojbe kroz Dodatak HIE:Gadget-Preusmjeravanja-Razdvojbe‎ */
/******************************************************************************/
/* Nadnevak: 05.03.2026. */
/* Inačica: 1.03.22 */
/* Oblikovanje pretrage za zamjenu teksta ext-replacetext-searchmatch */
/******************************************************************************/
/* Nadnevak: 15.02.2026. */
/* Inačica: 1.03.21 */
/* Uklonjen padding: 1rem u .note, činio je preveliku ćeliju u tablici */
/******************************************************************************/
/* Nadnevak: 12.02.2026. */
/* Inačica: 1.03.20 */
/* Oblikovanje vremenskog žiga u Nedavnim promjenama mw-newpages-time */
/******************************************************************************/
/* Nadnevak: 09.02.2026. */
/* Inačica: 1.03.19 */
/* Oblikovanje okvira li.not-patrolled - novi članci, , mw-newpages-time */
/* mw-newpages-history, mw-newpages-edit (pov|uredi) na Posebno:Nove_stranice */
/* span.comment a */
/******************************************************************************/
/* Nadnevak: 06.-07.02.2026. */
/* Inačica: 1.03.18 */
/* Boja slova (razl)(pov), |doprinosi|blokiraj, (sad|pret) (ukloni..|ukloni) */
/******************************************************************************/
/* Nadnevak: 28.01.2026. */
/* Inačica: 1.03.17 */
/* Boja slova u okviriću kod odlomaka [uredi] span.mw-editsection a */
/******************************************************************************/
/* Nadnevak: 23.01.2026. */
/* Inačica: 1.03.16 */
/* span.zaliteraturu --- treba nam na samo jednoj stranici */
/******************************************************************************/
/* Nadnevak: 22.01.2026. */
/* Inačica: 1.03.15 */
/* centriranje okvira sa sadržajem #content */
/* centriranje okvira sa sadržajem #content za tablet */
/* prazna kategorija u redku s kategorijama u drugu boju div#catlinks a.new */
/* boja eksponenta za referenciju sup.reference a */
/* imenski prostor u naslovu članka udaljen od ruba .mw-page-title-namespace */
/* boja okvira bočnog panela gdje piše Slučajna stranica, Nedavne promjene... */
/******************************************************************************/
/* Nadnevak: 12.01.2026. */
/* Inačica: 1.03.14 */
/* radi okvira za uređivanje, jer su nestale boje */
/* dodano .mw-editform i na .mw-editform dodan #wpTextbox1 #wp */
/* okvir redka s kategorijama #catlinks dodan obojan u bisque, zaobljen */
/* poveznice u redku s kategorijama obojane u dark orange */
/* isto napravljeno s div#toc, div#toctext */
/* obojan div#mw-head, body.skin-vector-legacy, div#mw-panel u desert */
/* zaobljen okvir sa sadržajem #content */
/* naslov članka bio je preblizu rubu */
/* pa je povećan padding-left na .mw-page-title-main */
/* lijevi tekst s okvirom: gl.stranica, što vodi ovamo, povezane promjene... */
/* boja okvira i boja slova */
/******************************************************************************/
/* Nadnevak: 23.01.2026. --- valjda 12.01.??? */
/* Inačica: 1.03.13 */
/* Stilovi i boje za modul i predložak dokumentacija */
/******************************************************************************/
/* Nadnevak: 04.01.2026. */
/* Inačica: 1.03.12 */
/* uređivanje izgleda slova i pozadine span.coord-inline a.external */
/* ...prije, zadavanjem u coord, onda je kod predloška:coord/display/title */
/* ....ostajale crtice ako je predložak bio drugdje a ne u vrhu */
/* span.reference-text a.external za pozadinu vanj. poveznice u izvorima */
/******************************************************************************/
/* Nadnevak: 25.12.2025. */
/* Inačica: 1.03.11 */
/* uređivanje izgleda redka i teksta u Nolinkshere */
/* boja okvira Izbriši &action=delete, Štovodiovamo... */
/* boja polja u izborničkom okviru (select) */
/******************************************************************************/
/* Nadnevak: 10.12.2025. */
/* Inačica: 1.03.10 */
/* uređivanje izgleda koordinata u predlošku:coord */
/******************************************************************************/
/* Nadnevak: 24.11.2025. */
/* Inačica: 1.03.9 */
/* uređivanje izgleda Novih članaka u Recentchanges-summary */
/******************************************************************************/
/* Nadnevak: 4.11.2025. */
/* Inačica: 1.03.8 */
/* uređivanje izgleda zadnjih 50, 100, 250, 500 uređivanja u 14 dana */
/******************************************************************************/
/* Nadnevak: 2.11.2025. */
/* Inačica: 1.03.7 */
/* isključene uvlake i v.slova bila su na neželjenim mjestima u tablicama */
/******************************************************************************/
/* Nadnevak: 10.04.2025. */
/* Inačica: 1.03.6 */
/* div.thumbinner, bila je prozirna, div.col-sm-3-dugitekst na 25% */
/******************************************************************************/
/* Nadnevak: 09.04.2025. */
/* Inačica: 1.03.5 */
/* div.col-sm-3-dugitekst za Glavnu, zbog prelijevanja dužeg teksta */
/******************************************************************************/
/* Nadnevak: 18.03.2025. */
/* Inačica: 1.03.4 */
/* mw-headline za gl.stranicu, prilagođavanje za mobitel i tablet */
/* text-indent za uvlaku umjesto content:\a0... i :before */
/* inicijal na početku odlomka */
/******************************************************************************/
/* Nadnevak: 08.03.2025. */
/* Inačica: 1.03.1 */
/* Opis: Izgled zaglavlja h1 gdje je naslov članka. */
/* Jarka boja pozadine, razmak od ruba povećan, zaobljen okvir h1 */
/* Inačica: 1.03.2 */
/* h1: dodani rubovi u boji, zadana debljina */
/* content-toc: zadana pozadinska boja */
/* Inačica: 1.03.3 */
/* brojač u poveznicama, izgled odjeljka s referencijama */
/* uvlaka za početak odlomka, riješene ništice u nabrajanju u reflisti */
/******************************************************************************/
/* Opis: Izgled boje. Trebalo je ukloniti dvotočje iza rgb vrijednosti */
/* Inačica: 1.03 */
/* Nadnevak: 07.03.2025. */
/* Opis: Ubačena jarka boja u #content radi raspoznavanja gdje ju se vidi. */
/******************************************************************************/
/* Opis: Opće postavke koje su vidljive na svim stranicama enciklopedije */
/* Inačica: 1.02 */
/* Datum: 01.04.2022 */
/* Opis: nastavak čišćenja i rješavanje problema oko dizajna i boja. */
/* Dodavanje smislenijih komentara. */
/******************************************************************************/
/* Inačica: 1.01 */
/* Datum: 31.03.2022 */
/* Opis: promjena dizajna, brisanje nepotrebnih definicija, kategorizacija */
/* dodavanje smislenijih komentara, bolja struktura */
/******************************************************************************/
/* Inačica: 1.00 */
/* Datum: 02.01.2022 */
/* Opis: čišćenje, popravljanje grešaka te propravljanje formata tablica */
/******************************************************************************/

/******************************************************************************/
/* 1.0 Osnovne definicije */
/******************************************************************************/
#content {
background-color: #FAC898; /* boja pozadine za sadržaj */
border-radius: 4px; /* 1.03.14, zaobljen okvir sa sadržajem */
margin: auto; /* 1.03.15, okvir sa sadržajem centriran, mora biti skupa s width */
width: 50%; /* 1.03.15, okvir sa sadržajem centriran, mora biti skupa s margin:auto */
}
/* boja se može provjeriti na https://www.colorhexa.com/ */

h1
{
background-color: #FCF000;
padding: 15px;
border-radius: 10px;
border: 4px solid #eebf49
} /* izgled naslova */

/* isključeno, jer su bila velika slova i uvlake na neželjenim mjestima u tablicama 1.03.7
p uvlaka za početak odlomka , 1.03.4
{
text-indent: 25px;

p:first-of-type::first-letter veliko na početku teksta, 1.03.4
{
color:red;
font-size: xx-large;
}
*/

/******************************************************************************/
/* 2.0 ?????? */
/******************************************************************************/

#pagehistory input[type="radio"] {
margin: 3px 3px 0 5px
}

.nestalna {
max-width:100%;
height:auto;
}

/* predlošci jubilarnih nagrada */
.jub a {
text-decoration: none;
}

/* predložak rođendan */
.blink {
animation: blinker 5s linear infinite;
}

@keyframes blinker {
50% {
opacity: 0;
}
}

.editpage-head-copywarn {
font-weight:bold;
color: #c00;
}

.unpatrolled {
font-weight:bold;
color: red;
}

/* */
.page-Glavna_stranica #ca-nstab-main a {
content:"Glavna stranica";
}

/* */
.page-Glavna_stranica h1 {
display:none
}
/******************************************************************************/
/* 3.0 CSS definicije za stiliziranje izvora */
/******************************************************************************/
.action-info .mw-body-content :target, /* podvučeno plavom */
.citation:target {
background-color: #0B0BEC;
}
sup,
sub {
line-height: 1em;
}

sup.reference { /* definicija visine retka za izvore */
font-weight: normal;
font-style: italic;
}

.brokenref { /* nemoj pokazati slomljene izvore */
display: none;
}

ol.references,
div.reflist,
.refbegin {
font-size: 90%; /* Izvorna veličina */
margin-bottom: 0.5em;
background-color: #ECFFDC; /* nyanza, 1.03.3 */
border-radius: 5px; /* 1.03.3 */
padding: 5px; /* 1.03.3 */
color: #800020; /* 1.03.3 #0096FF */
}
.refbegin-100 {
font-size: 100%; /* ako je stil {{refbegin}}, normalno */
}
div.reflist ol.references a {
font-size: 100%; /* ako se gnijezdimo (div.reflist), normalno */
list-style-type: inherit; /* Enable custom list style types */
color: #0096FF; /* 1.03.3 */
}
/******************************************************************************/
/* Kraj CSS definicije za stiliziranje izvora */
/******************************************************************************/

/******************************************************************************/
/* 4.0 CSS definicije za stiliziranje tablica */
/******************************************************************************/
table.vrh td, td.vrh { /* Izgled Tablica */
vertical-align: top;
}

table.wikitable,
table.prettytable {
font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;
margin: 1em 1em 1em 0;
background: #fcfdfd;
border: 1px #aaaaaa solid;
border-collapse: collapse;
}

table.wikitable th, table.wikitable td,
table.prettytable th, table.prettytable td {
padding-top: 6px;
padding-bottom: 6px;
text-align: left;
border: 1px #aaaaaa solid;
}

table.wikitable th,
table.prettytable th {
background: #f2f2f2;
text-align: center;
}

table.wikitable tr:nth-child(even),
table.prettytable tr:nth-child(even)
{background-color: #f2f2f2;}

table.wikitable caption,
table.prettytable caption {
margin-left: inherit;
margin-right: inherit;
}

/** stupci tablice lijevo */
.l1 td:nth-of-type(1) { text-align: left; }
.l2 td:nth-of-type(2) { text-align: left; }
.l3 td:nth-of-type(3) { text-align: left; }
.l4 td:nth-of-type(4) { text-align: left; }
.l5 td:nth-of-type(5) { text-align: left; }
.l6 td:nth-of-type(6) { text-align: left; }
.l7 td:nth-of-type(7) { text-align: left; }
.l8 td:nth-of-type(8) { text-align: left; }
.l9 td:nth-of-type(9) { text-align: left; }

/** centriranje stupaca tablice */
.c1 td:nth-of-type(1) { text-align: center; }
.c2 td:nth-of-type(2) { text-align: center; }
.c3 td:nth-of-type(3) { text-align: center; }
.c4 td:nth-of-type(4) { text-align: center; }
.c5 td:nth-of-type(5) { text-align: center; }
.c6 td:nth-of-type(6) { text-align: center; }
.c7 td:nth-of-type(7) { text-align: center; }
.c8 td:nth-of-type(8) { text-align: center; }
.c9 td:nth-of-type(9) { text-align: center; }

/** stupci tablice desno */
.d1 td:nth-of-type(1) { text-align: right; }
.d2 td:nth-of-type(2) { text-align: right; }
.d3 td:nth-of-type(3) { text-align: right; }
.d4 td:nth-of-type(4) { text-align: right; }
.d5 td:nth-of-type(5) { text-align: right; }
.d6 td:nth-of-type(6) { text-align: right; }
.d7 td:nth-of-type(7) { text-align: right; }
.d8 td:nth-of-type(8) { text-align: right; }
.d9 td:nth-of-type(9) { text-align: right; }

/******************************************************************************/
/* Kraj CSS definicija za stiliziranje tablica */
/******************************************************************************/

/******************************************************************************/
/* 4.0 Kutije s porukama */
/******************************************************************************/
.messagebox {
border: 1px solid #aaaaaa;
background-color: #f9f9f9;
margin: 0 auto 1em auto;
text-align: justify;
}
.messagebox.cleanup {
border: 1px solid #9f9fff;
background-color: #efefff;
text-align: center;
}
.messagebox.merge {
border: 1px solid #cf9fff;
background-color: #f5edf5;
text-align: center;
}
.messagebox.standard-talk {
border: 1px solid #c0c090;
background-color: #f8eaba;
}
/******************************************************************************/
/* Kraj CSS definicija za kutija za informaciju */
/******************************************************************************/

/******************************************************************************/
/* 5.0 Infookviri */
/******************************************************************************/
.infobox {
float: right;
clear: right;
margin-bottom: 1em;
margin-left: 1em;
padding: 1em;
border: 1px groove #14171b;
background: #f8f9fa;
color: black;
}

.infobox td,
.infobox th {
vertical-align: top;
}

.infobox caption {
margin-left: inherit;
font-size: larger;
}

.infobox.bordered {
border-collapse: collapse;
}

.infobox.bordered td,
.infobox.bordered th {
border: 1px groove #14171b;
}

.infobox.bordered .borderless td,
.infobox.bordered .borderless th {
border: 0;
}

/* styles for bordered infobox with merged rows */
/* TODO split definitions to appropriate class names when live from HTML element */
.infobox.bordered .mergedtoprow td,
.infobox.bordered .mergedtoprow th {
border: 0;
border-top: 1px groove #14171b;
/* @noflip */
border-right: 1px groove #14171b1;
}

/* TODO split definitions to appropriate class names when live from HTML element */
.infobox.bordered .mergedrow td,
.infobox.bordered .mergedrow th {
border: 0;
/* @noflip */
border-right: 1px groove #14171b;
}

/******************************************************************************/
/* Obavijesti */
/* Datum: 31.03.2022 */
/* */
/******************************************************************************/

.notice {
text-align: justify;
margin: 1em;
padding: 0.2em;
}

#disambig {
border-top: 3px double #cccccc;
border-bottom: 3px double #cccccc;
}

#spoiler {
border-top: 2px solid #ddd;
border-bottom:2px solid #ddd;
}

/* metadata */

.metadata {
border: 1px solid #aaaaaa;
display: none;
speak: none;
}
.metadata-label {
color: #dbdbdb;
}

/* Preusmjeravanje u kurzivu na [[Posebno:Allpages]] */
.allpagesredirect {
font-style: italic;
}

/* Predložak Polytonic */
.polytonic {
font-family: Athena, Gentium, "Palatino Linotype", "Arial Unicode MS", "Lucida Sans Unicode", "Lucida Grande", Code2000;
font-family /**/:inherit;
}

/* Predložak IPA */
.IPA {
font-family: "Charis SIL", "Doulos SIL", Gentium, GentiumAlt, "DejaVu Sans", Code2000, "TITUS Cyberbit Basic", "Arial Unicode MS", "Lucida Sans Unicode", "Chrysanthi Unicode";
font-family /**/:inherit;
}

/* CSS definicije za navigaciju */
/* Strukturne promjene 31/03/2022 */
/* Navigacijski okviri */

table.navbox {
border: 0.1em groove #aaa;
margin: auto;
clear: both;
font-size:75%;
text-align:center;
padding:1.0em;
}
table.navbox + table.navbox {
margin-top:-0.5em;
}
.navbox-naslov, .navbox-iznadispod, table.navbox th {
text-align:center;
padding-left: 1em;
padding-right:1em;
}
.navbox-grupa {
white-space:nowrap;
text-align:right;
font-weight:bold;
padding-left:1em;
padding-right:1em;
}
.navbox, .navbox-podgrupa {
background:#fdfdfd;
}
.navbox-popis {
border-color:#fdfdfd;
}
.navbox-naslov, table.navbox th {
background:#a9a9a9;
}
.navbox-iznadispod, .navbox-grupa, .navbox-podgrupa .navbox-naslov {
background:#f5f5f5;
}
.navbox-podgrupa .navbox-grupa, .navbox-podgrupa .navbox-iznadispod {
background:#f5f5f5;
}
.navbox-parni {
background:#dcdcdc;
}
.navbox-neparni {
background:transparent;
}

.collapseButton {
float: right;
font-weight: normal;
text-align: right;
width: auto;
}
.navbox .collapseButton {
width: 6em;
}

.navboxgeneric td, .navboxgeneric th{
border:0.1em solid #FFFFFF;
}

/* stari navigacijski okvir */

div.Boxmerge,
div.NavFrame {
margin: 0.1em;
padding: 1em;
border: 0.1em solid #aaaaaa;
text-align: center;
border-collapse: collapse;
font-size: 95%;
clear:both;
}
div.Boxmerge div.NavFrame {
border-style: none;
border-style: hidden;
}
div.NavFrame + div.NavFrame {
border-top-style: none;
border-top-style: hidden;
}
.NavPic {
background-color: #ffffff;
margin : 0.1em;
padding: 1.5em;
float : left;
}
.NavFrame .NavHead {
height : 1.6em;
font-weight: bold;
font-size : 100%;
background-color: #efefef;
}
div.NavFrame p {
font-size: 100%;
}
div.NavFrame div.NavContent {
font-size: 100%;
}
div.NavFrame div.NavContent p {
font-size: 100%;
}
.NavEnd {
margin : 0em;
padding: 0em;
line-height: 0.5em;
clear: both;
}

/* specifični infokviri */

.infobox.geography {
text-align: left;
border-collapse: collapse;
line-height: 1.2em;
font-size: 90%;
}
.infobox.geography td,
.infobox.geography th {
border-top: solid 0.5em #aaa;
padding: 0.4em 0.6em 0.4em 0.6em;
}
.infobox.geography .mergedtoprow td,
.infobox.geography .mergedtoprow th {
border-top: solid 0.5em #aaa;
padding: 0.4em 0.6em 0.2em 0.6em;
}
.infobox.geography .mergedrow td,
.infobox.geography .mergedrow th {
border: 0;
padding: 0 0.6em 0.2em 0.6em;
}
.infobox.geography .mergedbottomrow td,
.infobox.geography .mergedbottomrow th {
border-top: 0;
border-bottom: solid 1px #aaa;
padding: 0 0.6em 0.4em 0.6em;
}
.infobox.geography .maptable td,
.infobox.geography .maptable th {
border: 0;
padding: 0;
}
/* zamjena standardne dokument ikonice za bijelu s crvenom Acrobat mašnicom za PDF dokumente */

/* (za web preglednike koji podržavaju CSS selectore, poput Firefoxa ili Opere) */

#bodyContent a[href=".pdf"].external,
#bodyContent a[href=".pdf?"].external,
#bodyContent a[href=".pdf#"].external,
#bodyContent a[href=".PDF"].external,
#bodyContent a[href=".PDF?"].external,
#bodyContent a[href=".PDF#"].external {
background: url(//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/2/23/Icons-mini-file_acrobat.gif/15px-Icons-mini-file_acrobat.gif) center right no-repeat;
padding-right: 17px;
}

/* (za ostale web preglednike) */

.PDFlink a {
padding-right: 17px;
}

/* Put a checker background at the image description page only visible if the image has transparent background */
/*
#file img {
background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/5d/Checker-16x16.png") repeat;
} *?

/* Class for links with loudspeaker icon next to them.
([[Predložak:Audio]] - clickable speaker) */
.audiolink a {
background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/8/8a/Loudspeaker.svg/11px-Loudspeaker.svg.png") center left no-repeat;
padding-left: 16px;
padding-right: 0;
}

/* Icons for medialist templates [[Predložak:Zvuk]],  [[Predložak:Video]],  */
.listenlist {
background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/a6/Gnome-speakernotes.png/30px-Gnome-speakernotes.png");
padding-left: 40px;
}
.videolist, .multivideolist {
background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/en/thumb/2/20/Tango-video-x-generic.png/40px-Tango-video-x-generic.png");
padding-left: 50px;
}

/* Style rules for media list templates */
div.medialist {
min-height: 50px;
margin: 1em;
background-position: top left;
background-repeat: no-repeat;
}
div.medialist ul {
list-style-type: none;
list-style-image: none;
margin: 0;
}
div.medialist ul li {
padding-bottom: 0.5em;
}
div.medialist ul li li {
font-size: 91%;
padding-bottom: 0;
}

/* Pseudo-classes in support of [[Template:lang]]. */

:lang(he) {
font-family: "SBL Hebrew", "Ezra SIL SR", "Ezra SIL", Cardo, "Chrysanthi Unicode", "TITUS Cyberbit Basic", "Arial Unicode MS", Narkisim, "Times New Roman";
font-family /**/:inherit;
}
:lang(fa) {
font-family: "Nafees Nastaleeq", "Pak Nastaleeq", PDMS_Jauhar;
font-family /**/:inherit;
}
:lang(ps) {
font-family: "Nafees Nastaleeq", "Pak Nastaleeq", PDMS_Jauhar;
font-family /**/:inherit;
}
:lang(ur) {
font-family: "Nafees Nastaleeq", "Pak Nastaleeq", PDMS_Jauhar;
font-family /**/:inherit;
}
:lang(sux-Xsux) {
font-family: Akkadian;
font-family /**/:inherit;
}
:lang(ja) {
font-family: Code2000, "Arial Unicode MS", "Bitstream Cyberbit", "Bitstream CyberCJK", IPAGothic, IPAPGothic, IPAUIGothic, "Kochi Gothic", IPAMincho, IPAPMincho;
font-family /**/:inherit;
}
:lang(ko) {
font-family: "Adobe Myungjo Std M", AppleMyungjo, "Baekmuk Batang", "Baekmuk Gulim", Batang, Dotum, DotumChe, Gulim, GulimChe, HYGothic-Extra, HYMyeongJo-Extra, "New Gulim", UnBatang, UnDotum, UnYetgul, UWKMJF;
font-family /**/:inherit;
}
:lang(zh-Hans) {
font-family: "Adobe Song Std L", "AR PL ShanHeiSun Uni", "AR PL ShanHeiSun Uni MBE", "MS Hei", "MS Song", SimHei;
font-family /**/:inherit;
}
:lang(zh-Hant) {
font-family: "Adobe Ming Std L", "AR PL New Sung", "AR PL ZenKai Uni", "AR PL ZenKai Uni MBE", MingLiU, PMingLiU;
font-family /**/:inherit;
}
:lang(grc) {
font-family: "Athena Unicode", Gentium, "Palatino Linotype", "Arial Unicode MS", "Lucida Sans Unicode", "Lucida Grande", Code2000;
font-family /**/:inherit;
}

/* visina okvira za postavljanje datoteke */
#wpUploadDescription {
height: 12em;
}

/* boje za N, m, + i - */

.newpage {
color: white;
background-color: blue;
}

.minor {
color: black;
background-color: #98D0EE;
}

/* brojevi popisa praćenja u boji */
.mw-plusminus-pos {
color: #006400; /* darkgreen */
}

/* .mw-plusminus-null currently at developer default */

.mw-plusminus-neg {
color: #8B0000; /* darkred */
}

/* onemogućava linijske razmake unutar poveznica */
/* Prevent line breaks in silly places:
1) Where desired
2) Links when we don't want them to
3) Bold "links" to the page itself
4) Ref tags with group names <ref group="Note"> --> "[Note 1]" */
.nowrap,
.nowraplinks a,
.nowraplinks .selflink,
sup.reference a {
white-space: nowrap;
}
.nowrap pre {
white-space: pre;
}
/* But allow wrapping where desired: */
.wrap,
.wraplinks a {
white-space: normal;
}
/* */

/* Generic class for Times-based serif, texhtml class for inline math */
.times-serif,
span.texhtml {
font-family: "Nimbus Roman No9 L", "Times New Roman", Times, serif;
font-size: 118%;
line-height: 1;
}
span.texhtml {
white-space: nowrap;
}
span.texhtml span.texhtml {
font-size: 100%;
}
.mwe-math-mathml-inline {
font-size: 118%;
}

/* Force tabular and lining display for digits and texhtml */
.digits,
.texhtml {
-moz-font-feature-settings: "lnum", "tnum", "kern" 0;
-webkit-font-feature-settings: "lnum", "tnum", "kern" 0;
-font-feature-settings: "lnum", "tnum", "kern" 0;
-font-variant-numeric: lining-nums tabular-nums;
-font-kerning: none;
}
/* */

.plainlinksneverexpand {
background: none;
padding: 0;
}
.plainlinksneverexpand .urlexpansion {
display: none ;
}
.plainlinksneverexpand a {
background: none;
padding: 0 ;
}
.plainlinksneverexpand {
background: none;
padding: 0;
}
.plainlinksneverexpand .urlexpansion {
display: none;
}
.plainlinksneverexpand a {
background: none !important;
padding: 0 !important;
}
.plainlinksneverexpand a.external.text:after {
display: none;
}
.plainlinksneverexpand a.external.autonumber:after {
display: none;
}

/************************************************
*** Infookvir V2 ***
*** autor : [[:fr:User:Antaya]] ***
************************************************/

.infobox_v2 { /* monobookocentré debut */
background: #f9f9f9;
color: #000;
font-size:90%;
line-height:1.1em;
float:right;
clear:right;
margin:0 0 .5em 1em;
border: 1px solid #aaa;
padding: 0.1em;
}

.infobox_v2 th {
vertical-align:top;
text-align:left;
}

.infobox_v2 .zaglavlje {
height:45px;
vertical-align:middle;
text-align:center;
font-size:150%;
font-weight:bolder;
line-height:1.2em;
color:#000
}

.infobox_v2 .media {
height:35px;
vertical-align:middle;
text-align:center;
font-weight:bolder;
color:#000
}

.note {
background: lightyellow;
border: 1px solid yellow;
/* padding: 1rem; 1.03.21 */
}

.img_toogle ul {
list-style-type: none;
list-style-image: none;
list-style-position: outside;
text-align: center;
}

/* Infookvir V2 kraj */

/* Geographical coordinates defaults. See [[Template:Coord/link]]
for how these are used. The classes "geo", "longitude", and
"latitude" are used by the [[Geo microformat]].
*/
.geo-default, .geo-dms, .geo-dec { display: inline; }
.geo-nondefault, .geo-multi-punct { display: none; }
.longitude, .latitude { white-space: nowrap; }

/* Géolocalisation dynamique */
.NavContent .img_toogle {
zoom: 1; /* be kind to IE7 */
clear: both; /* be kind to IE7 */
}
.img_toogle, .img_toogle {
margin : 0;
padding: 0;
}
.img_toogle .a_toogle {
display: block;
text-align: center;
font-size: 0.95em;
}
.img_toogle .geobox {
position: relative;
}
.img_toogle .geobox +.geobox {
border-top: 5px solid #aaa;
}
.img_toogle .geopoint {
position: absolute;
font-size: 1px;
border: 1px solid #000;
background:#F00;
}

/* Style for horizontal lists (separator following item) */
.skin-monobook .hlist dl,
.skin-modern .hlist dl,
.skin-vector .hlist dl {
line-height: 1.5em;
}
.hlist dl,
.hlist ol,
.hlist ul {
margin: 0;
}
.hlist dd,
.hlist dt,
.hlist li {
display: inline;
}
/* Display nested lists inline */
.hlist dl dl,
.hlist ol ol,
.hlist ul ul {
display: inline;
}
/* Nowrap list items */
.hlist dd,
.hlist dt,
.hlist li {
white-space: nowrap;
white-space: normal; /* IE < 8 no-wraps entire list, so disable it */
}
/* But allow parent list items to be wrapped */
.hlist dd dl,
.hlist dt dl,
.hlist li ol,
.hlist li ul {
white-space: normal;
}
/* Generate interpuncts */
.hlist dt:after {
content: ":";
}
.hlist dd:after,
.hlist li:after {
content: " ·";
font-weight: bold;
}
.hlist dd:last-child:after,
.hlist dt:last-child:after,
.hlist li:last-child:after {
content: none;
}
/* for IE 8 */
.hlist dd.hlist-last-child:after,
.hlist dt.hlist-last-child:after,
.hlist li.hlist-last-child:after {
content: none;
}
/* Add parens around nested lists */
.hlist dl dl dd:first-child:before,
.hlist ol ol li:first-child:before,
.hlist ul ul li:first-child:before {
content: "(";
}
.hlist dl dl dd:last-child:after,
.hlist ol ol li:last-child:after,
.hlist ul ul li:last-child:after {
content: ")";
font-weight: normal;
}
/* For IE8 */
.hlist dl dl dd.hlist-last-child:after,
.hlist ol ol li.hlist-last-child:after,
.hlist ul ul li.hlist-last-child:after {
content: ")";
font-weight: normal;
}
/* Put numbers in ordered lists */
.hlist.hnum ol li {
counter-increment: level1;
}
.hlist.hnum ol li:before {
content: counter(level1) " ";
}
.hlist.hnum ol ol li {
counter-increment: level2;
}
.hlist.hnum ol ol li:first-child:before {
content: "(" counter(level2) " ";
}
.hlist.hnum ol ol li:before {
content: counter(level2) " ";
}

/* Allow limiting of which header levels are shown in a TOC;
<div class="toclimit-3">, for instance, will limit to
showing ==headings== and ===headings=== but no further
(as long as there are no =headings= on the page, which
there shouldn't be according to the MoS). */
.toclimit-2 .toclevel-1 ul,
.toclimit-3 .toclevel-2 ul,
.toclimit-4 .toclevel-3 ul,
.toclimit-5 .toclevel-4 ul,
.toclimit-6 .toclevel-5 ul,
.toclimit-7 .toclevel-6 ul {
display: none;
}

/* numeriranje u sadržaju, završna točka */
.tocnumber:after {
content: '.';
}

/* Stilovi vezani uz mbox predložak */
th.mbox-text, td.mbox-text { /* The message body cell(s) */
border: none;
/* @noflip */
width: 100%; /* Make all mboxes the same width regardless of text length */
}
td.mbox-image { /* The left image cell */
border: none;
/* @noflip */
padding: 2px 0 2px 0.9em; /* 0.9em left, 0px right */
text-align: center;
}
td.mbox-imageright { /* The right image cell */
border: none;
/* @noflip */
padding: 2px 0.9em 2px 0; /* 0px left, 0.9em right */
text-align: center;
}
.mbox-empty-cell { /* An empty narrow cell */
border: none;
padding: 0px;
width: 1px;
}

/* Stilovi vezani uz ambox predložak */
table.ambox {
margin: 0px 10%; /* 10% = Will not overlap with other elements */
border: 1px solid #aaa;
/* @noflip */
border-left: 10px solid #1e90ff; /* Default "notice" blue */
background: #fbfbfb;
}
table.ambox + table.ambox { /* Single border between stacked boxes. */
margin-top: -1px;
}
.ambox th.mbox-text,
.ambox td.mbox-text { /* The message body cell(s) */
padding: 0.25em 0.5em; /* 0.5em left/right */
}
.ambox td.mbox-image { /* The left image cell */
/* @noflip */
padding: 2px 0 2px 0.5em; /* 0.5em left, 0px right */
}
.ambox td.mbox-imageright { /* The right image cell */
/* @noflip */
padding: 2px 0.5em 2px 0; /* 0px left, 0.5em right */
}

.ambox-notice {
/* @noflip */
border-left: 10px solid #1e90ff; /* Blue */
}
.ambox-speedy {
/* @noflip */
border-left: 10px solid #b22222; /* Red */
background: #fee; /* Pink */
}
.ambox-delete {
/* @noflip */
border-left: 10px solid #b22222; /* Red */
}
.ambox-content {
/* @noflip */
border-left: 10px solid #f28500; /* Orange */
}
.ambox-style {
/* @noflip */
border-left: 10px solid #f4c430; /* Yellow */
}
.ambox-move {
/* @noflip */
border-left: 10px solid #9932cc; /* Purple */
}
.ambox-protection {
/* @noflip */
border-left: 10px solid #bba; /* Gray-gold */
}

/* Ovo na kraj (mbox-small classes must be placed after all other
ambox/tmbox/ombox etc classes. "body.mediawiki" is so
they override "table.ambox + table.ambox" above). */
body.mediawiki .mbox-small { /* For the "small=yes" option. */
/* @noflip */
clear: right;
/* @noflip */
float: right;
/* @noflip */
margin: 4px 0 4px 1em;
width: 238px;
font-size: 88%;
line-height: 1.25em;
}
body.mediawiki .mbox-small-left { /* For the "small=left" option. */
/* @noflip */
margin: 4px 1em 4px 0;
width: 238px;
border-collapse: collapse;
font-size: 88%;
line-height: 1.25em;
}

/* stilovi za liste i popise - sa enwiki */
/* Style for horizontal lists (separator following item).
@source mediawiki.org/wiki/Snippets/Horizontal_lists
@revision 8 (2016-05-21)
@author [[User:Edokter]]
*/
.hlist dl,
.hlist ol,
.hlist ul {
margin: 0;
padding: 0;
}
/* Display list items inline */
.hlist dd,
.hlist dt,
.hlist li {
display: inline;
}
/* Display nested lists inline */
.hlist.inline,
.hlist.inline dl,
.hlist.inline ol,
.hlist.inline ul,
.hlist dl dl, .hlist dl ol, .hlist dl ul,
.hlist ol dl, .hlist ol ol, .hlist ol ul,
.hlist ul dl, .hlist ul ol, .hlist ul ul {
display: inline;
}
/* Hide empty list items */
.hlist .mw-empty-li {
display: none;
}
/* Generate interpuncts */
.hlist dt:after {
content: ": ";
}
/**
* Note hlist style usage differd in
* the Minerva skin. Remember .hlist is a class defined in core as well! Please check Minerva desktop (and Minerva.css) when changing
* See https://phabricator.wikimedia.org/T213239
*/
.hlist dd:after,
.hlist li:after {
content: " · ";
font-weight: bold;
}
.hlist dd:last-child:after,
.hlist dt:last-child:after,
.hlist li:last-child:after {
content: none;
}
/* Add parentheses around nested lists */
.hlist dd dd:first-child:before, .hlist dd dt:first-child:before, .hlist dd li:first-child:before,
.hlist dt dd:first-child:before, .hlist dt dt:first-child:before, .hlist dt li:first-child:before,
.hlist li dd:first-child:before, .hlist li dt:first-child:before, .hlist li li:first-child:before {
content: " (";
font-weight: normal;
}
.hlist dd dd:last-child:after, .hlist dd dt:last-child:after, .hlist dd li:last-child:after,
.hlist dt dd:last-child:after, .hlist dt dt:last-child:after, .hlist dt li:last-child:after,
.hlist li dd:last-child:after, .hlist li dt:last-child:after, .hlist li li:last-child:after {
content: ")";
font-weight: normal;
}
/* Put ordinals in front of ordered list items
.hlist ol {
counter-reset: listitem;
}
.hlist ol > li {
counter-increment: listitem;
}
.hlist ol > li:before {
content: " " counter(listitem) "\a0";
}
.hlist dd ol > li:first-child:before,
.hlist dt ol > li:first-child:before,
.hlist li ol > li:first-child:before {
content: " (" counter(listitem) "\a0";
}

*/

/* Unbulleted lists */
.plainlist ol,
.plainlist ul {
line-height: inherit;
list-style: none none;
margin: 0;
}
.plainlist ol li,
.plainlist ul li {
margin-bottom: 0;
}

.istakni {
background: lightyellow;
border: 1px solid yellow;
padding: 1rem;
}

ol {
list-style: none;
list-style-type: decimal; /* 1.03.3 upper-roman, promjena u 1.03.28 */
counter-reset: my-sec-counter; /* 1.03.3 */
padding-left: 32px;
}
ol li {
counter-increment: counter(my-sec-counter) ". "; /* 1.03.3 */
}
/* ol li:before { content: counters(cupcake, ".") ". "; /* skriveno u 1.03.3 */ } */

li::marker {
color: red;
}

/* citiranje - cite predlošci */
/* For linked citation numbers and document IDs, where
the number need not be shown on a screen or a handheld,
but should be included in the printed version */
@media screen, handheld {
.citation .printonly {
display: none;
}
}

.overlay {
position: absolute;
min-height: 100%;
min-width: 100%;
left: 0;
top: 0;
background: rgb(0,0,0);
}

/******************************************************************************/
/* moji razni dodatci, rasporediti ih poslije po gornjim skupinama */
/* dodatci u inačici 1.03.6 */
/******************************************************************************/

div.thumbinner
{
background-color: #EDE906;
border-radius: 5px;
border: 3px double #eebf49
}

/******************************************************************************/
/* moji razni dodatci, rasporediti ih poslije po gornjim skupinama */
/* dodatci u inačici 1.03.2 */
/******************************************************************************/

#citizen-toc
{
background-color: #FCF0AF;
border-radius: 5px;
border: 3px double #eebf49
}

div.col-md-3, div.col-md-4, div.col-md-5, div.col-sm-3 /* na naslovnoj okviri */
{
background-color: #FFFFF0; /* ivory */
}

div.col-sm-3-dugitekst /* 1.03.5 */
{
background-color: #fdfdfd;
width: 25%; /* 1.03.6 */
padding: 8px;
}

div.col-sm-3-dugitekst:hover /* 1.03.5 */
{
background-color: #fdfdfd;
width: 25%; /* 1.03.6 */
padding: 8px;
}

.pozadinanaslova-glavna
{
background-color: #FFFFF0; /* ivory */
}

.mw-headline /* podnaslovi */
{
background-color: #F4BB44; /* mango */
padding: 10px;
border-radius: 5px;
border: 2px solid transparent
}

.mw-headline:hover /* podnaslovi */
{
background-color: #FAFA33;
padding: 10px;
border-radius: 5px;
border: 2px solid #eebf49
}

@media only screen and (max-width: 420px) /* 1.03.4, izgled za mobitel */
{
.mw-headline {
width: auto;
padding: 5px;
font-size: small;
word-wrap: break-word;
background-color: lightblue;
}
.mw-headline:hover {
width: auto;
padding: 5px;
font-size: small;
word-wrap: break-word;
background-color: rgba(204,204,255,0.3);
}
#content {
margin: auto; /* 1.03.15, okvir sa sadržajem centriran, mora skupa s width */
/* width: 68%; 1.03.15, okvir sa sadržajem centriran, mora skupa s margin:auto */
width: 75%; /* 1.03.24 */
}
}

@media only screen and (min-width: 421px) and (max-width: 880px) /* 1.03.4, izgled za tablet portretno držan */
{ /* i pola zaslona računala u portretnom prikazu */
div.col-sm-3-dugitekst { /* 1.03.5 */
background-color: #fdfdfd;
padding: 4px;
width: 25%; /* 1.03.6 */
}

div.col-sm-3-dugitekst:hover { /* 1.03.5 */
background-color: #fdfdfd;
padding: 4px;
width: 25%; /* 1.03.6 */
}
.mw-headline {
width: auto;
height: auto;
padding: 10px;
font-size: xx-small; /* 1.03.6 */
word-wrap: break-word;
background-color: rgba(34,139,34, 0.4);
}
.mw-headline:hover {
width: auto;
height: auto;
padding: 10px;
font-size: xx-small; /* 1.03.6 */
word-wrap: break-word;
background-color: chartreuse;
}

#content {
margin: auto; /* 1.03.15, okvir sa sadržajem centriran, mora skupa s width */
width: 68%; /* 1.03.15, okvir sa sadržajem centriran, mora skupa s margin:auto */
}
}

textarea#wpTextbox1.skin-citizen.mw-editfont-monospace /* okvir za uređivanje ---- JOŠ NE RADI */
{
background-color: lavender; /* #FFDEAD; */
border-radius: 5px;
border: 1px double #eebf49
}

.mw-editform #wpTextbox1 /* iznad i ispod uređivačkog okvira */ /* 1.03.14 -- dodan #wpTextbox1 */
{
background-color: #FFFAA0; /* yellow */
border-radius: 15px;
border: 4px double #eebf49
}

.mw-editform:hover #wpTextbox1 /* 1.03.14 -- dodan #wpTextbox1 */
{
background-color: #F8DE7E; /* yellow #FFFAA0*/
border-radius: 15px;
border: 4px double #eebf49
}

.plainlinks#specialchars /* ispod okvira za uređivanje, pos.znakovi, ref, sub, nowiki, gallery, glavniraspored */
{
background-color: #FFE5B4;
border-radius: 5px
}
/******************************************************************************/
/* moji razni dodatci, rasporediti ih poslije po gornjim skupinama */
/* dodatci u inačici 1.03.8 */
/******************************************************************************/

span.brojuredjivanja /* 1.03.8 */
{
background-color: orange;
padding: 4px;
border-radius: 50%;
font-weight: bold;
color: yellow;
}

span.noviclanci /* 1.03.9 */
{
display: inline;
background-color: #0096FF; /* Bright Blue */
padding: 4px;
border-radius: 5px;
font-weight: bold;
color: #F0FFFF; /* Azure */
border: 1px solid #0437F2; /* Ultramarine */
}

span.coord-inline /* 1.03.10 */
{
display: inline;
background-color: #0096FF; /* Bright Blue */
padding: 4px;
border-radius: 5px;
font-weight: bold;
color: #F0FFFF; /* Azure */
}

span.coord-inline a.external /* 1.03.12 */
{
color: #F0FFFF;
}

span.nijednaStranicaNeVodiOvamo /* 1.03.11 */
{
display: inline;
background-color: #E5E4E2; /* Platinum */
padding: 4px;
border-radius: 5px;
font-style: italic;
border: 1px solid #D3D3D3; /* Light Grey */
}
span.nijednaStranicaNeVodiOvamo:link
{
font-weight: bold;
font-style: italic;
color: #7393B3; /* Blue Grey */
}
div.oo-ui-panelLayout-framed /* kod brisanja, šta vodi ovamo... */
{
background-color: antiquewhite;
}
select.oo-ui-dropdownInputWidget.oo-ui-widget-enabled /* okvir s izborom imenskog prostora */
{
background-color: beige;
}

span.reference-text a.external a /* 1.03.12 za pozadinu vanj. poveznice u izvorima */
{
background-color: #228B22; /* Forest Green */
color: yellow;
border-radius: 4px;
padding: 2px;
}

/******************************************************************************/
/* Stilovi i posebne boje za documentacije modula */
/* dodatci u inačici 1.03.13 */
/******************************************************************************/

/* Glavni okvir */
.hie-doc-box {
border: 1px solid #a2a9b1;
background: #f8f9fa;
padding: 1.2em 1.4em;
margin: 1.5em 0;
border-radius: 6px;
}

/* Posebna boja za module */
.hie-doc-module {
border-color: #6699cc;
background: #f0f6ff;
}

/* Naslov */
.hie-doc-heading {
font-size: 150%;
font-weight: bold;
margin-bottom: 0.5em;
}

/* Linkovi */
.hie-doc-links {
font-size: 90%;
color: #555;
margin-bottom: 1em;
}

/* Tijelo dokumentacije */
.hie-doc-body {
font-size: 95%;
}

/* Dok info blok */
.dok-info {
background: #eef5ff;
border-left: 4px solid #6699cc;
padding: 0.8em 1em;
margin-bottom: 1em;
border-radius: 4px;
}

/******************************************************************************/
/* Stilovi i posebne boje za documentacije modula */
/* kraj 1.03.13 */
/******************************************************************************/
/* Redak s kategorijama, boja poveznica u kategorijama */
/* okolni elementi: div#mw-head, body.skin-vector-legacy, div#mw-panel */
/* okvir s popisom sadržaja div#toc, tekst u njemu div#toctext */
/* lijevi panel s okvirom gdje piše : gl. stranica, što vodi ovamo... */
/* početak 1.03.14 */
/******************************************************************************/
div#catlinks, div#toc /* redak s kategorijama */
{
border-radius: 4px;
background-color: #F2D2BD; /* bisque */
}

.vector-legacy-sidebar .vector-menu-portal .vector-menu-content ul /* lijevi bočni panel */
{
border-radius: 4px;
background-color: #F2D2BD; /* bisque */
padding: 2px 0px 2px 4px;
border: 2px solid burlywood; /* boja okvira, 1.03.15 */
}

.toctext
{
color: #8B4000; /* dark orange */
}

div#catlinks a, .vector-legacy-sidebar .vector-menu-portal .vector-menu-content li a
{
color: #8B4000; /* dark orange */
}
div#mw-head, body.skin-vector-legacy, div#mw-panel
{
background-color: #FAD5A5; /* desert */
}
.mw-page-title-main /* naslov članka */
{
padding-left: 4px;
}

/******************************************************************************/
/* Redak s kategorijama */
/* kraj 1.03.14 */
/******************************************************************************/
/******************************************************************************/
/* Redak s kategorijama, boja eksponenta za referenciju */
/* početak 1.03.15 */
/******************************************************************************/

div#catlinks a.new
{
color: darkgoldenrod;
}
sup.reference a
{
color: lightseagreen;
}
.mw-page-title-namespace /* ispred naslova članka, ako je ini imenski prostor od glavnog */
{
padding-left: 4px;
}

/******************************************************************************/
/* Redak s kategorijama, boja eksponenta za referenciju, im. prostor naslova */
/* kraj 1.03.15 */
/******************************************************************************/
/* Pomoćno, za označavanje kod literature */
/* početak 1.03.16 */
/******************************************************************************/

span.zaliteraturu /* 1.03.16 */
{
display: inline;
background-color: #088F8F; /* Blue Green */
padding: 2px;
border-radius: 5px;
font-weight: bold;
color: #FFEA00; /* Bright Yellow */
border: 2px double chartreuse; /* Chartreuse */
}

/******************************************************************************/
/* Pomoćno, za označavanje kod literature */
/* kraj 1.03.16 */
/******************************************************************************/
/* Boja slova u okviriću kod odlomaka [uredi] */
/* početak 1.03.17 */
/******************************************************************************/

span.mw-editsection a
{
color: brown;
}
/******************************************************************************/
/* Boja slova u okviriću kod odlomaka [uredi] */
/* kraj 1.03.17 */
/******************************************************************************/
/* Boja slova (razl)(pov), |doprinosi|blokiraj , (sad|pret) (ukloni..|ukloni) */
/* početak 1.03.18 */
/******************************************************************************/

.mw-changeslist-diff, .mw-changeslist-groupdiff, .mw-changeslist-history, .mw-history-histlinks-current, .mw-history-histlinks-previous
{
color: #6495ED; /* Cornflower Blue , na Nedavnim, na Novim stranicama */
}

a.mw-rollback-link, a.mw-history-undo, a.mw-usertoollinks-contribs, a.mw-usertoollinks-block /* rollback, undo ne prikazuje, ne radi */
{
color: #6082B6; /* Glaucous */
}
/******************************************************************************/
/* Boja slova (razl)(pov), |doprinosi|blokiraj , (sad|pret) (ukloni..|ukloni) */
/* kraj 1.03.18 */
/******************************************************************************/
/******************************************************************************/
/* Oblikovanje okvira li.not-patrolled - novi članci, mw-newpages-time */
/* mw-newpages-history, mw-newpages-edit (pov|uredi) na Posebno:Nove_stranice */
/* span.comment a */
/* početak 1.03.19 */
/******************************************************************************/

li.not-patrolled /* Posebno:Nove_stranice */
{
background-color: #F0E68C; /* Khaki */
padding: 5px;
border-radius: 5px;
}
a.mw-newpages-history, a.mw-newpages-edit, a.mw-newpages-time
{
color: #6495ED; /* Cornflower Blue */
}

span.comment a /* poveznica u sažetku uređivanja */
{
color: brown;
}

/******************************************************************************/
/* Oblikovanje okvira li.not-patrolled - novi članci, mw-newpages-time */
/* mw-newpages-history, mw-newpages-edit (pov|uredi) na Posebno:Nove_stranice */
/* span.comment a */
/* kraj 1.03.19 */
/******************************************************************************/
/* Oblikovanje vremenskog žiga u Nedavnim promjenama mw-newpages-time */
/* početak 1.03.20 */
/******************************************************************************/
.mw-newpages-time
{
color: darkblue; /* */
}
/******************************************************************************/
/* Oblikovanje vremenskog žiga u Nedavnim promjenama mw-newpages-time */
/* kraj 1.03.20 */
/******************************************************************************/
/* Oblikovanje rezultata pretrage za zamjenu teksta Posebno:Zamjeni tekst */
/* početak 1.03.22 */
/******************************************************************************/
.ext-replacetext-searchmatch
{
font-size: initial;
background-color: #F88379; /* Coral Pink */
padding: 5px 0px 5px 0px; /* 1.03.25 , l. i d. odmak, nije bilo razlike od praznine i odmaka od ruba */
border-radius: 5px;
}
/******************************************************************************/
/* Oblikovanje rezultata pretrage za zamjenu teksta Posebno:Zamjeni tekst */
/* kraj 1.03.22 */
/******************************************************************************/
/* Oblikovanje izgleda razdvojbe kroz Dodatak */
/* početak 1.03.23 HIE:Gadget-Preusmjeravanja-Razdvojbe‎ */
/******************************************************************************/
.mw-disambig
{
color: #0096FF; /* Bright Blue , na postavke:Dodatci, članci - i dalje narančasta, zbog !important, valjda */
background: #FFF5EE; /* Seashell, 1.03.25 */
padding: 2px; /* 1.03.25 */
border-radius: 3px; /* 1.03.25 */
}
/******************************************************************************/
/* Oblikovanje izgleda razdvojbe kroz Dodatak */
/* kraj 1.03.23 HIE:Gadget-Preusmjeravanja-Razdvojbe‎ */
/******************************************************************************/
/* Oblikovanje izgleda kutije s kvačicom kad se prijeđe mišem iznad nje */
/* početak 1.03.26 */
/******************************************************************************/

input[type="checkbox"]:hover
{
border: 2px solid firebrick;
transition: 0.1s;
transform: scale(1.5);
}
input[type="checkbox"]
{
width: 20px;
height: 20px;
}
#mw-search-ns0, #mw-search-ns14, #mw-search-ns10 /* glavni, kategorija, predložak */
{
width: 30px;
height: 30px;
}

/******************************************************************************/
/* Oblikovanje izgleda kutije s kvačicom kad se prijeđe mišem iznad nje */
/* kraj 1.03.26 */
/******************************************************************************/

/******************************************************************************/
/* oblikovanje drevnih egipatskih članaka */
/* početak 23.03.26 */
/******************************************************************************/

:root {
--egip-predinasticko: #f2dede;
--egip-rano: #f9e2b3;
--egip-staro: #d9edf7;
--egip-prvo-medju: #fcf8e3;
--egip-srednje: #dff0d8;
--egip-drugo-medju: #e0e0e0;
--egip-novo: #d0e9c6;
--egip-trece-medju: #e6e6e6;
--egip-kasno: #cccccc;
--egip-ptolomeje: #d1c4e9;
}

/* DARK MODE */
@media (prefers-color-scheme: dark) {
:root {
--egip-predinasticko: #5a3f3f;
--egip-rano: #6b5330;
--egip-staro: #3a4a5a;
--egip-prvo-medju: #5a5530;
--egip-srednje: #3f5a3f;
--egip-drugo-medju: #555555;
--egip-novo: #3f5a4a;
--egip-trece-medju: #4a4a4a;
--egip-kasno: #444444;
--egip-ptolomeje: #4f3f6a;
}
}

/* Kartice razdoblja */
.egip-card {
padding: 6px;
font-weight: bold;
border-radius: 6px;
margin-top: 8px;
break-inside: avoid;
transition: background-color 0.25s ease, transform 0.25s ease;
}

.egip-card:hover {
transform: translateX(4px);
filter: brightness(0.92);
}

/* Opisi ispod razdoblja */
.egip-desc {
font-size: 85%;
margin: 2px 0 6px 0;
opacity: 0.85;
}

/* MOBILNA VERZIJA — 1 kolona */
@media (max-width: 700px) {
.egip-columns {
column-count: 1 !important;
}
}

/* Animacija otvaranja/sklapanja */
.mw-collapsible-content {
animation: egipFade 0.35s ease;
}

@keyframes egipFade {
from { opacity: 0; transform: translateY(-4px); }
to { opacity: 1; transform: translateY(0); }
}

/******************************************************************************/
/* oblikovanje drevnih egipatskih članaka */
/* kraj 23.03.26 */
/******************************************************************************/
/* Oblikovanje polja s podkategorijama u pregledu kategorije */
/* početak 1.03.27 */
/******************************************************************************/

#mw-subcategories
{
background: peachpuff;
padding: 2px 4px 8px 16px;
border-radius: 4px;
}

/******************************************************************************/
/* Oblikovanje polja s podkategorijama u pregledu kategorije */
/* kraj 1.03.27 */
/******************************************************************************/
/* Oblikovanje Posebno: je sad na više stupaca, okvir u boji, ol.special */
/* početak: 1.03.28 */
/******************************************************************************/

ol.special
{
background: #fae49f;
border-radius: 4px;
column-count: 3;
padding-left: 50px;
padding-top: 10px;
padding-bottom: 10px;
margin-right: 12px;
margin-left: 12px;
}
/******************************************************************************/
/* Oblikovanje Posebno: je sad na više stupaca, okvir u boji, ol.special */
/* kraj: 1.03.28 */
/******************************************************************************/

/******************************************************************************/
/* Oblikovanje Posebno: potrebno za Interaktivne Karte */
/* Početak: 1.03.29 */
/******************************************************************************/

@import url("https://unpkg.com/leaflet@1.9.4/dist/leaflet.css");

/* FORCE LEAFLET VISIBILITY */
.leaflet-map img {
max-width: none !important;
max-height: none !important;
display: block !important;
visibility: visible !important;
opacity: 1 !important;
}

/* Osiguraj da su kontrole (zoom + i -) iznad svega */
.leaflet-control-container {
z-index: 1000 !important;
}

/* Makni sivu pozadinu kad se karta učita */
.leaflet-container {
background: #fff !important;
}

/******************************************************************************/
/* Oblikovanje Posebno: potrebno za Interaktivne Karte */
/* kraj: 1.03.29 */
/******************************************************************************/
/******************************************************************************/
/* Oblikovanje: popis rabljenih slika na više stupaca, okvir u boji */
/* početak: 1.03.30 */
/******************************************************************************/

#mw-imagepage-section-linkstoimage
{
column-count: 3;
background: #fae49f;
border-radius: 4px;
column-count: 3;
padding-left: 50px;
padding-top: 10px;
padding-bottom: 10px;
margin-right: 12px;
margin-left: 12px;
}

/******************************************************************************/
/* Oblikovanje: popis rabljenih slika na više stupaca, okvir u boji */
/* kraj: 1.03.30 */
/******************************************************************************/

/* kraj datoteke */

/******************************************************************************/
/* Oblikovanje za biografske infookvire */
/* početak 1.03.31 */
/******************************************************************************/
/* Opći stil za tijelo infookvira (tijeloclass) */
.biografija {
border-spacing: 0 3px;
padding: 3px 5px;
line-height: 1.5;
font-size: 88%;
}

/* Opći stil za opis slike (opisclass) */
.bio-opis {
padding: 0.35em 0.35em 0.25em;
line-height: 1.25em;
}

/* Opći stil za parametre (paramclass) */
.bio-param {
white-space: nowrap;
padding-right: 0.65em;
}

/* Opći stil za dodavnje crte (rowclass) */
.crta td,
.crta th {
border-top: 1px solid #a2a9b1;
margin: 0;
}

/* Infookvir filmski umjetnik */

/* Stil za pozadinu naslova (iznadclass) */
.filmski-umjetnik {
background-color: #CCD6DC;
}

/* Infookvir likovni umjetnik */

/* Stil za pozadinu naslova (iznadclass) */
.umjetnik-iznad {
background-color: #c9c9c9;
}

/* Stil za podzaglavlje (podzaglavljeclass) */
.umjetnik-podzaglavlje {
background-color: #dedede;
padding: 2px 5px;
line-height: 1.2em;
}

/*</pre>*/

/* Nadnevak 20/05/2026 */
/* SMILES – auto centriranje i skaliranje */
.mw-smiles {
display: flex;
justify-content: center;
align-items: center;
margin: 0 auto;
max-width: 100%;
}

/* SVG i canvas skaliranje */
.mw-smiles svg,
.mw-smiles canvas {
max-width: 100%;
height: auto !important;
}

/* Hover zoom efekt */
.mw-smiles:hover {
transform: scale(1.15);
transition: transform 0.2s ease-in-out;
z-index: 10;
}

/******************************************************************************/
/* Oblikovanje sa message box */
/* početak 1.03.32 Datum: 27/06/2026 */
/******************************************************************************/

.ambox {
border: 1px solid #aaa;
background: #f9f9f9;
padding: 0.5em;
margin: 1em 0;
}

.ambox-warning {
border-color: #e6b800;
background: #fff8d6;
}

.ambox-info {
border-color: #4d90fe;
background: #e8f1ff;
}

.ambox-error {
border-color: #d9534f;
background: #ffecec;
}

/******************************************************************************/
/* Population Chart */
/* početak 1.03.33 Datum: 19/07/2026 */
/******************************************************************************/

.population-title {
font-weight: bold;
margin-bottom: 10px;
font-size: 18px;
}

.population-source {
margin-top: 10px;
font-size: 13px;
color: #555;
}

@media (prefers-color-scheme: dark) {
.population-source {
color: #ccc;
}
}

/* Kraj nadnevka */

Crivac

2026-07-19T08:05:30Z

WikiSysop: /* Stanovništvo */

{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
|ime = Crivac
|regija =
|županija = {{ZD+X/HŽ|SDŽ}}
|općina = [[Muć]]
|mikroregija =
|najgrad = [[Split]]
|površina =
|nadvisina =
|z. širina = 43.762
|z. dužina = 16.3847
|brojstan = 411
|gustoća =
|domaćinstva =
|pošta = 21229 <ref>[http://www.poslovniforum.hr/naselja/naselje6430hr.asp Hrvatski poštanski brojevi]</ref>
|pozbroj = 021
|autooznaka = <tt>ST</tt>
|slika =
|slika_opis =
}}

'''Crivac''' je naselje u općini [[Muć]], u [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]].

== Zemljopis ==
Naselje se nalazi sjevero-zapadno od [[Bračević]]a i jugozapadno od mjesta [[Pribude]].

Zaseoci su Dolac Crivački i Vrba.

== Ime ==
Ime Crivac dolazi od ikavskog oblika imenice [[crijevac]], roda biljaka iz porodice [[karanfil]]a (klinčića), latinskog naziva Stellaria. Moguće je i da se u crijevastu izgledu zaravni na kojoj je ovo naselje krije odgovor o porijeklu imena naselja. Naziv Crivac javlja se u austrijskom zemljišniku iz 1835. godine.

== Stanovništvo ==
{{PopulationChart
| naslov = '''Kretanje broja stanovnika 1857.–2001.'''<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/pxweb2003/Dialog/varval.asp Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.–2001., www.dzs.hr]</ref>
| years = 1857,1869,1880,1890,1900,1910,1921,1931,1948,1953,1961,1971,1981,1991,2001,2011
| pops = 438,439,487,495,592,590,580,674,648,618,587,643,609,472,411,310
| izvor = Državni zavod za statistiku
}}

== Šport ==
* malonogometni turnir ''Oluja 95 Crivac''<ref>M.K.: [https://dalmatinskiportal.hr/crivac-ponovno-postaje-srediste-malog-nogometa-pocinje-turnir-oluja-95 ''Crivac ponovno postaje središte malog nogometa: Počinje turnir 'Oluja 95' '']. Dalmatinski portal. 13. srpnja 2026. Pristupljeno 14. srpnja 2026.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}
* [https://www.ogorje.net/mjesto/2/crivac.html Crivac]

{{Mrva-naselje hr}}
{{Muć}}
[[Kategorija:Naselja u sastavu Općine Muća]]

Predložak:PopulationChart

2026-07-19T07:57:28Z

WikiSysop: Stvorena nova stranica sa sadržajem: »<div class="population-title"> {{{naslov|}}} {{{ref|}}} </div> {{#invoke:PopulationChart|render | years = {{{years|}}} | pops = {{{pops|}}} | svg_width = {{{svg_width|800}}} | svg_height = {{{svg_height|300}}} | svg_padding = {{{svg_padding|20}}} | line_color = {{{line_color|#007bff}}} }} <div class="population-source"> {{{izvor|}}} </div>«.

<div class="population-title">
{{{naslov|}}}
{{{ref|}}}
</div>

{{#invoke:PopulationChart|render
| years = {{{years|}}}
| pops = {{{pops|}}}
| svg_width = {{{svg_width|800}}}
| svg_height = {{{svg_height|300}}}
| svg_padding = {{{svg_padding|20}}}
| line_color = {{{line_color|#007bff}}}
}}

<div class="population-source">
{{{izvor|}}}
</div>

Modul:PopulationChart

2026-07-19T07:51:58Z

WikiSysop:

local p = {}

local function splitCSV(str)
local t = {}
for value in string.gmatch(str or "", "([^,]+)") do
value = mw.text.trim(value)
table.insert(t, tonumber(value))
end
return t
end

function p.render(frame)
local args = frame:getParent() and frame:getParent().args or frame.args

local years = splitCSV(args.years)
local pops = splitCSV(args.pops)

local n = #years
if n == 0 or #pops ~= n then
return "Greška: broj godina i broj stanovnika se ne podudara."
end

-- Konfiguracija (možeš mijenjati iz predloška)
local svgWidth = tonumber(args.svg_width) or 800
local svgHeight = tonumber(args.svg_height) or 300
local svgPadding = tonumber(args.svg_padding) or 20
local lineColor = args.line_color or "#007bff"

-- Statistika
local maxv = pops[1]
local minv = pops[1]
local sum = 0

for _,v in ipairs(pops) do
if v > maxv then maxv = v end
if v < minv then minv = v end
sum = sum + v
end

local innerHeight = svgHeight - svgPadding * 2

-- SVG polyline + tooltipovi
local points = {}
local circles = {}

for i,v in ipairs(pops) do
local x = (i-1) * (svgWidth / math.max(1,(n-1)))
local y = svgHeight - svgPadding - (v / maxv * innerHeight)

table.insert(points, string.format("%.1f,%.1f", x, y))

table.insert(circles, string.format(
'<circle cx="%.1f" cy="%.1f" r="4" fill="%s"><title>Godina %d: %d stanovnika</title></circle>',
x, y, lineColor, years[i], v
))
end

local svg = string.format([[
<svg class="population-linechart" viewBox="0 0 %d %d" preserveAspectRatio="none">
<polyline fill="none" stroke="%s" stroke-width="3" points="%s" />
%s
</svg>
]], svgWidth, svgHeight, lineColor, table.concat(points, " "), table.concat(circles, "\n"))

-- Bar chart s animacijom
local bars = {}

for i=1,n do
local trend = "equal"
if i > 1 then
if pops[i] > pops[i-1] then
trend = "up"
elseif pops[i] < pops[i-1] then
trend = "down"
end
end

local width = math.floor((pops[i] / maxv) * 100)

table.insert(bars, string.format([[
<div class="population-bar">
<div class="population-year">%d</div>
<div class="population-value %s" style="width:%d%%;" data-tooltip="Godina %d: %d stanovnika">
%d
</div>
</div>
]], years[i], trend, width, years[i], pops[i], pops[i]))
end

local stats = string.format([[
<div class="population-stats">
Najviše: %d stanovnika 
Najmanje: %d stanovnika 
Prosjek: %d stanovnika 
Ukupno godina: %d
</div>
]], maxv, minv, math.floor(sum/n), n)

return '<div class="population-wrapper">' .. table.concat(bars, "\n") .. svg .. stats .. '</div>'
end

return p

Modul:PopulationChart/doc

2026-07-19T07:48:18Z

WikiSysop: Stvorena prazna stranica.

Modul:PopulationChart

2026-07-19T07:46:12Z

WikiSysop: Stvorena nova stranica sa sadržajem: »local p = {} -- Pretvara string "1857,1869,1880" u {1857,1869,1880} local function splitCSV(str) local t = {} for value in string.gmatch(str, "([^,]+)") do table.insert(t, tonumber(value)) end return t end function p.render(frame) local years = splitCSV(frame.args.years or "") local pops = splitCSV(frame.args.pops or "") local n = #years if n == 0 or #pops ~= n then return "Greška: broj g...«.

local p = {}

-- Pretvara string "1857,1869,1880" u {1857,1869,1880}
local function splitCSV(str)
local t = {}
for value in string.gmatch(str, "([^,]+)") do
table.insert(t, tonumber(value))
end
return t
end

function p.render(frame)
local years = splitCSV(frame.args.years or "")
local pops = splitCSV(frame.args.pops or "")

local n = #years
if n == 0 or #pops ~= n then
return "Greška: broj godina i broj stanovnika se ne podudara."
end

-- Statistika
local maxv = pops[1]
local minv = pops[1]
local sum = 0

for i,v in ipairs(pops) do
if v > maxv then maxv = v end
if v < minv then minv = v end
sum = sum + v
end

-- SVG polyline
local points = {}
for i,v in ipairs(pops) do
local x = (i-1) * (800 / (n-1))
local y = 300 - (v / maxv * 280)
table.insert(points, string.format("%.1f,%.1f", x, y))
end

local svg = '<svg class="population-linechart" viewBox="0 0 800 300" preserveAspectRatio="none">'
.. '<polyline fill="none" stroke="#007bff" stroke-width="3" points="'
.. table.concat(points, " ")
.. '" /></svg>'

-- Bar chart
local bars = {}

for i=1,n do
local trend = "equal"
if i > 1 then
if pops[i] > pops[i-1] then trend = "up"
elseif pops[i] < pops[i-1] then trend = "down"
end
end

local width = math.floor((pops[i] / maxv) * 100)

table.insert(bars,
string.format([[
<div class="population-bar">
<div class="population-year">%d</div>
<div class="population-value %s" style="width:%d%%;" data-tooltip="Godina %d: %d stanovnika">
%d
</div>
</div>
]], years[i], trend, width, years[i], pops[i], pops[i])
)
end

local stats = string.format([[
<div class="population-stats">
Najviše: %d stanovnika 
Najmanje: %d stanovnika 
Prosjek: %d stanovnika 
Ukupno godina: %d
</div>
]], maxv, minv, math.floor(sum/n), n)

return '<div class="population-wrapper">' .. table.concat(bars, "\n") .. svg .. stats .. '</div>'
end

return p

Predložak:Kretanje broja stanovnika

2026-07-19T07:38:10Z

WikiSysop:

<includeonly>
<style>
.population-wrapper {
width: 100%;
max-width: 750px;
margin: 20px auto;
padding: 15px;
background: #f8f9fa;
border: 1px solid #ddd;
border-radius: 12px;
box-shadow: 0 2px 6px rgba(0,0,0,0.1);
font-family: sans-serif;
}

/* Dark mode */
@media (prefers-color-scheme: dark) {
.population-wrapper {
background: #1e1e1e;
border-color: #444;
color: #eee;
}
.population-bar span {
color: #fff;
}
}

/* Bar chart */
.population-bar {
display: flex;
align-items: center;
margin: 6px 0;
}
.population-year {
width: 60px;
font-weight: bold;
}
.population-value {
flex-grow: 1;
height: 22px;
border-radius: 4px;
position: relative;
transition: width 1.2s ease;
}
.population-value.up { background: #4caf50; }
.population-value.down { background: #f44336; }
.population-value.equal { background: #607d8b; }
.population-value span {
position: absolute;
right: 6px;
top: 2px;
font-size: 12px;
font-weight: bold;
color: #fff;
}

/* Tooltip */
.population-value:hover::after {
content: attr(data-tooltip);
position: absolute;
top: -28px;
right: 0;
background: #333;
color: #fff;
padding: 4px 8px;
font-size: 12px;
border-radius: 4px;
white-space: nowrap;
z-index: 10;
}

/* SVG line chart */
.population-linechart {
width: 100%;
margin-top: 20px;
}
.population-stats {
margin-top: 15px;
font-size: 14px;
background: #eef2f5;
padding: 10px;
border-radius: 8px;
}
@media (prefers-color-scheme: dark) {
.population-stats {
background: #2a2a2a;
}
}
</style>

''{{#if:{{{naslov|}}}|{{{naslov}}}|Kretanje broja stanovnika}}'' 

<div class="population-wrapper">


{{#vardefine:max|0}}
{{#vardefine:min|999999}}
{{#vardefine:sum|0}}
{{#vardefine:count|0}}


<svg class="population-linechart" viewBox="0 0 800 300" preserveAspectRatio="none">
<polyline fill="none" stroke="#007bff" stroke-width="3"
points="
{{#loop:1|20|
{{#if:{{{p{{#var:loop}}}|}}|
{{#vardefine:sum|{{#expr: {{#var:sum}} + {{{p{{#var:loop}}}}} }} }}
{{#vardefine:count|{{#expr: {{#var:count}} + 1 }} }}
{{#vardefine:max|{{#ifexpr: {{{p{{#var:loop}}}}} > {{#var:max}} | {{{p{{#var:loop}}}}} | {{#var:max}} }} }}
{{#vardefine:min|{{#ifexpr: {{{p{{#var:loop}}}}} < {{#var:min}} | {{{p{{#var:loop}}}}} | {{#var:min}} }} }}
{{#expr: 40 * {{#var:loop}} }},{{#expr: 280 - ({{{p{{#var:loop}}}}} / {{{stanmax}}}) * 250 }}
}}
}}
" />
</svg>


{{#vardefine:p0|0}}
{{#loop:1|20|
{{#if:{{{a{{#var:loop}}}|}}|
{{#vardefine:trend|
{{#ifexpr: {{{p{{#var:loop}}}}} > {{#var:p0}} | up |
{{#ifexpr: {{{p{{#var:loop}}}}} < {{#var:p0}} | down | equal }}
}}
}}
<div class="population-bar">
<div class="population-year">{{{a{{#var:loop}}}}}</div>
<div class="population-value {{#var:trend}}"
style="width:{{#expr: ({{{p{{#var:loop}}}}} / {{{stanmax}}}) * 100 }}%;"
data-tooltip="Godina {{{a{{#var:loop}}}}}: {{{p{{#var:loop}}}}} stanovnika">
{{{p{{#var:loop}}}}}
</div>
</div>
{{#vardefine:p0|{{{p{{#var:loop}}}}}}}
}}
}}


<div class="population-stats">
Najviše: {{#var:max}} stanovnika 
Najmanje: {{#var:min}} stanovnika 
Prosjek: {{#expr: {{#var:sum}} / {{#var:count}} round 0 }} stanovnika 
Ukupno godina: {{#var:count}}
</div>

{{#if:{{{izvor|}}}|Izvor – {{{izvor}}}}}

</div>
</includeonly>

<noinclude>
Ovaj predložak prikazuje moderan, responzivan graf kretanja broja stanovnika.
</noinclude>

Predložak:Kretanje broja stanovnika

2026-07-19T07:34:10Z

WikiSysop:

<includeonly>
<style>
.population-chart {
width: 100%;
max-width: 650px;
margin: 15px auto;
padding: 15px;
background: #f8f9fa;
border: 1px solid #ddd;
border-radius: 10px;
box-shadow: 0 2px 6px rgba(0,0,0,0.1);
font-family: sans-serif;
}

/* Tamni način */
@media (prefers-color-scheme: dark) {
.population-chart {
background: #1e1e1e;
border-color: #444;
color: #eee;
}
.population-value span {
color: #fff;
}
}

.population-bar {
display: flex;
align-items: center;
margin: 8px 0;
}

.population-year {
width: 60px;
font-weight: bold;
font-size: 14px;
}

.population-value {
flex-grow: 1;
height: 24px;
border-radius: 5px;
position: relative;
transition: width 1.2s ease;
}

/* Boje rasta/pada */
.population-value.up {
background: #4caf50; /* zeleno – rast */
}
.population-value.down {
background: #f44336; /* crveno – pad */
}
.population-value.equal {
background: #607d8b; /* sivo – isto */
}

/* Tooltip */
.population-value:hover::after {
content: attr(data-tooltip);
position: absolute;
top: -28px;
right: 0;
background: #333;
color: #fff;
padding: 4px 8px;
font-size: 12px;
border-radius: 4px;
white-space: nowrap;
z-index: 10;
}

.population-value span {
position: absolute;
right: 8px;
top: 3px;
font-size: 13px;
font-weight: bold;
color: #fff;
}
</style>

''{{#if:{{{naslov|}}}|{{{naslov}}}|Kretanje broja stanovnika}}'' 

<div class="population-chart">


{{#vardefine:p0|0}}

{{#if:{{{a1|}}}|
{{#vardefine:trend|{{#ifexpr: {{{p1}}} > {{#var:p0}} |up|{{#ifexpr: {{{p1}}} < {{#var:p0}} |down|equal}}}}}
<div class="population-bar">
<div class="population-year">{{{a1}}}</div>
<div class="population-value {{#var:trend}}"
style="width:{{#expr: ({{{p1}}} / {{{stanmax}}}) * 100 }}%;"
data-tooltip="Godina {{{a1}}}: {{{p1}}} stanovnika">
{{{p1}}}
</div>
</div>
{{#vardefine:p0|{{{p1}}}}}
}}


{{#loop:2|20|
{{#if:{{{a{{#var:loop}}}|}}|
{{#vardefine:trend|{{#ifexpr: {{{p{{#var:loop}}}}} > {{#var:p0}} |up|{{#ifexpr: {{{p{{#var:loop}}}}} < {{#var:p0}} |down|equal}}}}}
<div class="population-bar">
<div class="population-year">{{{a{{#var:loop}}}}}</div>
<div class="population-value {{#var:trend}}"
style="width:{{#expr: ({{{p{{#var:loop}}}}} / {{{stanmax}}}) * 100 }}%;"
data-tooltip="Godina {{{a{{#var:loop}}}}}: {{{p{{#var:loop}}}}} stanovnika">
{{{p{{#var:loop}}}}}
</div>
</div>
{{#vardefine:p0|{{{p{{#var:loop}}}}}}}
}}
}}

{{#if:{{{izvor|}}}|Izvor – {{{izvor}}}}}

</div>
</includeonly>

<noinclude>
Ovaj predložak prikazuje moderan, responzivan graf kretanja broja stanovnika.
</noinclude>

14. srpanj

2026-07-14T10:15:06Z

WikiSysop: Preusmjeravanje stranice na 14. srpnja

#PREUSMJERI [[14. srpnja]]

Java Virtual Machine

2026-07-13T11:28:09Z

WikiSysop: Preusmjeravanje stranice na Java (virtualni stroj)

#PREUSMJERI [[Java (virtualni stroj)]]
<noinclude>
[[Kategorija:Preusmjeravanja]]
</noinclude>

MIC-1

2026-07-13T11:25:58Z

WikiSysop: /* Instrukcijski skup */

'''MIC‑1''' je mikroarhitektura koju je [[Andrew S. Tanenbaum osmislio]] i predstavio u svojoj knjizi '''Structured Computer Organization''' (prvo izdanje 1976., kasnije brojna proširena izdanja).

==Povijest i razvoj==

Razvoj mikroarhitekture MIC‑1 usko je povezan s nastankom udžbenika '''Structured Computer Organization''' američkog računalnog znanstvenika [[Andrewa S. Tanenbauma]]. Tijekom 1970‑ih i ranih 1980‑ih Tanenbaum je uočio da se studenti računalnih znanosti često susreću s velikim jazom između apstraktnih programskih koncepata i stvarnog funkcioniranja procesora na razini mikroinstrukcija. Kako bi premostio taj jaz, osmislio je jednostavan, ali potpuno funkcionalan model mikroprogramiranog procesora — MIC‑1.

=== Prvo izdanje===

Prvo izdanje knjige, objavljeno 1976., predstavilo je MIC‑1 kao temeljni obrazovni alat za razumijevanje mikroprogramiranja. U kasnijim izdanjima Tanenbaum je model dodatno usavršavao, ali je zadržao njegovu izvorno zamišljenu jednostavnost: jedinstvena sabirnica, mali skup registara, osnovni ALU i mikroprogramska upravljačka jedinica. Time je MIC‑1 postao idealan za demonstraciju kako se instrukcije višeg nivoa razlažu u mikrooperacije.

===MIC-2===

Kako je nastava arhitekture računala evoluirala, MIC‑1 je dobio i svoje proširenje — MIC‑2, model s dvostrukom sabirnicom koji omogućuje paralelniji tok podataka. Paralelno s time Tanenbaum je razvio i [[IJVM]], pojednostavljeni instrukcijski skup inspiriran [[Java Virtual Machine]]om, kako bi studenti mogli vidjeti kako se virtualne instrukcije prevode u mikroinstrukcije MIC‑1 procesora.

Tijekom 1990‑ih i 2000‑ih MIC‑1 je postao standardni dio sveučilišnih kolegija diljem svijeta. Brojni simulacijski alati, vizualizatori mikroinstrukcija i studentski projekti dodatno su učvrstili njegov status kao jednog od najuspješnijih didaktičkih modela u povijesti računalne arhitekture. Unatoč jednostavnosti, MIC‑1 i danas služi kao referentni primjer mikroprogramiranog procesora, posebno u kontekstu usporedbe s modernim [[RISC]] arhitekturama koje se oslanjaju na hardverski upravljane kontrolne jedinice.

==Opis==

MIC‑1 je jednostavan, mikroprogramirani procesor čija je glavna svrha didaktička: omogućiti studentima da prate kako se instrukcije višeg nivoa razlažu u mikrooperacije i kako se one izvršavaju nad internim registrima i sabirnicama.

==Arhitektura==
MIC‑1 se sastoji od nekoliko ključnih komponenti<ref>https://docs.racket-lang.org/mic1/index.html</ref>:

* [[Sabirnica]]] (bus) — jedinstvena interna sabirnica preko koje se prenose podaci između registara i ALU‑a.
* Registri — ukupno 16 x 16 bitnih registara uključuju PC, MAR, MDR, IR, H, 5 x registara s fiksnim vrijednostima te skup od 6 općih registara (A,B,C,D,E,F).
* ALU — jednostka za aritmetičko‑logičke operacije, s podrškom za osnovne operacije poput zbrajanja, oduzimanja i logičkih funkcija.
* Upravljačka jedinica — mikroprogramirana; mikroinstrukcije se čuvaju u kontrolnoj memoriji i određuju tok podataka i aktivaciju kontrolnih signala.
* Memorija — modelirana kao jednostavna RAM jedinica dostupna preko MAR/MDR sklopova.

==Mikroinstrukcije==
Svaka mikroinstrukcija MIC‑1 procesora sastoji se od:

* polja za odabir izvora podataka na sabirnici
* polja za odabir odredišnog registra
* ALU kontrolnih bitova
* kontrolnih signala za memoriju
* adrese sljedeće mikroinstrukcije (sekvenciranje)

Ovaj format omogućuje studentima da jasno vide kako se složene instrukcije strojnog jezika razlažu na niz mikrooperacija. Za mikroinstrukcije Tanenbaum je razvio posebni assemblerski jezik MAL, s kojim se mogao uređivati mikroprogram za MIC-1. U sebi je sadržavao sve osnovne narebe s kojim se moglo upravljati s mikrosekvencerom.<ref>https://docs.racket-lang.org/mic1/index.html#%28part._mal%29</ref>

==Instrukcijski skup==

{| class="wikitable sortable"
|+ '''Instrukcijski skup MIC‑1 (kategorizirano i obojano)'''
! Mnemonic
! Encoding
! Instruction
! Semantics
! Kategorija
|-
| style="background:#d1fae5" | LODD ‹Arg›
| 0000xxxxxxxxxxxx
| Load Direct
| AC := Mem[X]
| style="background:#d1fae5" | Memorija
|-
| style="background:#d1fae5" | STOD ‹Arg›
| 0001xxxxxxxxxxxx
| Store Direct
| Mem[X] := AC
| style="background:#d1fae5" | Memorija
|-
| style="background:#bfdbfe" | ADDD ‹Arg›
| 0010xxxxxxxxxxxx
| Add Direct
| AC := AC + Mem[X]
| style="background:#bfdbfe" | Aritmetika
|-
| style="background:#bfdbfe" | SUBD ‹Arg›
| 0011xxxxxxxxxxxx
| Subtract Direct
| AC := AC - Mem[X]
| style="background:#bfdbfe" | Aritmetika
|-
| style="background:#fef9c3" | JPOS ‹Arg›
| 0100xxxxxxxxxxxx
| Jump on non-negative
| If AC ≥ 0, PC := X
| style="background:#fef9c3" | Skok
|-
| style="background:#fef9c3" | JZER ‹Arg›
| 0101xxxxxxxxxxxx
| Jump on zero
| If AC = 0, PC := X
| style="background:#fef9c3" | Skok
|-
| style="background:#fef9c3" | JUMP ‹Arg›
| 0110xxxxxxxxxxxx
| Jump
| PC := X
| style="background:#fef9c3" | Skok
|-
| style="background:#bfdbfe" | LOCO ‹Arg›
| 0111xxxxxxxxxxxx
| Load Constant
| AC := X
| style="background:#bfdbfe" | Aritmetika
|-
| style="background:#d1fae5" | LODL ‹Arg›
| 1000xxxxxxxxxxxx
| Load Local
| AC := Mem[SP + X]
| style="background:#d1fae5" | Memorija
|-
| style="background:#d1fae5" | STOL ‹Arg›
| 1001xxxxxxxxxxxx
| Store Local
| Mem[SP + X] := AC
| style="background:#d1fae5" | Memorija
|-
| style="background:#bfdbfe" | ADDL ‹Arg›
| 1010xxxxxxxxxxxx
| Add Local
| AC := AC + Mem[SP + X]
| style="background:#bfdbfe" | Aritmetika
|-
| style="background:#bfdbfe" | SUBL ‹Arg›
| 1011xxxxxxxxxxxx
| Subtract Local
| AC := AC - Mem[SP + X]
| style="background:#bfdbfe" | Aritmetika
|-
| style="background:#fef9c3" | JNEG ‹Arg›
| 1100xxxxxxxxxxxx
| Jump on negative
| If AC < 0, PC := X
| style="background:#fef9c3" | Skok
|-
| style="background:#fef9c3" | JNZE ‹Arg›
| 1101xxxxxxxxxxxx
| Jump unless zero
| If AC ≠ 0, PC := X
| style="background:#fef9c3" | Skok
|-
| style="background:#fecaca" | CALL ‹Arg›
| 1110xxxxxxxxxxxx
| Call
| SP := SP - 1; Mem[SP] := PC; PC := X
| style="background:#fecaca" | Kontrola
|-
| style="background:#fed7aa" | PSHI
| 1111000000000000
| Push Indirect
| SP := SP - 1; Mem[SP] := Mem[AC]
| style="background:#fed7aa" | Stog
|-
| style="background:#fed7aa" | POPI
| 1111001000000000
| Pop Indirect
| Mem[AC] := Mem[SP]; SP := SP + 1
| style="background:#fed7aa" | Stog
|-
| style="background:#fed7aa" | PUSH
| 1111010000000000
| Push
| SP := SP - 1; Mem[SP] := AC
| style="background:#fed7aa" | Stog
|-
| style="background:#fed7aa" | POP
| 1111011000000000
| Pop
| AC := Mem[SP]; SP := SP + 1
| style="background:#fed7aa" | Stog
|-
| style="background:#fecaca" | RETN
| 1111100000000000
| Return
| PC := Mem[SP]; SP := SP + 1
| style="background:#fecaca" | Kontrola
|-
| style="background:#bfdbfe" | SWAP
| 1111101000000000
| Swap AC & SP
| AC :=: SP
| style="background:#bfdbfe" | Aritmetika
|-
| style="background:#fed7aa" | INSP ‹Arg›
| 11111100yyyyyyyy
| Increment SP
| SP := SP + Y
| style="background:#fed7aa" | Stog
|-
| style="background:#fed7aa" | DESP ‹Arg›
| 11111110yyyyyyyy
| Decrement SP
| SP := SP - Y
| style="background:#fed7aa" | Stog
|-
| style="background:#fecaca" | HALT
| 1111111100000000
| Halt
| Halt processor
| style="background:#fecaca" | Kontrola
|}

MIC‑1 se često koristi zajedno s jednostavnim modelom strojnog jezika nazvanim IJVM (Integer Java Virtual Machine). IJVM je podskup JVM‑a, prilagođen za obrazovne svrhe, a MIC‑1 služi kao njegova hardverska implementacija.

Instrukcije poput IADD, ILOAD, ISTORE, GOTO i INVOKEVIRTUAL demonstriraju kako se visokonivojske operacije prevode u mikroinstrukcije.

==Vanjske poveznice==

* [https://www.cs.oberlin.edu/~rms/mic1/ Simulator za MIC-1]
* [https://www.dmi.unict.it/barba/Architetture.html/SIMULATORS/emuIJVM/ Simulator MIC-1 napisano u jeziku Java]]

==Izvori==
{{izvori}}
[[Kategorija:Mikroprocesori]]

MIC-1

2026-07-13T10:46:50Z

WikiSysop: /* Instrukcijski skup */

'''MIC‑1''' je mikroarhitektura koju je [[Andrew S. Tanenbaum osmislio]] i predstavio u svojoj knjizi '''Structured Computer Organization''' (prvo izdanje 1976., kasnije brojna proširena izdanja).

==Povijest i razvoj==

Razvoj mikroarhitekture MIC‑1 usko je povezan s nastankom udžbenika '''Structured Computer Organization''' američkog računalnog znanstvenika [[Andrewa S. Tanenbauma]]. Tijekom 1970‑ih i ranih 1980‑ih Tanenbaum je uočio da se studenti računalnih znanosti često susreću s velikim jazom između apstraktnih programskih koncepata i stvarnog funkcioniranja procesora na razini mikroinstrukcija. Kako bi premostio taj jaz, osmislio je jednostavan, ali potpuno funkcionalan model mikroprogramiranog procesora — MIC‑1.

=== Prvo izdanje===

Prvo izdanje knjige, objavljeno 1976., predstavilo je MIC‑1 kao temeljni obrazovni alat za razumijevanje mikroprogramiranja. U kasnijim izdanjima Tanenbaum je model dodatno usavršavao, ali je zadržao njegovu izvorno zamišljenu jednostavnost: jedinstvena sabirnica, mali skup registara, osnovni ALU i mikroprogramska upravljačka jedinica. Time je MIC‑1 postao idealan za demonstraciju kako se instrukcije višeg nivoa razlažu u mikrooperacije.

===MIC-2===

Kako je nastava arhitekture računala evoluirala, MIC‑1 je dobio i svoje proširenje — MIC‑2, model s dvostrukom sabirnicom koji omogućuje paralelniji tok podataka. Paralelno s time Tanenbaum je razvio i [[IJVM]], pojednostavljeni instrukcijski skup inspiriran [[Java Virtual Machine]]om, kako bi studenti mogli vidjeti kako se virtualne instrukcije prevode u mikroinstrukcije MIC‑1 procesora.

Tijekom 1990‑ih i 2000‑ih MIC‑1 je postao standardni dio sveučilišnih kolegija diljem svijeta. Brojni simulacijski alati, vizualizatori mikroinstrukcija i studentski projekti dodatno su učvrstili njegov status kao jednog od najuspješnijih didaktičkih modela u povijesti računalne arhitekture. Unatoč jednostavnosti, MIC‑1 i danas služi kao referentni primjer mikroprogramiranog procesora, posebno u kontekstu usporedbe s modernim [[RISC]] arhitekturama koje se oslanjaju na hardverski upravljane kontrolne jedinice.

==Opis==

MIC‑1 je jednostavan, mikroprogramirani procesor čija je glavna svrha didaktička: omogućiti studentima da prate kako se instrukcije višeg nivoa razlažu u mikrooperacije i kako se one izvršavaju nad internim registrima i sabirnicama.

==Arhitektura==
MIC‑1 se sastoji od nekoliko ključnih komponenti<ref>https://docs.racket-lang.org/mic1/index.html</ref>:

* [[Sabirnica]]] (bus) — jedinstvena interna sabirnica preko koje se prenose podaci između registara i ALU‑a.
* Registri — ukupno 16 x 16 bitnih registara uključuju PC, MAR, MDR, IR, H, 5 x registara s fiksnim vrijednostima te skup od 6 općih registara (A,B,C,D,E,F).
* ALU — jednostka za aritmetičko‑logičke operacije, s podrškom za osnovne operacije poput zbrajanja, oduzimanja i logičkih funkcija.
* Upravljačka jedinica — mikroprogramirana; mikroinstrukcije se čuvaju u kontrolnoj memoriji i određuju tok podataka i aktivaciju kontrolnih signala.
* Memorija — modelirana kao jednostavna RAM jedinica dostupna preko MAR/MDR sklopova.

==Mikroinstrukcije==
Svaka mikroinstrukcija MIC‑1 procesora sastoji se od:

* polja za odabir izvora podataka na sabirnici
* polja za odabir odredišnog registra
* ALU kontrolnih bitova
* kontrolnih signala za memoriju
* adrese sljedeće mikroinstrukcije (sekvenciranje)

Ovaj format omogućuje studentima da jasno vide kako se složene instrukcije strojnog jezika razlažu na niz mikrooperacija. Za mikroinstrukcije Tanenbaum je razvio posebni assemblerski jezik MAL, s kojim se mogao uređivati mikroprogram za MIC-1. U sebi je sadržavao sve osnovne narebe s kojim se moglo upravljati s mikrosekvencerom.<ref>https://docs.racket-lang.org/mic1/index.html#%28part._mal%29</ref>

==Instrukcijski skup==

{| class="wikitable sortable"
|+ '''Instrukcijski skup MIC‑1'''
! Mnemonik
! Kod
! Naredba
! Semantika u mikrokodu
|-
| LODD ‹Arg›
| 0000xxxxxxxxxxxx
| Load Direct
| AC := Mem[X]
|-
| STOD ‹Arg›
| 0001xxxxxxxxxxxx
| Store Direct
| Mem[X] := AC
|-
| ADDD ‹Arg›
| 0010xxxxxxxxxxxx
| Add Direct
| AC := AC + Mem[X]
|-
| SUBD ‹Arg›
| 0011xxxxxxxxxxxx
| Subtract Direct
| AC := AC - Mem[X]
|-
| JPOS ‹Arg›
| 0100xxxxxxxxxxxx
| Jump on non-negative
| If AC ≥ 0, PC := X
|-
| JZER ‹Arg›
| 0101xxxxxxxxxxxx
| Jump on zero
| If AC = 0, PC := X
|-
| JUMP ‹Arg›
| 0110xxxxxxxxxxxx
| Jump
| PC := X
|-
| LOCO ‹Arg›
| 0111xxxxxxxxxxxx
| Load Constant
| AC := X
|-
| LODL ‹Arg›
| 1000xxxxxxxxxxxx
| Load Local
| AC := Mem[SP + X]
|-
| STOL ‹Arg›
| 1001xxxxxxxxxxxx
| Store Local
| Mem[SP + X] := AC
|-
| ADDL ‹Arg›
| 1010xxxxxxxxxxxx
| Add Local
| AC := AC + Mem[SP + X]
|-
| SUBL ‹Arg›
| 1011xxxxxxxxxxxx
| Subtract Local
| AC := AC - Mem[SP + X]
|-
| JNEG ‹Arg›
| 1100xxxxxxxxxxxx
| Jump on negative
| If AC < 0, PC := X
|-
| JNZE ‹Arg›
| 1101xxxxxxxxxxxx
| Jump unless zero
| If AC ≠ 0, PC := X
|-
| CALL ‹Arg›
| 1110xxxxxxxxxxxx
| Call
| SP := SP - 1; Mem[SP] := PC; PC := X
|-
| PSHI
| 1111000000000000
| Push Indirect
| SP := SP - 1; Mem[SP] := Mem[AC]
|-
| POPI
| 1111001000000000
| Pop Indirect
| Mem[AC] := Mem[SP]; SP := SP + 1
|-
| PUSH
| 1111010000000000
| Push
| SP := SP - 1; Mem[SP] := AC
|-
| POP
| 1111011000000000
| Pop
| AC := Mem[SP]; SP := SP + 1
|-
| RETN
| 1111100000000000
| Return
| PC := Mem[SP]; SP := SP + 1
|-
| SWAP
| 1111101000000000
| Swap AC & SP
| AC :=: SP
|-
| INSP ‹Arg›
| 11111100yyyyyyyy
| Increment SP
| SP := SP + Y
|-
| DESP ‹Arg›
| 11111110yyyyyyyy
| Decrement SP
| SP := SP - Y
|-
| HALT
| 1111111100000000
| Halt
| Halt processor
|}

MIC‑1 se često koristi zajedno s jednostavnim modelom strojnog jezika nazvanim IJVM (Integer Java Virtual Machine). IJVM je podskup JVM‑a, prilagođen za obrazovne svrhe, a MIC‑1 služi kao njegova hardverska implementacija.

Instrukcije poput IADD, ILOAD, ISTORE, GOTO i INVOKEVIRTUAL demonstriraju kako se visokonivojske operacije prevode u mikroinstrukcije.

==Vanjske poveznice==

* [https://www.cs.oberlin.edu/~rms/mic1/ Simulator za MIC-1]
* [https://www.dmi.unict.it/barba/Architetture.html/SIMULATORS/emuIJVM/ Simulator MIC-1 napisano u jeziku Java]]

==Izvori==
{{izvori}}
[[Kategorija:Mikroprocesori]]

MIC-1

2026-07-13T10:44:57Z

WikiSysop: /* Instrukcijski skup */

'''MIC‑1''' je mikroarhitektura koju je [[Andrew S. Tanenbaum osmislio]] i predstavio u svojoj knjizi '''Structured Computer Organization''' (prvo izdanje 1976., kasnije brojna proširena izdanja).

==Povijest i razvoj==

Razvoj mikroarhitekture MIC‑1 usko je povezan s nastankom udžbenika '''Structured Computer Organization''' američkog računalnog znanstvenika [[Andrewa S. Tanenbauma]]. Tijekom 1970‑ih i ranih 1980‑ih Tanenbaum je uočio da se studenti računalnih znanosti često susreću s velikim jazom između apstraktnih programskih koncepata i stvarnog funkcioniranja procesora na razini mikroinstrukcija. Kako bi premostio taj jaz, osmislio je jednostavan, ali potpuno funkcionalan model mikroprogramiranog procesora — MIC‑1.

=== Prvo izdanje===

Prvo izdanje knjige, objavljeno 1976., predstavilo je MIC‑1 kao temeljni obrazovni alat za razumijevanje mikroprogramiranja. U kasnijim izdanjima Tanenbaum je model dodatno usavršavao, ali je zadržao njegovu izvorno zamišljenu jednostavnost: jedinstvena sabirnica, mali skup registara, osnovni ALU i mikroprogramska upravljačka jedinica. Time je MIC‑1 postao idealan za demonstraciju kako se instrukcije višeg nivoa razlažu u mikrooperacije.

===MIC-2===

Kako je nastava arhitekture računala evoluirala, MIC‑1 je dobio i svoje proširenje — MIC‑2, model s dvostrukom sabirnicom koji omogućuje paralelniji tok podataka. Paralelno s time Tanenbaum je razvio i [[IJVM]], pojednostavljeni instrukcijski skup inspiriran [[Java Virtual Machine]]om, kako bi studenti mogli vidjeti kako se virtualne instrukcije prevode u mikroinstrukcije MIC‑1 procesora.

Tijekom 1990‑ih i 2000‑ih MIC‑1 je postao standardni dio sveučilišnih kolegija diljem svijeta. Brojni simulacijski alati, vizualizatori mikroinstrukcija i studentski projekti dodatno su učvrstili njegov status kao jednog od najuspješnijih didaktičkih modela u povijesti računalne arhitekture. Unatoč jednostavnosti, MIC‑1 i danas služi kao referentni primjer mikroprogramiranog procesora, posebno u kontekstu usporedbe s modernim [[RISC]] arhitekturama koje se oslanjaju na hardverski upravljane kontrolne jedinice.

==Opis==

MIC‑1 je jednostavan, mikroprogramirani procesor čija je glavna svrha didaktička: omogućiti studentima da prate kako se instrukcije višeg nivoa razlažu u mikrooperacije i kako se one izvršavaju nad internim registrima i sabirnicama.

==Arhitektura==
MIC‑1 se sastoji od nekoliko ključnih komponenti<ref>https://docs.racket-lang.org/mic1/index.html</ref>:

* [[Sabirnica]]] (bus) — jedinstvena interna sabirnica preko koje se prenose podaci između registara i ALU‑a.
* Registri — ukupno 16 x 16 bitnih registara uključuju PC, MAR, MDR, IR, H, 5 x registara s fiksnim vrijednostima te skup od 6 općih registara (A,B,C,D,E,F).
* ALU — jednostka za aritmetičko‑logičke operacije, s podrškom za osnovne operacije poput zbrajanja, oduzimanja i logičkih funkcija.
* Upravljačka jedinica — mikroprogramirana; mikroinstrukcije se čuvaju u kontrolnoj memoriji i određuju tok podataka i aktivaciju kontrolnih signala.
* Memorija — modelirana kao jednostavna RAM jedinica dostupna preko MAR/MDR sklopova.

==Mikroinstrukcije==
Svaka mikroinstrukcija MIC‑1 procesora sastoji se od:

* polja za odabir izvora podataka na sabirnici
* polja za odabir odredišnog registra
* ALU kontrolnih bitova
* kontrolnih signala za memoriju
* adrese sljedeće mikroinstrukcije (sekvenciranje)

Ovaj format omogućuje studentima da jasno vide kako se složene instrukcije strojnog jezika razlažu na niz mikrooperacija. Za mikroinstrukcije Tanenbaum je razvio posebni assemblerski jezik MAL, s kojim se mogao uređivati mikroprogram za MIC-1. U sebi je sadržavao sve osnovne narebe s kojim se moglo upravljati s mikrosekvencerom.<ref>https://docs.racket-lang.org/mic1/index.html#%28part._mal%29</ref>

==Instrukcijski skup==

{| class="wikitable sortable"
|+ '''Instrukcijski skup MIC‑1'''
! Mnemonic
! Encoding
! Instruction
! Semantics
|-
| LODD ‹Arg›
| 0000xxxxxxxxxxxx
| Load Direct
| AC := Mem[X]
|-
| STOD ‹Arg›
| 0001xxxxxxxxxxxx
| Store Direct
| Mem[X] := AC
|-
| ADDD ‹Arg›
| 0010xxxxxxxxxxxx
| Add Direct
| AC := AC + Mem[X]
|-
| SUBD ‹Arg›
| 0011xxxxxxxxxxxx
| Subtract Direct
| AC := AC - Mem[X]
|-
| JPOS ‹Arg›
| 0100xxxxxxxxxxxx
| Jump on non-negative
| If AC ≥ 0, PC := X
|-
| JZER ‹Arg›
| 0101xxxxxxxxxxxx
| Jump on zero
| If AC = 0, PC := X
|-
| JUMP ‹Arg›
| 0110xxxxxxxxxxxx
| Jump
| PC := X
|-
| LOCO ‹Arg›
| 0111xxxxxxxxxxxx
| Load Constant
| AC := X
|-
| LODL ‹Arg›
| 1000xxxxxxxxxxxx
| Load Local
| AC := Mem[SP + X]
|-
| STOL ‹Arg›
| 1001xxxxxxxxxxxx
| Store Local
| Mem[SP + X] := AC
|-
| ADDL ‹Arg›
| 1010xxxxxxxxxxxx
| Add Local
| AC := AC + Mem[SP + X]
|-
| SUBL ‹Arg›
| 1011xxxxxxxxxxxx
| Subtract Local
| AC := AC - Mem[SP + X]
|-
| JNEG ‹Arg›
| 1100xxxxxxxxxxxx
| Jump on negative
| If AC < 0, PC := X
|-
| JNZE ‹Arg›
| 1101xxxxxxxxxxxx
| Jump unless zero
| If AC ≠ 0, PC := X
|-
| CALL ‹Arg›
| 1110xxxxxxxxxxxx
| Call
| SP := SP - 1; Mem[SP] := PC; PC := X
|-
| PSHI
| 1111000000000000
| Push Indirect
| SP := SP - 1; Mem[SP] := Mem[AC]
|-
| POPI
| 1111001000000000
| Pop Indirect
| Mem[AC] := Mem[SP]; SP := SP + 1
|-
| PUSH
| 1111010000000000
| Push
| SP := SP - 1; Mem[SP] := AC
|-
| POP
| 1111011000000000
| Pop
| AC := Mem[SP]; SP := SP + 1
|-
| RETN
| 1111100000000000
| Return
| PC := Mem[SP]; SP := SP + 1
|-
| SWAP
| 1111101000000000
| Swap AC & SP
| AC :=: SP
|-
| INSP ‹Arg›
| 11111100yyyyyyyy
| Increment SP
| SP := SP + Y
|-
| DESP ‹Arg›
| 11111110yyyyyyyy
| Decrement SP
| SP := SP - Y
|-
| HALT
| 1111111100000000
| Halt
| Halt processor
|}

MIC‑1 se često koristi zajedno s jednostavnim modelom strojnog jezika nazvanim IJVM (Integer Java Virtual Machine). IJVM je podskup JVM‑a, prilagođen za obrazovne svrhe, a MIC‑1 služi kao njegova hardverska implementacija.

Instrukcije poput IADD, ILOAD, ISTORE, GOTO i INVOKEVIRTUAL demonstriraju kako se visokonivojske operacije prevode u mikroinstrukcije.

==Vanjske poveznice==

* [https://www.cs.oberlin.edu/~rms/mic1/ Simulator za MIC-1]
* [https://www.dmi.unict.it/barba/Architetture.html/SIMULATORS/emuIJVM/ Simulator MIC-1 napisano u jeziku Java]]

==Izvori==
{{izvori}}
[[Kategorija:Mikroprocesori]]

MIC-1

2026-07-13T10:43:59Z

WikiSysop: /* Mikroinstrukcije */

MIC-1

2026-07-13T10:42:54Z

WikiSysop: /* Mikroinstrukcije */

'''MIC‑1''' je mikroarhitektura koju je [[Andrew S. Tanenbaum osmislio]] i predstavio u svojoj knjizi '''Structured Computer Organization''' (prvo izdanje 1976., kasnije brojna proširena izdanja).

==Povijest i razvoj==

Razvoj mikroarhitekture MIC‑1 usko je povezan s nastankom udžbenika '''Structured Computer Organization''' američkog računalnog znanstvenika [[Andrewa S. Tanenbauma]]. Tijekom 1970‑ih i ranih 1980‑ih Tanenbaum je uočio da se studenti računalnih znanosti često susreću s velikim jazom između apstraktnih programskih koncepata i stvarnog funkcioniranja procesora na razini mikroinstrukcija. Kako bi premostio taj jaz, osmislio je jednostavan, ali potpuno funkcionalan model mikroprogramiranog procesora — MIC‑1.

=== Prvo izdanje===

Prvo izdanje knjige, objavljeno 1976., predstavilo je MIC‑1 kao temeljni obrazovni alat za razumijevanje mikroprogramiranja. U kasnijim izdanjima Tanenbaum je model dodatno usavršavao, ali je zadržao njegovu izvorno zamišljenu jednostavnost: jedinstvena sabirnica, mali skup registara, osnovni ALU i mikroprogramska upravljačka jedinica. Time je MIC‑1 postao idealan za demonstraciju kako se instrukcije višeg nivoa razlažu u mikrooperacije.

===MIC-2===

Kako je nastava arhitekture računala evoluirala, MIC‑1 je dobio i svoje proširenje — MIC‑2, model s dvostrukom sabirnicom koji omogućuje paralelniji tok podataka. Paralelno s time Tanenbaum je razvio i [[IJVM]], pojednostavljeni instrukcijski skup inspiriran [[Java Virtual Machine]]om, kako bi studenti mogli vidjeti kako se virtualne instrukcije prevode u mikroinstrukcije MIC‑1 procesora.

Tijekom 1990‑ih i 2000‑ih MIC‑1 je postao standardni dio sveučilišnih kolegija diljem svijeta. Brojni simulacijski alati, vizualizatori mikroinstrukcija i studentski projekti dodatno su učvrstili njegov status kao jednog od najuspješnijih didaktičkih modela u povijesti računalne arhitekture. Unatoč jednostavnosti, MIC‑1 i danas služi kao referentni primjer mikroprogramiranog procesora, posebno u kontekstu usporedbe s modernim [[RISC]] arhitekturama koje se oslanjaju na hardverski upravljane kontrolne jedinice.

==Opis==

MIC‑1 je jednostavan, mikroprogramirani procesor čija je glavna svrha didaktička: omogućiti studentima da prate kako se instrukcije višeg nivoa razlažu u mikrooperacije i kako se one izvršavaju nad internim registrima i sabirnicama.

==Arhitektura==
MIC‑1 se sastoji od nekoliko ključnih komponenti<ref>https://docs.racket-lang.org/mic1/index.html</ref>:

* [[Sabirnica]]] (bus) — jedinstvena interna sabirnica preko koje se prenose podaci između registara i ALU‑a.
* Registri — ukupno 16 x 16 bitnih registara uključuju PC, MAR, MDR, IR, H, 5 x registara s fiksnim vrijednostima te skup od 6 općih registara (A,B,C,D,E,F).
* ALU — jednostka za aritmetičko‑logičke operacije, s podrškom za osnovne operacije poput zbrajanja, oduzimanja i logičkih funkcija.
* Upravljačka jedinica — mikroprogramirana; mikroinstrukcije se čuvaju u kontrolnoj memoriji i određuju tok podataka i aktivaciju kontrolnih signala.
* Memorija — modelirana kao jednostavna RAM jedinica dostupna preko MAR/MDR sklopova.

==Mikroinstrukcije==
Svaka mikroinstrukcija MIC‑1 procesora sastoji se od:

* polja za odabir izvora podataka na sabirnici
* polja za odabir odredišnog registra
* ALU kontrolnih bitova
* kontrolnih signala za memoriju
* adrese sljedeće mikroinstrukcije (sekvenciranje)

Ovaj format omogućuje studentima da jasno vide kako se složene instrukcije strojnog jezika razlažu na niz mikrooperacija. Za mikroinstrukcije Tanenbaum je razvio posebni assemblerski jezik MAL, s kojim se mogao uređivati mikroprogram za MIC-1. U sebi je sadržavao sve osnovne narebe s kojim se moglo upravljati s mikrosekvencerom.<ref>https://docs.racket-lang.org/mic1/index.html#%28part._mal%29</ref>

{| class="wikitable sortable"
|+ '''Instrukcijski skup MIC‑1'''
! Mnemonic
! Encoding
! Instruction
! Semantics
|-
| LODD ‹Arg›
| 0000xxxxxxxxxxxx
| Load Direct
| AC := Mem[X]
|-
| STOD ‹Arg›
| 0001xxxxxxxxxxxx
| Store Direct
| Mem[X] := AC
|-
| ADDD ‹Arg›
| 0010xxxxxxxxxxxx
| Add Direct
| AC := AC + Mem[X]
|-
| SUBD ‹Arg›
| 0011xxxxxxxxxxxx
| Subtract Direct
| AC := AC - Mem[X]
|-
| JPOS ‹Arg›
| 0100xxxxxxxxxxxx
| Jump on non-negative
| If AC ≥ 0, PC := X
|-
| JZER ‹Arg›
| 0101xxxxxxxxxxxx
| Jump on zero
| If AC = 0, PC := X
|-
| JUMP ‹Arg›
| 0110xxxxxxxxxxxx
| Jump
| PC := X
|-
| LOCO ‹Arg›
| 0111xxxxxxxxxxxx
| Load Constant
| AC := X
|-
| LODL ‹Arg›
| 1000xxxxxxxxxxxx
| Load Local
| AC := Mem[SP + X]
|-
| STOL ‹Arg›
| 1001xxxxxxxxxxxx
| Store Local
| Mem[SP + X] := AC
|-
| ADDL ‹Arg›
| 1010xxxxxxxxxxxx
| Add Local
| AC := AC + Mem[SP + X]
|-
| SUBL ‹Arg›
| 1011xxxxxxxxxxxx
| Subtract Local
| AC := AC - Mem[SP + X]
|-
| JNEG ‹Arg›
| 1100xxxxxxxxxxxx
| Jump on negative
| If AC < 0, PC := X
|-
| JNZE ‹Arg›
| 1101xxxxxxxxxxxx
| Jump unless zero
| If AC ≠ 0, PC := X
|-
| CALL ‹Arg›
| 1110xxxxxxxxxxxx
| Call
| SP := SP - 1; Mem[SP] := PC; PC := X
|-
| PSHI
| 1111000000000000
| Push Indirect
| SP := SP - 1; Mem[SP] := Mem[AC]
|-
| POPI
| 1111001000000000
| Pop Indirect
| Mem[AC] := Mem[SP]; SP := SP + 1
|-
| PUSH
| 1111010000000000
| Push
| SP := SP - 1; Mem[SP] := AC
|-
| POP
| 1111011000000000
| Pop
| AC := Mem[SP]; SP := SP + 1
|-
| RETN
| 1111100000000000
| Return
| PC := Mem[SP]; SP := SP + 1
|-
| SWAP
| 1111101000000000
| Swap AC & SP
| AC :=: SP
|-
| INSP ‹Arg›
| 11111100yyyyyyyy
| Increment SP
| SP := SP + Y
|-
| DESP ‹Arg›
| 11111110yyyyyyyy
| Decrement SP
| SP := SP - Y
|-
| HALT
| 1111111100000000
| Halt
| Halt processor
|}

==Instrukcijski skup==
MIC‑1 se često koristi zajedno s jednostavnim modelom strojnog jezika nazvanim IJVM (Integer Java Virtual Machine). IJVM je podskup JVM‑a, prilagođen za obrazovne svrhe, a MIC‑1 služi kao njegova hardverska implementacija.

Instrukcije poput IADD, ILOAD, ISTORE, GOTO i INVOKEVIRTUAL demonstriraju kako se visokonivojske operacije prevode u mikroinstrukcije.

==Vanjske poveznice==

* [https://www.cs.oberlin.edu/~rms/mic1/ Simulator za MIC-1]
* [https://www.dmi.unict.it/barba/Architetture.html/SIMULATORS/emuIJVM/ Simulator MIC-1 napisano u jeziku Java]]

==Izvori==
{{izvori}}
[[Kategorija:Mikroprocesori]]

13. srpanj

2026-07-13T09:55:42Z

WikiSysop: Preusmjeravanje stranice na 13. srpnja

#PREUSMJERI [[13. srpnja]]

MIC-1

2026-07-12T06:41:04Z

WikiSysop: /* Povijest i razvoj */

Datoteka:IBM Electronic Data Processing Machine - GPN-2000-001881.jpg

2026-07-12T06:39:41Z

WikiSysop: {{Infoslika |Opis = Čovjek i žena koji rade na računalu IBM 704 u institutu NACA |Izvor = IBM |Datum = 21.03.1957 |Autor = IBM |Objašnjenje = IBM 704 }}

== Opis ==
{{Infoslika
|Opis = Čovjek i žena koji rade na računalu IBM 704 u institutu NACA
|Izvor = IBM
|Datum = 21.03.1957
|Autor = IBM
|Objašnjenje = IBM 704
}}
== Licencija ==
{{JD-predao}}

IBM 704

2026-07-12T06:36:11Z

WikiSysop: /* Periferni uređaji */

'''IBM 704''' ime je za računalo prve generacije koje je razvila tvrtka [[IBM]] i jedan je iz serije računala IBM 700. Ovo računalo se proizvodilo od 1954. do 1964. godine.<ref>https://www.ibm.com/history/700</ref>. Glavni arhitekti ovog računala bili su [[John Backus]] i [[Gene Amdahl]]. Novine ovog računala jesu memorija s magnetskom jezgrom i jedinica s pomičnim zarezom. Povijesna važnost ovog računala jest da je na njemu bio razvijen programski jezik [[FORTRAN]] i [[LISP]] te SAP asembler. Zbog inovativnih riješenja i dobre programske opreme ovo računalo je rabljeno je za stvaranje prvih sustava umjetne inteligencije, računalnog vida, računalne muzike, i sustava za robotiku.

== Povijest razvoja IBM 700 serije ==

IBM 700 serija bila je prva generacija komercijalnih znanstvenih računala koju je IBM razvio početkom 1950-ih. Serija je započela s modelom IBM 701 (1952.), poznatim kao „Defense Calculator“, koji je bio namijenjen vojnoj i zrakoplovnoj industriji.

* IBM 702 (1953.) bio je poslovno orijentiran sustav, dok je IBM 703 bio eksperimentalni model.
* IBM 704 je postao temelj za razvoj FORTRAN-a (1957.), prvog visokorazinskog programskog jezika.

Pravi tehnološki iskorak dogodio se s modelom '''IBM 704''' (1954.), prvim računalom koje je podržavalo:
* aritmetiku s pomičnim zarezom,
* indeksne registre,
* statusne indikatore,
* magnetsku jezgru kao primarnu memoriju.

Serija se nastavila s modelima IBM 709 (1958.) i IBM 7090 (1959.), koji su bili tranzistorski nasljednici i koristili se u NASA-i, NORAD-u i velikim znanstvenim centrima.

IBM 700 serija ostavila je dubok trag u povijesti računarstva, postavivši standarde arhitekture koji su se zadržali desetljećima.

== Arhitektura IBM 704 ==

[[Datoteka:IBM_Electronic_Data_Processing_Machine_-_GPN-2000-001881.jpg|desno|mini|IBM 704 u [[NACA]], preteča [[NASA]]e]]

IBM 704 bio je jedno od prvih komercijalnih računala koje je uvodilo napredne koncepte arhitekture, uključujući rad s pomičnim zarezom, indeksne registre i statusne indikatore. Sustav je bio dizajniran za znanstvene i tehničke izračune, što ga je činilo ključnim alatom u laboratorijima, sveučilištima i ranim zrakoplovnim projektima<ref>https://www.cs.virginia.edu/~robins/BU2/webman_BU_Jan_25_2012/brochure/images/manuals/IBM_704/IBM_704.html </ref>.

Kao računalo prve generacije, osnovna građevna jedinica bila je [[elektronska cijev]] koja je bila jako rasprostranjena elektronička komponenta iz kojeg se proizvodilo niz namjenskih i široko namjenskih proizvoda (radio, TV, pojačala). Zbog svoje veličine i karakteristika (zagrijavanje i niska pozdanost), IBM 704 je zahtjevao posebnu sobu s podignutim podom koje je služilo za provođenje kablova od jedinice do jedinice. Za hlađenje elektronskih cijevi bio je ugrađen veliki raslhadni uređaj koji je zauzimao puno prostora i trošilo je puno energije.

Iako je je tranzistor bio izumjen 1947. godine, masovna proizvodnja nije započela sve do listopada 1951. godine<ref>https://ethw.org/Milestones:Transistor_Manufacturing,_1951 </ref>. IBM kao mnoge druge tvrtke toga vremena nastavljali su s uporabom elektronskih cijevi za proizvodnju računala, jer su bila jako poznata na tržistu i još tome postojao je veliki broj proizvođača u to vrijeme. IBM poslje ove serije računala prelazi na tranzistorska računala.

=== Memorija ===

IBM 704 koristio je magnetsku jezgru kao primarnu memoriju, što je u to vrijeme predstavljalo veliki tehnološki napredak u odnosu na Williamsove cijevi korištene u IBM-u 701. Magnetska jezgra bila je brža, pouzdanija i omogućavala stabilno zadržavanje podataka bez potrebe za stalnim osvježavanjem.

{| class="wikitable"
|+ '''Memorijske karakteristike IBM 704'''
! Parametar
! Vrijednost
! Opis
|-
| Vrsta memorije
| Magnetska jezgra
| Stabilna, brza i pouzdana tehnologija za 1950-e.
|-
| Kapacitet
| 4096 riječi × 36 bita
| Ukupno 147 456 bitova (18 432 bajta).
|-
| Vrijeme pristupa
| ~12 μs
| Vrijeme potrebno za čitanje ili pisanje jedne riječi.
|-
| Format riječi
| 36-bitna riječ
| Koristi se za instrukcije, podatke i floating-point brojeve.
|-
| Floating-point format
| 8-bitni eksponent + 27-bitna mantisa
| Bez skrivenog bita; excess-128 eksponent.
|}

=== Periferni uređaji ===

IBM 704 podržavao je širok spektar perifernih uređaja, što ga je činilo pogodnim za znanstvene, tehničke i administrativne zadatke. Ulazno/izlazni sustav bio je temeljen na magnetskim vrpcama, kartičnim čitačima i pisačima, uz mogućnost prikaza podataka na CRT zaslonima.<ref>https://www.computer-history.info/Page4.dir/pages/IBM.704.dir/index.html</ref>

{| class="wikitable"
|+ '''Periferni uređaji IBM 704'''
! Uređaj
! Model
! Opis
|-
| Čitač kartica
| IBM 711
| Učitava programe i podatke s bušenih kartica.
|-
| Pisač
| IBM 716
| Ispisuje tekstualni izlaz; glavni uređaj za ljudsko čitanje rezultata.
|-
| Bušilica kartica
| IBM 721
| Zapisuje podatke na bušene kartice.
|-
| Magnetske vrpce
| IBM 727
| Glavni masovni spremnik; preko 5 milijuna znakova po vrpci.
|-
| Kontrolna jedinica vrpci
| IBM 753
| Upravljanje magnetskim vrpcama.
|-
| Magnetski bubanj
| IBM 733
| Dodatna memorija za brzi pristup.
|-
| Magnetska jezgra (RAM)
| IBM 737
| Primarna memorija sustava (4096 × 36-bitnih riječi).
|-
| CRT zaslon
| IBM 740
| 21-inčni vektorski prikaz s dugom fosfornom postojanošću; korišten za vizualizaciju podataka.
|}

=== Aritmetička jedinica (AC i MQ) ===
Aritmetička jedinica sastojala se od dva glavna 36-bitna registra:
* '''AC (Accumulator)''' – glavni registar za aritmetiku.
* '''MQ (Multiplier/Quotient)''' – registar za množenje i dijeljenje.

Ova dva registra zajedno su omogućavala učinkovite operacije nad velikim brojevima i pomičnim zarezom.

=== Indeksni registri (XR1, XR2, XR4) ===
IBM 704 je koristio tri indeksna registra:
* '''XR1'''
* '''XR2'''
* '''XR4'''

Indeksni registri omogućavali su modifikaciju adresa, implementaciju petlji i rad s velikim poljima podataka. Ovo je bio preteča modernog adresiranja u procesorima.

=== Senzorni indikatori (SI) ===
Sustav je imao 36 senzorskih indikatora koji su služili kao statusne zastavice:
* indikatori grešaka (overflow, divide check)
* indikatori stanja I/O uređaja
* korisnički definirani indikatori

Programi su mogli testirati i postavljati SI bitove, što je omogućavalo primitivne oblike upravljanja tokom programa.

=== Instrukcijski format ===
Instrukcije su bile 36-bitne, s poljima:
* opkod
* adresa
* indeksni modifikator
* bitovi za uvjetno grananje

Ovaj format omogućavao je fleksibilno adresiranje i kontrolu toka programa.

== Floating‑point implementacija ==

IBM 704 bio je prvo komercijalno računalo koje je imalo ugrađenu hardversku podršku za aritmetiku s pomičnim zarezom. Ovo je bio ključni tehnološki iskorak koji je omogućio razvoj FORTRAN-a i znanstvenih aplikacija koje su zahtijevale visoku numeričku preciznost.

Floating‑point brojevi u IBM 704 bili su pohranjeni u 36‑bitnim riječima, podijeljenima na dva glavna dijela:

* '''Mantisa''' – 27 bitova
* '''Eksponent''' – 8 bitova (excess‑128 format)
* '''Znak''' – 1 bit

=== Format floating‑point riječi ===

{| class="wikitable"
|+ '''Format floating‑point broja (IBM 704)'''
! Polje
! Duljina
! Opis
|-
| Znak mantise
| 1 bit
| Određuje pozitivan ili negativan broj.
|-
| Mantisa
| 27 bitova
| Normalizirana mantisa bez skrivenog bita.
|-
| Eksponent
| 8 bitova
| Excess‑128 format (stvarni eksponent = pohranjeni − 128).
|-
| Rezervirano
| 0 bitova
| Format je potpuno iskorišten; nema neiskorištenih bitova.
|}

=== Excess‑128 eksponent ===

Eksponent je pohranjen u obliku:

<syntaxhighlight lang="text">
stvarni_eksponent = pohranjeni_eksponent − 128
</syntaxhighlight>

Ovaj pristup omogućavao je jednostavnije usporedbe i normalizaciju brojeva.

=== Normalizacija ===

IBM 704 zahtijevao je da mantisa bude normalizirana tako da najviši bit mantise bude različit od nule.
To je omogućavalo maksimalnu preciznost pri izračunima.

=== Floating‑point operacije ===

Računalo je podržavalo sljedeće operacije nad floating‑point brojevima:

* zbrajanje (ADD)
* oduzimanje (SUB)
* množenje (MPY)
* dijeljenje (DIV)

Sve operacije koristile su aritmetičku jedinicu AC/MQ, pri čemu se rezultat normalizirao automatski.

=== Primjer floating‑point operacije u assembleru ===

<syntaxhighlight lang="asm">
CLA A / učitaj floating-point broj A
ADD B / zbroji ga s B
STO C / spremi rezultat u C
</syntaxhighlight>

=== Važnost floating‑point implementacije ===

Hardverska podrška za pomični zarez bila je ključna za:

* razvoj FORTRAN-a (1957.)
* balističke izračune
* aerodinamičke simulacije
* nuklearne proračune
* statističke modele
* rane znanstvene aplikacije NASA-e

IBM 704 je time postavio standard koji će kasnije preuzeti svi moderni procesori.

== Instrukcijski skup IBM 704 ==

{| class="wikitable"
|+ '''Glavne grupe instrukcija IBM 704'''
! Grupa
! Primjeri
! Opis
|-
| Aritmetičke instrukcije
| ADD, SUB, MPY, DIV
| Operacije nad AC i MQ registrima; podrška za cijele brojeve i pomični zarez.
|-
| Logičke instrukcije
| CLA, CLM, COM
| Čišćenje, komplementiranje i manipulacija bitovima.
|-
| Uvjetno grananje
| TRA, TMI, TPL, TZE
| Skokovi ovisno o sadržaju AC ili MQ.
|-
| Rad sa Sense Indicators
| TSI, SSI, RSI
| Testiranje, postavljanje i resetiranje statusnih bitova.
|-
| Indeksno adresiranje
| AXT, TXI
| Modifikacija adresa pomoću XR1, XR2, XR4.
|-
| Ulazno/izlazne instrukcije
| RDS, WRS, RWT
| Rad s magnetskom vrpcom, kartičnim čitačem i pisačem.
|-
| Kontrola toka programa
| HLT, NOP
| Zaustavljanje programa, prazna instrukcija.
|}

=== Opkodovi IBM 704 ===

{| class="wikitable sortable"
|+ '''Kompletan popis opkoda IBM 704'''
! Opkod
! Mnemonik
! Grupa
! Opis
|-
| 000
| NOP
| Kontrola
| Prazna instrukcija; ne radi ništa.
|-
| 001
| HLT
| Kontrola
| Zaustavlja izvršavanje programa.
|-
| 002
| TRA
| Grananje
| Bezuvjetni skok na adresu.
|-
| 003
| TRN
| Grananje
| Skok ako je AC negativan.
|-
| 004
| TMI
| Grananje
| Skok ako je AC manji od nule.
|-
| 005
| TPL
| Grananje
| Skok ako je AC veći od nule.
|-
| 006
| TZE
| Grananje
| Skok ako je AC jednak nuli.
|-
| 007
| TOV
| Grananje
| Skok ako je overflow zastavica postavljena.
|-
| 010
| ADD
| Aritmetika
| Zbrajanje sadržaja memorije s AC.
|-
| 011
| SUB
| Aritmetika
| Oduzimanje sadržaja memorije od AC.
|-
| 012
| MPY
| Aritmetika
| Množenje; rezultat ide u AC/MQ.
|-
| 013
| DIV
| Aritmetika
| Dijeljenje; količnik u MQ, ostatak u AC.
|-
| 014
| CLA
| Logičke
| Učitava vrijednost u AC.
|-
| 015
| CLM
| Logičke
| Učitava vrijednost u MQ.
|-
| 016
| COM
| Logičke
| Komplementira AC.
|-
| 020
| SHL
| Logičke
| Pomak ulijevo.
|-
| 021
| SHR
| Logičke
| Pomak udesno.
|-
| 030
| AXT
| Indeksiranje
| Učitava vrijednost u XR1, XR2 ili XR4.
|-
| 031
| TXI
| Indeksiranje
| Dodaje vrijednost indeksnom registru.
|-
| 040
| RDS
| I/O
| Čitanje s magnetske vrpce.
|-
| 041
| WRS
| I/O
| Pisanje na magnetsku vrpcu.
|-
| 042
| RWT
| I/O
| Čekanje na I/O operaciju.
|-
| 050
| TSI
| Sense Indicators
| Testira Sense Indicator n.
|-
| 051
| SSI
| Sense Indicators
| Postavlja Sense Indicator n.
|-
| 052
| RSI
| Sense Indicators
| Resetira Sense Indicator n.
|}

==Registri==


{| class="infobox" style="font-size:88%;width:34em;"
|+ Registri u računalu IBM 704
|-
|
{| style="font-size:88%;width:100%;"
|-
|colspan="15" | '''Podatkovni registri'''
|-
| style="width:10px; text-align:left" | S
| style="width:10px; text-align:left" | Q
| style="width:10px; text-align:left" | P
| style="width:10px; text-align:left" | 01
| style="width:10px; text-align:left" | 02
| style="width:10px; text-align:left" | 03
| style="width:75px; text-align:center"| ...
| style="width:10px; text-align:left" | 17
| style="width:10px; text-align:left" | 18
| style="width:10px; text-align:left" | 19
| style="width:10px; text-align:left" | 20
| style="width:10px; text-align:left" | 21
| style="width:40px; text-align:center"| ...
| style="width:10px; text-align:center"| 35
| style="width:auto; background:white; color:black" | ''(mjesto bit-a)''
|- style="background:silver;color:black"
| style="text-align:center;" colspan="14"| Akumulator
| style="background:white; color:black" | AC
|- style="background:silver;color:black"
| style="text-align:center;" colspan="1"| S
| style="text-align:center;background:white;" colspan="2" |  
| style="text-align:center;" colspan="11"| Množitelj/Količnik
| style="background:white; color:black" | MQ
|-
| style="width:10px; text-align:left" |
| style="width:10px; text-align:left" |
| style="width:10px; text-align:left" | 00
| style="width:10px; text-align:left" | 01
| style="width:10px; text-align:left" | 02
| style="width:10px; text-align:left" | 03
| style="width:75px; text-align:center"| ...
| style="width:10px; text-align:left" | 17
| style="width:10px; text-align:left" | 18
| style="width:10px; text-align:left" | 19
| style="width:10px; text-align:left" | 20
| style="width:10px; text-align:left" | 21
| style="width:40px; text-align:center"| ...
| style="width:10px; text-align:center"| 35
| style="width:auto; background:white; color:black" | ''(mjesto bit-a)''
|- style="background:silver;color:black"
| style="text-align:center;background:white;" colspan="2" |  
| style="text-align:center;" colspan="12"| Senzorni indikatori
| style="background:white; color:black" | SI
|-
|colspan="15" | '''Indeksni registri'''
|-
| style="width:10px; text-align:left" |
| style="width:10px; text-align:left" |
| style="width:10px; text-align:left" |
| style="width:10px; text-align:left" |
| style="width:10px; text-align:left" |
| style="width:10px; text-align:left" | 03
| style="width:75px; text-align:center"| ...
| style="width:10px; text-align:left" | 17
| style="width:10px; text-align:left" |
| style="width:10px; text-align:left" |
| style="width:10px; text-align:left" |
| style="width:10px; text-align:left" |
| style="width:40px; text-align:center"|
| style="width:10px; text-align:center"|
| style="width:auto; background:white; color:black" | ''(mjesto bit-a)''
|- style="background:silver;color:black"
| style="text-align:center;background:white;" colspan="5" |  
| style="text-align:center;" colspan="3"| Indeksni Registar 1
| style="text-align:center;background:white;" colspan="6" |  
| style="background:white; color:black" | XR1 (XRA)
|- style="background:silver;color:black"
| style="text-align:center;background:white;" colspan="5" |  
| style="text-align:center;" colspan="3"| Indeksni Registar 2
| style="text-align:center;background:white;" colspan="6" |  
| style="background:white; color:black" | XR2 (XRB)
|- style="background:silver;color:black"
| style="text-align:center;background:white;" colspan="5" |  
| style="text-align:center;" colspan="3"| Indeksni Registar 4
| style="text-align:center;background:white;" colspan="6" |  
| style="background:white; color:black" | XR4 (XRC)
|-
|colspan="14" | '''Brojač naredbi'''
|-
| style="width:10px; text-align:left" |
| style="width:10px; text-align:left" |
| style="width:10px; text-align:left" |
| style="width:10px; text-align:left" |
| style="width:10px; text-align:left" |
| style="width:10px; text-align:left" | 03
| style="width:75px; text-align:center"| ...
| style="width:10px; text-align:left" | 17
| style="width:10px; text-align:left" |
| style="width:10px; text-align:left" |
| style="width:10px; text-align:left" |
| style="width:10px; text-align:left" |
| style="width:40px; text-align:center"|
| style="width:10px; text-align:center"|
| style="width:auto; background:white; color:black" | ''(mjesto bit-a)''
|- style="background:silver;color:black"
| style="text-align:center;background:white;" colspan="5"|  
| style="text-align:center;" colspan="3"| Brojač Naredbi
| style="text-align:center;background:white;" colspan="6"|  
| style="background:white; color:black;"| IC
|}
|}

=== Senzorni indikatori ===

'''Senzorni indikatori''' - su posebni statusni bitovi u IBM 704 koj su se u praksi rabili za provjeru grešaka, grananje ovisno o stanju sustava, upravljanje perifernim jedinicama, te za signalizaciju posebnih događaja. Kroz njih programeri su mogli održavati stanje sustava, signalizirati određene uvjete tokom izvršavanje naredbi, čitanje i postavljanje naredbi i tako su služili za jednostane oblike upravljanja tokom programa.

{| class="wikitable"
|+ '''Sense Indicators (IBM 704)'''
! SI broj
! Naziv / funkcija
! Opis
|-
| 0
| Overflow flag
| Postavlja se pri prekoračenju rezultata u akumulatoru (AC) ili količniku (MQ).
|-
| 1
| Divide check
| Signalizira pogrešku pri dijeljenju, uključujući dijeljenje nulom.
|-
| 2
| I/O ready
| Uređaj spreman za prijenos podataka.
|-
| 3
| I/O complete
| Završetak operacije ulaza/izlaza.
|-
| 4
| Tape mark
| Očitana oznaka kraja bloka na magnetskoj vrpci.
|-
| 5
| Printer ready
| Pisač spreman za rad.
|-
| 6
| Card reader ready
| Čitač kartica spreman.
|-
| 7
| Card punch ready
| Bušilica kartica spremna.
|-
| 8–15
| Peripheral flags
| Razni signali perifernih uređaja (disk, vrpca, pisač).
|-
| 16–35
| User-defined flags
| Zastavice koje programer može slobodno koristiti za logiku grananja.
|}

==== Korištenje u IBM 704 assembleru ====

IBM 704 je imao posebne instrukcije za rad sa Sense Indicators:

; '''TSI n'''
: Testira Sense Indicator ''n''. Ako je postavljen, izvršavanje se nastavlja normalno; ako nije, preskače se sljedeća instrukcija.

<syntaxhighlight lang="asm">
TSI 3 / provjeri je li I/O complete
TRA DONE / ako je postavljen, skoči na DONE
</syntaxhighlight>

; '''SSI n'''
: Postavlja Sense Indicator ''n''.

; '''RSI n'''
: Resetira Sense Indicator ''n''.

<syntaxhighlight lang="asm">
TSI 1 / provjeri divide check
TRA ERROR / ako je SI1 = 1, idi na ERROR

SSI 20 / postavi korisnički indikator 20
RSI 3 / resetiraj I/O complete indikator
</syntaxhighlight>

==== Usporedba s modernim statusnim registrima ====

{| class="wikitable"
! IBM 704 Sense Indicators
! Moderni statusni registri (x86, ARM, RISC-V)
|-
| 36 jednobitnih zastavica
| 8–32 bitni statusni registri
|-
| Ručno postavljanje i brisanje
| Automatsko postavljanje od strane ALU
|-
| Koriste se za I/O signalizaciju
| I/O signalizacija preko interrupt kontrolera
|-
| Jednostavne logičke zastavice
| Zastavice za aritmetiku, usporedbe, prekide
|-
| Programer koristi dio SI kao "user flags"
| Moderni jezici koriste varijable, strukture, objekte
|-
| Grananje preko TSI instrukcije
| Grananje preko CMP/JMP, BEQ/BNE, BLT/BGT
|}

== Primjeri IBM 704 assembler koda ==

=== Zbrajanje dvaju brojeva ===
<syntaxhighlight lang="asm">
CLA A / učitaj A u AC
ADD B / dodaj B
STO C / spremi rezultat u C
</syntaxhighlight>

=== Provjera negativnog broja ===
<syntaxhighlight lang="asm">
CLA X / učitaj X
TMI NEG / ako je X < 0, idi na NEG
TRA DONE / inače nastavi
NEG STO Y / spremi negativnu vrijednost
DONE HLT
</syntaxhighlight>

=== Množenje i dijeljenje ===
<syntaxhighlight lang="asm">
CLA A
MPY B / AC*B → AC/MQ
DIV C / (AC/MQ) / C → MQ (količnik), AC (ostatak)
STO Q / spremi količnik
STO R / spremi ostatak
</syntaxhighlight>

=== Korištenje Sense Indicators ===
<syntaxhighlight lang="asm">
TSI 3 / provjeri I/O complete
TRA IO_OK / ako je SI3 = 1, idi na IO_OK
SSI 20 / postavi korisnički indikator 20
IO_OK HLT
</syntaxhighlight>

== Performanse IBM 704 ==

IBM 704 bio je jedno od najbržih znanstvenih računala svoje generacije. Njegova arhitektura s pomičnim zarezom, magnetskom jezgrom i specijaliziranim aritmetičkim registrima omogućavala je znatno bolje performanse u odnosu na prethodne modele IBM 701 i IBM 702. Sustav je bio optimiziran za matematičke operacije, simulacije, statističke izračune i obradu velikih numeričkih skupova podataka.

{| class="wikitable"
|+ '''Performanse računala IBM 704'''
! Parametar
! Vrijednost
! Opis
|-
| Brzina zbrajanja
| ~12 μs
| Vrijeme potrebno za izvršavanje jedne ADD instrukcije.
|-
| Brzina množenja
| ~20 μs
| Vrijeme za MPY instrukciju; rezultat ide u AC/MQ.
|-
| Brzina dijeljenja
| ~38 μs
| Vrijeme za DIV instrukciju; količnik u MQ, ostatak u AC.
|-
| Memorija
| 4096 riječi × 36 bita
| Magnetska jezgra; pristup ~12 μs.
|-
| Ciklus instrukcije
| ~12 μs
| Prosječno vrijeme za dohvat i izvršavanje jednostavne instrukcije.
|-
| Brzina I/O operacija
| 7200 kartica/min (čitač)
| Kartični čitač i bušilica bili su glavni ulazno/izlazni sustavi.
|-
| Magnetske vrpce
| 12 500 znakovnih blokova/s
| Ovisno o uređaju; korišteno za masovno spremanje podataka.
|-
| Preciznost pomičnog zareza
| 27-bitni eksponent + 8-bitna mantisa
| Omogućavalo znanstvene izračune velike preciznosti.
|}

== Pouzdanost ==

Iako je IBM 704 bio znatno pouzdaniji od svog prethodnika IBM 701, i dalje je bio stroj temeljen na vakuumskim cijevima, što je značilo relativno česte kvarove prema današnjim standardima. Prosječno vrijeme između kvarova iznosilo je oko 8 sati, što je ograničavalo veličinu programa koje je bilo moguće kompajlirati ili izvršavati bez prekida.

Prvi FORTRAN kompajleri morali su biti iznimno učinkoviti jer bi preduga kompilacija mogla biti prekinuta kvarom sustava. Unatoč tome, IBM 704 je bio dovoljno pouzdan da postane temelj za razvoj FORTRAN-a, LISP-a, ranih neuralnih mreža i brojnih znanstvenih projekata.

{| class="wikitable"
|+ '''Pouzdanost IBM 704'''
! Parametar
! Vrijednost
! Opis
|-
| MTBF (mean time between failure)
| ~8 sati
| Prosječno vrijeme rada prije kvara.
|-
| Usporedba s IBM 701
| ~30 minuta
| IBM 704 bio je znatno pouzdaniji od svog prethodnika.
|-
| Utjecaj na softver
| Ograničena veličina programa
| Kompilacije su morale biti kratke zbog mogućih kvarova.
|-
| Tehnologija
| Vakuumske cijevi
| Glavni uzrok kvarova i zagrijavanja sustava.
|}

== SAP asembler ==

SAP (''Symbolic Assembly Program'') bio je službeni asembler za IBM 704 i predstavljao je jedan od najranijih i najutjecajnijih asemblera u povijesti računarstva. Razvijen je unutar IBM-a sredinom 1950-ih kako bi programerima omogućio pisanje simboličkog koda umjesto ručnog unošenja numeričkih opkoda i adresa.

SAP je bio ključan za razvoj FORTRAN-a, LISP-a i mnogih ranih znanstvenih aplikacija, jer je omogućio jednostavnije pisanje, čitanje i održavanje programa na IBM 704.

=== Značajke SAP asemblera ===

SAP je imao nekoliko naprednih značajki za svoje vrijeme:

* '''Simboličke oznake''' – programeri su mogli koristiti imena umjesto numeričkih adresa.
* '''Automatsko izračunavanje adresa''' – asembler je sam određivao lokacije instrukcija.
* '''Podrška za indeksne registre''' – XR1, XR2 i XR4 mogli su se koristiti u adresiranju.
* '''Jednostavna sintaksa''' – instrukcije su bile kratke i čitljive.
* '''Integracija s FORTRAN-om''' – FORTRAN kompajler generirao je SAP kod.
* '''Podrška za floating‑point operacije''' – izravno korištenje AC/MQ jedinice.

SAP je bio jedan od prvih asemblera koji je omogućio relativno visok stupanj apstrakcije u odnosu na strojni kod.

=== Struktura SAP instrukcije ===

Instrukcije su se sastojale od:

* mnemonika (ADD, SUB, MPY, DIV, TRA…)
* adrese ili simbola
* opcionalnog indeksnog modifikatora
* komentara

Primjer strukture:

<syntaxhighlight lang="asm">
MNEMONIK ADRESA,XR / komentar
</syntaxhighlight>

=== Primjer SAP koda ===

Slijedi povijesno točan primjer SAP koda za IBM 704:

<syntaxhighlight lang="asm">
A DEC 5 / definiraj konstantu A
B DEC 7 / definiraj konstantu B
C BSS 1 / rezerviraj prostor za rezultat

CLA A / učitaj A u AC
ADD B / dodaj B
STO C / spremi rezultat u C
HLT / zaustavi program
</syntaxhighlight>

=== Korištenje indeksnih registara ===

SAP je omogućavao jednostavno korištenje XR1, XR2 i XR4:

<syntaxhighlight lang="asm">
LOOP CLA ARRAY,XR1 / učitaj element polja
ADD SUM / dodaj na sumu
STO SUM / spremi rezultat
TXI XR1,1 / povećaj indeks
TPL LOOP / ako je pozitivan, nastavi petlju
</syntaxhighlight>

Ovo je bio preteča modernih petlji u visokorazinskim jezicima.

=== SAP i FORTRAN ===

Prvi FORTRAN kompajler generirao je SAP kod koji se zatim prevodio u strojni kod IBM 704.
Zbog toga je SAP bio ključan za:

* optimizaciju FORTRAN programa,
* implementaciju DO petlji,
* rad s poljima i matricama,
* floating‑point operacije,
* kontrolu toka programa.

=== SAP i LISP ===

Prva implementacija LISP-a (1958.) bila je napisana upravo u SAP asembleru.
SAP je omogućio:

* manipulaciju cons‑struktura,
* implementaciju CAR i CDR operacija,
* rekurziju,
* dinamičko upravljanje memorijom.

Bez SAP-a, LISP ne bi mogao biti implementiran na IBM 704.

=== Povijesni značaj SAP-a ===

SAP je bio jedan od najvažnijih asemblera 1950-ih i 1960-ih.
Njegov utjecaj vidljiv je u:

* razvoju FORTRAN-a,
* nastanku LISP-a,
* ranim AI projektima,
* znanstvenim simulacijama,
* razvoju modernih asemblera i kompajlera.

SAP je postavio temelje za simboličko programiranje i bio je ključni alat u zlatnom dobu ranog računarstva.

== Uloga IBM‑704 u razvoju LISP-a ==

IBM 704 imao je ključnu ulogu u nastanku programskog jezika LISP, jednog od najvažnijih jezika u povijesti računarstva. LISP je 1958. godine razvio John McCarthy na MIT-u, a upravo je IBM 704 bio prvo računalo na kojem je LISP implementiran i izvršavan.<ref>http://jmc.stanford.edu/articles/lisp/lisp.pdf </ref>

Razvoj LISP-a bio je izravno povezan s arhitekturom IBM 704, posebno s njegovim:
* 36-bitnim riječima,
* aritmetičkom jedinicom AC/MQ,
* indeksnim registrima,
* mogućnošću manipulacije adresama,
* podrškom za uvjetno grananje,
* te fleksibilnim instrukcijskim formatom.

=== Zašto je IBM 704 bio pogodan za LISP ===

IBM 704 imao je nekoliko arhitekturnih značajki koje su se pokazale idealnima za implementaciju LISP-a:

* '''36-bitne riječi''' omogućavale su učinkovito predstavljanje parova (cons cells).
* '''Indeksni registri''' olakšavali su rad s listama i rekurzivnim strukturama.
* '''Instrukcije grananja''' (TRA, TMI, TPL, TZE) omogućavale su jednostavnu implementaciju rekurzije.
* '''Magnetska jezgra''' bila je dovoljno brza za dinamičke strukture podataka.
* '''Podrška za floating-point''' olakšala je rad s matematičkim funkcijama.

McCarthy je iskoristio ove mogućnosti kako bi implementirao osnovne LISP konstrukte: CONS, CAR, CDR, rekurziju, lambda‑izraze i funkcije višeg reda.

=== Prva implementacija LISP-a ===

Prva verzija LISP-a bila je napisana u SAP asembleru za IBM 704.
Ova implementacija uključivala je:

* interpreter,
* evaluator,
* upravljanje memorijom,
* implementaciju cons‑struktura,
* osnovne matematičke funkcije,
* te mehanizme za rekurziju i funkcije višeg reda.

LISP je na IBM 704 radio kao interpretirani jezik, a programi su se izvršavali izravno nad strukturom lista u memoriji.

.

=== Primjer ranog LISP izraza (povijesni kontekst) ===

Iako se LISP nije zapisivao u assembleru, njegovi izrazi su se prevodili u SAP kod za IBM 704.
Primjer jednostavne LISP funkcije:

<syntaxhighlight lang="lisp">
(define (square x)
(* x x))
</syntaxhighlight>

Ovaj izraz bi se na IBM 704 interno pretvorio u operacije nad cons‑struktura i pozive aritmetičkih instrukcija MPY i ADD.

== Uloga IBM‑704 u razvoju FORTRAN-a ==

IBM 704 imao je presudnu ulogu u nastanku FORTRAN-a (Formula Translation), prvog široko korištenog visokorazinskog programskog jezika. FORTRAN je razvijen 1957. godine u IBM-u pod vodstvom Johna Backusa, a IBM 704 bio je prvo računalo na kojem je FORTRAN implementiran, kompajliran i izvršavan.

Arhitektura IBM 704 izravno je oblikovala dizajn FORTRAN-a. Njegova podrška za aritmetiku s pomičnim zarezom, indeksne registre, statusne indikatore i 36-bitne riječi omogućila je stvaranje jezika koji je bio optimiziran za znanstvene i tehničke izračune.

=== Zašto je IBM 704 bio ključan za FORTRAN ===

IBM 704 posjedovao je nekoliko arhitekturnih značajki koje su bile presudne za razvoj FORTRAN-a:

* '''Hardverska floating‑point jedinica''' – omogućila je izravnu podršku za matematičke operacije.
* '''Aritmetički registri AC i MQ''' – olakšali su implement

== Uloga IBM‑704 u razvoju ranih neuralnih mreža ==

IBM 704 imao je važnu ulogu u razvoju najranijih modela umjetnih neuronskih mreža tijekom kasnih 1950-ih i ranih 1960-ih. Iako su ti modeli bili daleko jednostavniji od današnjih dubokih mreža, IBM 704 je bio jedno od rijetkih računala koje je imalo dovoljno memorije, brzine i aritmetičkih mogućnosti da može izvoditi simulacije neuronskih mreža u praksi.

Rani pioniri umjetne inteligencije, uključujući Franka Rosenblatta, Herberta Simona, Allena Newella i istraživače s MIT-a i Cornell Aeronautical Laboratory, koristili su IBM 704 za implementaciju i testiranje prvih algoritama koji su simulirali neuronsko učenje.

=== IBM 704 i perceptron ===

Najvažniji doprinos IBM 704 razvoju neuralnih mreža bio je u implementaciji i simulaciji **Rosenblattovog perceptrona**, prvog formalnog modela neuronske mreže koji je mogao učiti iz podataka.<ref>https://as.cornell.edu/news/professors-perceptron-paved-way-ai-60-years-too-soon</ref>

IBM 704 omogućio je:

* izračun težina perceptrona,
* simulaciju učenja kroz iteracije,
* rad s matricama i vektorima,
* evaluaciju linearnih klasifikatora,
* testiranje različitih skupova podataka.

Iako je perceptron kasnije imao i hardversku implementaciju (Mark I Perceptron), IBM 704 bio je ključan za **prve softverske simulacije** koje su potvrdile da se neuronske mreže mogu trenirati računalno.

=== Zašto je IBM 704 bio pogodan za neuralne mreže ===

IBM 704 imao je nekoliko arhitekturnih značajki koje su bile iznimno korisne za rane AI eksperimente:

* '''Floating‑point jedinica''' – omogućila je precizne izračune težina i aktivacijskih funkcija.
* '''Aritmetički registri AC/MQ''' – ubrzali su operacije nad vektorima.
* '''Indeksni registri''' – olakšali su rad s matricama i iteracijama.
* '''Magnetska jezgra''' – bila je dovoljno brza za ponavljajuće izračune.
* '''Instrukcije grananja''' – omogućile su implementaciju algoritama učenja.

Zbog toga je IBM 704 bio jedno od prvih računala koje je moglo izvoditi **iterativne algoritme učenja**, temeljne za neuralne mreže.

=== Rani eksperimenti umjetne inteligencije ===

Na IBM 704 provodili su se rani eksperimenti koji su uključivali:

* simulaciju perceptrona,
* klasifikaciju jednostavnih vizualnih uzoraka,
* prepoznavanje znakova,
* rane oblike strojne percepcije,
* istraživanje linearnih i nelinearnih funkcija aktivacije.

Ovi eksperimenti bili su temelj za kasniji razvoj:

* višeslojnih perceptrona,
* backpropagation algoritma,
* dubokog učenja,
* računalnog vida.

=== Primjer jednostavne perceptronske iteracije (povijesni kontekst) ===

Sljedeći pseudokod prikazuje kako je perceptron bio implementiran na IBM 704:

<syntaxhighlight lang="asm">
CLA W1 / učitaj težinu
MPY X1 / pomnoži s ulazom
ADD SUM / dodaj na akumuliranu sumu
STO SUM / spremi novu vrijednost

... ponavljati za sve ulaze ...

CLA SUM
TMI UPDATE / ako je pogreška negativna, ažuriraj težine
TPL UPDATE / ako je pogreška pozitivna, također ažuriraj

UPDATE:
ADD ERROR / korekcija težine
STO W1
</syntaxhighlight>

Ovo je bio jedan od prvih primjera **računalnog učenja** u povijesti.

== Uloga IBM‑704 u ranoj robotici ==

IBM 704 imao je važnu ulogu u razvoju najranijih oblika robotike i automatizacije tijekom kasnih 1950-ih i ranih 1960-ih. Iako se u to vrijeme pojam „robotika“ tek počeo pojavljivati u znanstvenoj literaturi, IBM 704 bio je jedno od prvih računala koje je moglo upravljati mehaničkim sustavima, analizirati senzorske podatke i izvoditi algoritme koji su predstavljali preteču modernog upravljanja robotima.

Rani robotski sustavi bili su primitivni u odnosu na današnje, ali IBM 704 je omogućio:

* upravljanje aktuatorima i elektromehaničkim uređajima,
* obradu ulaznih signala iz senzora,
* simulaciju kretanja i kontrolnih petlji,
* rane eksperimente u automatskom upravljanju,
* integraciju s vizualnim sustavima (CRT prikaz IBM 740).

=== Rani eksperimenti automatizacije ===

IBM 704 korišten je u laboratorijima i istraživačkim centrima za:

* upravljanje robotskim manipulatorima,
* simulaciju kinematike i dinamike,
* upravljanje servo‑motorima,
* automatizaciju industrijskih procesa,
* rane oblike povratne sprege (feedback control).

Ovi sustavi nisu bili roboti u modernom smislu, ali su predstavljali ključne korake prema:

* numeričkom upravljanju strojevima (NC machines),
* automatskim manipulatorima,
* sustavima za automatsko pozicioniranje,
* ranim oblicima cybernetike.

=== IBM 704 i cybernetika ===

IBM 704 bio je često korišten u istraživanjima inspiriranim radom Norberta Wienera, osnivača cybernetike.
Sustav je omogućavao:

* simulaciju povratne sprege,
* analizu stabilnosti sustava,
* implementaciju kontrolnih algoritama,
* rane oblike adaptivnog upravljanja.

Ovo je bilo ključno za razvoj robotskih sustava koji se mogu prilagođavati promjenama u okruženju.

=== Vizualni sustavi i IBM 740 ===

IBM 704 se mogao povezati s CRT zaslonom IBM 740, koji je omogućavao:

* prikaz vektorskih grafika,
* vizualizaciju putanja kretanja,
* prikaz senzorskih podataka,
* rane eksperimente u računalnom vidu.

Iako primitivni, ovi sustavi bili su preteča kasnijih robotskih vizualnih sustava.

=== Primjer jednostavne kontrolne petlje (povijesni kontekst) ===

Sljedeći SAP kod prikazuje kako je IBM 704 mogao implementirati jednostavnu kontrolnu petlju za upravljanje aktuatorom:

<syntaxhighlight lang="asm">
READSENSOR RDS SENS / očitaj senzor
CLA SENS / učitaj vrijednost
SUB TARGET / usporedi s ciljem
TPL INCREASE / ako je pozitivno, povećaj izlaz
TMI DECREASE / ako je negativno, smanji izlaz

INCREASE ADD STEP / povećaj upravljački signal
STO ACTUATOR
TRA LOOP

DECREASE SUB STEP / smanji upravljački signal
STO ACTUATOR
TRA LOOP

LOOP TRA READSENSOR / ponovi petlju
</syntaxhighlight>

Ovo je bio jedan od prvih primjera računalno upravljanih mehaničkih sustava.

== Uloga IBM‑704 u ranom računalnom vidu ==

IBM 704 imao je važnu ulogu u najranijim eksperimentima računalnog vida tijekom kasnih 1950-ih i ranih 1960-ih. Iako se računalni vid kao disciplina tek počeo formirati, IBM 704 bio je jedno od rijetkih računala koje je imalo dovoljno memorije, aritmetičke snage i mogućnosti prikaza da može obrađivati jednostavne vizualne podatke.

Rani eksperimenti računalnog vida bili su usko povezani s istraživanjima umjetne inteligencije, perceptrona i robotike, a IBM 704 služio je kao platforma za:

* prepoznavanje jednostavnih uzoraka,
* klasifikaciju vizualnih znakova,
* obradu digitaliziranih slika niske rezolucije,
* vizualizaciju podataka na CRT zaslonu IBM 740,
* rane eksperimente u strojnoj percepciji.

=== IBM 704 i CRT zaslon IBM 740 ===

IBM 704 se mogao povezati s vektorskim CRT zaslonom IBM 740, koji je omogućavao:

* prikaz linija, oblika i grafičkih uzoraka,
* vizualizaciju rezultata algoritama,
* prikaz putanja kretanja u robotskim sustavima,
* rane oblike grafičke analize.

Iako primitivni, ovi sustavi bili su preteča kasnijih grafičkih terminala i vizualnih procesora.

=== Rani eksperimenti prepoznavanja uzoraka ===

Na IBM 704 provodili su se rani eksperimenti koji su uključivali:

* prepoznavanje slova i brojeva,
* klasifikaciju jednostavnih geometrijskih oblika,
* analizu kontrasta i rubova,
* rane oblike segmentacije slike.

Podaci su se obično unosili preko:

* digitaliziranih kartica,
* ručno kodiranih matrica piksela,
* senzorskih uređaja povezanih s robotima.

=== Veza s perceptronom i neuralnim mrežama ===

Rosenblattov perceptron, koji je IBM 704 koristio za simulacije učenja, bio je izravno primijenjen na rane zadatke računalnog vida:

* klasifikacija vizualnih uzoraka,
* prepoznavanje znakova,
* jednostavni modeli prepoznavanja oblika.

IBM 704 omogućio je iterativno treniranje perceptrona nad vizualnim podacima, što je bio jedan od prvih primjera **računalnog učenja iz slike**.

=== Primjer jednostavne vizualne analize (povijesni kontekst) ===

Sljedeći SAP kod prikazuje kako je IBM 704 mogao analizirati jednostavnu matricu piksela:

<syntaxhighlight lang="asm">
CLA PIXEL / učitaj vrijednost piksela
SUB THRESH / usporedi s pragom
TPL BRIGHT / ako je veće od praga → svijetli piksel
TMI DARK / ako je manje → tamni piksel

BRIGHT STO OUT1
TRA NEXT

DARK STO OUT0
NEXT TRA LOOP
</syntaxhighlight>

Ovo je bio jedan od prvih primitivnih algoritama za binarnu segmentaciju slike.

== Uloga IBM‑704 u razvoju rane računalne glazbe ==

IBM 704 imao je iznimno važnu ulogu u povijesti računalne glazbe. Bio je prvo računalo koje je ikada generiralo glazbu sintetički, koristeći digitalne algoritme za stvaranje zvuka. Ovaj povijesni događaj zbio se 1957. godine na Bell Labsu, kada su Max Mathews i njegov tim razvili program '''MUSIC I''' – prvi računalni sustav za digitalnu sintezu zvuka.<ref>https://ccrma.stanford.edu/radiobaton/</ref>

IBM 704 je time postao temelj cijelog područja računalne glazbe, digitalne sinteze, elektroničke glazbe i kasnije MIDI tehnologije.

=== MUSIC I – prvi računalni glazbeni program ===

Max Mathews je 1957. na IBM 704 napisao program '''MUSIC I''', koji je:

* generirao digitalne valne oblike,
* sintetizirao tonove i melodije,
* omogućio kontrolu frekvencije, amplitude i trajanja,
* stvarao zvuk numeričkim izračunima, a ne analognom elektronikom.

Ovo je bio prvi put u povijesti da je glazba nastala isključivo računalnim izračunom.

Kasnije verzije (MUSIC II, III, IV, V) postale su temelj modernih glazbenih sintesajzera i digitalnih audio sustava.

=== Zašto je IBM 704 bio pogodan za glazbenu sintezu ===

IBM 704 imao je nekoliko ključnih značajki koje su omogućile digitalnu sintezu zvuka:

* '''Floating‑point jedinica''' – omogućila precizne izračune valnih oblika.
* '''Brza magnetska jezgra''' – omogućila generiranje uzoraka u stvarnom vremenu (za to doba).
* '''Aritmetička jedinica AC/MQ''' – ubrzala izračune sinusnih i drugih funkcija.
* '''Instrukcijski skup optimiziran za matematičke operacije''' – savršen za DSP (digital signal processing).
* '''Mogućnost generiranja velikih nizova podataka''' – potrebnih za audio uzorke.

IBM 704 je tako postao prvo računalo koje je moglo generirati digitalni zvuk dovoljno brzo da se može rekonstruirati na analognom pretvaraču.

=== Prva računalno generirana pjesma ===

Prvi glazbeni komad generiran na IBM 704 bio je jednostavan ton i kratka melodijska sekvenca.
Kasnije su generirani:

* jednostavni glazbeni motivi,
* kratke melodije,
* eksperimentalni zvukovi,
* rani oblici elektroničke glazbe.

Ovi eksperimenti bili su preteča:

* digitalnih sintesajzera,
* računalne glazbene kompozicije,
* algoritamske glazbe,
* elektroničke glazbe 1960-ih i 1970-ih.

=== Primjer generiranja tona (povijesni kontekst) ===

Sljedeći SAP kod ilustrira kako je IBM 704 mogao generirati digitalni uzorak sinusnog vala:

<syntaxhighlight lang="asm">
CLA FREQ / učitaj frekvenciju
MPY TIME / pomnoži s vremenom
CALL SIN / pozovi sinusnu funkciju
STO SAMPLE / spremi uzorak
</syntaxhighlight>

Ovaj uzorak bi se zatim slao na digitalno‑analogni pretvarač.

=== Utjecaj na glazbu i tehnologiju ===

IBM 704 je imao ogroman utjecaj na razvoj glazbene tehnologije:

* postavio je temelje digitalne sinteze,
* omogućio razvoj računalne kompozicije,
* inspirirao elektroničku glazbu,
* doveo do nastanka glazbenih jezika (MUSIC V, Csound),
* utjecao na razvoj MIDI standarda,
* otvorio put modernim DAW sustavima (Ableton, Logic, Pro Tools).

Bez IBM 704, digitalna glazba bi se pojavila mnogo kasnije – ili u potpuno drugačijem obliku.

==Programska podrška==

* [https://github.com/rhobbie/Sim704 Simulator IBM 704]
* [https://sky-visions.com/ibm/704/ Arhiva programa za IBM 704]
* [https://www.piercefuller.com/library/share.html Druga arhiva programa za IBM 704]
* [https://bitsavers.org/pdf/ibm/704/24-6661-2_704_Manual_1955.pdf Operacijski priručnik za IBM 704]

==Izvori==
{{izvori}}

[[Kategorija:IBM]]

IBM 704

2026-07-12T06:33:26Z

WikiSysop: /* Arhitektura IBM 704 */

'''IBM 704''' ime je za računalo prve generacije koje je razvila tvrtka [[IBM]] i jedan je iz serije računala IBM 700. Ovo računalo se proizvodilo od 1954. do 1964. godine.<ref>https://www.ibm.com/history/700</ref>. Glavni arhitekti ovog računala bili su [[John Backus]] i [[Gene Amdahl]]. Novine ovog računala jesu memorija s magnetskom jezgrom i jedinica s pomičnim zarezom. Povijesna važnost ovog računala jest da je na njemu bio razvijen programski jezik [[FORTRAN]] i [[LISP]] te SAP asembler. Zbog inovativnih riješenja i dobre programske opreme ovo računalo je rabljeno je za stvaranje prvih sustava umjetne inteligencije, računalnog vida, računalne muzike, i sustava za robotiku.

== Povijest razvoja IBM 700 serije ==

IBM 700 serija bila je prva generacija komercijalnih znanstvenih računala koju je IBM razvio početkom 1950-ih. Serija je započela s modelom IBM 701 (1952.), poznatim kao „Defense Calculator“, koji je bio namijenjen vojnoj i zrakoplovnoj industriji.

* IBM 702 (1953.) bio je poslovno orijentiran sustav, dok je IBM 703 bio eksperimentalni model.
* IBM 704 je postao temelj za razvoj FORTRAN-a (1957.), prvog visokorazinskog programskog jezika.

Pravi tehnološki iskorak dogodio se s modelom '''IBM 704''' (1954.), prvim računalom koje je podržavalo:
* aritmetiku s pomičnim zarezom,
* indeksne registre,
* statusne indikatore,
* magnetsku jezgru kao primarnu memoriju.

Serija se nastavila s modelima IBM 709 (1958.) i IBM 7090 (1959.), koji su bili tranzistorski nasljednici i koristili se u NASA-i, NORAD-u i velikim znanstvenim centrima.

IBM 700 serija ostavila je dubok trag u povijesti računarstva, postavivši standarde arhitekture koji su se zadržali desetljećima.

== Arhitektura IBM 704 ==

[[Datoteka:IBM_Electronic_Data_Processing_Machine_-_GPN-2000-001881.jpg|desno|mini|IBM 704 u [[NACA]], preteča [[NASA]]e]]

IBM 704 bio je jedno od prvih komercijalnih računala koje je uvodilo napredne koncepte arhitekture, uključujući rad s pomičnim zarezom, indeksne registre i statusne indikatore. Sustav je bio dizajniran za znanstvene i tehničke izračune, što ga je činilo ključnim alatom u laboratorijima, sveučilištima i ranim zrakoplovnim projektima<ref>https://www.cs.virginia.edu/~robins/BU2/webman_BU_Jan_25_2012/brochure/images/manuals/IBM_704/IBM_704.html </ref>.

Kao računalo prve generacije, osnovna građevna jedinica bila je [[elektronska cijev]] koja je bila jako rasprostranjena elektronička komponenta iz kojeg se proizvodilo niz namjenskih i široko namjenskih proizvoda (radio, TV, pojačala). Zbog svoje veličine i karakteristika (zagrijavanje i niska pozdanost), IBM 704 je zahtjevao posebnu sobu s podignutim podom koje je služilo za provođenje kablova od jedinice do jedinice. Za hlađenje elektronskih cijevi bio je ugrađen veliki raslhadni uređaj koji je zauzimao puno prostora i trošilo je puno energije.

Iako je je tranzistor bio izumjen 1947. godine, masovna proizvodnja nije započela sve do listopada 1951. godine<ref>https://ethw.org/Milestones:Transistor_Manufacturing,_1951 </ref>. IBM kao mnoge druge tvrtke toga vremena nastavljali su s uporabom elektronskih cijevi za proizvodnju računala, jer su bila jako poznata na tržistu i još tome postojao je veliki broj proizvođača u to vrijeme. IBM poslje ove serije računala prelazi na tranzistorska računala.

=== Memorija ===

IBM 704 koristio je magnetsku jezgru kao primarnu memoriju, što je u to vrijeme predstavljalo veliki tehnološki napredak u odnosu na Williamsove cijevi korištene u IBM-u 701. Magnetska jezgra bila je brža, pouzdanija i omogućavala stabilno zadržavanje podataka bez potrebe za stalnim osvježavanjem.

{| class="wikitable"
|+ '''Memorijske karakteristike IBM 704'''
! Parametar
! Vrijednost
! Opis
|-
| Vrsta memorije
| Magnetska jezgra
| Stabilna, brza i pouzdana tehnologija za 1950-e.
|-
| Kapacitet
| 4096 riječi × 36 bita
| Ukupno 147 456 bitova (18 432 bajta).
|-
| Vrijeme pristupa
| ~12 μs
| Vrijeme potrebno za čitanje ili pisanje jedne riječi.
|-
| Format riječi
| 36-bitna riječ
| Koristi se za instrukcije, podatke i floating-point brojeve.
|-
| Floating-point format
| 8-bitni eksponent + 27-bitna mantisa
| Bez skrivenog bita; excess-128 eksponent.
|}

=== Periferni uređaji ===

IBM 704 podržavao je širok spektar perifernih uređaja, što ga je činilo pogodnim za znanstvene, tehničke i administrativne zadatke. Ulazno/izlazni sustav bio je temeljen na magnetskim vrpcama, kartičnim čitačima i pisačima, uz mogućnost prikaza podataka na CRT zaslonima.

{| class="wikitable"
|+ '''Periferni uređaji IBM 704'''
! Uređaj
! Model
! Opis
|-
| Čitač kartica
| IBM 711
| Učitava programe i podatke s bušenih kartica.
|-
| Pisač
| IBM 716
| Ispisuje tekstualni izlaz; glavni uređaj za ljudsko čitanje rezultata.
|-
| Bušilica kartica
| IBM 721
| Zapisuje podatke na bušene kartice.
|-
| Magnetske vrpce
| IBM 727
| Glavni masovni spremnik; preko 5 milijuna znakova po vrpci.
|-
| Kontrolna jedinica vrpci
| IBM 753
| Upravljanje magnetskim vrpcama.
|-
| Magnetski bubanj
| IBM 733
| Dodatna memorija za brzi pristup.
|-
| Magnetska jezgra (RAM)
| IBM 737
| Primarna memorija sustava (4096 × 36-bitnih riječi).
|-
| CRT zaslon
| IBM 740
| 21-inčni vektorski prikaz s dugom fosfornom postojanošću; korišten za vizualizaciju podataka.
|}

=== Aritmetička jedinica (AC i MQ) ===
Aritmetička jedinica sastojala se od dva glavna 36-bitna registra:
* '''AC (Accumulator)''' – glavni registar za aritmetiku.
* '''MQ (Multiplier/Quotient)''' – registar za množenje i dijeljenje.

Ova dva registra zajedno su omogućavala učinkovite operacije nad velikim brojevima i pomičnim zarezom.

=== Indeksni registri (XR1, XR2, XR4) ===
IBM 704 je koristio tri indeksna registra:
* '''XR1'''
* '''XR2'''
* '''XR4'''

Indeksni registri omogućavali su modifikaciju adresa, implementaciju petlji i rad s velikim poljima podataka. Ovo je bio preteča modernog adresiranja u procesorima.

=== Senzorni indikatori (SI) ===
Sustav je imao 36 senzorskih indikatora koji su služili kao statusne zastavice:
* indikatori grešaka (overflow, divide check)
* indikatori stanja I/O uređaja
* korisnički definirani indikatori

Programi su mogli testirati i postavljati SI bitove, što je omogućavalo primitivne oblike upravljanja tokom programa.

=== Instrukcijski format ===
Instrukcije su bile 36-bitne, s poljima:
* opkod
* adresa
* indeksni modifikator
* bitovi za uvjetno grananje

Ovaj format omogućavao je fleksibilno adresiranje i kontrolu toka programa.

== Floating‑point implementacija ==

IBM 704 bio je prvo komercijalno računalo koje je imalo ugrađenu hardversku podršku za aritmetiku s pomičnim zarezom. Ovo je bio ključni tehnološki iskorak koji je omogućio razvoj FORTRAN-a i znanstvenih aplikacija koje su zahtijevale visoku numeričku preciznost.

Floating‑point brojevi u IBM 704 bili su pohranjeni u 36‑bitnim riječima, podijeljenima na dva glavna dijela:

* '''Mantisa''' – 27 bitova
* '''Eksponent''' – 8 bitova (excess‑128 format)
* '''Znak''' – 1 bit

=== Format floating‑point riječi ===

{| class="wikitable"
|+ '''Format floating‑point broja (IBM 704)'''
! Polje
! Duljina
! Opis
|-
| Znak mantise
| 1 bit
| Određuje pozitivan ili negativan broj.
|-
| Mantisa
| 27 bitova
| Normalizirana mantisa bez skrivenog bita.
|-
| Eksponent
| 8 bitova
| Excess‑128 format (stvarni eksponent = pohranjeni − 128).
|-
| Rezervirano
| 0 bitova
| Format je potpuno iskorišten; nema neiskorištenih bitova.
|}

=== Excess‑128 eksponent ===

Eksponent je pohranjen u obliku:

<syntaxhighlight lang="text">
stvarni_eksponent = pohranjeni_eksponent − 128
</syntaxhighlight>

Ovaj pristup omogućavao je jednostavnije usporedbe i normalizaciju brojeva.

=== Normalizacija ===

IBM 704 zahtijevao je da mantisa bude normalizirana tako da najviši bit mantise bude različit od nule.
To je omogućavalo maksimalnu preciznost pri izračunima.

=== Floating‑point operacije ===

Računalo je podržavalo sljedeće operacije nad floating‑point brojevima:

* zbrajanje (ADD)
* oduzimanje (SUB)
* množenje (MPY)
* dijeljenje (DIV)

Sve operacije koristile su aritmetičku jedinicu AC/MQ, pri čemu se rezultat normalizirao automatski.

=== Primjer floating‑point operacije u assembleru ===

<syntaxhighlight lang="asm">
CLA A / učitaj floating-point broj A
ADD B / zbroji ga s B
STO C / spremi rezultat u C
</syntaxhighlight>

=== Važnost floating‑point implementacije ===

Hardverska podrška za pomični zarez bila je ključna za:

* razvoj FORTRAN-a (1957.)
* balističke izračune
* aerodinamičke simulacije
* nuklearne proračune
* statističke modele
* rane znanstvene aplikacije NASA-e

IBM 704 je time postavio standard koji će kasnije preuzeti svi moderni procesori.

== Instrukcijski skup IBM 704 ==

{| class="wikitable"
|+ '''Glavne grupe instrukcija IBM 704'''
! Grupa
! Primjeri
! Opis
|-
| Aritmetičke instrukcije
| ADD, SUB, MPY, DIV
| Operacije nad AC i MQ registrima; podrška za cijele brojeve i pomični zarez.
|-
| Logičke instrukcije
| CLA, CLM, COM
| Čišćenje, komplementiranje i manipulacija bitovima.
|-
| Uvjetno grananje
| TRA, TMI, TPL, TZE
| Skokovi ovisno o sadržaju AC ili MQ.
|-
| Rad sa Sense Indicators
| TSI, SSI, RSI
| Testiranje, postavljanje i resetiranje statusnih bitova.
|-
| Indeksno adresiranje
| AXT, TXI
| Modifikacija adresa pomoću XR1, XR2, XR4.
|-
| Ulazno/izlazne instrukcije
| RDS, WRS, RWT
| Rad s magnetskom vrpcom, kartičnim čitačem i pisačem.
|-
| Kontrola toka programa
| HLT, NOP
| Zaustavljanje programa, prazna instrukcija.
|}

=== Opkodovi IBM 704 ===

{| class="wikitable sortable"
|+ '''Kompletan popis opkoda IBM 704'''
! Opkod
! Mnemonik
! Grupa
! Opis
|-
| 000
| NOP
| Kontrola
| Prazna instrukcija; ne radi ništa.
|-
| 001
| HLT
| Kontrola
| Zaustavlja izvršavanje programa.
|-
| 002
| TRA
| Grananje
| Bezuvjetni skok na adresu.
|-
| 003
| TRN
| Grananje
| Skok ako je AC negativan.
|-
| 004
| TMI
| Grananje
| Skok ako je AC manji od nule.
|-
| 005
| TPL
| Grananje
| Skok ako je AC veći od nule.
|-
| 006
| TZE
| Grananje
| Skok ako je AC jednak nuli.
|-
| 007
| TOV
| Grananje
| Skok ako je overflow zastavica postavljena.
|-
| 010
| ADD
| Aritmetika
| Zbrajanje sadržaja memorije s AC.
|-
| 011
| SUB
| Aritmetika
| Oduzimanje sadržaja memorije od AC.
|-
| 012
| MPY
| Aritmetika
| Množenje; rezultat ide u AC/MQ.
|-
| 013
| DIV
| Aritmetika
| Dijeljenje; količnik u MQ, ostatak u AC.
|-
| 014
| CLA
| Logičke
| Učitava vrijednost u AC.
|-
| 015
| CLM
| Logičke
| Učitava vrijednost u MQ.
|-
| 016
| COM
| Logičke
| Komplementira AC.
|-
| 020
| SHL
| Logičke
| Pomak ulijevo.
|-
| 021
| SHR
| Logičke
| Pomak udesno.
|-
| 030
| AXT
| Indeksiranje
| Učitava vrijednost u XR1, XR2 ili XR4.
|-
| 031
| TXI
| Indeksiranje
| Dodaje vrijednost indeksnom registru.
|-
| 040
| RDS
| I/O
| Čitanje s magnetske vrpce.
|-
| 041
| WRS
| I/O
| Pisanje na magnetsku vrpcu.
|-
| 042
| RWT
| I/O
| Čekanje na I/O operaciju.
|-
| 050
| TSI
| Sense Indicators
| Testira Sense Indicator n.
|-
| 051
| SSI
| Sense Indicators
| Postavlja Sense Indicator n.
|-
| 052
| RSI
| Sense Indicators
| Resetira Sense Indicator n.
|}

==Registri==


{| class="infobox" style="font-size:88%;width:34em;"
|+ Registri u računalu IBM 704
|-
|
{| style="font-size:88%;width:100%;"
|-
|colspan="15" | '''Podatkovni registri'''
|-
| style="width:10px; text-align:left" | S
| style="width:10px; text-align:left" | Q
| style="width:10px; text-align:left" | P
| style="width:10px; text-align:left" | 01
| style="width:10px; text-align:left" | 02
| style="width:10px; text-align:left" | 03
| style="width:75px; text-align:center"| ...
| style="width:10px; text-align:left" | 17
| style="width:10px; text-align:left" | 18
| style="width:10px; text-align:left" | 19
| style="width:10px; text-align:left" | 20
| style="width:10px; text-align:left" | 21
| style="width:40px; text-align:center"| ...
| style="width:10px; text-align:center"| 35
| style="width:auto; background:white; color:black" | ''(mjesto bit-a)''
|- style="background:silver;color:black"
| style="text-align:center;" colspan="14"| Akumulator
| style="background:white; color:black" | AC
|- style="background:silver;color:black"
| style="text-align:center;" colspan="1"| S
| style="text-align:center;background:white;" colspan="2" |  
| style="text-align:center;" colspan="11"| Množitelj/Količnik
| style="background:white; color:black" | MQ
|-
| style="width:10px; text-align:left" |
| style="width:10px; text-align:left" |
| style="width:10px; text-align:left" | 00
| style="width:10px; text-align:left" | 01
| style="width:10px; text-align:left" | 02
| style="width:10px; text-align:left" | 03
| style="width:75px; text-align:center"| ...
| style="width:10px; text-align:left" | 17
| style="width:10px; text-align:left" | 18
| style="width:10px; text-align:left" | 19
| style="width:10px; text-align:left" | 20
| style="width:10px; text-align:left" | 21
| style="width:40px; text-align:center"| ...
| style="width:10px; text-align:center"| 35
| style="width:auto; background:white; color:black" | ''(mjesto bit-a)''
|- style="background:silver;color:black"
| style="text-align:center;background:white;" colspan="2" |  
| style="text-align:center;" colspan="12"| Senzorni indikatori
| style="background:white; color:black" | SI
|-
|colspan="15" | '''Indeksni registri'''
|-
| style="width:10px; text-align:left" |
| style="width:10px; text-align:left" |
| style="width:10px; text-align:left" |
| style="width:10px; text-align:left" |
| style="width:10px; text-align:left" |
| style="width:10px; text-align:left" | 03
| style="width:75px; text-align:center"| ...
| style="width:10px; text-align:left" | 17
| style="width:10px; text-align:left" |
| style="width:10px; text-align:left" |
| style="width:10px; text-align:left" |
| style="width:10px; text-align:left" |
| style="width:40px; text-align:center"|
| style="width:10px; text-align:center"|
| style="width:auto; background:white; color:black" | ''(mjesto bit-a)''
|- style="background:silver;color:black"
| style="text-align:center;background:white;" colspan="5" |  
| style="text-align:center;" colspan="3"| Indeksni Registar 1
| style="text-align:center;background:white;" colspan="6" |  
| style="background:white; color:black" | XR1 (XRA)
|- style="background:silver;color:black"
| style="text-align:center;background:white;" colspan="5" |  
| style="text-align:center;" colspan="3"| Indeksni Registar 2
| style="text-align:center;background:white;" colspan="6" |  
| style="background:white; color:black" | XR2 (XRB)
|- style="background:silver;color:black"
| style="text-align:center;background:white;" colspan="5" |  
| style="text-align:center;" colspan="3"| Indeksni Registar 4
| style="text-align:center;background:white;" colspan="6" |  
| style="background:white; color:black" | XR4 (XRC)
|-
|colspan="14" | '''Brojač naredbi'''
|-
| style="width:10px; text-align:left" |
| style="width:10px; text-align:left" |
| style="width:10px; text-align:left" |
| style="width:10px; text-align:left" |
| style="width:10px; text-align:left" |
| style="width:10px; text-align:left" | 03
| style="width:75px; text-align:center"| ...
| style="width:10px; text-align:left" | 17
| style="width:10px; text-align:left" |
| style="width:10px; text-align:left" |
| style="width:10px; text-align:left" |
| style="width:10px; text-align:left" |
| style="width:40px; text-align:center"|
| style="width:10px; text-align:center"|
| style="width:auto; background:white; color:black" | ''(mjesto bit-a)''
|- style="background:silver;color:black"
| style="text-align:center;background:white;" colspan="5"|  
| style="text-align:center;" colspan="3"| Brojač Naredbi
| style="text-align:center;background:white;" colspan="6"|  
| style="background:white; color:black;"| IC
|}
|}

=== Senzorni indikatori ===

'''Senzorni indikatori''' - su posebni statusni bitovi u IBM 704 koj su se u praksi rabili za provjeru grešaka, grananje ovisno o stanju sustava, upravljanje perifernim jedinicama, te za signalizaciju posebnih događaja. Kroz njih programeri su mogli održavati stanje sustava, signalizirati određene uvjete tokom izvršavanje naredbi, čitanje i postavljanje naredbi i tako su služili za jednostane oblike upravljanja tokom programa.

{| class="wikitable"
|+ '''Sense Indicators (IBM 704)'''
! SI broj
! Naziv / funkcija
! Opis
|-
| 0
| Overflow flag
| Postavlja se pri prekoračenju rezultata u akumulatoru (AC) ili količniku (MQ).
|-
| 1
| Divide check
| Signalizira pogrešku pri dijeljenju, uključujući dijeljenje nulom.
|-
| 2
| I/O ready
| Uređaj spreman za prijenos podataka.
|-
| 3
| I/O complete
| Završetak operacije ulaza/izlaza.
|-
| 4
| Tape mark
| Očitana oznaka kraja bloka na magnetskoj vrpci.
|-
| 5
| Printer ready
| Pisač spreman za rad.
|-
| 6
| Card reader ready
| Čitač kartica spreman.
|-
| 7
| Card punch ready
| Bušilica kartica spremna.
|-
| 8–15
| Peripheral flags
| Razni signali perifernih uređaja (disk, vrpca, pisač).
|-
| 16–35
| User-defined flags
| Zastavice koje programer može slobodno koristiti za logiku grananja.
|}

==== Korištenje u IBM 704 assembleru ====

IBM 704 je imao posebne instrukcije za rad sa Sense Indicators:

; '''TSI n'''
: Testira Sense Indicator ''n''. Ako je postavljen, izvršavanje se nastavlja normalno; ako nije, preskače se sljedeća instrukcija.

<syntaxhighlight lang="asm">
TSI 3 / provjeri je li I/O complete
TRA DONE / ako je postavljen, skoči na DONE
</syntaxhighlight>

; '''SSI n'''
: Postavlja Sense Indicator ''n''.

; '''RSI n'''
: Resetira Sense Indicator ''n''.

<syntaxhighlight lang="asm">
TSI 1 / provjeri divide check
TRA ERROR / ako je SI1 = 1, idi na ERROR

SSI 20 / postavi korisnički indikator 20
RSI 3 / resetiraj I/O complete indikator
</syntaxhighlight>

==== Usporedba s modernim statusnim registrima ====

{| class="wikitable"
! IBM 704 Sense Indicators
! Moderni statusni registri (x86, ARM, RISC-V)
|-
| 36 jednobitnih zastavica
| 8–32 bitni statusni registri
|-
| Ručno postavljanje i brisanje
| Automatsko postavljanje od strane ALU
|-
| Koriste se za I/O signalizaciju
| I/O signalizacija preko interrupt kontrolera
|-
| Jednostavne logičke zastavice
| Zastavice za aritmetiku, usporedbe, prekide
|-
| Programer koristi dio SI kao "user flags"
| Moderni jezici koriste varijable, strukture, objekte
|-
| Grananje preko TSI instrukcije
| Grananje preko CMP/JMP, BEQ/BNE, BLT/BGT
|}

== Primjeri IBM 704 assembler koda ==

=== Zbrajanje dvaju brojeva ===
<syntaxhighlight lang="asm">
CLA A / učitaj A u AC
ADD B / dodaj B
STO C / spremi rezultat u C
</syntaxhighlight>

=== Provjera negativnog broja ===
<syntaxhighlight lang="asm">
CLA X / učitaj X
TMI NEG / ako je X < 0, idi na NEG
TRA DONE / inače nastavi
NEG STO Y / spremi negativnu vrijednost
DONE HLT
</syntaxhighlight>

=== Množenje i dijeljenje ===
<syntaxhighlight lang="asm">
CLA A
MPY B / AC*B → AC/MQ
DIV C / (AC/MQ) / C → MQ (količnik), AC (ostatak)
STO Q / spremi količnik
STO R / spremi ostatak
</syntaxhighlight>

=== Korištenje Sense Indicators ===
<syntaxhighlight lang="asm">
TSI 3 / provjeri I/O complete
TRA IO_OK / ako je SI3 = 1, idi na IO_OK
SSI 20 / postavi korisnički indikator 20
IO_OK HLT
</syntaxhighlight>

== Performanse IBM 704 ==

IBM 704 bio je jedno od najbržih znanstvenih računala svoje generacije. Njegova arhitektura s pomičnim zarezom, magnetskom jezgrom i specijaliziranim aritmetičkim registrima omogućavala je znatno bolje performanse u odnosu na prethodne modele IBM 701 i IBM 702. Sustav je bio optimiziran za matematičke operacije, simulacije, statističke izračune i obradu velikih numeričkih skupova podataka.

{| class="wikitable"
|+ '''Performanse računala IBM 704'''
! Parametar
! Vrijednost
! Opis
|-
| Brzina zbrajanja
| ~12 μs
| Vrijeme potrebno za izvršavanje jedne ADD instrukcije.
|-
| Brzina množenja
| ~20 μs
| Vrijeme za MPY instrukciju; rezultat ide u AC/MQ.
|-
| Brzina dijeljenja
| ~38 μs
| Vrijeme za DIV instrukciju; količnik u MQ, ostatak u AC.
|-
| Memorija
| 4096 riječi × 36 bita
| Magnetska jezgra; pristup ~12 μs.
|-
| Ciklus instrukcije
| ~12 μs
| Prosječno vrijeme za dohvat i izvršavanje jednostavne instrukcije.
|-
| Brzina I/O operacija
| 7200 kartica/min (čitač)
| Kartični čitač i bušilica bili su glavni ulazno/izlazni sustavi.
|-
| Magnetske vrpce
| 12 500 znakovnih blokova/s
| Ovisno o uređaju; korišteno za masovno spremanje podataka.
|-
| Preciznost pomičnog zareza
| 27-bitni eksponent + 8-bitna mantisa
| Omogućavalo znanstvene izračune velike preciznosti.
|}

== Pouzdanost ==

Iako je IBM 704 bio znatno pouzdaniji od svog prethodnika IBM 701, i dalje je bio stroj temeljen na vakuumskim cijevima, što je značilo relativno česte kvarove prema današnjim standardima. Prosječno vrijeme između kvarova iznosilo je oko 8 sati, što je ograničavalo veličinu programa koje je bilo moguće kompajlirati ili izvršavati bez prekida.

Prvi FORTRAN kompajleri morali su biti iznimno učinkoviti jer bi preduga kompilacija mogla biti prekinuta kvarom sustava. Unatoč tome, IBM 704 je bio dovoljno pouzdan da postane temelj za razvoj FORTRAN-a, LISP-a, ranih neuralnih mreža i brojnih znanstvenih projekata.

{| class="wikitable"
|+ '''Pouzdanost IBM 704'''
! Parametar
! Vrijednost
! Opis
|-
| MTBF (mean time between failure)
| ~8 sati
| Prosječno vrijeme rada prije kvara.
|-
| Usporedba s IBM 701
| ~30 minuta
| IBM 704 bio je znatno pouzdaniji od svog prethodnika.
|-
| Utjecaj na softver
| Ograničena veličina programa
| Kompilacije su morale biti kratke zbog mogućih kvarova.
|-
| Tehnologija
| Vakuumske cijevi
| Glavni uzrok kvarova i zagrijavanja sustava.
|}

== SAP asembler ==

SAP (''Symbolic Assembly Program'') bio je službeni asembler za IBM 704 i predstavljao je jedan od najranijih i najutjecajnijih asemblera u povijesti računarstva. Razvijen je unutar IBM-a sredinom 1950-ih kako bi programerima omogućio pisanje simboličkog koda umjesto ručnog unošenja numeričkih opkoda i adresa.

SAP je bio ključan za razvoj FORTRAN-a, LISP-a i mnogih ranih znanstvenih aplikacija, jer je omogućio jednostavnije pisanje, čitanje i održavanje programa na IBM 704.

=== Značajke SAP asemblera ===

SAP je imao nekoliko naprednih značajki za svoje vrijeme:

* '''Simboličke oznake''' – programeri su mogli koristiti imena umjesto numeričkih adresa.
* '''Automatsko izračunavanje adresa''' – asembler je sam određivao lokacije instrukcija.
* '''Podrška za indeksne registre''' – XR1, XR2 i XR4 mogli su se koristiti u adresiranju.
* '''Jednostavna sintaksa''' – instrukcije su bile kratke i čitljive.
* '''Integracija s FORTRAN-om''' – FORTRAN kompajler generirao je SAP kod.
* '''Podrška za floating‑point operacije''' – izravno korištenje AC/MQ jedinice.

SAP je bio jedan od prvih asemblera koji je omogućio relativno visok stupanj apstrakcije u odnosu na strojni kod.

=== Struktura SAP instrukcije ===

Instrukcije su se sastojale od:

* mnemonika (ADD, SUB, MPY, DIV, TRA…)
* adrese ili simbola
* opcionalnog indeksnog modifikatora
* komentara

Primjer strukture:

<syntaxhighlight lang="asm">
MNEMONIK ADRESA,XR / komentar
</syntaxhighlight>

=== Primjer SAP koda ===

Slijedi povijesno točan primjer SAP koda za IBM 704:

<syntaxhighlight lang="asm">
A DEC 5 / definiraj konstantu A
B DEC 7 / definiraj konstantu B
C BSS 1 / rezerviraj prostor za rezultat

CLA A / učitaj A u AC
ADD B / dodaj B
STO C / spremi rezultat u C
HLT / zaustavi program
</syntaxhighlight>

=== Korištenje indeksnih registara ===

SAP je omogućavao jednostavno korištenje XR1, XR2 i XR4:

<syntaxhighlight lang="asm">
LOOP CLA ARRAY,XR1 / učitaj element polja
ADD SUM / dodaj na sumu
STO SUM / spremi rezultat
TXI XR1,1 / povećaj indeks
TPL LOOP / ako je pozitivan, nastavi petlju
</syntaxhighlight>

Ovo je bio preteča modernih petlji u visokorazinskim jezicima.

=== SAP i FORTRAN ===

Prvi FORTRAN kompajler generirao je SAP kod koji se zatim prevodio u strojni kod IBM 704.
Zbog toga je SAP bio ključan za:

* optimizaciju FORTRAN programa,
* implementaciju DO petlji,
* rad s poljima i matricama,
* floating‑point operacije,
* kontrolu toka programa.

=== SAP i LISP ===

Prva implementacija LISP-a (1958.) bila je napisana upravo u SAP asembleru.
SAP je omogućio:

* manipulaciju cons‑struktura,
* implementaciju CAR i CDR operacija,
* rekurziju,
* dinamičko upravljanje memorijom.

Bez SAP-a, LISP ne bi mogao biti implementiran na IBM 704.

=== Povijesni značaj SAP-a ===

SAP je bio jedan od najvažnijih asemblera 1950-ih i 1960-ih.
Njegov utjecaj vidljiv je u:

* razvoju FORTRAN-a,
* nastanku LISP-a,
* ranim AI projektima,
* znanstvenim simulacijama,
* razvoju modernih asemblera i kompajlera.

SAP je postavio temelje za simboličko programiranje i bio je ključni alat u zlatnom dobu ranog računarstva.

== Uloga IBM‑704 u razvoju LISP-a ==

IBM 704 imao je ključnu ulogu u nastanku programskog jezika LISP, jednog od najvažnijih jezika u povijesti računarstva. LISP je 1958. godine razvio John McCarthy na MIT-u, a upravo je IBM 704 bio prvo računalo na kojem je LISP implementiran i izvršavan.<ref>http://jmc.stanford.edu/articles/lisp/lisp.pdf </ref>

Razvoj LISP-a bio je izravno povezan s arhitekturom IBM 704, posebno s njegovim:
* 36-bitnim riječima,
* aritmetičkom jedinicom AC/MQ,
* indeksnim registrima,
* mogućnošću manipulacije adresama,
* podrškom za uvjetno grananje,
* te fleksibilnim instrukcijskim formatom.

=== Zašto je IBM 704 bio pogodan za LISP ===

IBM 704 imao je nekoliko arhitekturnih značajki koje su se pokazale idealnima za implementaciju LISP-a:

* '''36-bitne riječi''' omogućavale su učinkovito predstavljanje parova (cons cells).
* '''Indeksni registri''' olakšavali su rad s listama i rekurzivnim strukturama.
* '''Instrukcije grananja''' (TRA, TMI, TPL, TZE) omogućavale su jednostavnu implementaciju rekurzije.
* '''Magnetska jezgra''' bila je dovoljno brza za dinamičke strukture podataka.
* '''Podrška za floating-point''' olakšala je rad s matematičkim funkcijama.

McCarthy je iskoristio ove mogućnosti kako bi implementirao osnovne LISP konstrukte: CONS, CAR, CDR, rekurziju, lambda‑izraze i funkcije višeg reda.

=== Prva implementacija LISP-a ===

Prva verzija LISP-a bila je napisana u SAP asembleru za IBM 704.
Ova implementacija uključivala je:

* interpreter,
* evaluator,
* upravljanje memorijom,
* implementaciju cons‑struktura,
* osnovne matematičke funkcije,
* te mehanizme za rekurziju i funkcije višeg reda.

LISP je na IBM 704 radio kao interpretirani jezik, a programi su se izvršavali izravno nad strukturom lista u memoriji.

.

=== Primjer ranog LISP izraza (povijesni kontekst) ===

Iako se LISP nije zapisivao u assembleru, njegovi izrazi su se prevodili u SAP kod za IBM 704.
Primjer jednostavne LISP funkcije:

<syntaxhighlight lang="lisp">
(define (square x)
(* x x))
</syntaxhighlight>

Ovaj izraz bi se na IBM 704 interno pretvorio u operacije nad cons‑struktura i pozive aritmetičkih instrukcija MPY i ADD.

== Uloga IBM‑704 u razvoju FORTRAN-a ==

IBM 704 imao je presudnu ulogu u nastanku FORTRAN-a (Formula Translation), prvog široko korištenog visokorazinskog programskog jezika. FORTRAN je razvijen 1957. godine u IBM-u pod vodstvom Johna Backusa, a IBM 704 bio je prvo računalo na kojem je FORTRAN implementiran, kompajliran i izvršavan.

Arhitektura IBM 704 izravno je oblikovala dizajn FORTRAN-a. Njegova podrška za aritmetiku s pomičnim zarezom, indeksne registre, statusne indikatore i 36-bitne riječi omogućila je stvaranje jezika koji je bio optimiziran za znanstvene i tehničke izračune.

=== Zašto je IBM 704 bio ključan za FORTRAN ===

IBM 704 posjedovao je nekoliko arhitekturnih značajki koje su bile presudne za razvoj FORTRAN-a:

* '''Hardverska floating‑point jedinica''' – omogućila je izravnu podršku za matematičke operacije.
* '''Aritmetički registri AC i MQ''' – olakšali su implement

== Uloga IBM‑704 u razvoju ranih neuralnih mreža ==

IBM 704 imao je važnu ulogu u razvoju najranijih modela umjetnih neuronskih mreža tijekom kasnih 1950-ih i ranih 1960-ih. Iako su ti modeli bili daleko jednostavniji od današnjih dubokih mreža, IBM 704 je bio jedno od rijetkih računala koje je imalo dovoljno memorije, brzine i aritmetičkih mogućnosti da može izvoditi simulacije neuronskih mreža u praksi.

Rani pioniri umjetne inteligencije, uključujući Franka Rosenblatta, Herberta Simona, Allena Newella i istraživače s MIT-a i Cornell Aeronautical Laboratory, koristili su IBM 704 za implementaciju i testiranje prvih algoritama koji su simulirali neuronsko učenje.

=== IBM 704 i perceptron ===

Najvažniji doprinos IBM 704 razvoju neuralnih mreža bio je u implementaciji i simulaciji **Rosenblattovog perceptrona**, prvog formalnog modela neuronske mreže koji je mogao učiti iz podataka.<ref>https://as.cornell.edu/news/professors-perceptron-paved-way-ai-60-years-too-soon</ref>

IBM 704 omogućio je:

* izračun težina perceptrona,
* simulaciju učenja kroz iteracije,
* rad s matricama i vektorima,
* evaluaciju linearnih klasifikatora,
* testiranje različitih skupova podataka.

Iako je perceptron kasnije imao i hardversku implementaciju (Mark I Perceptron), IBM 704 bio je ključan za **prve softverske simulacije** koje su potvrdile da se neuronske mreže mogu trenirati računalno.

=== Zašto je IBM 704 bio pogodan za neuralne mreže ===

IBM 704 imao je nekoliko arhitekturnih značajki koje su bile iznimno korisne za rane AI eksperimente:

* '''Floating‑point jedinica''' – omogućila je precizne izračune težina i aktivacijskih funkcija.
* '''Aritmetički registri AC/MQ''' – ubrzali su operacije nad vektorima.
* '''Indeksni registri''' – olakšali su rad s matricama i iteracijama.
* '''Magnetska jezgra''' – bila je dovoljno brza za ponavljajuće izračune.
* '''Instrukcije grananja''' – omogućile su implementaciju algoritama učenja.

Zbog toga je IBM 704 bio jedno od prvih računala koje je moglo izvoditi **iterativne algoritme učenja**, temeljne za neuralne mreže.

=== Rani eksperimenti umjetne inteligencije ===

Na IBM 704 provodili su se rani eksperimenti koji su uključivali:

* simulaciju perceptrona,
* klasifikaciju jednostavnih vizualnih uzoraka,
* prepoznavanje znakova,
* rane oblike strojne percepcije,
* istraživanje linearnih i nelinearnih funkcija aktivacije.

Ovi eksperimenti bili su temelj za kasniji razvoj:

* višeslojnih perceptrona,
* backpropagation algoritma,
* dubokog učenja,
* računalnog vida.

=== Primjer jednostavne perceptronske iteracije (povijesni kontekst) ===

Sljedeći pseudokod prikazuje kako je perceptron bio implementiran na IBM 704:

<syntaxhighlight lang="asm">
CLA W1 / učitaj težinu
MPY X1 / pomnoži s ulazom
ADD SUM / dodaj na akumuliranu sumu
STO SUM / spremi novu vrijednost

... ponavljati za sve ulaze ...

CLA SUM
TMI UPDATE / ako je pogreška negativna, ažuriraj težine
TPL UPDATE / ako je pogreška pozitivna, također ažuriraj

UPDATE:
ADD ERROR / korekcija težine
STO W1
</syntaxhighlight>

Ovo je bio jedan od prvih primjera **računalnog učenja** u povijesti.

== Uloga IBM‑704 u ranoj robotici ==

IBM 704 imao je važnu ulogu u razvoju najranijih oblika robotike i automatizacije tijekom kasnih 1950-ih i ranih 1960-ih. Iako se u to vrijeme pojam „robotika“ tek počeo pojavljivati u znanstvenoj literaturi, IBM 704 bio je jedno od prvih računala koje je moglo upravljati mehaničkim sustavima, analizirati senzorske podatke i izvoditi algoritme koji su predstavljali preteču modernog upravljanja robotima.

Rani robotski sustavi bili su primitivni u odnosu na današnje, ali IBM 704 je omogućio:

* upravljanje aktuatorima i elektromehaničkim uređajima,
* obradu ulaznih signala iz senzora,
* simulaciju kretanja i kontrolnih petlji,
* rane eksperimente u automatskom upravljanju,
* integraciju s vizualnim sustavima (CRT prikaz IBM 740).

=== Rani eksperimenti automatizacije ===

IBM 704 korišten je u laboratorijima i istraživačkim centrima za:

* upravljanje robotskim manipulatorima,
* simulaciju kinematike i dinamike,
* upravljanje servo‑motorima,
* automatizaciju industrijskih procesa,
* rane oblike povratne sprege (feedback control).

Ovi sustavi nisu bili roboti u modernom smislu, ali su predstavljali ključne korake prema:

* numeričkom upravljanju strojevima (NC machines),
* automatskim manipulatorima,
* sustavima za automatsko pozicioniranje,
* ranim oblicima cybernetike.

=== IBM 704 i cybernetika ===

IBM 704 bio je često korišten u istraživanjima inspiriranim radom Norberta Wienera, osnivača cybernetike.
Sustav je omogućavao:

* simulaciju povratne sprege,
* analizu stabilnosti sustava,
* implementaciju kontrolnih algoritama,
* rane oblike adaptivnog upravljanja.

Ovo je bilo ključno za razvoj robotskih sustava koji se mogu prilagođavati promjenama u okruženju.

=== Vizualni sustavi i IBM 740 ===

IBM 704 se mogao povezati s CRT zaslonom IBM 740, koji je omogućavao:

* prikaz vektorskih grafika,
* vizualizaciju putanja kretanja,
* prikaz senzorskih podataka,
* rane eksperimente u računalnom vidu.

Iako primitivni, ovi sustavi bili su preteča kasnijih robotskih vizualnih sustava.

=== Primjer jednostavne kontrolne petlje (povijesni kontekst) ===

Sljedeći SAP kod prikazuje kako je IBM 704 mogao implementirati jednostavnu kontrolnu petlju za upravljanje aktuatorom:

<syntaxhighlight lang="asm">
READSENSOR RDS SENS / očitaj senzor
CLA SENS / učitaj vrijednost
SUB TARGET / usporedi s ciljem
TPL INCREASE / ako je pozitivno, povećaj izlaz
TMI DECREASE / ako je negativno, smanji izlaz

INCREASE ADD STEP / povećaj upravljački signal
STO ACTUATOR
TRA LOOP

DECREASE SUB STEP / smanji upravljački signal
STO ACTUATOR
TRA LOOP

LOOP TRA READSENSOR / ponovi petlju
</syntaxhighlight>

Ovo je bio jedan od prvih primjera računalno upravljanih mehaničkih sustava.

== Uloga IBM‑704 u ranom računalnom vidu ==

IBM 704 imao je važnu ulogu u najranijim eksperimentima računalnog vida tijekom kasnih 1950-ih i ranih 1960-ih. Iako se računalni vid kao disciplina tek počeo formirati, IBM 704 bio je jedno od rijetkih računala koje je imalo dovoljno memorije, aritmetičke snage i mogućnosti prikaza da može obrađivati jednostavne vizualne podatke.

Rani eksperimenti računalnog vida bili su usko povezani s istraživanjima umjetne inteligencije, perceptrona i robotike, a IBM 704 služio je kao platforma za:

* prepoznavanje jednostavnih uzoraka,
* klasifikaciju vizualnih znakova,
* obradu digitaliziranih slika niske rezolucije,
* vizualizaciju podataka na CRT zaslonu IBM 740,
* rane eksperimente u strojnoj percepciji.

=== IBM 704 i CRT zaslon IBM 740 ===

IBM 704 se mogao povezati s vektorskim CRT zaslonom IBM 740, koji je omogućavao:

* prikaz linija, oblika i grafičkih uzoraka,
* vizualizaciju rezultata algoritama,
* prikaz putanja kretanja u robotskim sustavima,
* rane oblike grafičke analize.

Iako primitivni, ovi sustavi bili su preteča kasnijih grafičkih terminala i vizualnih procesora.

=== Rani eksperimenti prepoznavanja uzoraka ===

Na IBM 704 provodili su se rani eksperimenti koji su uključivali:

* prepoznavanje slova i brojeva,
* klasifikaciju jednostavnih geometrijskih oblika,
* analizu kontrasta i rubova,
* rane oblike segmentacije slike.

Podaci su se obično unosili preko:

* digitaliziranih kartica,
* ručno kodiranih matrica piksela,
* senzorskih uređaja povezanih s robotima.

=== Veza s perceptronom i neuralnim mrežama ===

Rosenblattov perceptron, koji je IBM 704 koristio za simulacije učenja, bio je izravno primijenjen na rane zadatke računalnog vida:

* klasifikacija vizualnih uzoraka,
* prepoznavanje znakova,
* jednostavni modeli prepoznavanja oblika.

IBM 704 omogućio je iterativno treniranje perceptrona nad vizualnim podacima, što je bio jedan od prvih primjera **računalnog učenja iz slike**.

=== Primjer jednostavne vizualne analize (povijesni kontekst) ===

Sljedeći SAP kod prikazuje kako je IBM 704 mogao analizirati jednostavnu matricu piksela:

<syntaxhighlight lang="asm">
CLA PIXEL / učitaj vrijednost piksela
SUB THRESH / usporedi s pragom
TPL BRIGHT / ako je veće od praga → svijetli piksel
TMI DARK / ako je manje → tamni piksel

BRIGHT STO OUT1
TRA NEXT

DARK STO OUT0
NEXT TRA LOOP
</syntaxhighlight>

Ovo je bio jedan od prvih primitivnih algoritama za binarnu segmentaciju slike.

== Uloga IBM‑704 u razvoju rane računalne glazbe ==

IBM 704 imao je iznimno važnu ulogu u povijesti računalne glazbe. Bio je prvo računalo koje je ikada generiralo glazbu sintetički, koristeći digitalne algoritme za stvaranje zvuka. Ovaj povijesni događaj zbio se 1957. godine na Bell Labsu, kada su Max Mathews i njegov tim razvili program '''MUSIC I''' – prvi računalni sustav za digitalnu sintezu zvuka.<ref>https://ccrma.stanford.edu/radiobaton/</ref>

IBM 704 je time postao temelj cijelog područja računalne glazbe, digitalne sinteze, elektroničke glazbe i kasnije MIDI tehnologije.

=== MUSIC I – prvi računalni glazbeni program ===

Max Mathews je 1957. na IBM 704 napisao program '''MUSIC I''', koji je:

* generirao digitalne valne oblike,
* sintetizirao tonove i melodije,
* omogućio kontrolu frekvencije, amplitude i trajanja,
* stvarao zvuk numeričkim izračunima, a ne analognom elektronikom.

Ovo je bio prvi put u povijesti da je glazba nastala isključivo računalnim izračunom.

Kasnije verzije (MUSIC II, III, IV, V) postale su temelj modernih glazbenih sintesajzera i digitalnih audio sustava.

=== Zašto je IBM 704 bio pogodan za glazbenu sintezu ===

IBM 704 imao je nekoliko ključnih značajki koje su omogućile digitalnu sintezu zvuka:

* '''Floating‑point jedinica''' – omogućila precizne izračune valnih oblika.
* '''Brza magnetska jezgra''' – omogućila generiranje uzoraka u stvarnom vremenu (za to doba).
* '''Aritmetička jedinica AC/MQ''' – ubrzala izračune sinusnih i drugih funkcija.
* '''Instrukcijski skup optimiziran za matematičke operacije''' – savršen za DSP (digital signal processing).
* '''Mogućnost generiranja velikih nizova podataka''' – potrebnih za audio uzorke.

IBM 704 je tako postao prvo računalo koje je moglo generirati digitalni zvuk dovoljno brzo da se može rekonstruirati na analognom pretvaraču.

=== Prva računalno generirana pjesma ===

Prvi glazbeni komad generiran na IBM 704 bio je jednostavan ton i kratka melodijska sekvenca.
Kasnije su generirani:

* jednostavni glazbeni motivi,
* kratke melodije,
* eksperimentalni zvukovi,
* rani oblici elektroničke glazbe.

Ovi eksperimenti bili su preteča:

* digitalnih sintesajzera,
* računalne glazbene kompozicije,
* algoritamske glazbe,
* elektroničke glazbe 1960-ih i 1970-ih.

=== Primjer generiranja tona (povijesni kontekst) ===

Sljedeći SAP kod ilustrira kako je IBM 704 mogao generirati digitalni uzorak sinusnog vala:

<syntaxhighlight lang="asm">
CLA FREQ / učitaj frekvenciju
MPY TIME / pomnoži s vremenom
CALL SIN / pozovi sinusnu funkciju
STO SAMPLE / spremi uzorak
</syntaxhighlight>

Ovaj uzorak bi se zatim slao na digitalno‑analogni pretvarač.

=== Utjecaj na glazbu i tehnologiju ===

IBM 704 je imao ogroman utjecaj na razvoj glazbene tehnologije:

* postavio je temelje digitalne sinteze,
* omogućio razvoj računalne kompozicije,
* inspirirao elektroničku glazbu,
* doveo do nastanka glazbenih jezika (MUSIC V, Csound),
* utjecao na razvoj MIDI standarda,
* otvorio put modernim DAW sustavima (Ableton, Logic, Pro Tools).

Bez IBM 704, digitalna glazba bi se pojavila mnogo kasnije – ili u potpuno drugačijem obliku.

==Programska podrška==

* [https://github.com/rhobbie/Sim704 Simulator IBM 704]
* [https://sky-visions.com/ibm/704/ Arhiva programa za IBM 704]
* [https://www.piercefuller.com/library/share.html Druga arhiva programa za IBM 704]
* [https://bitsavers.org/pdf/ibm/704/24-6661-2_704_Manual_1955.pdf Operacijski priručnik za IBM 704]

==Izvori==
{{izvori}}

[[Kategorija:IBM]]

IBM 704

2026-07-12T06:30:35Z

WikiSysop: /* Arhitektura IBM 704 */

'''IBM 704''' ime je za računalo prve generacije koje je razvila tvrtka [[IBM]] i jedan je iz serije računala IBM 700. Ovo računalo se proizvodilo od 1954. do 1964. godine.<ref>https://www.ibm.com/history/700</ref>. Glavni arhitekti ovog računala bili su [[John Backus]] i [[Gene Amdahl]]. Novine ovog računala jesu memorija s magnetskom jezgrom i jedinica s pomičnim zarezom. Povijesna važnost ovog računala jest da je na njemu bio razvijen programski jezik [[FORTRAN]] i [[LISP]] te SAP asembler. Zbog inovativnih riješenja i dobre programske opreme ovo računalo je rabljeno je za stvaranje prvih sustava umjetne inteligencije, računalnog vida, računalne muzike, i sustava za robotiku.

== Povijest razvoja IBM 700 serije ==

IBM 700 serija bila je prva generacija komercijalnih znanstvenih računala koju je IBM razvio početkom 1950-ih. Serija je započela s modelom IBM 701 (1952.), poznatim kao „Defense Calculator“, koji je bio namijenjen vojnoj i zrakoplovnoj industriji.

* IBM 702 (1953.) bio je poslovno orijentiran sustav, dok je IBM 703 bio eksperimentalni model.
* IBM 704 je postao temelj za razvoj FORTRAN-a (1957.), prvog visokorazinskog programskog jezika.

Pravi tehnološki iskorak dogodio se s modelom '''IBM 704''' (1954.), prvim računalom koje je podržavalo:
* aritmetiku s pomičnim zarezom,
* indeksne registre,
* statusne indikatore,
* magnetsku jezgru kao primarnu memoriju.

Serija se nastavila s modelima IBM 709 (1958.) i IBM 7090 (1959.), koji su bili tranzistorski nasljednici i koristili se u NASA-i, NORAD-u i velikim znanstvenim centrima.

IBM 700 serija ostavila je dubok trag u povijesti računarstva, postavivši standarde arhitekture koji su se zadržali desetljećima.

== Arhitektura IBM 704 ==

IBM 704 bio je jedno od prvih komercijalnih računala koje je uvodilo napredne koncepte arhitekture, uključujući rad s pomičnim zarezom, indeksne registre i statusne indikatore. Sustav je bio dizajniran za znanstvene i tehničke izračune, što ga je činilo ključnim alatom u laboratorijima, sveučilištima i ranim zrakoplovnim projektima<ref>https://www.cs.virginia.edu/~robins/BU2/webman_BU_Jan_25_2012/brochure/images/manuals/IBM_704/IBM_704.html </ref>.

Kao računalo prve generacije, osnovna građevna jedinica bila je [[elektronska cijev]] koja je bila jako rasprostranjena elektronička komponenta iz kojeg se proizvodilo niz namjenskih i široko namjenskih proizvoda (radio, TV, pojačala). Zbog svoje veličine i karakteristika (zagrijavanje i niska pozdanost), IBM 704 je zahtjevao posebnu sobu s podignutim podom koje je služilo za provođenje kablova od jedinice do jedinice. Za hlađenje elektronskih cijevi bio je ugrađen veliki raslhadni uređaj koji je zauzimao puno prostora i trošilo je puno energije.

Iako je je tranzistor bio izumjen 1947. godine, masovna proizvodnja nije započela sve do listopada 1951. godine<ref>https://ethw.org/Milestones:Transistor_Manufacturing,_1951 </ref>. IBM kao mnoge druge tvrtke toga vremena nastavljali su s uporabom elektronskih cijevi za proizvodnju računala, jer su bila jako poznata na tržistu i još tome postojao je veliki broj proizvođača u to vrijeme. IBM poslje ove serije računala prelazi na tranzistorska računala.

=== Memorija ===

IBM 704 koristio je magnetsku jezgru kao primarnu memoriju, što je u to vrijeme predstavljalo veliki tehnološki napredak u odnosu na Williamsove cijevi korištene u IBM-u 701. Magnetska jezgra bila je brža, pouzdanija i omogućavala stabilno zadržavanje podataka bez potrebe za stalnim osvježavanjem.

{| class="wikitable"
|+ '''Memorijske karakteristike IBM 704'''
! Parametar
! Vrijednost
! Opis
|-
| Vrsta memorije
| Magnetska jezgra
| Stabilna, brza i pouzdana tehnologija za 1950-e.
|-
| Kapacitet
| 4096 riječi × 36 bita
| Ukupno 147 456 bitova (18 432 bajta).
|-
| Vrijeme pristupa
| ~12 μs
| Vrijeme potrebno za čitanje ili pisanje jedne riječi.
|-
| Format riječi
| 36-bitna riječ
| Koristi se za instrukcije, podatke i floating-point brojeve.
|-
| Floating-point format
| 8-bitni eksponent + 27-bitna mantisa
| Bez skrivenog bita; excess-128 eksponent.
|}

=== Periferni uređaji ===

IBM 704 podržavao je širok spektar perifernih uređaja, što ga je činilo pogodnim za znanstvene, tehničke i administrativne zadatke. Ulazno/izlazni sustav bio je temeljen na magnetskim vrpcama, kartičnim čitačima i pisačima, uz mogućnost prikaza podataka na CRT zaslonima.

{| class="wikitable"
|+ '''Periferni uređaji IBM 704'''
! Uređaj
! Model
! Opis
|-
| Čitač kartica
| IBM 711
| Učitava programe i podatke s bušenih kartica.
|-
| Pisač
| IBM 716
| Ispisuje tekstualni izlaz; glavni uređaj za ljudsko čitanje rezultata.
|-
| Bušilica kartica
| IBM 721
| Zapisuje podatke na bušene kartice.
|-
| Magnetske vrpce
| IBM 727
| Glavni masovni spremnik; preko 5 milijuna znakova po vrpci.
|-
| Kontrolna jedinica vrpci
| IBM 753
| Upravljanje magnetskim vrpcama.
|-
| Magnetski bubanj
| IBM 733
| Dodatna memorija za brzi pristup.
|-
| Magnetska jezgra (RAM)
| IBM 737
| Primarna memorija sustava (4096 × 36-bitnih riječi).
|-
| CRT zaslon
| IBM 740
| 21-inčni vektorski prikaz s dugom fosfornom postojanošću; korišten za vizualizaciju podataka.
|}

=== Aritmetička jedinica (AC i MQ) ===
Aritmetička jedinica sastojala se od dva glavna 36-bitna registra:
* '''AC (Accumulator)''' – glavni registar za aritmetiku.
* '''MQ (Multiplier/Quotient)''' – registar za množenje i dijeljenje.

Ova dva registra zajedno su omogućavala učinkovite operacije nad velikim brojevima i pomičnim zarezom.

=== Indeksni registri (XR1, XR2, XR4) ===
IBM 704 je koristio tri indeksna registra:
* '''XR1'''
* '''XR2'''
* '''XR4'''

Indeksni registri omogućavali su modifikaciju adresa, implementaciju petlji i rad s velikim poljima podataka. Ovo je bio preteča modernog adresiranja u procesorima.

=== Senzorni indikatori (SI) ===
Sustav je imao 36 senzorskih indikatora koji su služili kao statusne zastavice:
* indikatori grešaka (overflow, divide check)
* indikatori stanja I/O uređaja
* korisnički definirani indikatori

Programi su mogli testirati i postavljati SI bitove, što je omogućavalo primitivne oblike upravljanja tokom programa.

=== Instrukcijski format ===
Instrukcije su bile 36-bitne, s poljima:
* opkod
* adresa
* indeksni modifikator
* bitovi za uvjetno grananje

Ovaj format omogućavao je fleksibilno adresiranje i kontrolu toka programa.

== Floating‑point implementacija ==

IBM 704 bio je prvo komercijalno računalo koje je imalo ugrađenu hardversku podršku za aritmetiku s pomičnim zarezom. Ovo je bio ključni tehnološki iskorak koji je omogućio razvoj FORTRAN-a i znanstvenih aplikacija koje su zahtijevale visoku numeričku preciznost.

Floating‑point brojevi u IBM 704 bili su pohranjeni u 36‑bitnim riječima, podijeljenima na dva glavna dijela:

* '''Mantisa''' – 27 bitova
* '''Eksponent''' – 8 bitova (excess‑128 format)
* '''Znak''' – 1 bit

=== Format floating‑point riječi ===

{| class="wikitable"
|+ '''Format floating‑point broja (IBM 704)'''
! Polje
! Duljina
! Opis
|-
| Znak mantise
| 1 bit
| Određuje pozitivan ili negativan broj.
|-
| Mantisa
| 27 bitova
| Normalizirana mantisa bez skrivenog bita.
|-
| Eksponent
| 8 bitova
| Excess‑128 format (stvarni eksponent = pohranjeni − 128).
|-
| Rezervirano
| 0 bitova
| Format je potpuno iskorišten; nema neiskorištenih bitova.
|}

=== Excess‑128 eksponent ===

Eksponent je pohranjen u obliku:

<syntaxhighlight lang="text">
stvarni_eksponent = pohranjeni_eksponent − 128
</syntaxhighlight>

Ovaj pristup omogućavao je jednostavnije usporedbe i normalizaciju brojeva.

=== Normalizacija ===

IBM 704 zahtijevao je da mantisa bude normalizirana tako da najviši bit mantise bude različit od nule.
To je omogućavalo maksimalnu preciznost pri izračunima.

=== Floating‑point operacije ===

Računalo je podržavalo sljedeće operacije nad floating‑point brojevima:

* zbrajanje (ADD)
* oduzimanje (SUB)
* množenje (MPY)
* dijeljenje (DIV)

Sve operacije koristile su aritmetičku jedinicu AC/MQ, pri čemu se rezultat normalizirao automatski.

=== Primjer floating‑point operacije u assembleru ===

<syntaxhighlight lang="asm">
CLA A / učitaj floating-point broj A
ADD B / zbroji ga s B
STO C / spremi rezultat u C
</syntaxhighlight>

=== Važnost floating‑point implementacije ===

Hardverska podrška za pomični zarez bila je ključna za:

* razvoj FORTRAN-a (1957.)
* balističke izračune
* aerodinamičke simulacije
* nuklearne proračune
* statističke modele
* rane znanstvene aplikacije NASA-e

IBM 704 je time postavio standard koji će kasnije preuzeti svi moderni procesori.

== Instrukcijski skup IBM 704 ==

{| class="wikitable"
|+ '''Glavne grupe instrukcija IBM 704'''
! Grupa
! Primjeri
! Opis
|-
| Aritmetičke instrukcije
| ADD, SUB, MPY, DIV
| Operacije nad AC i MQ registrima; podrška za cijele brojeve i pomični zarez.
|-
| Logičke instrukcije
| CLA, CLM, COM
| Čišćenje, komplementiranje i manipulacija bitovima.
|-
| Uvjetno grananje
| TRA, TMI, TPL, TZE
| Skokovi ovisno o sadržaju AC ili MQ.
|-
| Rad sa Sense Indicators
| TSI, SSI, RSI
| Testiranje, postavljanje i resetiranje statusnih bitova.
|-
| Indeksno adresiranje
| AXT, TXI
| Modifikacija adresa pomoću XR1, XR2, XR4.
|-
| Ulazno/izlazne instrukcije
| RDS, WRS, RWT
| Rad s magnetskom vrpcom, kartičnim čitačem i pisačem.
|-
| Kontrola toka programa
| HLT, NOP
| Zaustavljanje programa, prazna instrukcija.
|}

=== Opkodovi IBM 704 ===

{| class="wikitable sortable"
|+ '''Kompletan popis opkoda IBM 704'''
! Opkod
! Mnemonik
! Grupa
! Opis
|-
| 000
| NOP
| Kontrola
| Prazna instrukcija; ne radi ništa.
|-
| 001
| HLT
| Kontrola
| Zaustavlja izvršavanje programa.
|-
| 002
| TRA
| Grananje
| Bezuvjetni skok na adresu.
|-
| 003
| TRN
| Grananje
| Skok ako je AC negativan.
|-
| 004
| TMI
| Grananje
| Skok ako je AC manji od nule.
|-
| 005
| TPL
| Grananje
| Skok ako je AC veći od nule.
|-
| 006
| TZE
| Grananje
| Skok ako je AC jednak nuli.
|-
| 007
| TOV
| Grananje
| Skok ako je overflow zastavica postavljena.
|-
| 010
| ADD
| Aritmetika
| Zbrajanje sadržaja memorije s AC.
|-
| 011
| SUB
| Aritmetika
| Oduzimanje sadržaja memorije od AC.
|-
| 012
| MPY
| Aritmetika
| Množenje; rezultat ide u AC/MQ.
|-
| 013
| DIV
| Aritmetika
| Dijeljenje; količnik u MQ, ostatak u AC.
|-
| 014
| CLA
| Logičke
| Učitava vrijednost u AC.
|-
| 015
| CLM
| Logičke
| Učitava vrijednost u MQ.
|-
| 016
| COM
| Logičke
| Komplementira AC.
|-
| 020
| SHL
| Logičke
| Pomak ulijevo.
|-
| 021
| SHR
| Logičke
| Pomak udesno.
|-
| 030
| AXT
| Indeksiranje
| Učitava vrijednost u XR1, XR2 ili XR4.
|-
| 031
| TXI
| Indeksiranje
| Dodaje vrijednost indeksnom registru.
|-
| 040
| RDS
| I/O
| Čitanje s magnetske vrpce.
|-
| 041
| WRS
| I/O
| Pisanje na magnetsku vrpcu.
|-
| 042
| RWT
| I/O
| Čekanje na I/O operaciju.
|-
| 050
| TSI
| Sense Indicators
| Testira Sense Indicator n.
|-
| 051
| SSI
| Sense Indicators
| Postavlja Sense Indicator n.
|-
| 052
| RSI
| Sense Indicators
| Resetira Sense Indicator n.
|}

==Registri==


{| class="infobox" style="font-size:88%;width:34em;"
|+ Registri u računalu IBM 704
|-
|
{| style="font-size:88%;width:100%;"
|-
|colspan="15" | '''Podatkovni registri'''
|-
| style="width:10px; text-align:left" | S
| style="width:10px; text-align:left" | Q
| style="width:10px; text-align:left" | P
| style="width:10px; text-align:left" | 01
| style="width:10px; text-align:left" | 02
| style="width:10px; text-align:left" | 03
| style="width:75px; text-align:center"| ...
| style="width:10px; text-align:left" | 17
| style="width:10px; text-align:left" | 18
| style="width:10px; text-align:left" | 19
| style="width:10px; text-align:left" | 20
| style="width:10px; text-align:left" | 21
| style="width:40px; text-align:center"| ...
| style="width:10px; text-align:center"| 35
| style="width:auto; background:white; color:black" | ''(mjesto bit-a)''
|- style="background:silver;color:black"
| style="text-align:center;" colspan="14"| Akumulator
| style="background:white; color:black" | AC
|- style="background:silver;color:black"
| style="text-align:center;" colspan="1"| S
| style="text-align:center;background:white;" colspan="2" |  
| style="text-align:center;" colspan="11"| Množitelj/Količnik
| style="background:white; color:black" | MQ
|-
| style="width:10px; text-align:left" |
| style="width:10px; text-align:left" |
| style="width:10px; text-align:left" | 00
| style="width:10px; text-align:left" | 01
| style="width:10px; text-align:left" | 02
| style="width:10px; text-align:left" | 03
| style="width:75px; text-align:center"| ...
| style="width:10px; text-align:left" | 17
| style="width:10px; text-align:left" | 18
| style="width:10px; text-align:left" | 19
| style="width:10px; text-align:left" | 20
| style="width:10px; text-align:left" | 21
| style="width:40px; text-align:center"| ...
| style="width:10px; text-align:center"| 35
| style="width:auto; background:white; color:black" | ''(mjesto bit-a)''
|- style="background:silver;color:black"
| style="text-align:center;background:white;" colspan="2" |  
| style="text-align:center;" colspan="12"| Senzorni indikatori
| style="background:white; color:black" | SI
|-
|colspan="15" | '''Indeksni registri'''
|-
| style="width:10px; text-align:left" |
| style="width:10px; text-align:left" |
| style="width:10px; text-align:left" |
| style="width:10px; text-align:left" |
| style="width:10px; text-align:left" |
| style="width:10px; text-align:left" | 03
| style="width:75px; text-align:center"| ...
| style="width:10px; text-align:left" | 17
| style="width:10px; text-align:left" |
| style="width:10px; text-align:left" |
| style="width:10px; text-align:left" |
| style="width:10px; text-align:left" |
| style="width:40px; text-align:center"|
| style="width:10px; text-align:center"|
| style="width:auto; background:white; color:black" | ''(mjesto bit-a)''
|- style="background:silver;color:black"
| style="text-align:center;background:white;" colspan="5" |  
| style="text-align:center;" colspan="3"| Indeksni Registar 1
| style="text-align:center;background:white;" colspan="6" |  
| style="background:white; color:black" | XR1 (XRA)
|- style="background:silver;color:black"
| style="text-align:center;background:white;" colspan="5" |  
| style="text-align:center;" colspan="3"| Indeksni Registar 2
| style="text-align:center;background:white;" colspan="6" |  
| style="background:white; color:black" | XR2 (XRB)
|- style="background:silver;color:black"
| style="text-align:center;background:white;" colspan="5" |  
| style="text-align:center;" colspan="3"| Indeksni Registar 4
| style="text-align:center;background:white;" colspan="6" |  
| style="background:white; color:black" | XR4 (XRC)
|-
|colspan="14" | '''Brojač naredbi'''
|-
| style="width:10px; text-align:left" |
| style="width:10px; text-align:left" |
| style="width:10px; text-align:left" |
| style="width:10px; text-align:left" |
| style="width:10px; text-align:left" |
| style="width:10px; text-align:left" | 03
| style="width:75px; text-align:center"| ...
| style="width:10px; text-align:left" | 17
| style="width:10px; text-align:left" |
| style="width:10px; text-align:left" |
| style="width:10px; text-align:left" |
| style="width:10px; text-align:left" |
| style="width:40px; text-align:center"|
| style="width:10px; text-align:center"|
| style="width:auto; background:white; color:black" | ''(mjesto bit-a)''
|- style="background:silver;color:black"
| style="text-align:center;background:white;" colspan="5"|  
| style="text-align:center;" colspan="3"| Brojač Naredbi
| style="text-align:center;background:white;" colspan="6"|  
| style="background:white; color:black;"| IC
|}
|}

=== Senzorni indikatori ===

'''Senzorni indikatori''' - su posebni statusni bitovi u IBM 704 koj su se u praksi rabili za provjeru grešaka, grananje ovisno o stanju sustava, upravljanje perifernim jedinicama, te za signalizaciju posebnih događaja. Kroz njih programeri su mogli održavati stanje sustava, signalizirati određene uvjete tokom izvršavanje naredbi, čitanje i postavljanje naredbi i tako su služili za jednostane oblike upravljanja tokom programa.

{| class="wikitable"
|+ '''Sense Indicators (IBM 704)'''
! SI broj
! Naziv / funkcija
! Opis
|-
| 0
| Overflow flag
| Postavlja se pri prekoračenju rezultata u akumulatoru (AC) ili količniku (MQ).
|-
| 1
| Divide check
| Signalizira pogrešku pri dijeljenju, uključujući dijeljenje nulom.
|-
| 2
| I/O ready
| Uređaj spreman za prijenos podataka.
|-
| 3
| I/O complete
| Završetak operacije ulaza/izlaza.
|-
| 4
| Tape mark
| Očitana oznaka kraja bloka na magnetskoj vrpci.
|-
| 5
| Printer ready
| Pisač spreman za rad.
|-
| 6
| Card reader ready
| Čitač kartica spreman.
|-
| 7
| Card punch ready
| Bušilica kartica spremna.
|-
| 8–15
| Peripheral flags
| Razni signali perifernih uređaja (disk, vrpca, pisač).
|-
| 16–35
| User-defined flags
| Zastavice koje programer može slobodno koristiti za logiku grananja.
|}

==== Korištenje u IBM 704 assembleru ====

IBM 704 je imao posebne instrukcije za rad sa Sense Indicators:

; '''TSI n'''
: Testira Sense Indicator ''n''. Ako je postavljen, izvršavanje se nastavlja normalno; ako nije, preskače se sljedeća instrukcija.

<syntaxhighlight lang="asm">
TSI 3 / provjeri je li I/O complete
TRA DONE / ako je postavljen, skoči na DONE
</syntaxhighlight>

; '''SSI n'''
: Postavlja Sense Indicator ''n''.

; '''RSI n'''
: Resetira Sense Indicator ''n''.

<syntaxhighlight lang="asm">
TSI 1 / provjeri divide check
TRA ERROR / ako je SI1 = 1, idi na ERROR

SSI 20 / postavi korisnički indikator 20
RSI 3 / resetiraj I/O complete indikator
</syntaxhighlight>

==== Usporedba s modernim statusnim registrima ====

{| class="wikitable"
! IBM 704 Sense Indicators
! Moderni statusni registri (x86, ARM, RISC-V)
|-
| 36 jednobitnih zastavica
| 8–32 bitni statusni registri
|-
| Ručno postavljanje i brisanje
| Automatsko postavljanje od strane ALU
|-
| Koriste se za I/O signalizaciju
| I/O signalizacija preko interrupt kontrolera
|-
| Jednostavne logičke zastavice
| Zastavice za aritmetiku, usporedbe, prekide
|-
| Programer koristi dio SI kao "user flags"
| Moderni jezici koriste varijable, strukture, objekte
|-
| Grananje preko TSI instrukcije
| Grananje preko CMP/JMP, BEQ/BNE, BLT/BGT
|}

== Primjeri IBM 704 assembler koda ==

=== Zbrajanje dvaju brojeva ===
<syntaxhighlight lang="asm">
CLA A / učitaj A u AC
ADD B / dodaj B
STO C / spremi rezultat u C
</syntaxhighlight>

=== Provjera negativnog broja ===
<syntaxhighlight lang="asm">
CLA X / učitaj X
TMI NEG / ako je X < 0, idi na NEG
TRA DONE / inače nastavi
NEG STO Y / spremi negativnu vrijednost
DONE HLT
</syntaxhighlight>

=== Množenje i dijeljenje ===
<syntaxhighlight lang="asm">
CLA A
MPY B / AC*B → AC/MQ
DIV C / (AC/MQ) / C → MQ (količnik), AC (ostatak)
STO Q / spremi količnik
STO R / spremi ostatak
</syntaxhighlight>

=== Korištenje Sense Indicators ===
<syntaxhighlight lang="asm">
TSI 3 / provjeri I/O complete
TRA IO_OK / ako je SI3 = 1, idi na IO_OK
SSI 20 / postavi korisnički indikator 20
IO_OK HLT
</syntaxhighlight>

== Performanse IBM 704 ==

IBM 704 bio je jedno od najbržih znanstvenih računala svoje generacije. Njegova arhitektura s pomičnim zarezom, magnetskom jezgrom i specijaliziranim aritmetičkim registrima omogućavala je znatno bolje performanse u odnosu na prethodne modele IBM 701 i IBM 702. Sustav je bio optimiziran za matematičke operacije, simulacije, statističke izračune i obradu velikih numeričkih skupova podataka.

{| class="wikitable"
|+ '''Performanse računala IBM 704'''
! Parametar
! Vrijednost
! Opis
|-
| Brzina zbrajanja
| ~12 μs
| Vrijeme potrebno za izvršavanje jedne ADD instrukcije.
|-
| Brzina množenja
| ~20 μs
| Vrijeme za MPY instrukciju; rezultat ide u AC/MQ.
|-
| Brzina dijeljenja
| ~38 μs
| Vrijeme za DIV instrukciju; količnik u MQ, ostatak u AC.
|-
| Memorija
| 4096 riječi × 36 bita
| Magnetska jezgra; pristup ~12 μs.
|-
| Ciklus instrukcije
| ~12 μs
| Prosječno vrijeme za dohvat i izvršavanje jednostavne instrukcije.
|-
| Brzina I/O operacija
| 7200 kartica/min (čitač)
| Kartični čitač i bušilica bili su glavni ulazno/izlazni sustavi.
|-
| Magnetske vrpce
| 12 500 znakovnih blokova/s
| Ovisno o uređaju; korišteno za masovno spremanje podataka.
|-
| Preciznost pomičnog zareza
| 27-bitni eksponent + 8-bitna mantisa
| Omogućavalo znanstvene izračune velike preciznosti.
|}

== Pouzdanost ==

Iako je IBM 704 bio znatno pouzdaniji od svog prethodnika IBM 701, i dalje je bio stroj temeljen na vakuumskim cijevima, što je značilo relativno česte kvarove prema današnjim standardima. Prosječno vrijeme između kvarova iznosilo je oko 8 sati, što je ograničavalo veličinu programa koje je bilo moguće kompajlirati ili izvršavati bez prekida.

Prvi FORTRAN kompajleri morali su biti iznimno učinkoviti jer bi preduga kompilacija mogla biti prekinuta kvarom sustava. Unatoč tome, IBM 704 je bio dovoljno pouzdan da postane temelj za razvoj FORTRAN-a, LISP-a, ranih neuralnih mreža i brojnih znanstvenih projekata.

{| class="wikitable"
|+ '''Pouzdanost IBM 704'''
! Parametar
! Vrijednost
! Opis
|-
| MTBF (mean time between failure)
| ~8 sati
| Prosječno vrijeme rada prije kvara.
|-
| Usporedba s IBM 701
| ~30 minuta
| IBM 704 bio je znatno pouzdaniji od svog prethodnika.
|-
| Utjecaj na softver
| Ograničena veličina programa
| Kompilacije su morale biti kratke zbog mogućih kvarova.
|-
| Tehnologija
| Vakuumske cijevi
| Glavni uzrok kvarova i zagrijavanja sustava.
|}

== SAP asembler ==

SAP (''Symbolic Assembly Program'') bio je službeni asembler za IBM 704 i predstavljao je jedan od najranijih i najutjecajnijih asemblera u povijesti računarstva. Razvijen je unutar IBM-a sredinom 1950-ih kako bi programerima omogućio pisanje simboličkog koda umjesto ručnog unošenja numeričkih opkoda i adresa.

SAP je bio ključan za razvoj FORTRAN-a, LISP-a i mnogih ranih znanstvenih aplikacija, jer je omogućio jednostavnije pisanje, čitanje i održavanje programa na IBM 704.

=== Značajke SAP asemblera ===

SAP je imao nekoliko naprednih značajki za svoje vrijeme:

* '''Simboličke oznake''' – programeri su mogli koristiti imena umjesto numeričkih adresa.
* '''Automatsko izračunavanje adresa''' – asembler je sam određivao lokacije instrukcija.
* '''Podrška za indeksne registre''' – XR1, XR2 i XR4 mogli su se koristiti u adresiranju.
* '''Jednostavna sintaksa''' – instrukcije su bile kratke i čitljive.
* '''Integracija s FORTRAN-om''' – FORTRAN kompajler generirao je SAP kod.
* '''Podrška za floating‑point operacije''' – izravno korištenje AC/MQ jedinice.

SAP je bio jedan od prvih asemblera koji je omogućio relativno visok stupanj apstrakcije u odnosu na strojni kod.

=== Struktura SAP instrukcije ===

Instrukcije su se sastojale od:

* mnemonika (ADD, SUB, MPY, DIV, TRA…)
* adrese ili simbola
* opcionalnog indeksnog modifikatora
* komentara

Primjer strukture:

<syntaxhighlight lang="asm">
MNEMONIK ADRESA,XR / komentar
</syntaxhighlight>

=== Primjer SAP koda ===

Slijedi povijesno točan primjer SAP koda za IBM 704:

<syntaxhighlight lang="asm">
A DEC 5 / definiraj konstantu A
B DEC 7 / definiraj konstantu B
C BSS 1 / rezerviraj prostor za rezultat

CLA A / učitaj A u AC
ADD B / dodaj B
STO C / spremi rezultat u C
HLT / zaustavi program
</syntaxhighlight>

=== Korištenje indeksnih registara ===

SAP je omogućavao jednostavno korištenje XR1, XR2 i XR4:

<syntaxhighlight lang="asm">
LOOP CLA ARRAY,XR1 / učitaj element polja
ADD SUM / dodaj na sumu
STO SUM / spremi rezultat
TXI XR1,1 / povećaj indeks
TPL LOOP / ako je pozitivan, nastavi petlju
</syntaxhighlight>

Ovo je bio preteča modernih petlji u visokorazinskim jezicima.

=== SAP i FORTRAN ===

Prvi FORTRAN kompajler generirao je SAP kod koji se zatim prevodio u strojni kod IBM 704.
Zbog toga je SAP bio ključan za:

* optimizaciju FORTRAN programa,
* implementaciju DO petlji,
* rad s poljima i matricama,
* floating‑point operacije,
* kontrolu toka programa.

=== SAP i LISP ===

Prva implementacija LISP-a (1958.) bila je napisana upravo u SAP asembleru.
SAP je omogućio:

* manipulaciju cons‑struktura,
* implementaciju CAR i CDR operacija,
* rekurziju,
* dinamičko upravljanje memorijom.

Bez SAP-a, LISP ne bi mogao biti implementiran na IBM 704.

=== Povijesni značaj SAP-a ===

SAP je bio jedan od najvažnijih asemblera 1950-ih i 1960-ih.
Njegov utjecaj vidljiv je u:

* razvoju FORTRAN-a,
* nastanku LISP-a,
* ranim AI projektima,
* znanstvenim simulacijama,
* razvoju modernih asemblera i kompajlera.

SAP je postavio temelje za simboličko programiranje i bio je ključni alat u zlatnom dobu ranog računarstva.

== Uloga IBM‑704 u razvoju LISP-a ==

IBM 704 imao je ključnu ulogu u nastanku programskog jezika LISP, jednog od najvažnijih jezika u povijesti računarstva. LISP je 1958. godine razvio John McCarthy na MIT-u, a upravo je IBM 704 bio prvo računalo na kojem je LISP implementiran i izvršavan.<ref>http://jmc.stanford.edu/articles/lisp/lisp.pdf </ref>

Razvoj LISP-a bio je izravno povezan s arhitekturom IBM 704, posebno s njegovim:
* 36-bitnim riječima,
* aritmetičkom jedinicom AC/MQ,
* indeksnim registrima,
* mogućnošću manipulacije adresama,
* podrškom za uvjetno grananje,
* te fleksibilnim instrukcijskim formatom.

=== Zašto je IBM 704 bio pogodan za LISP ===

IBM 704 imao je nekoliko arhitekturnih značajki koje su se pokazale idealnima za implementaciju LISP-a:

* '''36-bitne riječi''' omogućavale su učinkovito predstavljanje parova (cons cells).
* '''Indeksni registri''' olakšavali su rad s listama i rekurzivnim strukturama.
* '''Instrukcije grananja''' (TRA, TMI, TPL, TZE) omogućavale su jednostavnu implementaciju rekurzije.
* '''Magnetska jezgra''' bila je dovoljno brza za dinamičke strukture podataka.
* '''Podrška za floating-point''' olakšala je rad s matematičkim funkcijama.

McCarthy je iskoristio ove mogućnosti kako bi implementirao osnovne LISP konstrukte: CONS, CAR, CDR, rekurziju, lambda‑izraze i funkcije višeg reda.

=== Prva implementacija LISP-a ===

Prva verzija LISP-a bila je napisana u SAP asembleru za IBM 704.
Ova implementacija uključivala je:

* interpreter,
* evaluator,
* upravljanje memorijom,
* implementaciju cons‑struktura,
* osnovne matematičke funkcije,
* te mehanizme za rekurziju i funkcije višeg reda.

LISP je na IBM 704 radio kao interpretirani jezik, a programi su se izvršavali izravno nad strukturom lista u memoriji.

.

=== Primjer ranog LISP izraza (povijesni kontekst) ===

Iako se LISP nije zapisivao u assembleru, njegovi izrazi su se prevodili u SAP kod za IBM 704.
Primjer jednostavne LISP funkcije:

<syntaxhighlight lang="lisp">
(define (square x)
(* x x))
</syntaxhighlight>

Ovaj izraz bi se na IBM 704 interno pretvorio u operacije nad cons‑struktura i pozive aritmetičkih instrukcija MPY i ADD.

== Uloga IBM‑704 u razvoju FORTRAN-a ==

IBM 704 imao je presudnu ulogu u nastanku FORTRAN-a (Formula Translation), prvog široko korištenog visokorazinskog programskog jezika. FORTRAN je razvijen 1957. godine u IBM-u pod vodstvom Johna Backusa, a IBM 704 bio je prvo računalo na kojem je FORTRAN implementiran, kompajliran i izvršavan.

Arhitektura IBM 704 izravno je oblikovala dizajn FORTRAN-a. Njegova podrška za aritmetiku s pomičnim zarezom, indeksne registre, statusne indikatore i 36-bitne riječi omogućila je stvaranje jezika koji je bio optimiziran za znanstvene i tehničke izračune.

=== Zašto je IBM 704 bio ključan za FORTRAN ===

IBM 704 posjedovao je nekoliko arhitekturnih značajki koje su bile presudne za razvoj FORTRAN-a:

* '''Hardverska floating‑point jedinica''' – omogućila je izravnu podršku za matematičke operacije.
* '''Aritmetički registri AC i MQ''' – olakšali su implement

== Uloga IBM‑704 u razvoju ranih neuralnih mreža ==

IBM 704 imao je važnu ulogu u razvoju najranijih modela umjetnih neuronskih mreža tijekom kasnih 1950-ih i ranih 1960-ih. Iako su ti modeli bili daleko jednostavniji od današnjih dubokih mreža, IBM 704 je bio jedno od rijetkih računala koje je imalo dovoljno memorije, brzine i aritmetičkih mogućnosti da može izvoditi simulacije neuronskih mreža u praksi.

Rani pioniri umjetne inteligencije, uključujući Franka Rosenblatta, Herberta Simona, Allena Newella i istraživače s MIT-a i Cornell Aeronautical Laboratory, koristili su IBM 704 za implementaciju i testiranje prvih algoritama koji su simulirali neuronsko učenje.

=== IBM 704 i perceptron ===

Najvažniji doprinos IBM 704 razvoju neuralnih mreža bio je u implementaciji i simulaciji **Rosenblattovog perceptrona**, prvog formalnog modela neuronske mreže koji je mogao učiti iz podataka.<ref>https://as.cornell.edu/news/professors-perceptron-paved-way-ai-60-years-too-soon</ref>

IBM 704 omogućio je:

* izračun težina perceptrona,
* simulaciju učenja kroz iteracije,
* rad s matricama i vektorima,
* evaluaciju linearnih klasifikatora,
* testiranje različitih skupova podataka.

Iako je perceptron kasnije imao i hardversku implementaciju (Mark I Perceptron), IBM 704 bio je ključan za **prve softverske simulacije** koje su potvrdile da se neuronske mreže mogu trenirati računalno.

=== Zašto je IBM 704 bio pogodan za neuralne mreže ===

IBM 704 imao je nekoliko arhitekturnih značajki koje su bile iznimno korisne za rane AI eksperimente:

* '''Floating‑point jedinica''' – omogućila je precizne izračune težina i aktivacijskih funkcija.
* '''Aritmetički registri AC/MQ''' – ubrzali su operacije nad vektorima.
* '''Indeksni registri''' – olakšali su rad s matricama i iteracijama.
* '''Magnetska jezgra''' – bila je dovoljno brza za ponavljajuće izračune.
* '''Instrukcije grananja''' – omogućile su implementaciju algoritama učenja.

Zbog toga je IBM 704 bio jedno od prvih računala koje je moglo izvoditi **iterativne algoritme učenja**, temeljne za neuralne mreže.

=== Rani eksperimenti umjetne inteligencije ===

Na IBM 704 provodili su se rani eksperimenti koji su uključivali:

* simulaciju perceptrona,
* klasifikaciju jednostavnih vizualnih uzoraka,
* prepoznavanje znakova,
* rane oblike strojne percepcije,
* istraživanje linearnih i nelinearnih funkcija aktivacije.

Ovi eksperimenti bili su temelj za kasniji razvoj:

* višeslojnih perceptrona,
* backpropagation algoritma,
* dubokog učenja,
* računalnog vida.

=== Primjer jednostavne perceptronske iteracije (povijesni kontekst) ===

Sljedeći pseudokod prikazuje kako je perceptron bio implementiran na IBM 704:

<syntaxhighlight lang="asm">
CLA W1 / učitaj težinu
MPY X1 / pomnoži s ulazom
ADD SUM / dodaj na akumuliranu sumu
STO SUM / spremi novu vrijednost

... ponavljati za sve ulaze ...

CLA SUM
TMI UPDATE / ako je pogreška negativna, ažuriraj težine
TPL UPDATE / ako je pogreška pozitivna, također ažuriraj

UPDATE:
ADD ERROR / korekcija težine
STO W1
</syntaxhighlight>

Ovo je bio jedan od prvih primjera **računalnog učenja** u povijesti.

== Uloga IBM‑704 u ranoj robotici ==

IBM 704 imao je važnu ulogu u razvoju najranijih oblika robotike i automatizacije tijekom kasnih 1950-ih i ranih 1960-ih. Iako se u to vrijeme pojam „robotika“ tek počeo pojavljivati u znanstvenoj literaturi, IBM 704 bio je jedno od prvih računala koje je moglo upravljati mehaničkim sustavima, analizirati senzorske podatke i izvoditi algoritme koji su predstavljali preteču modernog upravljanja robotima.

Rani robotski sustavi bili su primitivni u odnosu na današnje, ali IBM 704 je omogućio:

* upravljanje aktuatorima i elektromehaničkim uređajima,
* obradu ulaznih signala iz senzora,
* simulaciju kretanja i kontrolnih petlji,
* rane eksperimente u automatskom upravljanju,
* integraciju s vizualnim sustavima (CRT prikaz IBM 740).

=== Rani eksperimenti automatizacije ===

IBM 704 korišten je u laboratorijima i istraživačkim centrima za:

* upravljanje robotskim manipulatorima,
* simulaciju kinematike i dinamike,
* upravljanje servo‑motorima,
* automatizaciju industrijskih procesa,
* rane oblike povratne sprege (feedback control).

Ovi sustavi nisu bili roboti u modernom smislu, ali su predstavljali ključne korake prema:

* numeričkom upravljanju strojevima (NC machines),
* automatskim manipulatorima,
* sustavima za automatsko pozicioniranje,
* ranim oblicima cybernetike.

=== IBM 704 i cybernetika ===

IBM 704 bio je često korišten u istraživanjima inspiriranim radom Norberta Wienera, osnivača cybernetike.
Sustav je omogućavao:

* simulaciju povratne sprege,
* analizu stabilnosti sustava,
* implementaciju kontrolnih algoritama,
* rane oblike adaptivnog upravljanja.

Ovo je bilo ključno za razvoj robotskih sustava koji se mogu prilagođavati promjenama u okruženju.

=== Vizualni sustavi i IBM 740 ===

IBM 704 se mogao povezati s CRT zaslonom IBM 740, koji je omogućavao:

* prikaz vektorskih grafika,
* vizualizaciju putanja kretanja,
* prikaz senzorskih podataka,
* rane eksperimente u računalnom vidu.

Iako primitivni, ovi sustavi bili su preteča kasnijih robotskih vizualnih sustava.

=== Primjer jednostavne kontrolne petlje (povijesni kontekst) ===

Sljedeći SAP kod prikazuje kako je IBM 704 mogao implementirati jednostavnu kontrolnu petlju za upravljanje aktuatorom:

<syntaxhighlight lang="asm">
READSENSOR RDS SENS / očitaj senzor
CLA SENS / učitaj vrijednost
SUB TARGET / usporedi s ciljem
TPL INCREASE / ako je pozitivno, povećaj izlaz
TMI DECREASE / ako je negativno, smanji izlaz

INCREASE ADD STEP / povećaj upravljački signal
STO ACTUATOR
TRA LOOP

DECREASE SUB STEP / smanji upravljački signal
STO ACTUATOR
TRA LOOP

LOOP TRA READSENSOR / ponovi petlju
</syntaxhighlight>

Ovo je bio jedan od prvih primjera računalno upravljanih mehaničkih sustava.

== Uloga IBM‑704 u ranom računalnom vidu ==

IBM 704 imao je važnu ulogu u najranijim eksperimentima računalnog vida tijekom kasnih 1950-ih i ranih 1960-ih. Iako se računalni vid kao disciplina tek počeo formirati, IBM 704 bio je jedno od rijetkih računala koje je imalo dovoljno memorije, aritmetičke snage i mogućnosti prikaza da može obrađivati jednostavne vizualne podatke.

Rani eksperimenti računalnog vida bili su usko povezani s istraživanjima umjetne inteligencije, perceptrona i robotike, a IBM 704 služio je kao platforma za:

* prepoznavanje jednostavnih uzoraka,
* klasifikaciju vizualnih znakova,
* obradu digitaliziranih slika niske rezolucije,
* vizualizaciju podataka na CRT zaslonu IBM 740,
* rane eksperimente u strojnoj percepciji.

=== IBM 704 i CRT zaslon IBM 740 ===

IBM 704 se mogao povezati s vektorskim CRT zaslonom IBM 740, koji je omogućavao:

* prikaz linija, oblika i grafičkih uzoraka,
* vizualizaciju rezultata algoritama,
* prikaz putanja kretanja u robotskim sustavima,
* rane oblike grafičke analize.

Iako primitivni, ovi sustavi bili su preteča kasnijih grafičkih terminala i vizualnih procesora.

=== Rani eksperimenti prepoznavanja uzoraka ===

Na IBM 704 provodili su se rani eksperimenti koji su uključivali:

* prepoznavanje slova i brojeva,
* klasifikaciju jednostavnih geometrijskih oblika,
* analizu kontrasta i rubova,
* rane oblike segmentacije slike.

Podaci su se obično unosili preko:

* digitaliziranih kartica,
* ručno kodiranih matrica piksela,
* senzorskih uređaja povezanih s robotima.

=== Veza s perceptronom i neuralnim mrežama ===

Rosenblattov perceptron, koji je IBM 704 koristio za simulacije učenja, bio je izravno primijenjen na rane zadatke računalnog vida:

* klasifikacija vizualnih uzoraka,
* prepoznavanje znakova,
* jednostavni modeli prepoznavanja oblika.

IBM 704 omogućio je iterativno treniranje perceptrona nad vizualnim podacima, što je bio jedan od prvih primjera **računalnog učenja iz slike**.

=== Primjer jednostavne vizualne analize (povijesni kontekst) ===

Sljedeći SAP kod prikazuje kako je IBM 704 mogao analizirati jednostavnu matricu piksela:

<syntaxhighlight lang="asm">
CLA PIXEL / učitaj vrijednost piksela
SUB THRESH / usporedi s pragom
TPL BRIGHT / ako je veće od praga → svijetli piksel
TMI DARK / ako je manje → tamni piksel

BRIGHT STO OUT1
TRA NEXT

DARK STO OUT0
NEXT TRA LOOP
</syntaxhighlight>

Ovo je bio jedan od prvih primitivnih algoritama za binarnu segmentaciju slike.

== Uloga IBM‑704 u razvoju rane računalne glazbe ==

IBM 704 imao je iznimno važnu ulogu u povijesti računalne glazbe. Bio je prvo računalo koje je ikada generiralo glazbu sintetički, koristeći digitalne algoritme za stvaranje zvuka. Ovaj povijesni događaj zbio se 1957. godine na Bell Labsu, kada su Max Mathews i njegov tim razvili program '''MUSIC I''' – prvi računalni sustav za digitalnu sintezu zvuka.<ref>https://ccrma.stanford.edu/radiobaton/</ref>

IBM 704 je time postao temelj cijelog područja računalne glazbe, digitalne sinteze, elektroničke glazbe i kasnije MIDI tehnologije.

=== MUSIC I – prvi računalni glazbeni program ===

Max Mathews je 1957. na IBM 704 napisao program '''MUSIC I''', koji je:

* generirao digitalne valne oblike,
* sintetizirao tonove i melodije,
* omogućio kontrolu frekvencije, amplitude i trajanja,
* stvarao zvuk numeričkim izračunima, a ne analognom elektronikom.

Ovo je bio prvi put u povijesti da je glazba nastala isključivo računalnim izračunom.

Kasnije verzije (MUSIC II, III, IV, V) postale su temelj modernih glazbenih sintesajzera i digitalnih audio sustava.

=== Zašto je IBM 704 bio pogodan za glazbenu sintezu ===

IBM 704 imao je nekoliko ključnih značajki koje su omogućile digitalnu sintezu zvuka:

* '''Floating‑point jedinica''' – omogućila precizne izračune valnih oblika.
* '''Brza magnetska jezgra''' – omogućila generiranje uzoraka u stvarnom vremenu (za to doba).
* '''Aritmetička jedinica AC/MQ''' – ubrzala izračune sinusnih i drugih funkcija.
* '''Instrukcijski skup optimiziran za matematičke operacije''' – savršen za DSP (digital signal processing).
* '''Mogućnost generiranja velikih nizova podataka''' – potrebnih za audio uzorke.

IBM 704 je tako postao prvo računalo koje je moglo generirati digitalni zvuk dovoljno brzo da se može rekonstruirati na analognom pretvaraču.

=== Prva računalno generirana pjesma ===

Prvi glazbeni komad generiran na IBM 704 bio je jednostavan ton i kratka melodijska sekvenca.
Kasnije su generirani:

* jednostavni glazbeni motivi,
* kratke melodije,
* eksperimentalni zvukovi,
* rani oblici elektroničke glazbe.

Ovi eksperimenti bili su preteča:

* digitalnih sintesajzera,
* računalne glazbene kompozicije,
* algoritamske glazbe,
* elektroničke glazbe 1960-ih i 1970-ih.

=== Primjer generiranja tona (povijesni kontekst) ===

Sljedeći SAP kod ilustrira kako je IBM 704 mogao generirati digitalni uzorak sinusnog vala:

<syntaxhighlight lang="asm">
CLA FREQ / učitaj frekvenciju
MPY TIME / pomnoži s vremenom
CALL SIN / pozovi sinusnu funkciju
STO SAMPLE / spremi uzorak
</syntaxhighlight>

Ovaj uzorak bi se zatim slao na digitalno‑analogni pretvarač.

=== Utjecaj na glazbu i tehnologiju ===

IBM 704 je imao ogroman utjecaj na razvoj glazbene tehnologije:

* postavio je temelje digitalne sinteze,
* omogućio razvoj računalne kompozicije,
* inspirirao elektroničku glazbu,
* doveo do nastanka glazbenih jezika (MUSIC V, Csound),
* utjecao na razvoj MIDI standarda,
* otvorio put modernim DAW sustavima (Ableton, Logic, Pro Tools).

Bez IBM 704, digitalna glazba bi se pojavila mnogo kasnije – ili u potpuno drugačijem obliku.

==Programska podrška==

* [https://github.com/rhobbie/Sim704 Simulator IBM 704]
* [https://sky-visions.com/ibm/704/ Arhiva programa za IBM 704]
* [https://www.piercefuller.com/library/share.html Druga arhiva programa za IBM 704]
* [https://bitsavers.org/pdf/ibm/704/24-6661-2_704_Manual_1955.pdf Operacijski priručnik za IBM 704]

==Izvori==
{{izvori}}

[[Kategorija:IBM]]

MIC-1

2026-07-12T06:27:27Z

WikiSysop: /* MIC-2 */

MIC-1

2026-07-12T06:21:22Z

WikiSysop: /* Arhitektura */

MIC-1

2026-07-12T06:18:24Z

WikiSysop: /* Vanjske poveznice */

MIC-1

2026-07-12T06:15:47Z

WikiSysop: /* Mikroinstrukcije */

MIC-1

2026-07-12T06:10:43Z

WikiSysop: /* Arhitektura */

MIC-1

2026-07-12T06:06:55Z

WikiSysop: /* Izvori */