https://enciklopedija.cc/api.php?action=feedcontributions&feedformat=atom&user=Suradnik10 2026-08-24T12:53:30Z Doprinosi suradnika MediaWiki 1.42.3 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Pag_(grad)&diff=788685 2026-08-23T03:54:38Z

<p>Suradnik10: /* Kultura */</p> <hr /> <div>{{Grad<br /> |ime = Pag<br /> |slika_panorama = Pag - promenade.jpg<br /> |opis_slike = Gradska riva<br /> |županija = {{ZD+X/HŽ|ZDŽ}}<br /> |stanovništvo_godina = 2011.<br /> |broj stanovnika = 3.846 <br /> |poštanski broj = 23250 <br /> |pozivni broj = (0)23<br /> |autooznaka = ZD<br /> |web_stranica = [http://www.pag.hr www.pag.hr]<br /> |gradonačelnik = Ante Fabijanić (MODES) <br /> |z. širina = 44.44 <br /> |z. dužina = 15.05 <br /> |karta2 = Zadarska županija<br /> |naziv karte2 = [[Zadarska županija|Zadarske županije]]<br /> }}<br /> [[Datoteka:Grad Pag 1443.JPG|mini|270px|Izgradnja novog grada Paga započela je [[18. svibnja]] [[1443.]] godine. Obnovu grada i pojedine zgrade izveo je arhitekt i kipar [[Juraj Dalmatinac]]]]<br /> '''Pag''' je grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], na otoku [[Pag]]u.<br /> <br /> == Gradska naselja ==<br /> Grad Pag čini 11 naselja (stanje 2006), to su&lt;ref name=&quot;2045M.htm&quot;&gt;Zakon o područjima županija, gradova i oopćina u Republici Hrvatskoj: [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2006/2045M.htm Zadarska županija]&lt;/ref&gt;: [[Bošana]], [[Dinjiška]], [[Gorica (Pag)|Gorica]], [[Košljun (Pag)|Košljun]], [[Miškovići (Pag)|Miškovići]], [[Pag (grad)|Pag]], [[Smokvica (Pag)|Smokvica]], [[Stara Vas]], [[Šimuni]], [[Vlašići (Pag)|Vlašići]] i [[Vrčići]].<br /> <br /> == Zemljopis ==<br /> <br /> == Povijest ==<br /> Na središnjem dijelu otoka Paga izdignuta nad prostranim bazenima soli, nalazi se akropola s crkvom Sv. Marije, kao dio nekadašnjeg Paga čije povijesne tragove valja tražiti još u razdoblju antike. Naziv Pag prvi se puta spominje u X. st. i to kada je 976. kralj Stjepan Držislav oslobodio Pag od bizantske vlasti i za upravitelja grada postavio hrvatskog župana. Jedan od najznačajnijih događaja u povijesti grada Paga jest dobivanje Bule kralja Bele IV. kojom je gradu Pagu darovao status Slobodnog kraljevskog grada. Bilo je to 30. ožujka 1244. godine i u spomen na taj događaj, 30. ožujka proglašen je Danom grada Paga. Nalazeći se stalno usred borbe Zadra i Raba za prevlast nad otokom , Pažani su željeli ostvariti autonomiju , za koju su se borili svim pravnim sredstvima. Paški je sudac Belota Dobronić na Općem hrvatskom saboru u Ninu 1396. godine nastojao i dijelom uspio oživotvoriti ideju o paškoj autonomiji. Hrvatski je kralj Ludovik I. 1376. godine potvrdio Pagu pravo Slobodnog kraljevskog grada , dajući mu uz postojeće , još i neke nove povlastice. Kralj Ladislav je 1403. godine prodao Veneciji svoj dio Dalmacije , u što je bio uključen i grad Pag. Na taj je način, za više stoljeća, Pag pripao Mletačkoj Republici. Godine 1433. dobio je Gradski statut , jedan od prvih dokumenata takve vrste u Hrvatskoj. Sredinom XV. st. opasnost od Turaka bila je sve veća , pa su Pažani, 18. svibnja 1443. godine, počeli s gradnjom novog grada, na mjestu na kojem se i danas nalazi.<br /> <br /> Planovi za izgradnju novoga grada Paga izrađivali su se u Veneciji, a u svemu tome sudjelovao je i veliki graditelj i kipar [[Juraj Dalmatinac|Juraj Matejev Dalmatinac]]. U novi su se grad Pažani preselili [[1467.]] godine. Grad koji su napustili nazvali su jednostavno [[Stari grad (Pag)|Stari grad]] i takav je naziv ostao do danas. Novoizgrađeni grad pružao je veću sigurnost, bio je okružen zidinama dodatno pojačanima sa devet kula.&lt;ref name=&quot;Jurjević&quot;&gt;[http://www.zadarskilist.hr/clanci/20072013/pazani-predvodeni-cudotvornim-krizem-preselili-iz-starog-u-novi-grad Zadarski list] Ljiljana Jurjević: ''Pažani predvođeni čudotvornim križem preselili iz starog u novi grad'', 20. srpnja 2013. (pristupljeno 5. ožujka 2016.)&lt;/ref&gt;<br /> <br /> U novi grad Pag preselilo se cijelo stanovništvo Starog grada, pa je zapravo povijest starog i novog Paga jedna ista i nedjeljiva. Na čelu pa ške uprave stoljećima se nalazio knez kojega je postavljala središnja vlast u Veneciji. Važnu ulogu u oblikovanju kulturnog i gospodarskog življenja u gradu Pagu imale su paške plemićke obitelji, ('''Bilinići, Grubonići, Jadrulići, Kašići, Košćine, Mirkovići, Paladinići, Palčići, Portade, Rakamarići, Ruići, Vidolini, Zorovići'''). Njihove su palače bile simbol moći i bogatstva, ali i općeg prosperiteta grada.<br /> <br /> Godine 1792. Pag je dobio prvu gimnaziju. Tijekom tridesetih godina XX.st., zbog [[Agrarna reforma u prvoj Jugoslaviji|agrarne reforme]] usitnjeni su veliki otočni posjedi, što je oslabilo gospodarsku snagu plemstva, koje postupno počinje odlaziti u Italiju, Južnu Ameriku, a jedan dio u Zagreb, Rijeku i druge gradove u Hrvatskoj.<br /> <br /> Do velikog osipanja gradskog stanovništva došlo je u dva navrata. Prvo početkom XX. st. , kada su zbog pojave peronospore uništeni otočni vinogradi. Zbog toga je oko 2000 Pažana 1905. godine otišlo u razne prekomorske zemlje, najviše u SAD i Australiju. Drugo veliko osipanje stanovništva dogodilo se neposredno nakon Drugog svjetskog rata (1941. — 1945.). Početkom 60-ih godina intenzivirao se razvoj turizma, što je dalo novi zamah općem gospodarskom razvoju. Pag se počeo urbano širiti izvan stare gradske jezgre. Nastala su nova prigradska naselja Vodice, Blato, Murvica, Varoš, Bašaca, Bošana i Sveta Jelena. Godine 1968. otvoren je hotel “Belevue” sa 370 ležajeva, uređuju se plaže, auto-kampovi, prometnice, caffe-barovi, disco-klubovi, trgovine. Turizam je izmijenio urbanu vizuru grada Paga i uvelike utjecao na život pučanstva.<br /> <br /> == Stanovništvo ==<br /> <br /> Na prijelazu iz XIX. u XX.st. u [[Pag (grad)|gradu Pagu]] živjelo je 4700 [[stanovnik|stanovnika]], a prema popisu stanovništva iz 1991. godine u Pagu je na 1000 muškaraca dolazilo 1028 žena. <br /> <br /> ===Popis [[2011.]]===<br /> <br /> Prema popisu stanovništva iz [[2011.]] naselje Pag imalo je 2.849, a područje Grada Paga 3.846 stanovnika.&lt;ref&gt;[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup13_3166.html Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.]&lt;/ref&gt; <br /> <br /> ===Popis [[2001.]]===<br /> <br /> Prema popisu stanovništva iz [[2001.]] 4 350, (''procjena za 2005. 5 050 stanovnika'').<br /> <br /> ===Popis [[1991.]]===<br /> <br /> {{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.: Pag}}<br /> <br /> == Gradska uprava ==<br /> GRADONAČELNIK I ZAMJENIK:<br /> * Gradonačelnik Grada Paga: Ante Fabijanić (MODES)<br /> * Zamjenik gradonačelnika: Davor Fabijanić<br /> GRADSKO VIJEĆE GRADA PAGA:<br /> <br /> Gradsko vijeće je pred­stavničko tijelo građana i tijelo lokalne samouprave koje donosi odluke i akte u okviru djelokruga Grada, te obav­ljaju druge poslove u skladu sa Ustavom&lt;strong&gt;,&lt;/strong&gt; zakonom i ovim Statutom. Gradsko vijeće ima 13 članova odnosno vijećnika,  predsjednika i dva potpredsjednika, koji se biraju većinom glasova svih članova Gradskog vijeća. Za svoj rad u Vijeću predsjednik, potpredsjednici (kada ga mijenjaju kao i vijećnici Gradskog vijeća) primaju naknadu u visini određenoj posebnom odlukom Gradskog vijeća.<br /> <br /> == Spomenici i znamenitosti ==<br /> Grad Pag obiluje kulturno-povijesnim spomenicima.<br /> Najznačajnije građevine su:<br /> * '''Zborna crkva Marijinog uznesenja iz 15. stoljeća (Vela Crikva)''', najveća i najljepša crkava na otoku koja posjeduje mnoštvo slika i relikvija.<br /> * '''Crkva svetog Jurja iz 15. stoljeća''', zaštitnika grada i otoka Paga.<br /> * '''Crkva svetog Frane iz 15. stoljeća''', Uz ovu crkvu bio je samostan franjevaca konventualaca koji je ukinut 1785. godine.<br /> * '''Benediktinski samostan svete Margarite iz 15. stoljeća''', poznat po čipkarstvu i baškotinima, u samostanu se čuva moćnik sv. Trna, u kojem je relikvija Kristove Krune. <br /> * '''Župna crkva svetog Ante Padovanskog''',izgrađena 1830. godine, nalazi se u Gorici. <br /> * '''Zavjetna crkva svetog Ante''', izgrađena krajem 19. stoljeća, nalazi se u Šimunima.<br /> * '''Crkva svetog Nikole biskupa''', izgrađena 1988. godine, nalazi se u Šimunima.<br /> * '''Župna crkva svetog Jeronima''', izgrađena 1401. godine, nalazi se u Vlašićima.<br /> * '''Župna crkva svetog Maura''', izgrađena u 15. stoljeću, nalazi se u Dinjiškoj.<br /> * '''Crkvica svetog Nikole''', nalazi se na istoimenom rtu (Punta Mikule).<br /> * '''Crkvica svetog Vida iz 14. stoljeća''', nalazi se na istoimenom vrhu koji je ujedno i najveći vrh na otoku Pagu (348 metara).<br /> * '''Solana''' smatra se najstarijom i najvećom na istočnoj obali Jadrana, spominje se već u 10. stoljeću.<br /> * '''Most Katine''', gradski most koji povezuje staru gradsku jezgru sa Prosikom, današnji most je nešto izmijenjena replika starog Mletačkog mosta podignutog 1737.<br /> * '''[[Knežev dvor u Pagu|Knežev dvor]] iz 15. stoljeća''', stoljećima sjedište gradske i otočne uprave.&lt;ref&gt;[http://www.tzgpag.hr/hr/grad-i-otok-pag/2013-01-08-15-53-2/knezev-dvor Turistička zajednica Grada Paga] Knežev dvor, 8. siječnja 2013. (pristupljeno 18. svibnja 2017.)&lt;/ref&gt;<br /> * '''Kapela svetog Ante Padovanskog''', podignuli su je 1902. godine 2000 iseljenih Pažana. <br /> * '''[[Stari grad (Pag)|Stari grad Pag]]''', nalazi se kilometar južnije od današnje gradske jezgre. Nekada veliki i bogati grad, danas je bogato arheološko nalazište i svetište. Sačuvana je crkva sv. Marije i ruševine franjevačkog samostana.<br /> * '''Magazini soli''', ili skladišta soli su građevine spomeničke kategorije. Prva tri su podignuta u 17. stoljeću, a ostalih šest za vrijeme druge austrijske uprave.<br /> * '''Kula Skrivanat iz 15. stoljeća''', jedina preostala kula od nekadašnjih devet koje su okruživale i branile grad Pag.<br /> * '''Fortica''' ili utvrda Fortica izgrađena je u 17. stoljeću, a nalazi se u blizini Paškog mosta. <br /> <br /> Kulturna i gastronomska baština:<br /> <br /> * '''[[Paška čipka]]''' ili ''paški teg'' je jedna od najcjenjenijih i najljepših čipki na svijetu. Njena izrada u gradu Pagu zabilježena je već polovicom 15. stoljeća. Uvrštena je na listu Hrvatske i UNESCOve kulturne baštine.<br /> * '''Paška narodna nošnja''' se odlikuje posebnom ljepotom, te je poznata diljem Europe. Posebno prepoznatljiva je ženska nošnja sa tzv. pokrivacom. Uvrštena je na listu Hrvatske i UNESCOve kulturne baštine.<br /> * '''[[Paška janjetina]] i [[paški sir|sir]]''' su sigurno najprepoznatljiviji gastronomski proizvodi otoka Paga.<br /> * '''[[Paška sol]]''' kao i u prošlosti danas ima veliku važnost za pašku ekonomsku sliku.<br /> * '''[[Paška žutica]]''' je autohtono vino sa Paga.<br /> * '''[[Paški baškotin]]''', slatki tvrdi prepečenac koji se proizvodi već 300 godina.<br /> <br /> == Obrazovanje ==<br /> == Kultura ==<br /> <br /> * [[Dodatak:Popis poznatih osoba iz Paga|Popis poznatih osoba iz Paga]]<br /> * [[Dodatak:Paška prezimena|Paška prezimena]]<br /> * [[Paški litnji karneval]] je najstariji hrvatski ljetni karneval, a održava se od 1960.&lt;ref&gt;http://www.057info.hr/zabava/2019-07-20/pet-dana-60-paskog-ljetnog-karnevala&lt;/ref&gt;<br /> * [[Galerija paške čipke]]<br /> * [[PagArtFestival]], festival ozbiljne glazbe&lt;ref&gt;I.D.: [https://dalmatinskiportal.hr/odjeci-28-pagartfestivala ''Odjeci 28. PagArtFestivala '']. Dalmatinski portal. 21. kolovoza 2026. Pristupljeno 23. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;<br /> <br /> == Šport ==<br /> <br /> * [[NK Pag]]<br /> * Vaterpolo klub Pag nastupa u gradskoj luci Mandrač tijekom cijelog ljeta i organizira ligaške i revijalne utakmice, te vodi Školu vaterpola za najmlađe<br /> * Veslački klub Pag<br /> <br /> == Turizam ==<br /> [[Turizam]] je najvažnija gospodarska grana u Pagu. Premda je prvi veći zamah paški turizam doživio početkom šezdesetih godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]], ipak njegovi počeci sežu u dublju prošlost. Tako je već [[1929.]] godine Pag imao svoj turistički prospekt, a odmah na početku 20. stoljeća, u Zvonimirovoj ulici otvoren je i hotel. Pag je imao i tri konačišta: najveće se nalazilo u ulici sv. Marije, a vodila ga je obitelj Paro.<br /> <br /> Pag raspolaže s oko 10 000 turističkih kreveta, a tijekom ljetne sezone u Pagu boravi preko 100 000 gostiju koji ostvaruju više od 1 000 000 noćenja. Najveći broj turista boravi u privatnim apartmanima i sobama, dio u auto-kampovima, dok ostali popunjavaju [[hotel]]ske kapacitete.<br /> <br /> U prosjeku strani gosti čine 60 posto od ukupnog broja gostiju koji ljetuju u Pagu te ostvaruju oko 65% noćenja. Zbog naglog razvoja turizma šezdesetih i sedamdesetih godina 20. st., izgrađen je veliki broj kuća za odmor. U takvim objektima, &quot;vikendaši&quot; ostvaruju i do 100 000 noćenja. Razvoj turizma pridonio je i razvoju popratnih gospodarskih grana, [[trgovina|trgovine]] i [[ugostiteljstvo|ugostiteljstva]].<br /> Razvoj turizma potaknuo grad da poveća svoju brigu o plažama, uslužnim djelatnostima, prometnicama i vanjskom uređenju kuća. Na izravan ili neizravan način, u tu gospodarsku granu uključeno je oko 70% pučanstva.<br /> <br /> {{Široka slika|On the way to island of Pag.jpg|900px|Panoramski pogled na Pag}}<br /> <br /> == Galerija ==<br /> <br /> &lt;gallery&gt;<br /> Datoteka:Grb na Pagu.jpg<br /> Datoteka:Na otoku Pagu.jpg<br /> Datoteka:Grad Pag.jpg<br /> Datoteka:Spomenik na Pagu.jpg<br /> Datoteka:Hrvatski otočni grad Pag 2021.jpg<br /> Datoteka:Otočni hrvatski grad Pag.jpg<br /> Datoteka:Crkva na Pagu.jpg<br /> Datoteka:Na Pagu crkva 2021.jpg<br /> Datoteka:Crkva na Pagu otoku.jpg<br /> Datoteka:S Paga prizor 2021.jpg<br /> Datoteka:Otok Pag 2021.jpg<br /> Datoteka:Jadranski hrvatski otok Pag 25.5.2021.jpg<br /> Datoteka:Otočni hrvatski grad Pag 25. svibnja 2021.jpg<br /> Datoteka:Otok Pag-Hrvatska.jpg<br /> &lt;/gallery&gt;<br /> <br /> == Izvori ==<br /> *[https://www.tzgpag.hr/hr/]<br /> {{izvori}}<br /> <br /> <br /> == Vanjske poveznice ==<br /> <br /> {{Mrva-grad-hrv}}<br /> {{Pag}}<br /> {{GiO ZdŽ}}<br /> <br /> <br /> [[Kategorija:Pag]]<br /> [[Kategorija:Gradovi u Zadarskoj županiji]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Ana_Jovanovi%C4%87&diff=788684 2026-08-21T02:55:57Z

<p>Suradnik10: Stvorena nova stranica sa sadržajem: »&#039;&#039;&#039;Ana Jovanović&#039;&#039;&#039;, hrvatska slikarica, ilustratorica i likovna aktivistica iz Trogira. == Životopis == Studirala je slikarstvo na splitskoj Umjetničkoj akademiji u razredu prof. Nine Ivančić. Na splitskom Filozofskom fakultetu završila je Program pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkog obrazovanja. Radila je kao nastavnica likovne kulture, sudjelovala u osnivanju Likovne udruge Trogi...«.</p> <hr /> <div>'''Ana Jovanović''', hrvatska [[slikar]]ica, [[ilustrator]]ica i likovna aktivistica iz [[Trogir]]a. <br /> <br /> == Životopis ==<br /> Studirala je slikarstvo na splitskoj [[UMAS|Umjetničkoj akademiji]] u razredu prof. [[Nina Ivančić|Nine Ivančić]]. Na splitskom [[FFST|Filozofskom fakultetu]] završila je Program pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkog obrazovanja. Radila je kao nastavnica likovne kulture, sudjelovala u osnivanju Likovne udruge Trogir, čijom je aktivnom članicom te pisala i ilustrirala za [[Trogirski list]]. Izlagala na izložbama.&lt;ref&gt;M.K.: [https://dalmatinskiportal.hr/izlozba-memorija-soli-ane-jovanovic-u-muzeju-grada-trogira ''Izložba 'Memorija soli' Ane Jovanović u Muzeju grada Trogira '']. Dalmatinski portal. 20. kolovoza 2026. Pristupljeno 21. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;<br /> <br /> ==Izvori==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> {{GLAVNIRASPORED:Jovanović, Ana}}<br /> [[Kategorija:Životopisi, Trogir]]<br /> [[Kategorija:Hrvatski slikari]]<br /> [[Kategorija:Hrvatski ilustratori]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Knjige_u_1907.&diff=788683 2026-08-21T02:23:59Z

<p>Suradnik10: </p> <hr /> <div>'''Knjige''' u [[1907.]] godini. <br /> <br /> Stranica obuhvaća samo važne odnosno značajne umjetničke, znanstvene, kronike, zakonske i sl. knjige. <br /> Obuhvaća i ako je objavljen prijevod i/ili pretisak nakon više desetljeća, stoljeća i tisućljeća.<br /> Može se posebno navesti kad je napisana i kad je objavljena, jer nije rijetko veliko vremensko odstupanje dok je važna knjiga bila samo u rukopisu do vremena tiskane objave.<br /> <br /> == Hrvatska i u Hrvata ==<br /> * Milan (Emil) pl. Voinovich: ''Bojevi u Lici, u ostaloj Hrvatskoj i Dalmaciji godine 1809'' (prijevod Mavre Špicera), Zagreb, 1907.{{odlična}}<br /> <br /> == Svijet ==<br /> *Handbook of American Indians North of Mexico, Part 1, ed. F. W. Hodge, Washington<br /> <br /> == Izvori ==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> {{knjige po godinama 1901. - 1950.}}<br /> [[Kategorija:Godine 20. stoljeća]]<br /> [[Kategorija:Knjige po godinama|1907.]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Bitka_kod_Gra%C4%8Daca_1798.&diff=788682 2026-08-21T01:32:06Z

<p>Suradnik10: Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{drugo značenje2|Bitka kod Gračaca}} &#039;&#039;&#039;Bitka kod Gračaca&#039;&#039;&#039; je bila bitka u hrvatsko – osmanskim ratovima. Zbila se je 25. kolovoza 1798.. U bitci su se sukobile snage hrvatskih krajiških pukovnija (Ličke i Gradiške) kod Gračaca, kod Gubavčevog klanca. U obrambenoj bitci su hrvatske krajiške snage predvođene Dujmom Došenom i porkulabima Šimom Jukićem,...«.</p> <hr /> <div>{{drugo značenje2|[[Bitka kod Gračaca]]}}<br /> '''Bitka kod Gračaca''' je bila bitka u hrvatsko – osmanskim ratovima. Zbila se je [[25. kolovoza]] [[1798.]]. U bitci su se sukobile snage hrvatskih krajiških pukovnija ([[Lička krajiška pukovnija|Ličke]] i [[Gradiška krajiška pukovnija|Gradiške]]) kod [[Gračac]]a, kod Gubavčevog klanca. U obrambenoj bitci su hrvatske krajiške snage predvođene Dujmom Došenom i porkulabima Šimom Jukićem, Gajom Marinkovićem te Grubom Oreškovićem zauzele su položaj na Gubavčevom klancu. [[25. kolovoza]] dočekali su osmanske snage, teško ih porazivši u bitci. U bitci je poginulo tri tisuće pripadnika osmanskih postrojba, a dvjesta ih je zarobljeno. &lt;ref&gt;[https://gracac-info.com/uprizorenje-povijesne-bitke-kod-gracaca/ ''Uprizorenje povijesne bitke kod Gračaca '']. Gračac info. 12. srpnja 2024. Pristupljeno 21. kolovoza 2026-&lt;/ref&gt;<br /> <br /> ==Izvori==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> [[Kategorija:Gračac]]<br /> [[Kategorija:Hrvatske novovjekovne bitke]]<br /> [[Kategorija:Austrijska vojna povijest]]<br /> [[Kategorija:Turska vojna povijest]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Bitka_kod_Bilaja&diff=788681 2026-08-21T01:22:28Z

<p>Suradnik10: </p> <hr /> <div>#Preusmjeri [[Bitka kod Bilaja 1809.]]&lt;noinclude&gt;<br /> [[Kategorija:Preusmjeravanja]]<br /> &lt;/noinclude&gt;</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Bitka_kod_Bilaja&diff=788680 2026-08-21T01:21:49Z

<p>Suradnik10: Suradnik10 premješta stranicu Bitka kod Bilaja na Bitka kod Bilaja 1809.</p> <hr /> <div>#Preusmjeri [[Bitka kod Bilaja 1809.]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Bitka_kod_Bilaja_1809.&diff=788679 2026-08-21T01:21:49Z

<p>Suradnik10: Suradnik10 premješta stranicu Bitka kod Bilaja na Bitka kod Bilaja 1809.</p> <hr /> <div>{{Bitka <br /> |naziv = Bitka kod Bilaja<br /> |slika = <br /> |opis slike = <br /> |sukob = Napoleonski ratovi<br /> |vrijeme = [[21. svibnja|21]]. i [[22. svibnja]] [[1809.]]<br /> |mjesto = [[Bilaj]] i okolica <br /> |ishod = francuska pobjeda <br /> |strana1 = [[Prvo Francusko Carstvo|Francuska]], [[Rusko Carstvo|Rusija]], Rajnski savez <br /> |strana2 = [[Austrijsko Carstvo|Austrija]] <br /> |zapovjednik1 = [[Auguste Marmont]]<br /> |zapovjednik2 = [[Matija Rebrović Razbojski|Matija Rebrović]] <br /> |postrojbe1 = <br /> |postrojbe2 = <br /> |gubitci1 = 200 mrtvih i 800 ranjenih<br /> |gubitci2 = 64 mrtvih, 500 ranjenih i 500 zarobljenih <br /> }}<br /> <br /> '''Bitka kod Bilaja''' dogodila se [[21. svibnja|21]]. i [[22. svibnja]] [[1809.]] godine između [[Austrija|Austrije]], u koju je pripadala i [[Hrvatska]] i u čijoj vojsci su se borili [[Hrvati]] protiv [[Francuska|Francuske]], koja je bila u savezu s [[Rusija|Rusijom]] i Rajnskim savezom. Bitka se odigrala u [[Bilaj]]u i drugim selima u okolici [[Gospić]]a.<br /> <br /> Francuski [[general]] [[Auguste Marmont]] krenuo je iz [[Dalmacija|Dalmacije]] kroz [[Lika|Liku]] s namjerom da preko Slovenije prodre do [[Beč|Beča]]. Nakon [[bitka kod Gračaca 1809.|borbi]] kod [[Gračac]]a, krajiški Opservacijski korpus pod zapovjedništvom pukovnika [[Matija Rebrović Razbojski|Matije Rebrovića]], sukobio se s Francuzima 21. i [[22. svibnja]] [[1809.]] godine kod [[Bilaj]]a.&lt;ref&gt;[http://www.gspress.net/bilajska-bitka/ Preuzeto 24. rujna 2016.]&lt;/ref&gt; <br /> <br /> Matija Rebrović bio je zapovjednik [[Lička pukovnija|Ličke pukovnije]], a nakon boja na brdu Kiti 16. svibnja 1809. kod Knina, gdje je zarobljen general bojnik [[Andrija Stojčević]], preuzima zapovjedništvo nad Opservacijskim korpusom. Radi zadržavanja Francuza, postavio je obranu kod Gračaca gdje su se odvijale borbe, a uspjeh je postigao iscrpljivanjem protivnika u bitci kod Graba. Rebrović je glavninu od pet pješačkih bojna (dvije ličke operativne bojne, dalmatinski freikorps, jedan otočački rezervna bojna) i [[topništvo]] zadržao na središnjem položaju na lijevoj obali [[Lika (rijeka)|rijeke Like]] kod Bilajskog mosta; za osiguranje desnog boka na liniji Ribnik-Čitluk-južno od [[Divoselo|Divosela]] zadržao je rezervnu bojnu, dvije ličke zemaljske čete i domaću posljednju obranu; lijevo krilo osigurao je kod [[Barlete|Barleta]], sjeverno od rječice Jadove, sa devet četa i otočačkom posljednjom obranom.&lt;ref&gt;http://www.vojska.net/hrv/povijest/bitka/bilaj/ Preuzeto 24. rujna 2016.&lt;/ref&gt;<br /> <br /> Bilaj je razrušen i popaljen uz velike žrtve, a [[pučanstvo]] koje nije moglo biti u borbi iza Rebrovićeve vojske izašlo je prema Gospiću, dok je većina bilajskih ratnika ili otišla s Rebrovićevom vojskom ili se skrila u okolnim [[šuma]]ma.<br /> <br /> Dolaskom Francuza u Gospić, general Marmont htio je od [[Gospićka katedrala|gospićke crkve]] napraviti odmorište za [[konj]]e, čemu se oštro suprostavio župnik [[Šime Starčević]], stric [[Ante Starčević]]a.<br /> <br /> Francuzi su uspjeli nadirati dalje, pa je uslijedila nova bitka kod Brloga i Žute Lokve [[1809.]] koja se odvijala u vremenu 24. - 26. svibnja, u kojoj je Rebrović imao problema i s vlastitom vojskom, čiji su pripadnici masovno dezertirali čim su doznali da im [[Osmanlije]] ugrožavaju obitelji.<br /> <br /> Na katedrali u [[Gospić|Gospiću]] postavljena je memorijalna ploča (autor: [[Robert Frangeš Mihanović]]) poginulima u bitci kod Bilaja. <br /> <br /> == Izvori ==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> [[Kategorija:Povijest Gospića]]<br /> [[Kategorija:Hrvatske novovjekovne bitke]]<br /> [[Kategorija:Austrijska vojna povijest]]<br /> [[Kategorija:Francuska vojna povijest]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Bitka_kod_Gra%C4%8Daca&diff=788678 2026-08-21T01:20:21Z

<p>Suradnik10: Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{dsm}} *bitka kod Gračaca 1798. *bitka kod Gračaca 1809., odnosno bitka kod Graba 1809. *bitka kod Gračaca 1943. {{razdvojba}}«.</p> <hr /> <div>{{dsm}}<br /> *[[bitka kod Gračaca 1798.]]<br /> *[[bitka kod Gračaca 1809.]], odnosno [[bitka kod Graba 1809.]]<br /> *[[bitka kod Gračaca 1943.]]<br /> {{razdvojba}}</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Bitka_kod_Bilaja_1809.&diff=788677 2026-08-21T01:19:14Z

<p>Suradnik10: </p> <hr /> <div>{{Bitka <br /> |naziv = Bitka kod Bilaja<br /> |slika = <br /> |opis slike = <br /> |sukob = Napoleonski ratovi<br /> |vrijeme = [[21. svibnja|21]]. i [[22. svibnja]] [[1809.]]<br /> |mjesto = [[Bilaj]] i okolica <br /> |ishod = francuska pobjeda <br /> |strana1 = [[Prvo Francusko Carstvo|Francuska]], [[Rusko Carstvo|Rusija]], Rajnski savez <br /> |strana2 = [[Austrijsko Carstvo|Austrija]] <br /> |zapovjednik1 = [[Auguste Marmont]]<br /> |zapovjednik2 = [[Matija Rebrović Razbojski|Matija Rebrović]] <br /> |postrojbe1 = <br /> |postrojbe2 = <br /> |gubitci1 = 200 mrtvih i 800 ranjenih<br /> |gubitci2 = 64 mrtvih, 500 ranjenih i 500 zarobljenih <br /> }}<br /> <br /> '''Bitka kod Bilaja''' dogodila se [[21. svibnja|21]]. i [[22. svibnja]] [[1809.]] godine između [[Austrija|Austrije]], u koju je pripadala i [[Hrvatska]] i u čijoj vojsci su se borili [[Hrvati]] protiv [[Francuska|Francuske]], koja je bila u savezu s [[Rusija|Rusijom]] i Rajnskim savezom. Bitka se odigrala u [[Bilaj]]u i drugim selima u okolici [[Gospić]]a.<br /> <br /> Francuski [[general]] [[Auguste Marmont]] krenuo je iz [[Dalmacija|Dalmacije]] kroz [[Lika|Liku]] s namjerom da preko Slovenije prodre do [[Beč|Beča]]. Nakon [[bitka kod Gračaca 1809.|borbi]] kod [[Gračac]]a, krajiški Opservacijski korpus pod zapovjedništvom pukovnika [[Matija Rebrović Razbojski|Matije Rebrovića]], sukobio se s Francuzima 21. i [[22. svibnja]] [[1809.]] godine kod [[Bilaj]]a.&lt;ref&gt;[http://www.gspress.net/bilajska-bitka/ Preuzeto 24. rujna 2016.]&lt;/ref&gt; <br /> <br /> Matija Rebrović bio je zapovjednik [[Lička pukovnija|Ličke pukovnije]], a nakon boja na brdu Kiti 16. svibnja 1809. kod Knina, gdje je zarobljen general bojnik [[Andrija Stojčević]], preuzima zapovjedništvo nad Opservacijskim korpusom. Radi zadržavanja Francuza, postavio je obranu kod Gračaca gdje su se odvijale borbe, a uspjeh je postigao iscrpljivanjem protivnika u bitci kod Graba. Rebrović je glavninu od pet pješačkih bojna (dvije ličke operativne bojne, dalmatinski freikorps, jedan otočački rezervna bojna) i [[topništvo]] zadržao na središnjem položaju na lijevoj obali [[Lika (rijeka)|rijeke Like]] kod Bilajskog mosta; za osiguranje desnog boka na liniji Ribnik-Čitluk-južno od [[Divoselo|Divosela]] zadržao je rezervnu bojnu, dvije ličke zemaljske čete i domaću posljednju obranu; lijevo krilo osigurao je kod [[Barlete|Barleta]], sjeverno od rječice Jadove, sa devet četa i otočačkom posljednjom obranom.&lt;ref&gt;http://www.vojska.net/hrv/povijest/bitka/bilaj/ Preuzeto 24. rujna 2016.&lt;/ref&gt;<br /> <br /> Bilaj je razrušen i popaljen uz velike žrtve, a [[pučanstvo]] koje nije moglo biti u borbi iza Rebrovićeve vojske izašlo je prema Gospiću, dok je većina bilajskih ratnika ili otišla s Rebrovićevom vojskom ili se skrila u okolnim [[šuma]]ma.<br /> <br /> Dolaskom Francuza u Gospić, general Marmont htio je od [[Gospićka katedrala|gospićke crkve]] napraviti odmorište za [[konj]]e, čemu se oštro suprostavio župnik [[Šime Starčević]], stric [[Ante Starčević]]a.<br /> <br /> Francuzi su uspjeli nadirati dalje, pa je uslijedila nova bitka kod Brloga i Žute Lokve [[1809.]] koja se odvijala u vremenu 24. - 26. svibnja, u kojoj je Rebrović imao problema i s vlastitom vojskom, čiji su pripadnici masovno dezertirali čim su doznali da im [[Osmanlije]] ugrožavaju obitelji.<br /> <br /> Na katedrali u [[Gospić|Gospiću]] postavljena je memorijalna ploča (autor: [[Robert Frangeš Mihanović]]) poginulima u bitci kod Bilaja. <br /> <br /> == Izvori ==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> [[Kategorija:Povijest Gospića]]<br /> [[Kategorija:Hrvatske novovjekovne bitke]]<br /> [[Kategorija:Austrijska vojna povijest]]<br /> [[Kategorija:Francuska vojna povijest]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Gra%C4%8Dac&diff=788676 2026-08-21T01:18:15Z

<p>Suradnik10: </p> <hr /> <div>{{dz}}<br /> {{Infookvir općina |<br /> ime = Gračac |<br /> slika = Gračac 2009.jpg|<br /> županija = [[Zadarska županija|Zadarska]] |<br /> broj stanovnika2011. = 4.690|<br /> načelnik = Nataša Turbić ([[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]]) |<br /> poštanski broj = 23440 Gračac |<br /> z. širina = 44.30|<br /> z. dužina = 15.85|<br /> | karta2 = Zadarska županija<br /> | naziv karte2 = Zadarske županije<br /> }}<br /> '''Gračac''' je općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalazi se u [[Zadarska županija|Zadarskoj županiji]]. Po popisu iz [[2011.]] godine u općini Gračac je živjelo 4.690 stanovnika, dok je u samome Gračacu živjelo 3.063 stanovnika.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup13_1317.html |accessdate=31. srpnja 2013. |title=Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110704231013/http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/htm/H11_Zup33_1317.html |archivedate=4. srpnja 2011. }}&lt;/ref&gt;<br /> <br /> == Zemljopis ==<br /> Gračac se nalazi u prostranoj udolini u južnoj [[Lika|Lici]]. Razvio se na raskrižju puteva od [[Gospić]]a prema [[Knin]]u i [[Krbava|Krbavi]] prema [[Dalmacija|Dalmaciji]]. Od [[Dalmacija|Dalmacije]] je odijeljen visokim masivom [[Velebit]]a, preko čijeg prijevoja Prezida prolazi cesta Gračac-[[Obrovac]].<br /> Kroz Gračac prolazi više potoka od kojih jedan prerasta u rječicu [[Otuča|Otuču]]. Općina Gračac s površinom od 957,19&lt;ref name=&quot;arkod&quot; /&gt; km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; najveća je općina u [[Zadarska županija|Zadarskoj županiji]] &lt;!-- a ujedno i u Hrvatskoj--&gt; i čini 26.25% njene površine.<br /> Zemljopisne koordinate Gračaca<br /> * 44° 17' 50.79&quot; Sjeverne [[zemljopisna širina|zemljopisne širine]]<br /> * 15° 50' 49.90&quot; Istočne [[zemljopisna dužina|zemljopisne dužine]]<br /> * [[nadmorska visina]] 460 m<br /> <br /> Udaljenost Gračaca od većih gradova:<br /> * Gračac - [[Gospić]] 50&amp;nbsp;km [[D50]]<br /> * Gračac - [[Benkovac]] 54&amp;nbsp;km [[D27]]<br /> * Gračac - [[Knin]] 54&amp;nbsp;km [[D1]]<br /> * Gračac - [[Zadar]] 64&amp;nbsp;km [[D27]], [[D54]], [[D8]]<br /> <br /> [[Datoteka:Gračac-map-Croatia.PNG|mini|200px|Položaj općine Gračac unutar Zadarske županije]]<br /> <br /> == Stanovništvo ==<br /> <br /> Prema prijašnjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Gračac imala je oko 4.000 stanovnika, a obuhvaćala je osim područja Gračaca i dio gornjeg Pounja. Etnički sastav je bio sljedeći: [[Hrvati]] - 2.200 ili oko (58,00%), [[Srbi]] - 1.300 ili oko (38,00%), i ostali oko (4, 00 %).<br /> <br /> === Popis [[2011.]] ===<br /> <br /> Prema posljednjem službenom popisu stanovništva provedenom 2011. godine&lt;ref<br /> name=&quot;dzs.hr&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup13_1317.html |accessdate=31. srpnja 2013. |title=Arhivirana kopija |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110704231013/http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/htm/H11_Zup33_1317.html |archivedate=4. srpnja 2011. }}&lt;/ref&gt; općina Gračac ima 4.690 stanovnika, od kojih u samom mjestu Gračacu živi 3.063.<br /> <br /> Etnički sastav stanovništva:<br /> * [[Hrvati]] - (53,90 %)<br /> * [[Srbi]] - (45.16 %).<br /> <br /> Po posljednjem popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, općina Gračac imala je 4690 stanovnika, raspoređenih u 39 naselja:<br /> <br /> * [[Begluci (Gračac)|Begluci]] - 61<br /> * [[Brotnja]] - 47<br /> * [[Bruvno]] - 92<br /> * [[Cerovac (Gračac)|Cerovac]] - 3<br /> * [[Dabašnica]] - 3<br /> * [[Deringaj]] - 77<br /> * [[Donja Suvaja]] - 53<br /> * [[Drenovac Osredački]] - 12<br /> * [[Duboki Dol]] - 0<br /> * [[Dugopolje (Gračac)|Dugopolje]] - 20<br /> * [[Glogovo]] - 11<br /> * [[Gornja Suvaja]] - 36<br /> * [[Grab (Gračac)|Grab]] - 78<br /> * Gračac - 3.063<br /> * [[Gubavčevo Polje]] - 3<br /> * [[Kaldrma]] - 31<br /> * [[Kijani]] - 56<br /> * [[Kom (Gračac)|Kom]] - 34<br /> * [[Kunovac Kupirovački]] - 37<br /> * [[Kupirovo]] - 46<br /> * [[Mazin]] - 47<br /> * [[Nadvrelo]] - 1<br /> * [[Neteka]] - 87<br /> * [[Omsica]] - 12<br /> * [[Osredci]] - 42<br /> * [[Otrić]] - 15<br /> * [[Palanka (Gračac)|Palanka]] - 19<br /> * [[Pribudić]] - 5<br /> * [[Prljevo]] - 7<br /> * [[Rastičevo (Gračac)|Rastičevo]] - 4<br /> * [[Rudopolje Bruvanjsko]] - 31<br /> * [[Srb]] - 472<br /> * [[Tiškovac Lički]] - 15<br /> * [[Tomingaj]] - 26<br /> * [[Velika Popina]] - 71<br /> * [[Vučipolje (Gračac)|Vučipolje]] - 1<br /> * [[Zaklopac]] - 23<br /> * [[Zrmanja (Gračac)|Zrmanja]] - 21<br /> * [[Zrmanja Vrelo]] - 28<br /> <br /> === Nacionalni sastav općine Gračac ===<br /> {{nedostaju izvori}}<br /> Općina Gračac prije turskih osvajanja imala je čisto hrvatski nacionalni sastav stanovništva. Tijekom turske okupacije na područje općine naseljeni su pravoslavni Vlasi, tako da je nakon oslobođenja od Turaka katolička župa Gračac imala 1300 vjernika. Mješovit sastav stanovništva bio je izrazitiji do Drugoga svjetskog rata kada je većina katolika bila protjerana iz Gračaca. Do Domovinskog rata općina Gračac obuhvaćala je druga područja, ili točnije područje današnje općine Lovinac i zapadni dio današnje općine Gračac, bez područja gornjeg Pounja.<br /> <br /> {| class=wikitable<br /> |-<br /> ! colspan=&quot;5&quot; | Stanovništvo današnje općine Gračac po narodnosti<br /> |- bgcolor=&quot;#efefef&quot;<br /> ! Godina !! total !! [[Hrvati]] !! [[Srbi]] !! ostali<br /> |-<br /> | align=center | 2001. || 3.923 || 2.260 (57.61%) || 1.523 (38.82%) || 140 (3.57%)<br /> |-<br /> | align=center | 2011. || 4.690 || 2.528 (53.90%) || 2.118 (45.16%) || 44 (0.94%) <br /> |}<br /> <br /> == Uprava ==<br /> *Iz prijeratne općine Gračac izdvojen je [[Lovinac]] u samostalnu općinu, dok je Gračacu priključen [[Srb]] iz nekadašnje općine [[Donji Lapac]].<br /> * Prostor općine Gračac djeli se na dva mjesna odbora: Mjesni odbor Gračac (zapad) i mjesni odbor (istok) Srb. Općina Gračac je površinski najveća općina u Hrvatskoj. Načelnica općine je Nataša Turbić ([[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]]).<br /> <br /> == Povijest ==<br /> Na području Gračaca nalazila se srednjovjekovna hrvatska plemenita župa [[Otuča]] u kojoj su obitavale plemenite hrvatske obitelji koje su sačuvale slobodu i pravo samouprave. Tragovi srednjovjekovnoga grada na Gradini blizu katoličke crkve čuvaju ostatke sjedišta starohrvatske otučke plemenite župe. <br /> Grad se spominje 1302. god. 1509. god. kada je bio u posjedu hrvatskoga plemića Ivana Karlovića, a od 1527. do 1687. bio je pod turskom okupacijom. Tada je propala starohrvatska župa [[Otuča]].<br /> Znamenita [[barok]]na rimokatolička župna [[crkva sv. Jurja u Gračcu|crkva sv. Jurja]] iz XVIII. st. stradala je u II. svjetskom ratu kada su je oštetili četnici pri napadu na grad, u njoj se nalazi kasnobarokni epitaf hrvatskoga grofa Kneževića iz 1781. Popis stanovništva Like i Krbave iz 1712. godine bilježi da u Gračacu živi 156 vlaških obitelji.&lt;ref&gt;http://www.skdprosvjeta.com/pdf/9.pdf Karl Kaser, POPIS LIKE I KRBAVE 1712. GODINE, (prijevod s njemačkog: Sanja Lazanin), 2003. str. 19&lt;/ref&gt; Na groblju uz rječicu Otuču nalazi se tri metra visok monolitni križ na grobu [[Ivan Balenović|Ivana Balenovića]] slavnog branitelja Gračaca koji je poginuo braneči Gračac od Turaka. <br /> Današnje naselje Gračac se jače razvija nakon oslobođenja od Turaka, u razdoblju Hrvatske vojne krajine kao važna obrambena točka prema turskoj Bosni, u to je vrijeme izgrađena nova strateška vojna cesta &lt;!-- &quot;''[[Viva Militare II]]''&quot; --&gt; [[Gospić]]-Gračac-[[Knin]] [[1789.]] godine. Umjesto nekadašnje srednjovjekovne koja je prolazila kroz [[Bihać]]&lt;!-- &quot;''[[Viva militare I]]''&quot; --&gt;. <br /> <br /> 1798. se kod Gračac odvila oslobodilačka bitka. Sukobile su se snage hrvatskih krajiških pukovnija (Ličke i Gradiške) kod Gračaca, kod Gubavčevog klanca. U obrambenoj bitci su hrvatske krajiške snage predvođene Dujmom Došenom i porkulabima Šimom Jukićem, Gajom Marinkovićem te Grubom Oreškovićem zauzele su položaj na Gubavčevom klancu. [[25. kolovoza]] dočekali su osmanske snage, teško ih porazivši u [[bitka kod Gračaca 1798.|bitci]].&lt;ref&gt;[https://gracac-info.com/uprizorenje-povijesne-bitke-kod-gracaca/ ''Uprizorenje povijesne bitke kod Gračaca '']. Gračac info. 12. srpnja 2024. Pristupljeno 21. kolovoza 2026-&lt;/ref&gt;<br /> <br /> Kod Gračaca se odvila bitka u protunapoleonskim ratovima. Kako je Napoleon ostvario utjecaj među njemačkim kneževinama, mahom protestantskim, a uz to 1804. okruni se francuskim carem. Srpnju 1806. stvorio je profrancuski Rajnski savez kojem je prišlo 16 njemačkih kneževa. Kod Habsburga je zavladao strah da bi u tim okolnostima Napoleon mogao doći na poziciju cara Svetoga Rimskog Carstva. Da bi to spriječile, Habsburška Monarhija i još nekoliko europskih država stvorile su Petu protunapoleonsku koaliciju. Informacije o francuskoj zaglavljenosti u gerilskom ratu u Španjolskoj, dalo je nadu u ratni uspjeh. 9. travnja 1809. Habsburška Monarhija je objavila rat Francuskoj. Stvorila se duga bojišnica od Španjolske i Italije na jugu do Poljske i Njemačke na sjeveru, s glavnim bojištima u Bavarskoj i Sjevernoj Italiji. Prohabsburškim snagama nije išlo kako su očekivali, nego su potisnute su iz Bavarske prema širem području Beča te se očekivalo da će ondje biti se bitke koje će razriješiti ishod rata. Radi ojačanja svojih snaga u tom kraju, Habsburška Monarhija je dala povući snage iz Italije. S istom je svrhom francuski maršal Marmont pošao iz Dalmacije ka Beču. Radi zaustavljanja francuskih snaga, hrvatske krajiške pukovnije su im stale na put na ozemlju sjevera Dalmacije, Like i Krbave. Izbilo je nekoliko bitaka u dolini Zrmanje na sjeverno od Knina, blizu Gračaca, Gospića i Brinja. Teške bitke su snažnim otporom iznijele krajiške postrojbe, iako u njima nije bio njihov elitni dio koji je bojevao u Italiji, nego neopremljeni i neuvježbani starci i dječaci. Kod Gračaca (kod Graba) je [[bitka kod Gračaca 1809.|bitka]] bila od [[17. svibnja]] [[1809.]].&lt;ref&gt;Nikola Tominac: [https://hrcak.srce.hr/clanak/128697 '' HRVATSKE KRAJIŠKE PUKOVNIJE U FRANCUSKO-HABSBURŠKOM RATU 1809. GODINE (II) Marmontov rat u Lici i Dalmaciji'']. Senjski zbornik : prilozi za geografiju, etnologiju, gospodarstvo, povijest i kulturu, Vol. 38 No. 1, 2011. Sažetak., str. 178.-179.&lt;/ref&gt;<br /> <br /> Prometna važnost Gračaca je još više porasla nakon otvaranja ličke pruge [[1925.]] Osnivanjem udruge &quot;Starohrvatska župa Otuča&quot; ponovno se teži povezati kontinuitet starodrevnih slavnih hrvatskih tradicija Otuče s današnjicom.<br /> <br /> U Drugome svjetskom ratu i još više [[Jugokomunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata|poslije rata]], jugokomunisti i velikosrbi su ubijanjem uništili župu u Gračcu.&lt;ref name=&quot;Kukec&quot;&gt;Lički pop Alojzije Kukec: [https://issuu.com/starine.com.hr/docs/lika_cijela_knjiga_web_issuu ''Ratni vihor u Gospiću i okolici''], ur. i predgovor Goran Moravček, Issuu.com, Nakladnik Inicijativa za zaštitu baštine Kastav, 2013., {{ISBN|978-953-56683-3-6}}, str. 16&lt;/ref&gt;<br /> <br /> == Gospodarstvo ==<br /> <br /> Zadnjih godina bilježi se gospodarski oporavak općine Gračac, osobito se razvija turizam i eko-proizvodnja zdrave hrane.<br /> <br /> == Poznate osobe ==<br /> <br /> * [[Marijan Matijević]], &quot;Junak iz Like&quot;, nekada najjači čovjek na svijetu<br /> * Đuka Tesla (rođena Mandić), majka [[Nikola Tesla|Nikole Tesle]], rođena u selu [[Tomingaj]] pored Gračaca.<br /> * [[Josipa Vancaš]] (1824. - 1910.), poznata i kao ''majčica Ilira''<br /> * [[Slavica Knežević]], hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica<br /> <br /> == Spomenici i znamenitosti ==<br /> <br /> * [[Cerovačke pećine]]<br /> * izvor [[Zrmanja|Zrmanje]]<br /> * Ostatci starohrvatske kraljevske utvrde [[Zvonigrad]]a nad gornjom Zrmanjom.<br /> * župna crkva Sv. Jurja mučenika u Gračcu (1715.)<br /> * Starohrvatska gradina &quot;[[OTUČA]]&quot; u Gračcu s novim spomenikom palim hrvatskim braniteljima iz &quot;[[Domovinski rat|Domovinskog rata]]&quot;<br /> * velebni [[franjevački samostan u Gračcu|franjevački samostan]]<br /> * pravoslavni hram Vaznesenja Gospodnjeg iz 1874. godine, stradao 1941.-1945., srušen do temelja 1954. godine<br /> <br /> == Cerovačke pećine ==<br /> <br /> '''Cerovačke pećine''' su najveći spiljski kompleks u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalaze se četiri kilometra jugozapadno od Gračaca, na sjeverno istočnoj padini [[velebit]]skog brda [[Crnopac]] (1403 m), u južnom dijelu [[Park prirode Velebit|Parka prirode Velebit]].<br /> <br /> === Opis ===<br /> <br /> Otkrivene su prilikom izgradnje Ličke pruge [[1924.]] godine, a otkrio ih je graditelj pruge Nikola Turkalj. Ime su dobile po željezničkoj postaji [[Cerovac (Gračac)|Cerovac]]. Ove su pećine jedno od najvećih nalazišta pećinskog medvjeda u Hrvatskoj, a pronađene su [[fosil]]ne ljudske [[kost]]i i brončana sjekira. Ta ljudska kost pripadala je tzv. &quot;lovcu na spiljske medvjede&quot; iz gornjeg [[pleistocen]]a koji je tu živio otprilike prije 20 tisuća godina. Dužina pećina iznosi 3.800&amp;nbsp;m, a čitavog sustava 4 kilometra.<br /> Gornja pećina duga je 1.295&amp;nbsp;m, a Donja 2.779&amp;nbsp;m.&lt;ref&gt;[http://www.speleologija.hr/cerovacke/index.html Cerovačke pećine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110719095935/http://www.speleologija.hr/cerovacke/index.html |date=19. srpnja 2011. }} na www.speleologija.hr&lt;/ref&gt; Između njih nalazi se znatno manja, Srednja pećina. Prosječna je [[temperatura]] u špiljama 11[[°C]]. <br /> Bogate su [[Špilja|špiljskim]] ukrasima i [[krš]]kim pojavama (ponorima i dimnjacima), značajno su paleontološko nalazište [[Špiljski medvjed|špiljskog medvjeda]] te pretpovijesne [[Keramika|keramike]] ([[Iliri|ilirsko]] - [[Kelti|keltska]] kultura). Kao [[Geomorfologija|geomorfološki]] spomenik prirode, zaštićene su [[1961.]] godine kao &quot;posebni geomorfološki rezervat&quot;.<br /> <br /> == Obrazovanje ==<br /> * Osnovna škola &quot;[[Nikola Tesla]]&quot;<br /> * Srednja škola Gračac<br /> == Kultura ==<br /> U Gračacu djeluje više raznih udruga građana:<br /> *KUD &quot;Šokadija i prijatelji&quot;<br /> *Udruga &quot;Starohrvatska župa Otuča&quot;<br /> *Hrvatsko kulturno društvo &quot;Napredak&quot;<br /> *Udruga Prospero<br /> * 2026. od 21. do 23. kolovoza u Gračacu se održala manifestacija ''Bitka kod Gračaca'' u Parku sv. Jurja, u organizaciji mjesne Udruge Prospero. U njoj je održana prva u Hrvatskoj međunarodna povijesna napoleonska rekonstrukcija bitke. Rekonstrukcijom se oživljava autentičnu [[bitka kod Gračaca 1809.|bitku]] koja se je zbila od 24. do 26. kolovoza 1809. godine.&lt;ref&gt;M.K.: [https://dalmatinskiportal.hr/gracac-ovog-vikenda-postaje-popriste-napoleonove-bitke-stizu-povijesne-postrojbe-iz-cetiri-europske-zemlje '' Gračac ovog vikenda postaje poprište Napoleonove bitke: Stižu povijesne postrojbe iz četiri europske zemlje'']. Dalmatinski portal. 20. kolovoza 2026. Pristupljeno 21. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;<br /> <br /> == Šport ==<br /> * [[NK Velebit Gračac]]<br /> * Taekwondo klub &quot;Gračac&quot;<br /> <br /> Nekada je u Gračacu djelovao i nogometni klub '''Bićo Kesić'''.<br /> <br /> * PD Crnopac<br /> <br /> == Izvori ==<br /> {{izvori|refs=<br /> <br /> &lt;ref name=&quot;arkod&quot;&gt;[http://preglednik.arkod.hr/ARKOD-Web/?print=true&amp;bbox=135905,4815688,664096,5034312&amp;layers=LPIS_900|highlight&amp;features=OP_ATTR:{118} preglednik.arkod.hr], Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, pristupljeno 14. siječnja 2013.&lt;/ref&gt;<br /> <br /> }}<br /> <br /> == Vanjske poveznice ==<br /> * [http://www.gracac.hr Općina Gračac]<br /> <br /> {{Mrva-općina}}<br /> {{Gračac}}<br /> {{GiO ZdŽ}}<br /> <br /> <br /> [[Kategorija:Općine u Zadarskoj županiji]]<br /> [[Kategorija:Lika]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Gra%C4%8Dac&diff=788675 2026-08-21T01:16:07Z

<p>Suradnik10: /* Povijest */</p> <hr /> <div>&lt;!--'''Gračac'''--&gt;{{dz}}<br /> {{Infookvir općina |<br /> ime = Gračac |<br /> slika = Gračac 2009.jpg|<br /> županija = [[Zadarska županija|Zadarska]] |<br /> broj stanovnika2011. = 4.690|<br /> načelnik = Nataša Turbić ([[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]]) |<br /> poštanski broj = 23440 Gračac |<br /> z. širina = 44.30|<br /> z. dužina = 15.85|<br /> | karta2 = Zadarska županija<br /> | naziv karte2 = Zadarske županije<br /> }}<br /> '''Gračac''' je općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalazi se u [[Zadarska županija|Zadarskoj županiji]]. Po popisu iz [[2011.]] godine u općini Gračac je živjelo 4.690 stanovnika, dok je u samome Gračacu živjelo 3.063 stanovnika.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup13_1317.html |accessdate=31. srpnja 2013. |title=Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110704231013/http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/htm/H11_Zup33_1317.html |archivedate=4. srpnja 2011. }}&lt;/ref&gt;<br /> <br /> == Zemljopis ==<br /> Gračac se nalazi u prostranoj udolini u južnoj [[Lika|Lici]]. Razvio se na raskrižju puteva od [[Gospić]]a prema [[Knin]]u i [[Krbava|Krbavi]] prema [[Dalmacija|Dalmaciji]]. Od [[Dalmacija|Dalmacije]] je odijeljen visokim masivom [[Velebit]]a, preko čijeg prijevoja Prezida prolazi cesta Gračac-[[Obrovac]].<br /> Kroz Gračac prolazi više potoka od kojih jedan prerasta u rječicu [[Otuča|Otuču]]. Općina Gračac s površinom od 957,19&lt;ref name=&quot;arkod&quot; /&gt; km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; najveća je općina u [[Zadarska županija|Zadarskoj županiji]] &lt;!-- a ujedno i u Hrvatskoj--&gt; i čini 26.25% njene površine.<br /> Geografske koordinate Gračaca<br /> * 44° 17' 50.79&quot; Sjeverne [[zemljopisna širina|zemljopisne širine]]<br /> * 15° 50' 49.90&quot; Istočne [[zemljopisna dužina|zemljopisne dužine]]<br /> * [[nadmorska visina]] 460 m<br /> <br /> Udaljenost Gračaca od većih gradova:<br /> * Gračac - [[Gospić]] 50&amp;nbsp;km [[D50]]<br /> * Gračac - [[Benkovac]] 54&amp;nbsp;km [[D27]]<br /> * Gračac - [[Knin]] 54&amp;nbsp;km [[D1]]<br /> * Gračac - [[Zadar]] 64&amp;nbsp;km [[D27]], [[D54]], [[D8]]<br /> <br /> [[Datoteka:Gračac-map-Croatia.PNG|mini|200px|Položaj općine Gračac unutar Zadarske županije]]<br /> <br /> == Stanovništvo ==<br /> <br /> Prema prijašnjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Gračac imala je oko 4.000 stanovnika, a obuhvaćala je osim područja Gračaca i dio gornjeg Pounja. Etnički sastav je bio sljedeći: [[Hrvati]] - 2.200 ili oko (58,00%), [[Srbi]] - 1.300 ili oko (38,00%), i ostali oko (4, 00 %).<br /> <br /> === Popis [[2011.]] ===<br /> <br /> Prema posljednjem službenom popisu stanovništva provedenom 2011. godine&lt;ref<br /> name=&quot;dzs.hr&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup13_1317.html |accessdate=31. srpnja 2013. |title=Arhivirana kopija |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110704231013/http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/htm/H11_Zup33_1317.html |archivedate=4. srpnja 2011. }}&lt;/ref&gt; općina Gračac ima 4.690 stanovnika, od kojih u samom mjestu Gračacu živi 3.063.<br /> <br /> Etnički sastav stanovništva:<br /> * [[Hrvati]] - (53,90 %)<br /> * [[Srbi]] - (45.16 %).<br /> <br /> Po posljednjem popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, općina Gračac imala je 4690 stanovnika, raspoređenih u 39 naselja:<br /> <br /> * [[Begluci (Gračac)|Begluci]] - 61<br /> * [[Brotnja]] - 47<br /> * [[Bruvno]] - 92<br /> * [[Cerovac (Gračac)|Cerovac]] - 3<br /> * [[Dabašnica]] - 3<br /> * [[Deringaj]] - 77<br /> * [[Donja Suvaja]] - 53<br /> * [[Drenovac Osredački]] - 12<br /> * [[Duboki Dol]] - 0<br /> * [[Dugopolje (Gračac)|Dugopolje]] - 20<br /> * [[Glogovo]] - 11<br /> * [[Gornja Suvaja]] - 36<br /> * [[Grab (Gračac)|Grab]] - 78<br /> * Gračac - 3.063<br /> * [[Gubavčevo Polje]] - 3<br /> * [[Kaldrma]] - 31<br /> * [[Kijani]] - 56<br /> * [[Kom (Gračac)|Kom]] - 34<br /> * [[Kunovac Kupirovački]] - 37<br /> * [[Kupirovo]] - 46<br /> * [[Mazin]] - 47<br /> * [[Nadvrelo]] - 1<br /> * [[Neteka]] - 87<br /> * [[Omsica]] - 12<br /> * [[Osredci]] - 42<br /> * [[Otrić]] - 15<br /> * [[Palanka (Gračac)|Palanka]] - 19<br /> * [[Pribudić]] - 5<br /> * [[Prljevo]] - 7<br /> * [[Rastičevo (Gračac)|Rastičevo]] - 4<br /> * [[Rudopolje Bruvanjsko]] - 31<br /> * [[Srb]] - 472<br /> * [[Tiškovac Lički]] - 15<br /> * [[Tomingaj]] - 26<br /> * [[Velika Popina]] - 71<br /> * [[Vučipolje (Gračac)|Vučipolje]] - 1<br /> * [[Zaklopac]] - 23<br /> * [[Zrmanja (Gračac)|Zrmanja]] - 21<br /> * [[Zrmanja Vrelo]] - 28<br /> <br /> === Nacionalni sastav općine Gračac ===<br /> {{nedostaju izvori}}<br /> Općina Gračac prije turskih osvajanja imala je čisto hrvatski nacionalni sastav stanovništva. Tijekom turske okupacije na područje općine naseljeni su pravoslavni Vlasi, tako da je nakon oslobođenja od Turaka katolička župa Gračac imala 1300 vjernika. Mješovit sastav stanovništva bio je izrazitiji do Drugoga svjetskog rata kada je većina katolika bila protjerana iz Gračaca. Do Domovinskog rata općina Gračac obuhvaćala je druga područja, ili točnije područje današnje općine Lovinac i zapadni dio današnje općine Gračac, bez područja gornjeg Pounja.<br /> <br /> {| class=wikitable<br /> |-<br /> ! colspan=&quot;5&quot; | Stanovništvo današnje općine Gračac po narodnosti<br /> |- bgcolor=&quot;#efefef&quot;<br /> ! Godina !! total !! [[Hrvati]] !! [[Srbi]] !! ostali<br /> |-<br /> | align=center | 2001. || 3.923 || 2.260 (57.61%) || 1.523 (38.82%) || 140 (3.57%)<br /> |-<br /> | align=center | 2011. || 4.690 || 2.528 (53.90%) || 2.118 (45.16%) || 44 (0.94%) <br /> |}<br /> <br /> == Uprava ==<br /> *Iz prijeratne općine Gračac izdvojen je [[Lovinac]] u samostalnu općinu, dok je Gračacu priključen [[Srb]] iz nekadašnje općine [[Donji Lapac]].<br /> * Prostor općine Gračac djeli se na dva mjesna odbora: Mjesni odbor Gračac (zapad) i mjesni odbor (istok) Srb. Općina Gračac je površinski najveća općina u Hrvatskoj. Načelnica općine je Nataša Turbić ([[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]]).<br /> <br /> == Povijest ==<br /> Na području Gračaca nalazila se srednjovjekovna hrvatska plemenita župa [[Otuča]] u kojoj su obitavale plemenite hrvatske obitelji koje su sačuvale slobodu i pravo samouprave. Tragovi srednjovjekovnoga grada na Gradini blizu katoličke crkve čuvaju ostatke sjedišta starohrvatske otučke plemenite župe. <br /> Grad se spominje 1302. god. 1509. god. kada je bio u posjedu hrvatskoga plemića Ivana Karlovića, a od 1527. do 1687. bio je pod turskom okupacijom. Tada je propala starohrvatska župa [[Otuča]].<br /> Znamenita [[barok]]na rimokatolička župna [[crkva sv. Jurja u Gračcu|crkva sv. Jurja]] iz XVIII. st. stradala je u II. svjetskom ratu kada su je oštetili četnici pri napadu na grad, u njoj se nalazi kasnobarokni epitaf hrvatskoga grofa Kneževića iz 1781. Popis stanovništva Like i Krbave iz 1712. godine bilježi da u Gračacu živi 156 vlaških obitelji.&lt;ref&gt;http://www.skdprosvjeta.com/pdf/9.pdf Karl Kaser, POPIS LIKE I KRBAVE 1712. GODINE, (prijevod s njemačkog: Sanja Lazanin), 2003. str. 19&lt;/ref&gt; Na groblju uz rječicu Otuču nalazi se tri metra visok monolitni križ na grobu [[Ivan Balenović|Ivana Balenovića]] slavnog branitelja Gračaca koji je poginuo braneči Gračac od Turaka. <br /> Današnje naselje Gračac se jače razvija nakon oslobođenja od Turaka, u razdoblju Hrvatske vojne krajine kao važna obrambena točka prema turskoj Bosni, u to je vrijeme izgrađena nova strateška vojna cesta &lt;!-- &quot;''[[Viva Militare II]]''&quot; --&gt; [[Gospić]]-Gračac-[[Knin]] [[1789.]] godine. Umjesto nekadašnje srednjovjekovne koja je prolazila kroz [[Bihać]]&lt;!-- &quot;''[[Viva militare I]]''&quot; --&gt;. <br /> <br /> 1798. se kod Gračac odvila oslobodilačka bitka. Sukobile su se snage hrvatskih krajiških pukovnija (Ličke i Gradiške) kod Gračaca, kod Gubavčevog klanca. U obrambenoj bitci su hrvatske krajiške snage predvođene Dujmom Došenom i porkulabima Šimom Jukićem, Gajom Marinkovićem te Grubom Oreškovićem zauzele su položaj na Gubavčevom klancu. [[25. kolovoza]] dočekali su osmanske snage, teško ih porazivši u [[bitka kod Gračaca 1798.|bitci]].&lt;ref&gt;[https://gracac-info.com/uprizorenje-povijesne-bitke-kod-gracaca/ ''Uprizorenje povijesne bitke kod Gračaca '']. Gračac info. 12. srpnja 2024. Pristupljeno 21. kolovoza 2026-&lt;/ref&gt;<br /> <br /> Kod Gračaca se odvila bitka u protunapoleonskim ratovima. Kako je Napoleon ostvario utjecaj među njemačkim kneževinama, mahom protestantskim, a uz to 1804. okruni se francuskim carem. Srpnju 1806. stvorio je profrancuski Rajnski savez kojem je prišlo 16 njemačkih kneževa. Kod Habsburga je zavladao strah da bi u tim okolnostima Napoleon mogao doći na poziciju cara Svetoga Rimskog Carstva. Da bi to spriječile, Habsburška Monarhija i još nekoliko europskih država stvorile su Petu protunapoleonsku koaliciju. Informacije o francuskoj zaglavljenosti u gerilskom ratu u Španjolskoj, dalo je nadu u ratni uspjeh. 9. travnja 1809. Habsburška Monarhija je objavila rat Francuskoj. Stvorila se duga bojišnica od Španjolske i Italije na jugu do Poljske i Njemačke na sjeveru, s glavnim bojištima u Bavarskoj i Sjevernoj Italiji. Prohabsburškim snagama nije išlo kako su očekivali, nego su potisnute su iz Bavarske prema širem području Beča te se očekivalo da će ondje biti se bitke koje će razriješiti ishod rata. Radi ojačanja svojih snaga u tom kraju, Habsburška Monarhija je dala povući snage iz Italije. S istom je svrhom francuski maršal Marmont pošao iz Dalmacije ka Beču. Radi zaustavljanja francuskih snaga, hrvatske krajiške pukovnije su im stale na put na ozemlju sjevera Dalmacije, Like i Krbave. Izbilo je nekoliko bitaka u dolini Zrmanje na sjeverno od Knina, blizu Gračaca, Gospića i Brinja. Teške bitke su snažnim otporom iznijele krajiške postrojbe, iako u njima nije bio njihov elitni dio koji je bojevao u Italiji, nego neopremljeni i neuvježbani starci i dječaci. Kod Gračaca (kod Graba) je [[bitka kod Gračaca 1809.|bitka]] bila od [[17. svibnja]] [[1809.]].&lt;ref&gt;Nikola Tominac: [https://hrcak.srce.hr/clanak/128697 '' HRVATSKE KRAJIŠKE PUKOVNIJE U FRANCUSKO-HABSBURŠKOM RATU 1809. GODINE (II) Marmontov rat u Lici i Dalmaciji'']. Senjski zbornik : prilozi za geografiju, etnologiju, gospodarstvo, povijest i kulturu, Vol. 38 No. 1, 2011. Sažetak., str. 178.-179.&lt;/ref&gt;<br /> <br /> Prometna važnost Gračaca je još više porasla nakon otvaranja ličke pruge [[1925.]] Osnivanjem udruge &quot;Starohrvatska župa Otuča&quot; ponovno se teži povezati kontinuitet starodrevnih slavnih hrvatskih tradicija Otuče s današnjicom.<br /> <br /> U Drugome svjetskom ratu i još više [[Jugokomunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata|poslije rata]], jugokomunisti i velikosrbi su ubijanjem uništili župu u Gračcu.&lt;ref name=&quot;Kukec&quot;&gt;Lički pop Alojzije Kukec: [https://issuu.com/starine.com.hr/docs/lika_cijela_knjiga_web_issuu ''Ratni vihor u Gospiću i okolici''], ur. i predgovor Goran Moravček, Issuu.com, Nakladnik Inicijativa za zaštitu baštine Kastav, 2013., {{ISBN|978-953-56683-3-6}}, str. 16&lt;/ref&gt;<br /> <br /> == Gospodarstvo ==<br /> <br /> Zadnjih godina bilježi se gospodarski oporavak općine Gračac, osobito se razvija turizam i eko-proizvodnja zdrave hrane.<br /> <br /> == Poznate osobe ==<br /> <br /> * [[Marijan Matijević]], &quot;Junak iz Like&quot;, nekada najjači čovjek na svijetu<br /> * Đuka Tesla (rođena Mandić), majka [[Nikola Tesla|Nikole Tesle]], rođena u selu [[Tomingaj]] pored Gračaca.<br /> * [[Josipa Vancaš]] (1824. - 1910.), poznata i kao ''majčica Ilira''<br /> * [[Slavica Knežević]], hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica<br /> <br /> == Spomenici i znamenitosti ==<br /> <br /> * [[Cerovačke pećine]]<br /> * izvor [[Zrmanja|Zrmanje]]<br /> * Ostatci starohrvatske kraljevske utvrde [[Zvonigrad]]a nad gornjom Zrmanjom.<br /> * župna crkva Sv. Jurja mučenika u Gračcu (1715.)<br /> * Starohrvatska gradina &quot;[[OTUČA]]&quot; u Gračcu s novim spomenikom palim hrvatskim braniteljima iz &quot;[[Domovinski rat|Domovinskog rata]]&quot;<br /> * velebni [[franjevački samostan u Gračcu|franjevački samostan]]<br /> * pravoslavni hram Vaznesenja Gospodnjeg iz 1874. godine, stradao 1941.-1945., srušen do temelja 1954. godine<br /> <br /> == Cerovačke pećine ==<br /> <br /> '''Cerovačke pećine''' su najveći spiljski kompleks u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalaze se četiri kilometra jugozapadno od Gračaca, na sjeverno istočnoj padini [[velebit]]skog brda [[Crnopac]] (1403 m), u južnom dijelu [[Park prirode Velebit|Parka prirode Velebit]].<br /> <br /> === Opis ===<br /> <br /> Otkrivene su prilikom izgradnje Ličke pruge [[1924.]] godine, a otkrio ih je graditelj pruge Nikola Turkalj. Ime su dobile po željezničkoj postaji [[Cerovac (Gračac)|Cerovac]]. Ove su pećine jedno od najvećih nalazišta pećinskog medvjeda u Hrvatskoj, a pronađene su [[fosil]]ne ljudske [[kost]]i i brončana sjekira. Ta ljudska kost pripadala je tzv. &quot;lovcu na spiljske medvjede&quot; iz gornjeg [[pleistocen]]a koji je tu živio otprilike prije 20 tisuća godina. Dužina pećina iznosi 3.800&amp;nbsp;m, a čitavog sustava 4 kilometra.<br /> Gornja pećina duga je 1.295&amp;nbsp;m, a Donja 2.779&amp;nbsp;m.&lt;ref&gt;[http://www.speleologija.hr/cerovacke/index.html Cerovačke pećine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110719095935/http://www.speleologija.hr/cerovacke/index.html |date=19. srpnja 2011. }} na www.speleologija.hr&lt;/ref&gt; Između njih nalazi se znatno manja, Srednja pećina. Prosječna je [[temperatura]] u špiljama 11[[°C]]. <br /> Bogate su [[Špilja|špiljskim]] ukrasima i [[krš]]kim pojavama (ponorima i dimnjacima), značajno su paleontološko nalazište [[Špiljski medvjed|špiljskog medvjeda]] te pretpovijesne [[Keramika|keramike]] ([[Iliri|ilirsko]] - [[Kelti|keltska]] kultura). Kao [[Geomorfologija|geomorfološki]] spomenik prirode, zaštićene su [[1961.]] godine kao &quot;posebni geomorfološki rezervat&quot;.<br /> <br /> == Obrazovanje ==<br /> * Osnovna škola &quot;[[Nikola Tesla]]&quot;<br /> * Srednja škola Gračac<br /> == Kultura ==<br /> U Gračacu djeluje više raznih udruga građana:<br /> *KUD &quot;Šokadija i prijatelji&quot;<br /> *Udruga &quot;Starohrvatska župa Otuča&quot;<br /> *Hrvatsko kulturno društvo &quot;Napredak&quot;<br /> *Udruga Prospero<br /> * 2026. od 21. do 23. kolovoza u Gračacu se održala manifestacija ''Bitka kod Gračaca'' u Parku sv. Jurja, u organizaciji mjesne Udruge Prospero. U njoj je održana prva u Hrvatskoj međunarodna povijesna napoleonska rekonstrukcija bitke. Rekonstrukcijom se oživljava autentičnu [[bitka kod Gračaca 1809.|bitku]] koja se je zbila od 24. do 26. kolovoza 1809. godine.&lt;ref&gt;M.K.: [https://dalmatinskiportal.hr/gracac-ovog-vikenda-postaje-popriste-napoleonove-bitke-stizu-povijesne-postrojbe-iz-cetiri-europske-zemlje '' Gračac ovog vikenda postaje poprište Napoleonove bitke: Stižu povijesne postrojbe iz četiri europske zemlje'']. Dalmatinski portal. 20. kolovoza 2026. Pristupljeno 21. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;<br /> <br /> == Šport ==<br /> * [[NK Velebit Gračac]]<br /> * Taekwondo klub &quot;Gračac&quot;<br /> <br /> Nekada je u Gračacu djelovao i nogometni klub '''Bićo Kesić'''.<br /> <br /> * PD Crnopac<br /> <br /> == Izvori ==<br /> {{izvori|refs=<br /> <br /> &lt;ref name=&quot;arkod&quot;&gt;[http://preglednik.arkod.hr/ARKOD-Web/?print=true&amp;bbox=135905,4815688,664096,5034312&amp;layers=LPIS_900|highlight&amp;features=OP_ATTR:{118} preglednik.arkod.hr], Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, pristupljeno 14. siječnja 2013.&lt;/ref&gt;<br /> <br /> }}<br /> <br /> == Vanjske poveznice ==<br /> * [http://www.gracac.hr Općina Gračac]<br /> <br /> {{Mrva-općina}}<br /> {{Gračac}}<br /> {{GiO ZdŽ}}<br /> <br /> <br /> [[Kategorija:Općine u Zadarskoj županiji]]<br /> [[Kategorija:Lika]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Gra%C4%8Dac&diff=788674 2026-08-21T01:15:29Z

<p>Suradnik10: /* Povijest */</p> <hr /> <div>&lt;!--'''Gračac'''--&gt;{{dz}}<br /> {{Infookvir općina |<br /> ime = Gračac |<br /> slika = Gračac 2009.jpg|<br /> županija = [[Zadarska županija|Zadarska]] |<br /> broj stanovnika2011. = 4.690|<br /> načelnik = Nataša Turbić ([[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]]) |<br /> poštanski broj = 23440 Gračac |<br /> z. širina = 44.30|<br /> z. dužina = 15.85|<br /> | karta2 = Zadarska županija<br /> | naziv karte2 = Zadarske županije<br /> }}<br /> '''Gračac''' je općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalazi se u [[Zadarska županija|Zadarskoj županiji]]. Po popisu iz [[2011.]] godine u općini Gračac je živjelo 4.690 stanovnika, dok je u samome Gračacu živjelo 3.063 stanovnika.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup13_1317.html |accessdate=31. srpnja 2013. |title=Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110704231013/http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/htm/H11_Zup33_1317.html |archivedate=4. srpnja 2011. }}&lt;/ref&gt;<br /> <br /> == Zemljopis ==<br /> Gračac se nalazi u prostranoj udolini u južnoj [[Lika|Lici]]. Razvio se na raskrižju puteva od [[Gospić]]a prema [[Knin]]u i [[Krbava|Krbavi]] prema [[Dalmacija|Dalmaciji]]. Od [[Dalmacija|Dalmacije]] je odijeljen visokim masivom [[Velebit]]a, preko čijeg prijevoja Prezida prolazi cesta Gračac-[[Obrovac]].<br /> Kroz Gračac prolazi više potoka od kojih jedan prerasta u rječicu [[Otuča|Otuču]]. Općina Gračac s površinom od 957,19&lt;ref name=&quot;arkod&quot; /&gt; km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; najveća je općina u [[Zadarska županija|Zadarskoj županiji]] &lt;!-- a ujedno i u Hrvatskoj--&gt; i čini 26.25% njene površine.<br /> Geografske koordinate Gračaca<br /> * 44° 17' 50.79&quot; Sjeverne [[zemljopisna širina|zemljopisne širine]]<br /> * 15° 50' 49.90&quot; Istočne [[zemljopisna dužina|zemljopisne dužine]]<br /> * [[nadmorska visina]] 460 m<br /> <br /> Udaljenost Gračaca od većih gradova:<br /> * Gračac - [[Gospić]] 50&amp;nbsp;km [[D50]]<br /> * Gračac - [[Benkovac]] 54&amp;nbsp;km [[D27]]<br /> * Gračac - [[Knin]] 54&amp;nbsp;km [[D1]]<br /> * Gračac - [[Zadar]] 64&amp;nbsp;km [[D27]], [[D54]], [[D8]]<br /> <br /> [[Datoteka:Gračac-map-Croatia.PNG|mini|200px|Položaj općine Gračac unutar Zadarske županije]]<br /> <br /> == Stanovništvo ==<br /> <br /> Prema prijašnjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Gračac imala je oko 4.000 stanovnika, a obuhvaćala je osim područja Gračaca i dio gornjeg Pounja. Etnički sastav je bio sljedeći: [[Hrvati]] - 2.200 ili oko (58,00%), [[Srbi]] - 1.300 ili oko (38,00%), i ostali oko (4, 00 %).<br /> <br /> === Popis [[2011.]] ===<br /> <br /> Prema posljednjem službenom popisu stanovništva provedenom 2011. godine&lt;ref<br /> name=&quot;dzs.hr&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup13_1317.html |accessdate=31. srpnja 2013. |title=Arhivirana kopija |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110704231013/http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/htm/H11_Zup33_1317.html |archivedate=4. srpnja 2011. }}&lt;/ref&gt; općina Gračac ima 4.690 stanovnika, od kojih u samom mjestu Gračacu živi 3.063.<br /> <br /> Etnički sastav stanovništva:<br /> * [[Hrvati]] - (53,90 %)<br /> * [[Srbi]] - (45.16 %).<br /> <br /> Po posljednjem popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, općina Gračac imala je 4690 stanovnika, raspoređenih u 39 naselja:<br /> <br /> * [[Begluci (Gračac)|Begluci]] - 61<br /> * [[Brotnja]] - 47<br /> * [[Bruvno]] - 92<br /> * [[Cerovac (Gračac)|Cerovac]] - 3<br /> * [[Dabašnica]] - 3<br /> * [[Deringaj]] - 77<br /> * [[Donja Suvaja]] - 53<br /> * [[Drenovac Osredački]] - 12<br /> * [[Duboki Dol]] - 0<br /> * [[Dugopolje (Gračac)|Dugopolje]] - 20<br /> * [[Glogovo]] - 11<br /> * [[Gornja Suvaja]] - 36<br /> * [[Grab (Gračac)|Grab]] - 78<br /> * Gračac - 3.063<br /> * [[Gubavčevo Polje]] - 3<br /> * [[Kaldrma]] - 31<br /> * [[Kijani]] - 56<br /> * [[Kom (Gračac)|Kom]] - 34<br /> * [[Kunovac Kupirovački]] - 37<br /> * [[Kupirovo]] - 46<br /> * [[Mazin]] - 47<br /> * [[Nadvrelo]] - 1<br /> * [[Neteka]] - 87<br /> * [[Omsica]] - 12<br /> * [[Osredci]] - 42<br /> * [[Otrić]] - 15<br /> * [[Palanka (Gračac)|Palanka]] - 19<br /> * [[Pribudić]] - 5<br /> * [[Prljevo]] - 7<br /> * [[Rastičevo (Gračac)|Rastičevo]] - 4<br /> * [[Rudopolje Bruvanjsko]] - 31<br /> * [[Srb]] - 472<br /> * [[Tiškovac Lički]] - 15<br /> * [[Tomingaj]] - 26<br /> * [[Velika Popina]] - 71<br /> * [[Vučipolje (Gračac)|Vučipolje]] - 1<br /> * [[Zaklopac]] - 23<br /> * [[Zrmanja (Gračac)|Zrmanja]] - 21<br /> * [[Zrmanja Vrelo]] - 28<br /> <br /> === Nacionalni sastav općine Gračac ===<br /> {{nedostaju izvori}}<br /> Općina Gračac prije turskih osvajanja imala je čisto hrvatski nacionalni sastav stanovništva. Tijekom turske okupacije na područje općine naseljeni su pravoslavni Vlasi, tako da je nakon oslobođenja od Turaka katolička župa Gračac imala 1300 vjernika. Mješovit sastav stanovništva bio je izrazitiji do Drugoga svjetskog rata kada je većina katolika bila protjerana iz Gračaca. Do Domovinskog rata općina Gračac obuhvaćala je druga područja, ili točnije područje današnje općine Lovinac i zapadni dio današnje općine Gračac, bez područja gornjeg Pounja.<br /> <br /> {| class=wikitable<br /> |-<br /> ! colspan=&quot;5&quot; | Stanovništvo današnje općine Gračac po narodnosti<br /> |- bgcolor=&quot;#efefef&quot;<br /> ! Godina !! total !! [[Hrvati]] !! [[Srbi]] !! ostali<br /> |-<br /> | align=center | 2001. || 3.923 || 2.260 (57.61%) || 1.523 (38.82%) || 140 (3.57%)<br /> |-<br /> | align=center | 2011. || 4.690 || 2.528 (53.90%) || 2.118 (45.16%) || 44 (0.94%) <br /> |}<br /> <br /> == Uprava ==<br /> *Iz prijeratne općine Gračac izdvojen je [[Lovinac]] u samostalnu općinu, dok je Gračacu priključen [[Srb]] iz nekadašnje općine [[Donji Lapac]].<br /> * Prostor općine Gračac djeli se na dva mjesna odbora: Mjesni odbor Gračac (zapad) i mjesni odbor (istok) Srb. Općina Gračac je površinski najveća općina u Hrvatskoj. Načelnica općine je Nataša Turbić ([[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]]).<br /> <br /> == Povijest ==<br /> Na području Gračaca nalazila se srednjovjekovna hrvatska plemenita župa [[Otuča]] u kojoj su obitavale plemenite hrvatske obitelji koje su sačuvale slobodu i pravo samouprave. Tragovi srednjovjekovnoga grada na Gradini blizu katoličke crkve čuvaju ostatke sjedišta starohrvatske otučke plemenite župe. <br /> Grad se spominje 1302. god. 1509. god. kada je bio u posjedu hrvatskoga plemića Ivana Karlovića, a od 1527. do 1687. bio je pod turskom okupacijom. Tada je propala starohrvatska župa [[Otuča]].<br /> Znamenita [[barok]]na rimokatolička župna [[crkva sv. Jurja u Gračcu|crkva sv. Jurja]] iz XVIII. st. stradala je u II. svjetskom ratu kada su je oštetili četnici pri napadu na grad, u njoj se nalazi kasnobarokni epitaf hrvatskoga grofa Kneževića iz 1781. Popis stanovništva Like i Krbave iz 1712. godine bilježi da u Gračacu živi 156 vlaških obitelji.&lt;ref&gt;http://www.skdprosvjeta.com/pdf/9.pdf Karl Kaser, POPIS LIKE I KRBAVE 1712. GODINE, (prijevod s njemačkog: Sanja Lazanin), 2003. str. 19&lt;/ref&gt; Na groblju uz rječicu Otuču nalazi se tri metra visok monolitni križ na grobu [[Ivan Balenović|Ivana Balenovića]] slavnog branitelja Gračaca koji je poginuo braneči Gračac od Turaka. <br /> Današnje naselje Gračac se jače razvija nakon oslobođenja od Turaka, u razdoblju Hrvatske vojne krajine kao važna obrambena točka prema turskoj Bosni, u to je vrijeme izgrađena nova strateška vojna cesta &lt;!-- &quot;''[[Viva Militare II]]''&quot; --&gt; [[Gospić]]-Gračac-[[Knin]] [[1789.]] godine. Umjesto nekadašnje srednjovjekovne koja je prolazila kroz [[Bihać]]&lt;!-- &quot;''[[Viva militare I]]''&quot; --&gt;. <br /> <br /> 1798. se kod Gračac odvila oslobodilačka bitka. Sukobile su se snage hrvatskih krajiških pukovnija (Ličke i Gradiške) kod Gračaca, kod Gubavčevog klanca. U obrambenoj bitci su hrvatske krajiške snage predvođene Dujmom Došenom i porkulabima Šimom Jukićem, Gajom Marinkovićem te Grubom Oreškovićem zauzele su položaj na Gubavčevom klancu. [[25. kolovoza]] dočekali su osmanske snage, teško ih porazivši u [[bitka kod Gračaca 1798.|bitci]].&lt;ref&gt;[https://gracac-info.com/uprizorenje-povijesne-bitke-kod-gracaca/ ''Uprizorenje povijesne bitke kod Gračaca '']. Gračac info. 12. srpnja 2024. Pristupljeno 21. kolovoza 2026-&lt;/ref&gt;<br /> <br /> Kod Gračaca se odvila bitka u protunapoleonskim ratovima. Kako je Napoleon ostvario utjecaj među njemačkim kneževinama, mahom protestantskim, a uz to 1804. okruni se francuskim carem. Srpnju 1806. stvorio je profrancuski Rajnski savez kojem je prišlo 16 njemačkih kneževa. Kod Habsburga je zavladao strah da bi u tim okolnostima Napoleon mogao doći na poziciju cara Svetoga Rimskog Carstva. Da bi to spriječile, Habsburška Monarhija i još nekoliko europskih država stvorile su Petu protunapoleonsku koaliciju. Informacije o francuskoj zaglavljenosti u gerilskom ratu u Španjolskoj, dalo je nadu u ratni uspjeh. 9. travnja 1809. Habsburška Monarhija je objavila rat Francuskoj. Stvorila se duga bojišnica od Španjolske i Italije na jugu do Poljske i Njemačke na sjeveru, s glavnim bojištima u Bavarskoj i Sjevernoj Italiji. Prohabsburškim snagama nije išlo kako su očekivali, nego su potisnute su iz Bavarske prema širem području Beča te se očekivalo da će ondje biti se bitke koje će razriješiti ishod rata. Radi ojačanja svojih snaga u tom kraju, Habsburška Monarhija je dala povući snage iz Italije. S istom je svrhom francuski maršal Marmont pošao iz Dalmacije ka Beču. Radi zaustavljanja francuskih snaga, hrvatske krajiške pukovnije su im stale na put na ozemlju sjevera Dalmacije, Like i Krbave. Izbilo je nekoliko bitaka u dolini Zrmanje na sjeverno od Knina, blizu Gračaca, Gospića i Brinja. Teške bitke su snažnim otporom iznijele krajiške postrojbe, iako u njima nije bio njihov elitni dio koji je bojevao u Italiji, nego neopremljeni i neuvježbani starci i dječaci. Kod Gračaca (kod Graba) je [[bitka kod Gračaca 1809.|bitka]] bila od 17. svibnja [[1809.]].&lt;ref&gt;Nikola Tominac: [https://hrcak.srce.hr/clanak/128697 '' HRVATSKE KRAJIŠKE PUKOVNIJE U FRANCUSKO-HABSBURŠKOM RATU 1809. GODINE (II) Marmontov rat u Lici i Dalmaciji'']. Senjski zbornik : prilozi za geografiju, etnologiju, gospodarstvo, povijest i kulturu, Vol. 38 No. 1, 2011. Sažetak., str. 178.-179.&lt;/ref&gt;<br /> <br /> Prometna važnost Gračaca je još više porasla nakon otvaranja ličke pruge [[1925.]] Osnivanjem udruge &quot;Starohrvatska župa Otuča&quot; ponovno se teži povezati kontinuitet starodrevnih slavnih hrvatskih tradicija Otuče s današnjicom.<br /> <br /> U Drugome svjetskom ratu i još više [[Jugokomunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata|poslije rata]], jugokomunisti i velikosrbi su ubijanjem uništili župu u Gračcu.&lt;ref name=&quot;Kukec&quot;&gt;Lički pop Alojzije Kukec: [https://issuu.com/starine.com.hr/docs/lika_cijela_knjiga_web_issuu ''Ratni vihor u Gospiću i okolici''], ur. i predgovor Goran Moravček, Issuu.com, Nakladnik Inicijativa za zaštitu baštine Kastav, 2013., {{ISBN|978-953-56683-3-6}}, str. 16&lt;/ref&gt;<br /> <br /> == Gospodarstvo ==<br /> <br /> Zadnjih godina bilježi se gospodarski oporavak općine Gračac, osobito se razvija turizam i eko-proizvodnja zdrave hrane.<br /> <br /> == Poznate osobe ==<br /> <br /> * [[Marijan Matijević]], &quot;Junak iz Like&quot;, nekada najjači čovjek na svijetu<br /> * Đuka Tesla (rođena Mandić), majka [[Nikola Tesla|Nikole Tesle]], rođena u selu [[Tomingaj]] pored Gračaca.<br /> * [[Josipa Vancaš]] (1824. - 1910.), poznata i kao ''majčica Ilira''<br /> * [[Slavica Knežević]], hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica<br /> <br /> == Spomenici i znamenitosti ==<br /> <br /> * [[Cerovačke pećine]]<br /> * izvor [[Zrmanja|Zrmanje]]<br /> * Ostatci starohrvatske kraljevske utvrde [[Zvonigrad]]a nad gornjom Zrmanjom.<br /> * župna crkva Sv. Jurja mučenika u Gračcu (1715.)<br /> * Starohrvatska gradina &quot;[[OTUČA]]&quot; u Gračcu s novim spomenikom palim hrvatskim braniteljima iz &quot;[[Domovinski rat|Domovinskog rata]]&quot;<br /> * velebni [[franjevački samostan u Gračcu|franjevački samostan]]<br /> * pravoslavni hram Vaznesenja Gospodnjeg iz 1874. godine, stradao 1941.-1945., srušen do temelja 1954. godine<br /> <br /> == Cerovačke pećine ==<br /> <br /> '''Cerovačke pećine''' su najveći spiljski kompleks u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalaze se četiri kilometra jugozapadno od Gračaca, na sjeverno istočnoj padini [[velebit]]skog brda [[Crnopac]] (1403 m), u južnom dijelu [[Park prirode Velebit|Parka prirode Velebit]].<br /> <br /> === Opis ===<br /> <br /> Otkrivene su prilikom izgradnje Ličke pruge [[1924.]] godine, a otkrio ih je graditelj pruge Nikola Turkalj. Ime su dobile po željezničkoj postaji [[Cerovac (Gračac)|Cerovac]]. Ove su pećine jedno od najvećih nalazišta pećinskog medvjeda u Hrvatskoj, a pronađene su [[fosil]]ne ljudske [[kost]]i i brončana sjekira. Ta ljudska kost pripadala je tzv. &quot;lovcu na spiljske medvjede&quot; iz gornjeg [[pleistocen]]a koji je tu živio otprilike prije 20 tisuća godina. Dužina pećina iznosi 3.800&amp;nbsp;m, a čitavog sustava 4 kilometra.<br /> Gornja pećina duga je 1.295&amp;nbsp;m, a Donja 2.779&amp;nbsp;m.&lt;ref&gt;[http://www.speleologija.hr/cerovacke/index.html Cerovačke pećine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110719095935/http://www.speleologija.hr/cerovacke/index.html |date=19. srpnja 2011. }} na www.speleologija.hr&lt;/ref&gt; Između njih nalazi se znatno manja, Srednja pećina. Prosječna je [[temperatura]] u špiljama 11[[°C]]. <br /> Bogate su [[Špilja|špiljskim]] ukrasima i [[krš]]kim pojavama (ponorima i dimnjacima), značajno su paleontološko nalazište [[Špiljski medvjed|špiljskog medvjeda]] te pretpovijesne [[Keramika|keramike]] ([[Iliri|ilirsko]] - [[Kelti|keltska]] kultura). Kao [[Geomorfologija|geomorfološki]] spomenik prirode, zaštićene su [[1961.]] godine kao &quot;posebni geomorfološki rezervat&quot;.<br /> <br /> == Obrazovanje ==<br /> * Osnovna škola &quot;[[Nikola Tesla]]&quot;<br /> * Srednja škola Gračac<br /> == Kultura ==<br /> U Gračacu djeluje više raznih udruga građana:<br /> *KUD &quot;Šokadija i prijatelji&quot;<br /> *Udruga &quot;Starohrvatska župa Otuča&quot;<br /> *Hrvatsko kulturno društvo &quot;Napredak&quot;<br /> *Udruga Prospero<br /> * 2026. od 21. do 23. kolovoza u Gračacu se održala manifestacija ''Bitka kod Gračaca'' u Parku sv. Jurja, u organizaciji mjesne Udruge Prospero. U njoj je održana prva u Hrvatskoj međunarodna povijesna napoleonska rekonstrukcija bitke. Rekonstrukcijom se oživljava autentičnu [[bitka kod Gračaca 1809.|bitku]] koja se je zbila od 24. do 26. kolovoza 1809. godine.&lt;ref&gt;M.K.: [https://dalmatinskiportal.hr/gracac-ovog-vikenda-postaje-popriste-napoleonove-bitke-stizu-povijesne-postrojbe-iz-cetiri-europske-zemlje '' Gračac ovog vikenda postaje poprište Napoleonove bitke: Stižu povijesne postrojbe iz četiri europske zemlje'']. Dalmatinski portal. 20. kolovoza 2026. Pristupljeno 21. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;<br /> <br /> == Šport ==<br /> * [[NK Velebit Gračac]]<br /> * Taekwondo klub &quot;Gračac&quot;<br /> <br /> Nekada je u Gračacu djelovao i nogometni klub '''Bićo Kesić'''.<br /> <br /> * PD Crnopac<br /> <br /> == Izvori ==<br /> {{izvori|refs=<br /> <br /> &lt;ref name=&quot;arkod&quot;&gt;[http://preglednik.arkod.hr/ARKOD-Web/?print=true&amp;bbox=135905,4815688,664096,5034312&amp;layers=LPIS_900|highlight&amp;features=OP_ATTR:{118} preglednik.arkod.hr], Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, pristupljeno 14. siječnja 2013.&lt;/ref&gt;<br /> <br /> }}<br /> <br /> == Vanjske poveznice ==<br /> * [http://www.gracac.hr Općina Gračac]<br /> <br /> {{Mrva-općina}}<br /> {{Gračac}}<br /> {{GiO ZdŽ}}<br /> <br /> <br /> [[Kategorija:Općine u Zadarskoj županiji]]<br /> [[Kategorija:Lika]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Gra%C4%8Dac&diff=788673 2026-08-21T01:13:33Z

<p>Suradnik10: /* Povijest */</p> <hr /> <div>&lt;!--'''Gračac'''--&gt;{{dz}}<br /> {{Infookvir općina |<br /> ime = Gračac |<br /> slika = Gračac 2009.jpg|<br /> županija = [[Zadarska županija|Zadarska]] |<br /> broj stanovnika2011. = 4.690|<br /> načelnik = Nataša Turbić ([[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]]) |<br /> poštanski broj = 23440 Gračac |<br /> z. širina = 44.30|<br /> z. dužina = 15.85|<br /> | karta2 = Zadarska županija<br /> | naziv karte2 = Zadarske županije<br /> }}<br /> '''Gračac''' je općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalazi se u [[Zadarska županija|Zadarskoj županiji]]. Po popisu iz [[2011.]] godine u općini Gračac je živjelo 4.690 stanovnika, dok je u samome Gračacu živjelo 3.063 stanovnika.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup13_1317.html |accessdate=31. srpnja 2013. |title=Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110704231013/http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/htm/H11_Zup33_1317.html |archivedate=4. srpnja 2011. }}&lt;/ref&gt;<br /> <br /> == Zemljopis ==<br /> Gračac se nalazi u prostranoj udolini u južnoj [[Lika|Lici]]. Razvio se na raskrižju puteva od [[Gospić]]a prema [[Knin]]u i [[Krbava|Krbavi]] prema [[Dalmacija|Dalmaciji]]. Od [[Dalmacija|Dalmacije]] je odijeljen visokim masivom [[Velebit]]a, preko čijeg prijevoja Prezida prolazi cesta Gračac-[[Obrovac]].<br /> Kroz Gračac prolazi više potoka od kojih jedan prerasta u rječicu [[Otuča|Otuču]]. Općina Gračac s površinom od 957,19&lt;ref name=&quot;arkod&quot; /&gt; km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; najveća je općina u [[Zadarska županija|Zadarskoj županiji]] &lt;!-- a ujedno i u Hrvatskoj--&gt; i čini 26.25% njene površine.<br /> Geografske koordinate Gračaca<br /> * 44° 17' 50.79&quot; Sjeverne [[zemljopisna širina|zemljopisne širine]]<br /> * 15° 50' 49.90&quot; Istočne [[zemljopisna dužina|zemljopisne dužine]]<br /> * [[nadmorska visina]] 460 m<br /> <br /> Udaljenost Gračaca od većih gradova:<br /> * Gračac - [[Gospić]] 50&amp;nbsp;km [[D50]]<br /> * Gračac - [[Benkovac]] 54&amp;nbsp;km [[D27]]<br /> * Gračac - [[Knin]] 54&amp;nbsp;km [[D1]]<br /> * Gračac - [[Zadar]] 64&amp;nbsp;km [[D27]], [[D54]], [[D8]]<br /> <br /> [[Datoteka:Gračac-map-Croatia.PNG|mini|200px|Položaj općine Gračac unutar Zadarske županije]]<br /> <br /> == Stanovništvo ==<br /> <br /> Prema prijašnjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Gračac imala je oko 4.000 stanovnika, a obuhvaćala je osim područja Gračaca i dio gornjeg Pounja. Etnički sastav je bio sljedeći: [[Hrvati]] - 2.200 ili oko (58,00%), [[Srbi]] - 1.300 ili oko (38,00%), i ostali oko (4, 00 %).<br /> <br /> === Popis [[2011.]] ===<br /> <br /> Prema posljednjem službenom popisu stanovništva provedenom 2011. godine&lt;ref<br /> name=&quot;dzs.hr&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup13_1317.html |accessdate=31. srpnja 2013. |title=Arhivirana kopija |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110704231013/http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/htm/H11_Zup33_1317.html |archivedate=4. srpnja 2011. }}&lt;/ref&gt; općina Gračac ima 4.690 stanovnika, od kojih u samom mjestu Gračacu živi 3.063.<br /> <br /> Etnički sastav stanovništva:<br /> * [[Hrvati]] - (53,90 %)<br /> * [[Srbi]] - (45.16 %).<br /> <br /> Po posljednjem popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, općina Gračac imala je 4690 stanovnika, raspoređenih u 39 naselja:<br /> <br /> * [[Begluci (Gračac)|Begluci]] - 61<br /> * [[Brotnja]] - 47<br /> * [[Bruvno]] - 92<br /> * [[Cerovac (Gračac)|Cerovac]] - 3<br /> * [[Dabašnica]] - 3<br /> * [[Deringaj]] - 77<br /> * [[Donja Suvaja]] - 53<br /> * [[Drenovac Osredački]] - 12<br /> * [[Duboki Dol]] - 0<br /> * [[Dugopolje (Gračac)|Dugopolje]] - 20<br /> * [[Glogovo]] - 11<br /> * [[Gornja Suvaja]] - 36<br /> * [[Grab (Gračac)|Grab]] - 78<br /> * Gračac - 3.063<br /> * [[Gubavčevo Polje]] - 3<br /> * [[Kaldrma]] - 31<br /> * [[Kijani]] - 56<br /> * [[Kom (Gračac)|Kom]] - 34<br /> * [[Kunovac Kupirovački]] - 37<br /> * [[Kupirovo]] - 46<br /> * [[Mazin]] - 47<br /> * [[Nadvrelo]] - 1<br /> * [[Neteka]] - 87<br /> * [[Omsica]] - 12<br /> * [[Osredci]] - 42<br /> * [[Otrić]] - 15<br /> * [[Palanka (Gračac)|Palanka]] - 19<br /> * [[Pribudić]] - 5<br /> * [[Prljevo]] - 7<br /> * [[Rastičevo (Gračac)|Rastičevo]] - 4<br /> * [[Rudopolje Bruvanjsko]] - 31<br /> * [[Srb]] - 472<br /> * [[Tiškovac Lički]] - 15<br /> * [[Tomingaj]] - 26<br /> * [[Velika Popina]] - 71<br /> * [[Vučipolje (Gračac)|Vučipolje]] - 1<br /> * [[Zaklopac]] - 23<br /> * [[Zrmanja (Gračac)|Zrmanja]] - 21<br /> * [[Zrmanja Vrelo]] - 28<br /> <br /> === Nacionalni sastav općine Gračac ===<br /> {{nedostaju izvori}}<br /> Općina Gračac prije turskih osvajanja imala je čisto hrvatski nacionalni sastav stanovništva. Tijekom turske okupacije na područje općine naseljeni su pravoslavni Vlasi, tako da je nakon oslobođenja od Turaka katolička župa Gračac imala 1300 vjernika. Mješovit sastav stanovništva bio je izrazitiji do Drugoga svjetskog rata kada je većina katolika bila protjerana iz Gračaca. Do Domovinskog rata općina Gračac obuhvaćala je druga područja, ili točnije područje današnje općine Lovinac i zapadni dio današnje općine Gračac, bez područja gornjeg Pounja.<br /> <br /> {| class=wikitable<br /> |-<br /> ! colspan=&quot;5&quot; | Stanovništvo današnje općine Gračac po narodnosti<br /> |- bgcolor=&quot;#efefef&quot;<br /> ! Godina !! total !! [[Hrvati]] !! [[Srbi]] !! ostali<br /> |-<br /> | align=center | 2001. || 3.923 || 2.260 (57.61%) || 1.523 (38.82%) || 140 (3.57%)<br /> |-<br /> | align=center | 2011. || 4.690 || 2.528 (53.90%) || 2.118 (45.16%) || 44 (0.94%) <br /> |}<br /> <br /> == Uprava ==<br /> *Iz prijeratne općine Gračac izdvojen je [[Lovinac]] u samostalnu općinu, dok je Gračacu priključen [[Srb]] iz nekadašnje općine [[Donji Lapac]].<br /> * Prostor općine Gračac djeli se na dva mjesna odbora: Mjesni odbor Gračac (zapad) i mjesni odbor (istok) Srb. Općina Gračac je površinski najveća općina u Hrvatskoj. Načelnica općine je Nataša Turbić ([[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]]).<br /> <br /> == Povijest ==<br /> Na području Gračaca nalazila se srednjovjekovna hrvatska plemenita župa [[Otuča]] u kojoj su obitavale plemenite hrvatske obitelji koje su sačuvale slobodu i pravo samouprave. Tragovi srednjovjekovnoga grada na Gradini blizu katoličke crkve čuvaju ostatke sjedišta starohrvatske otučke plemenite župe. <br /> Grad se spominje 1302. god. 1509. god. kada je bio u posjedu hrvatskoga plemića Ivana Karlovića, a od 1527. do 1687. bio je pod turskom okupacijom. Tada je propala starohrvatska župa [[Otuča]].<br /> Znamenita [[barok]]na rimokatolička župna [[crkva sv. Jurja u Gračcu|crkva sv. Jurja]] iz XVIII. st. stradala je u II. svjetskom ratu kada su je oštetili četnici pri napadu na grad, u njoj se nalazi kasnobarokni epitaf hrvatskoga grofa Kneževića iz 1781. Popis stanovništva Like i Krbave iz 1712. godine bilježi da u Gračacu živi 156 vlaških obitelji.&lt;ref&gt;http://www.skdprosvjeta.com/pdf/9.pdf Karl Kaser, POPIS LIKE I KRBAVE 1712. GODINE, (prijevod s njemačkog: Sanja Lazanin), 2003. str. 19&lt;/ref&gt; Na groblju uz rječicu Otuču nalazi se tri metra visok monolitni križ na grobu [[Ivan Balenović|Ivana Balenovića]] slavnog branitelja Gračaca koji je poginuo braneči Gračac od Turaka. <br /> Današnje naselje Gračac se jače razvija nakon oslobođenja od Turaka, u razdoblju Hrvatske vojne krajine kao važna obrambena točka prema turskoj Bosni, u to je vrijeme izgrađena nova strateška vojna cesta &lt;!-- &quot;''[[Viva Militare II]]''&quot; --&gt; [[Gospić]]-Gračac-[[Knin]] [[1789.]] godine. Umjesto nekadašnje srednjovjekovne koja je prolazila kroz [[Bihać]]&lt;!-- &quot;''[[Viva militare I]]''&quot; --&gt;. <br /> <br /> 1798. se kod Gračac odvila oslobodilačka bitka. Sukobile su se snage hrvatskih krajiških pukovnija (Ličke i Gradiške) kod Gračaca, kod Gubavčevog klanca. U obrambenoj bitci su hrvatske krajiške snage predvođene Dujmom Došenom i porkulabima Šimom Jukićem, Gajom Marinkovićem te Grubom Oreškovićem zauzele su položaj na Gubavčevom klancu. [[25. kolovoza]] dočekali su osmanske snage, teško ih porazivši u [[bitka kod Gračaca 1798.|bitci]].&lt;ref&gt;[https://gracac-info.com/uprizorenje-povijesne-bitke-kod-gracaca/ ''Uprizorenje povijesne bitke kod Gračaca '']. Gračac info. 12. srpnja 2024. Pristupljeno 21. kolovoza 2026-&lt;/ref&gt;<br /> <br /> Kod Gračaca se odvila bitka u protunapoleonskim ratovima. Kako je Napoleon ostvario utjecaj među njemačkim kneževinama, mahom protestantskim, a uz to 1804. okruni se francuskim carem. Srpnju 1806. stvorio je profrancuski Rajnski savez kojem je prišlo 16 njemačkih kneževa. Kod Habsburga je zavladao strah da bi u tim okolnostima Napoleon mogao doći na poziciju cara Svetoga Rimskog Carstva. Da bi to spriječile, Habsburška Monarhija i još nekoliko europskih država stvorile su Petu protunapoleonsku koaliciju. Informacije o francuskoj zaglavljenosti u gerilskom ratu u Španjolskoj, dalo je nadu u ratni uspjeh. 9. travnja 1809. Habsburška Monarhija je objavila rat Francuskoj. Stvorila se duga bojišnica od Španjolske i Italije na jugu do Poljske i Njemačke na sjeveru, s glavnim bojištima u Bavarskoj i Sjevernoj Italiji. Prohabsburškim snagama nije išlo kako su očekivali, nego su potisnute su iz Bavarske prema širem području Beča te se očekivalo da će ondje biti se bitke koje će razriješiti ishod rata. Radi ojačanja svojih snaga u tom kraju, Habsburška Monarhija je dala povući snage iz Italije. S istom je svrhom francuski maršal Marmont pošao iz Dalmacije ka Beču. Radi zaustavljanja francuskih snaga, hrvatske krajiške pukovnije su im stale na put na ozemlju sjevera Dalmacije, Like i Krbave. Izbilo je nekoliko bitaka u dolini Zrmanje na sjeverno od Knina, blizu Gračaca, Gospića i Brinja. Teške bitke su snažnim otporom iznijele krajiške postrojbe, iako u njima nije bio njihov elitni dio koji je bojevao u Italiji, nego neopremljeni i neuvježbani starci i dječaci. Kod Gračaca (kod Graba) je bitka bila od 17. svibnja [[1809.]].&lt;ref&gt;Nikola Tominac: [https://hrcak.srce.hr/clanak/128697 '' HRVATSKE KRAJIŠKE PUKOVNIJE U FRANCUSKO-HABSBURŠKOM RATU 1809. GODINE (II) Marmontov rat u Lici i Dalmaciji'']. Senjski zbornik : prilozi za geografiju, etnologiju, gospodarstvo, povijest i kulturu, Vol. 38 No. 1, 2011. Sažetak., str. 178.-179.&lt;/ref&gt;<br /> <br /> Prometna važnost Gračaca je još više porasla nakon otvaranja ličke pruge [[1925.]] Osnivanjem udruge &quot;Starohrvatska župa Otuča&quot; ponovno se teži povezati kontinuitet starodrevnih slavnih hrvatskih tradicija Otuče s današnjicom.<br /> <br /> U Drugome svjetskom ratu i još više [[Jugokomunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata|poslije rata]], jugokomunisti i velikosrbi su ubijanjem uništili župu u Gračcu.&lt;ref name=&quot;Kukec&quot;&gt;Lički pop Alojzije Kukec: [https://issuu.com/starine.com.hr/docs/lika_cijela_knjiga_web_issuu ''Ratni vihor u Gospiću i okolici''], ur. i predgovor Goran Moravček, Issuu.com, Nakladnik Inicijativa za zaštitu baštine Kastav, 2013., {{ISBN|978-953-56683-3-6}}, str. 16&lt;/ref&gt;<br /> <br /> == Gospodarstvo ==<br /> <br /> Zadnjih godina bilježi se gospodarski oporavak općine Gračac, osobito se razvija turizam i eko-proizvodnja zdrave hrane.<br /> <br /> == Poznate osobe ==<br /> <br /> * [[Marijan Matijević]], &quot;Junak iz Like&quot;, nekada najjači čovjek na svijetu<br /> * Đuka Tesla (rođena Mandić), majka [[Nikola Tesla|Nikole Tesle]], rođena u selu [[Tomingaj]] pored Gračaca.<br /> * [[Josipa Vancaš]] (1824. - 1910.), poznata i kao ''majčica Ilira''<br /> * [[Slavica Knežević]], hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica<br /> <br /> == Spomenici i znamenitosti ==<br /> <br /> * [[Cerovačke pećine]]<br /> * izvor [[Zrmanja|Zrmanje]]<br /> * Ostatci starohrvatske kraljevske utvrde [[Zvonigrad]]a nad gornjom Zrmanjom.<br /> * župna crkva Sv. Jurja mučenika u Gračcu (1715.)<br /> * Starohrvatska gradina &quot;[[OTUČA]]&quot; u Gračcu s novim spomenikom palim hrvatskim braniteljima iz &quot;[[Domovinski rat|Domovinskog rata]]&quot;<br /> * velebni [[franjevački samostan u Gračcu|franjevački samostan]]<br /> * pravoslavni hram Vaznesenja Gospodnjeg iz 1874. godine, stradao 1941.-1945., srušen do temelja 1954. godine<br /> <br /> == Cerovačke pećine ==<br /> <br /> '''Cerovačke pećine''' su najveći spiljski kompleks u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalaze se četiri kilometra jugozapadno od Gračaca, na sjeverno istočnoj padini [[velebit]]skog brda [[Crnopac]] (1403 m), u južnom dijelu [[Park prirode Velebit|Parka prirode Velebit]].<br /> <br /> === Opis ===<br /> <br /> Otkrivene su prilikom izgradnje Ličke pruge [[1924.]] godine, a otkrio ih je graditelj pruge Nikola Turkalj. Ime su dobile po željezničkoj postaji [[Cerovac (Gračac)|Cerovac]]. Ove su pećine jedno od najvećih nalazišta pećinskog medvjeda u Hrvatskoj, a pronađene su [[fosil]]ne ljudske [[kost]]i i brončana sjekira. Ta ljudska kost pripadala je tzv. &quot;lovcu na spiljske medvjede&quot; iz gornjeg [[pleistocen]]a koji je tu živio otprilike prije 20 tisuća godina. Dužina pećina iznosi 3.800&amp;nbsp;m, a čitavog sustava 4 kilometra.<br /> Gornja pećina duga je 1.295&amp;nbsp;m, a Donja 2.779&amp;nbsp;m.&lt;ref&gt;[http://www.speleologija.hr/cerovacke/index.html Cerovačke pećine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110719095935/http://www.speleologija.hr/cerovacke/index.html |date=19. srpnja 2011. }} na www.speleologija.hr&lt;/ref&gt; Između njih nalazi se znatno manja, Srednja pećina. Prosječna je [[temperatura]] u špiljama 11[[°C]]. <br /> Bogate su [[Špilja|špiljskim]] ukrasima i [[krš]]kim pojavama (ponorima i dimnjacima), značajno su paleontološko nalazište [[Špiljski medvjed|špiljskog medvjeda]] te pretpovijesne [[Keramika|keramike]] ([[Iliri|ilirsko]] - [[Kelti|keltska]] kultura). Kao [[Geomorfologija|geomorfološki]] spomenik prirode, zaštićene su [[1961.]] godine kao &quot;posebni geomorfološki rezervat&quot;.<br /> <br /> == Obrazovanje ==<br /> * Osnovna škola &quot;[[Nikola Tesla]]&quot;<br /> * Srednja škola Gračac<br /> == Kultura ==<br /> U Gračacu djeluje više raznih udruga građana:<br /> *KUD &quot;Šokadija i prijatelji&quot;<br /> *Udruga &quot;Starohrvatska župa Otuča&quot;<br /> *Hrvatsko kulturno društvo &quot;Napredak&quot;<br /> *Udruga Prospero<br /> * 2026. od 21. do 23. kolovoza u Gračacu se održala manifestacija ''Bitka kod Gračaca'' u Parku sv. Jurja, u organizaciji mjesne Udruge Prospero. U njoj je održana prva u Hrvatskoj međunarodna povijesna napoleonska rekonstrukcija bitke. Rekonstrukcijom se oživljava autentičnu [[bitka kod Gračaca 1809.|bitku]] koja se je zbila od 24. do 26. kolovoza 1809. godine.&lt;ref&gt;M.K.: [https://dalmatinskiportal.hr/gracac-ovog-vikenda-postaje-popriste-napoleonove-bitke-stizu-povijesne-postrojbe-iz-cetiri-europske-zemlje '' Gračac ovog vikenda postaje poprište Napoleonove bitke: Stižu povijesne postrojbe iz četiri europske zemlje'']. Dalmatinski portal. 20. kolovoza 2026. Pristupljeno 21. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;<br /> <br /> == Šport ==<br /> * [[NK Velebit Gračac]]<br /> * Taekwondo klub &quot;Gračac&quot;<br /> <br /> Nekada je u Gračacu djelovao i nogometni klub '''Bićo Kesić'''.<br /> <br /> * PD Crnopac<br /> <br /> == Izvori ==<br /> {{izvori|refs=<br /> <br /> &lt;ref name=&quot;arkod&quot;&gt;[http://preglednik.arkod.hr/ARKOD-Web/?print=true&amp;bbox=135905,4815688,664096,5034312&amp;layers=LPIS_900|highlight&amp;features=OP_ATTR:{118} preglednik.arkod.hr], Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, pristupljeno 14. siječnja 2013.&lt;/ref&gt;<br /> <br /> }}<br /> <br /> == Vanjske poveznice ==<br /> * [http://www.gracac.hr Općina Gračac]<br /> <br /> {{Mrva-općina}}<br /> {{Gračac}}<br /> {{GiO ZdŽ}}<br /> <br /> <br /> [[Kategorija:Općine u Zadarskoj županiji]]<br /> [[Kategorija:Lika]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Gra%C4%8Dac&diff=788672 2026-08-21T00:30:46Z

<p>Suradnik10: /* Kultura */</p> <hr /> <div>&lt;!--'''Gračac'''--&gt;{{dz}}<br /> {{Infookvir općina |<br /> ime = Gračac |<br /> slika = Gračac 2009.jpg|<br /> županija = [[Zadarska županija|Zadarska]] |<br /> broj stanovnika2011. = 4.690|<br /> načelnik = Nataša Turbić ([[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]]) |<br /> poštanski broj = 23440 Gračac |<br /> z. širina = 44.30|<br /> z. dužina = 15.85|<br /> | karta2 = Zadarska županija<br /> | naziv karte2 = Zadarske županije<br /> }}<br /> '''Gračac''' je općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalazi se u [[Zadarska županija|Zadarskoj županiji]]. Po popisu iz [[2011.]] godine u općini Gračac je živjelo 4.690 stanovnika, dok je u samome Gračacu živjelo 3.063 stanovnika.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup13_1317.html |accessdate=31. srpnja 2013. |title=Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110704231013/http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/htm/H11_Zup33_1317.html |archivedate=4. srpnja 2011. }}&lt;/ref&gt;<br /> <br /> == Zemljopis ==<br /> Gračac se nalazi u prostranoj udolini u južnoj [[Lika|Lici]]. Razvio se na raskrižju puteva od [[Gospić]]a prema [[Knin]]u i [[Krbava|Krbavi]] prema [[Dalmacija|Dalmaciji]]. Od [[Dalmacija|Dalmacije]] je odijeljen visokim masivom [[Velebit]]a, preko čijeg prijevoja Prezida prolazi cesta Gračac-[[Obrovac]].<br /> Kroz Gračac prolazi više potoka od kojih jedan prerasta u rječicu [[Otuča|Otuču]]. Općina Gračac s površinom od 957,19&lt;ref name=&quot;arkod&quot; /&gt; km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; najveća je općina u [[Zadarska županija|Zadarskoj županiji]] &lt;!-- a ujedno i u Hrvatskoj--&gt; i čini 26.25% njene površine.<br /> Geografske koordinate Gračaca<br /> * 44° 17' 50.79&quot; Sjeverne [[zemljopisna širina|zemljopisne širine]]<br /> * 15° 50' 49.90&quot; Istočne [[zemljopisna dužina|zemljopisne dužine]]<br /> * [[nadmorska visina]] 460 m<br /> <br /> Udaljenost Gračaca od većih gradova:<br /> * Gračac - [[Gospić]] 50&amp;nbsp;km [[D50]]<br /> * Gračac - [[Benkovac]] 54&amp;nbsp;km [[D27]]<br /> * Gračac - [[Knin]] 54&amp;nbsp;km [[D1]]<br /> * Gračac - [[Zadar]] 64&amp;nbsp;km [[D27]], [[D54]], [[D8]]<br /> <br /> [[Datoteka:Gračac-map-Croatia.PNG|mini|200px|Položaj općine Gračac unutar Zadarske županije]]<br /> <br /> == Stanovništvo ==<br /> <br /> Prema prijašnjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Gračac imala je oko 4.000 stanovnika, a obuhvaćala je osim područja Gračaca i dio gornjeg Pounja. Etnički sastav je bio sljedeći: [[Hrvati]] - 2.200 ili oko (58,00%), [[Srbi]] - 1.300 ili oko (38,00%), i ostali oko (4, 00 %).<br /> <br /> === Popis [[2011.]] ===<br /> <br /> Prema posljednjem službenom popisu stanovništva provedenom 2011. godine&lt;ref<br /> name=&quot;dzs.hr&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup13_1317.html |accessdate=31. srpnja 2013. |title=Arhivirana kopija |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110704231013/http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/htm/H11_Zup33_1317.html |archivedate=4. srpnja 2011. }}&lt;/ref&gt; općina Gračac ima 4.690 stanovnika, od kojih u samom mjestu Gračacu živi 3.063.<br /> <br /> Etnički sastav stanovništva:<br /> * [[Hrvati]] - (53,90 %)<br /> * [[Srbi]] - (45.16 %).<br /> <br /> Po posljednjem popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, općina Gračac imala je 4690 stanovnika, raspoređenih u 39 naselja:<br /> <br /> * [[Begluci (Gračac)|Begluci]] - 61<br /> * [[Brotnja]] - 47<br /> * [[Bruvno]] - 92<br /> * [[Cerovac (Gračac)|Cerovac]] - 3<br /> * [[Dabašnica]] - 3<br /> * [[Deringaj]] - 77<br /> * [[Donja Suvaja]] - 53<br /> * [[Drenovac Osredački]] - 12<br /> * [[Duboki Dol]] - 0<br /> * [[Dugopolje (Gračac)|Dugopolje]] - 20<br /> * [[Glogovo]] - 11<br /> * [[Gornja Suvaja]] - 36<br /> * [[Grab (Gračac)|Grab]] - 78<br /> * Gračac - 3.063<br /> * [[Gubavčevo Polje]] - 3<br /> * [[Kaldrma]] - 31<br /> * [[Kijani]] - 56<br /> * [[Kom (Gračac)|Kom]] - 34<br /> * [[Kunovac Kupirovački]] - 37<br /> * [[Kupirovo]] - 46<br /> * [[Mazin]] - 47<br /> * [[Nadvrelo]] - 1<br /> * [[Neteka]] - 87<br /> * [[Omsica]] - 12<br /> * [[Osredci]] - 42<br /> * [[Otrić]] - 15<br /> * [[Palanka (Gračac)|Palanka]] - 19<br /> * [[Pribudić]] - 5<br /> * [[Prljevo]] - 7<br /> * [[Rastičevo (Gračac)|Rastičevo]] - 4<br /> * [[Rudopolje Bruvanjsko]] - 31<br /> * [[Srb]] - 472<br /> * [[Tiškovac Lički]] - 15<br /> * [[Tomingaj]] - 26<br /> * [[Velika Popina]] - 71<br /> * [[Vučipolje (Gračac)|Vučipolje]] - 1<br /> * [[Zaklopac]] - 23<br /> * [[Zrmanja (Gračac)|Zrmanja]] - 21<br /> * [[Zrmanja Vrelo]] - 28<br /> <br /> === Nacionalni sastav općine Gračac ===<br /> {{nedostaju izvori}}<br /> Općina Gračac prije turskih osvajanja imala je čisto hrvatski nacionalni sastav stanovništva. Tijekom turske okupacije na područje općine naseljeni su pravoslavni Vlasi, tako da je nakon oslobođenja od Turaka katolička župa Gračac imala 1300 vjernika. Mješovit sastav stanovništva bio je izrazitiji do Drugoga svjetskog rata kada je većina katolika bila protjerana iz Gračaca. Do Domovinskog rata općina Gračac obuhvaćala je druga područja, ili točnije područje današnje općine Lovinac i zapadni dio današnje općine Gračac, bez područja gornjeg Pounja.<br /> <br /> {| class=wikitable<br /> |-<br /> ! colspan=&quot;5&quot; | Stanovništvo današnje općine Gračac po narodnosti<br /> |- bgcolor=&quot;#efefef&quot;<br /> ! Godina !! total !! [[Hrvati]] !! [[Srbi]] !! ostali<br /> |-<br /> | align=center | 2001. || 3.923 || 2.260 (57.61%) || 1.523 (38.82%) || 140 (3.57%)<br /> |-<br /> | align=center | 2011. || 4.690 || 2.528 (53.90%) || 2.118 (45.16%) || 44 (0.94%) <br /> |}<br /> <br /> == Uprava ==<br /> *Iz prijeratne općine Gračac izdvojen je [[Lovinac]] u samostalnu općinu, dok je Gračacu priključen [[Srb]] iz nekadašnje općine [[Donji Lapac]].<br /> * Prostor općine Gračac djeli se na dva mjesna odbora: Mjesni odbor Gračac (zapad) i mjesni odbor (istok) Srb. Općina Gračac je površinski najveća općina u Hrvatskoj. Načelnica općine je Nataša Turbić ([[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]]).<br /> <br /> == Povijest ==<br /> Na području Gračaca nalazila se srednjovjekovna hrvatska plemenita župa [[Otuča]] u kojoj su obitavale plemenite hrvatske obitelji koje su sačuvale slobodu i pravo samouprave. Tragovi srednjovjekovnoga grada na Gradini blizu katoličke crkve čuvaju ostatke sjedišta starohrvatske otučke plemenite župe. <br /> Grad se spominje 1302. god. 1509. god. kada je bio u posjedu hrvatskoga plemića Ivana Karlovića, a od 1527. do 1687. bio je pod turskom okupacijom. Tada je propala starohrvatska župa [[Otuča]].<br /> Znamenita [[barok]]na rimokatolička župna [[crkva sv. Jurja u Gračcu|crkva sv. Jurja]] iz XVIII. st. stradala je u II. svjetskom ratu kada su je oštetili četnici pri napadu na grad, u njoj se nalazi kasnobarokni epitaf hrvatskoga grofa Kneževića iz 1781. Popis stanovništva Like i Krbave iz 1712. godine bilježi da u Gračacu živi 156 vlaških obitelji.&lt;ref&gt;http://www.skdprosvjeta.com/pdf/9.pdf Karl Kaser, POPIS LIKE I KRBAVE 1712. GODINE, (prijevod s njemačkog: Sanja Lazanin), 2003. str. 19&lt;/ref&gt; Na groblju uz rječicu Otuču nalazi se tri metra visok monolitni križ na grobu [[Ivan Balenović|Ivana Balenovića]] slavnog branitelja Gračaca koji je poginuo braneči Gračac od Turaka. <br /> Današnje naselje Gračac se jače razvija nakon oslobođenja od Turaka, u razdoblju Hrvatske vojne krajine kao važna obrambena točka prema turskoj Bosni, u to je vrijeme izgrađena nova strateška vojna cesta &lt;!-- &quot;''[[Viva Militare II]]''&quot; --&gt; [[Gospić]]-Gračac-[[Knin]] [[1789.]] godine. Umjesto nekadašnje srednjovjekovne koja je prolazila kroz [[Bihać]]&lt;!-- &quot;''[[Viva militare I]]''&quot; --&gt;. Prometna važnost Gračaca je još više porasla nakon otvaranja ličke pruge [[1925.]] Osnivanjem udruge &quot;Starohrvatska župa Otuča&quot; ponovno se teži povezati kontinuitet starodrevnih slavnih hrvatskih tradicija Otuče s današnjicom.<br /> <br /> U Drugome svjetskom ratu i još više [[Jugokomunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata|poslije rata]], jugokomunisti i velikosrbi su ubijanjem uništili župu u Gračcu.&lt;ref name=&quot;Kukec&quot;&gt;Lički pop Alojzije Kukec: [https://issuu.com/starine.com.hr/docs/lika_cijela_knjiga_web_issuu ''Ratni vihor u Gospiću i okolici''], ur. i predgovor Goran Moravček, Issuu.com, Nakladnik Inicijativa za zaštitu baštine Kastav, 2013., {{ISBN|978-953-56683-3-6}}, str. 16&lt;/ref&gt;<br /> <br /> == Gospodarstvo ==<br /> <br /> Zadnjih godina bilježi se gospodarski oporavak općine Gračac, osobito se razvija turizam i eko-proizvodnja zdrave hrane.<br /> <br /> == Poznate osobe ==<br /> <br /> * [[Marijan Matijević]], &quot;Junak iz Like&quot;, nekada najjači čovjek na svijetu<br /> * Đuka Tesla (rođena Mandić), majka [[Nikola Tesla|Nikole Tesle]], rođena u selu [[Tomingaj]] pored Gračaca.<br /> * [[Josipa Vancaš]] (1824. - 1910.), poznata i kao ''majčica Ilira''<br /> * [[Slavica Knežević]], hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica<br /> <br /> == Spomenici i znamenitosti ==<br /> <br /> * [[Cerovačke pećine]]<br /> * izvor [[Zrmanja|Zrmanje]]<br /> * Ostatci starohrvatske kraljevske utvrde [[Zvonigrad]]a nad gornjom Zrmanjom.<br /> * župna crkva Sv. Jurja mučenika u Gračcu (1715.)<br /> * Starohrvatska gradina &quot;[[OTUČA]]&quot; u Gračcu s novim spomenikom palim hrvatskim braniteljima iz &quot;[[Domovinski rat|Domovinskog rata]]&quot;<br /> * velebni [[franjevački samostan u Gračcu|franjevački samostan]]<br /> * pravoslavni hram Vaznesenja Gospodnjeg iz 1874. godine, stradao 1941.-1945., srušen do temelja 1954. godine<br /> <br /> == Cerovačke pećine ==<br /> <br /> '''Cerovačke pećine''' su najveći spiljski kompleks u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalaze se četiri kilometra jugozapadno od Gračaca, na sjeverno istočnoj padini [[velebit]]skog brda [[Crnopac]] (1403 m), u južnom dijelu [[Park prirode Velebit|Parka prirode Velebit]].<br /> <br /> === Opis ===<br /> <br /> Otkrivene su prilikom izgradnje Ličke pruge [[1924.]] godine, a otkrio ih je graditelj pruge Nikola Turkalj. Ime su dobile po željezničkoj postaji [[Cerovac (Gračac)|Cerovac]]. Ove su pećine jedno od najvećih nalazišta pećinskog medvjeda u Hrvatskoj, a pronađene su [[fosil]]ne ljudske [[kost]]i i brončana sjekira. Ta ljudska kost pripadala je tzv. &quot;lovcu na spiljske medvjede&quot; iz gornjeg [[pleistocen]]a koji je tu živio otprilike prije 20 tisuća godina. Dužina pećina iznosi 3.800&amp;nbsp;m, a čitavog sustava 4 kilometra.<br /> Gornja pećina duga je 1.295&amp;nbsp;m, a Donja 2.779&amp;nbsp;m.&lt;ref&gt;[http://www.speleologija.hr/cerovacke/index.html Cerovačke pećine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110719095935/http://www.speleologija.hr/cerovacke/index.html |date=19. srpnja 2011. }} na www.speleologija.hr&lt;/ref&gt; Između njih nalazi se znatno manja, Srednja pećina. Prosječna je [[temperatura]] u špiljama 11[[°C]]. <br /> Bogate su [[Špilja|špiljskim]] ukrasima i [[krš]]kim pojavama (ponorima i dimnjacima), značajno su paleontološko nalazište [[Špiljski medvjed|špiljskog medvjeda]] te pretpovijesne [[Keramika|keramike]] ([[Iliri|ilirsko]] - [[Kelti|keltska]] kultura). Kao [[Geomorfologija|geomorfološki]] spomenik prirode, zaštićene su [[1961.]] godine kao &quot;posebni geomorfološki rezervat&quot;.<br /> <br /> == Obrazovanje ==<br /> * Osnovna škola &quot;[[Nikola Tesla]]&quot;<br /> * Srednja škola Gračac<br /> == Kultura ==<br /> U Gračacu djeluje više raznih udruga građana:<br /> *KUD &quot;Šokadija i prijatelji&quot;<br /> *Udruga &quot;Starohrvatska župa Otuča&quot;<br /> *Hrvatsko kulturno društvo &quot;Napredak&quot;<br /> *Udruga Prospero<br /> * 2026. od 21. do 23. kolovoza u Gračacu se održala manifestacija ''Bitka kod Gračaca'' u Parku sv. Jurja, u organizaciji mjesne Udruge Prospero. U njoj je održana prva u Hrvatskoj međunarodna povijesna napoleonska rekonstrukcija bitke. Rekonstrukcijom se oživljava autentičnu [[bitka kod Gračaca 1809.|bitku]] koja se je zbila od 24. do 26. kolovoza 1809. godine.&lt;ref&gt;M.K.: [https://dalmatinskiportal.hr/gracac-ovog-vikenda-postaje-popriste-napoleonove-bitke-stizu-povijesne-postrojbe-iz-cetiri-europske-zemlje '' Gračac ovog vikenda postaje poprište Napoleonove bitke: Stižu povijesne postrojbe iz četiri europske zemlje'']. Dalmatinski portal. 20. kolovoza 2026. Pristupljeno 21. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;<br /> <br /> == Šport ==<br /> * [[NK Velebit Gračac]]<br /> * Taekwondo klub &quot;Gračac&quot;<br /> <br /> Nekada je u Gračacu djelovao i nogometni klub '''Bićo Kesić'''.<br /> <br /> * PD Crnopac<br /> <br /> == Izvori ==<br /> {{izvori|refs=<br /> <br /> &lt;ref name=&quot;arkod&quot;&gt;[http://preglednik.arkod.hr/ARKOD-Web/?print=true&amp;bbox=135905,4815688,664096,5034312&amp;layers=LPIS_900|highlight&amp;features=OP_ATTR:{118} preglednik.arkod.hr], Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, pristupljeno 14. siječnja 2013.&lt;/ref&gt;<br /> <br /> }}<br /> <br /> == Vanjske poveznice ==<br /> * [http://www.gracac.hr Općina Gračac]<br /> <br /> {{Mrva-općina}}<br /> {{Gračac}}<br /> {{GiO ZdŽ}}<br /> <br /> <br /> [[Kategorija:Općine u Zadarskoj županiji]]<br /> [[Kategorija:Lika]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Vuk%C5%A1i%C4%87&diff=788671 2026-08-21T00:22:09Z

<p>Suradnik10: /* Kultura i znamenitosti */</p> <hr /> <div>{{Infookvir naselje u Hrvatskoj<br /> |ime = Vukšić<br /> |regija = <br /> |županija = [[Zadarska županija|Zadarska]]<br /> |općina = [[Benkovac]]<br /> |mikroregija = <br /> |najgrad = [[Benkovac]]<br /> |površina = <br /> |nadvisina = 155<br /> |z. širina = 43.94735<br /> |z. dužina = 15.722122<br /> |brojstan2011= 513<br /> |gustoća2011 = <br /> |domaćinstva2011= <br /> |pošta = <br /> |pozbroj = <br /> |autooznaka = <br /> |slika =<br /> |slika_opis =<br /> |karta2 = Zadarska županija<br /> |naziv karte2= Zadarske županije<br /> }}<br /> <br /> '''Vukšić''' je selo u [[Zadarska županija|Zadarskoj županiji]]. <br /> <br /> == Upravna organizacija ==<br /> Upravnom organizacijom dijelom je Grada [[Benkovac|Benkovca]].<br /> <br /> == Promet ==<br /> Nalazi se sjeveroistočno od [[Autocesta A1|autoceste kralja Tomislava]], autoceste Split-Zagreb.<br /> <br /> == Kultura i znamenitosti ==<br /> * [[crkva svete Katarine u Vukšiću|crkva svete Katarine]]<br /> * [[crkva svetog Mihovila u Vukšiću|crkva svetog Mihovila]]<br /> * U lišanskoj župi sv. Mihovila tradicijski se održava molitvena hodnja ''Koracima nade u istinu'' u spomen na 30 žrtava Domovinskog rata župe sv. Mihovil Lišane i 34. obljetnice progonstva hrvatskih žitelja. Sudionici prolaze 12 km dugim putem [[Bulić (Benkovac)|Bulić]] — Vukšić — [[Lišane Ostrovičke]], od crkve sv. Kate do župne crkve sv. Mihovila.&lt;ref name=17mol&gt;Marko Ledenko Mane: [https://dalmatinskiportal.hr/zivot/fotogalerija-odrzana-17--molitvena-hodnja--koracima-nade-u-istinu--bulic-vuksic-lisane-ostrovicke/242655 ''FOTOGALERIJA Održana 17. molitvena hodnja 'Koracima nade u istinu' Bulić - Vukšić - Lišane Ostrovičke '']. Dalmatinski portal. 18. srpnja 2025. Pristupljeno 19. srpnja 2025.&lt;/ref&gt;<br /> * Smotra folklora ''Oj Gradino, ruševino stara'' u organizaciji KUD-a Vukšića&lt;ref&gt;M.K.: [https://dalmatinskiportal.hr/vuksic-domacin-osme-tradicionalne-smotre-folklora-oj-gradino-rusevino-stara ''Vukšić domaćin osme tradicionalne smotre folklora 'Oj Gradino, ruševino stara' '']. Dalmatinski portal. 20. kolovoza 2026. Pristupljeno 21. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;<br /> <br /> == Poznate osobe ==<br /> *[[Paško Romac]], hrvatski narodni heroj, politički komesar 1. vojvođanske brigade i 16. vojvođanske divizije, član PK KPJ za Vojvodinu<br /> <br /> == Izvori ==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> {{Benkovac}}<br /> <br /> <br /> [[Kategorija:Naselja u Zadarskoj županiji]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Mangroove&diff=788641 2026-08-20T04:06:57Z

<p>Suradnik10: Stvorena nova stranica sa sadržajem: »&#039;&#039;&#039;Mangroove&#039;&#039;&#039; je hrvatski glazbeni sastav. Autorski je sastav koji djeluje preko 20 godina. Sviraju glazbu koja je spoj soula, jazza, funka i popa.&lt;ref name=stiže&gt;A.A.: [https://dalmatinskiportal.hr/mangroove-stize-u-makarsku &#039;&#039;Mangroove stiže u Makarsku &#039;&#039;]. Dalmatinski portal. 19. kolovoza 2026. Pristupljeno 20. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Objavili su više nosača zvuka pod etiketama Dancing Beara, Aquarius Recordsa, HRT-a, a prvi...«.</p> <hr /> <div>'''Mangroove''' je hrvatski glazbeni sastav. Autorski je sastav koji djeluje preko 20 godina. Sviraju glazbu koja je spoj [[soul]]a, [[jazz]]a, [[funk]]a i [[pop]]a.&lt;ref name=stiže&gt;A.A.: [https://dalmatinskiportal.hr/mangroove-stize-u-makarsku ''Mangroove stiže u Makarsku '']. Dalmatinski portal. 19. kolovoza 2026. Pristupljeno 20. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;<br /> <br /> Objavili su više nosača zvuka pod etiketama Dancing Beara, Aquarius Recordsa, HRT-a, a prvi nosač objavio im je zajedno DM Music i Tom Tom Music.&lt;ref name=discogs&gt;[https://www.discogs.com/artist/1658709-Mangroove-3?gad_source=1&amp;gad_campaignid=21524795402 Discogs]. Pristupljeno 20. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;<br /> <br /> Članovi su: stalni dio su Toni Starešinić i Željka Veverec koji kroz ovaj sastav neprekidno &quot;istražuju nove zvukove i glazbene forme&quot;, a izraz im obilježavaju &quot;snažan vokal, sofisticirani aranžmani i prepoznatljiv groove&quot;.&lt;ref name=stiže/&gt; U sastavu su još svirali Hrvoje Kaučić, Leo Beslać, Matej Huljev, Niko Radas, Silvio Bočić. &lt;ref&gt;[https://www.facebook.com/mangroovetheband/ Facebook]. O sastavu. Pristupljeno 20. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=discogs/&gt;<br /> <br /> Album ''Nešto veće od nas'' snimili su u suradnji s [[Jazz orkestar HRT-a|Jazz orkestrom HRT-a]] i za nj su dobili nagrade Porina i Rock&amp;Off.&lt;ref name=stiže/&gt;<br /> <br /> ==Izvori==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> ==Vanjske poveznice==<br /> *[https://www.facebook.com/mangroovetheband/ Facebook]<br /> *[https://www.youtube.com/user/MangrooveTV/ YouTube]<br /> *[https://soundcloud.com/mangroove?utm_id=97758_v0_s00_e0_tv0 SoundCloud]<br /> *[https://myspace.com/mangroove MySpace]<br /> *[https://reverbnation.com/mangrooveband ReverbNation]<br /> *[https://www.discogs.com/artist/1658709-Mangroove-3 Discogs]<br /> <br /> [[Kategorija:Hrvatski glazbeni sastavi]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Gara%C5%BEa_(televizijska_emisija)&diff=788640 2026-08-20T03:56:31Z

<p>Suradnik10: </p> <hr /> <div>{{drugo značenje2|[[Garaža (razdvojba)]]}}<br /> <br /> <br /> '''Garaža''' je [[glazbena emisija]] [[Hrvatska televizija|Hrvatske televizije]]. [[Televizijska emisija|Emisija]] je [[urbana glazba|urbane glazbe]]. Emitira se od [[televizija u 2008.|2008.]] godine.&lt;ref name=deseta/&gt; <br /> <br /> == O emisiji ==<br /> Emisiju je osmislio ondašnji novoimenovani urednik [[Zabavni program|Zabavnog programa]] HTV-a [[Mirko Fodor]] siječnja 2008. godine. Na zahtjeve gledatelja za povratkom žive svirke na televiziju, osmislio je novu emisiju imena ''Garaža'' u kojoj će se promicati suvremenu hrvatsku glazbu. Po prvotnoj zamisli, trajala bi pola sata, emitirala bi se petkom u 17:50 na prvom programu HTV-a i u njoj bi domaći hrvatski izvođači dobili prigodu nastupiti uživo. Prvotni plan bio je emitirati 33 emisije u kojima bi nastupili hrvatski izvođači koji izvode [[pop-rock]], ali i glazbu izvan rocka poput [[jazz]]a, [[pop]], [[hip-hop]]a, reggaea, [[ethno|ethna]] i t.d. U emisiji gostuje po jedan sastav. Prva emisija snimljena je 10. siječnja 2008. godine a emitirana 18. siječnja 2008. i u njoj je nastupila virovitička [[Vatra (glazbeni sastav)|Vatra]]. Prvi voditelji bili su [[Iva Šulentić]] i [[Frano Domitrović]]. Na snimanju je predviđeno mjesto za publiku u kojoj bi bili obožavatelji izvođača koji nastupaju.&lt;ref&gt;[http://www.groupie.hr/natrag-u-garazu-nova-glazbena-emisija-na-htv-u/sadrzaj/2002 ''Natrag u &quot;Garažu&quot; - nova glazbena emisija na HTV-u '']. Glazbeni portal Groupie. 9. siječnja 2008. Pristupljeno 12. prosinca 2024.&lt;/ref&gt; Vremenom se termin i dan emitiranja promijenio, pa se je emisija emitirala na Drugom programu u terminu od 19.30. &lt;ref name=deseta/&gt; te u srijedu na HTV3 u 22:00.&lt;ref&gt;[https://www.facebook.com/GarazaHRT/?locale=hr_HR Garaža HRT], profil na Facebooku. Pristupljeno 12. prosinca 2024.&lt;/ref&gt;<br /> Emisija predstavlja studijski minikoncert i ponajviše popularizira glazbu koja nije glavnostrujaška.&lt;ref&gt;[https://tvprofil.com/show/21437311/garaza-bonebomb ''Garaža: BoneBomb. Garaža 2018.'']. Najava za 24. svibnja 2024. Pristupljeno 13. prosinca 2024.&lt;/ref&gt;<br /> <br /> Voditelji su godinama [[Iva Šulentić]] i [[Ivan Vukušić]]. Producent je Neven Domljan, majstorica rasvjete Ana Matičević, glazbena producentica Margareta Mihalić, kostimografkinja Nataša Svekler, tajnica redatelja Svjetlana Zubčić, asistent redatelja Matko Švarc, redatelj je Danko Volarić, a urednica Snježana Nožinić.&lt;ref name=deseta&gt;Redakcija: [https://www.scena.hr/dogadjanja/deseta-sezona-glazbe-garaza/ ''Deseta sezona emisije urbane glazbe Garaža '']. Scena.hr. 14. ožujka 2018. Pristupljeno 12. prosinca 2024.&lt;/ref&gt; Glazbeni pravci koje se čulo u emisiju su široka raspona, od [[punk]]a, retro-[[novi romantizam|novoga romantizma]], [[surf-rock]]a, etna, [[fusion-jazz]]a, [[reggae]]a i [[dub]]a, [[american-alter-rock]]a, [[blues]]a, [[rock]]a do [[indie-pop]]a i brojnih inačica rock-glazbe. Uz etablirane sastave, u Garaži su nastupili pojedini sjajni hrvatski [[demo-sastavi]].&lt;ref name=deseta/&gt;<br /> <br /> == Sastavi koji su nastupili ==<br /> Sara Renar, Goran Bare i Majke, M.O.R.T., Rolin Humes, The Orange Strips, Detour, Tomislav Goluban, Vatra, Boris Štok, Bang Bang, Postolar Tripper, Markiz, Mayales, My Buddy Moose, Jonathan, Buđenje, Antenat, Elemental, Detour, Raspashow, Buđenje, Ramirez, Svadbas, Adastra, J.R. August, Sheitans, Ogenj, 058, Zoran Čalić Band, Ashes You Leave&lt;!-- https://tvprofil.com/show/18639793/garaza-ashes-you-leave --&gt;, Irena Žilić, Nola, Opća opasnost, Pavel, Synthetic Scar, Kries, Atlantida, [[Mangroove]], Mnogi Drugi, Paul The Walrus, Drugi način, Moonshed, Valungari, Psihomodo pop, Alen Vitasović, Neno Belan &amp; Fiumens, Valetudo, Hesus Attor, VIS Peri-deri, Natali Dizdar, Filmmusicorkestar, Žan i Mazguni, Replica, Picksiebner, Killed A Fox, Quasarr, Luka Belani, Gretta, The Bambi Molesters I, Tom &amp; the Twisters, GoNoGo, Miroslav Evačić &amp; Čardaš Blues Band, Pips, Chips &amp; Videoclips, F5, Morso (bivši The B Inside), En Face, Violate, Scroll, Boris Babarović, Radio Aktiv, Gužva u 16-tercu, Zykopops, Marko Ramljak &amp; Band, Steve Wolfman Band, Belfast Food, Ivan Mihaljević &amp; Side Effects, BoneBomb, Nebojša Buhin Nebo &amp; Downstrokes, Delyricum, Ivan Mihaljević &amp; Side Effects, Gang Bang, O.K. Club, Teška industrija, Disident, Nepopraljivi, Teriyaki, Mor Roll, Dalibor Prochatzka, S3ngs, Vinyl Slang, Caiman Verde, Jurica Pađen i Aerodrom, Superstary, Ruiz, Nina Romić, Hard Time, The Bastardz, Kings, Sunnysiders, Sinteza, Alergija, Malehookers, Otprilike ovako, Carl Reuter &amp;The Harpoons, Swingers, Mahatma, Lollobrigida... &lt;ref&gt;[https://www.google.com pretraga Garaža site:tvprofil.com], pristupljeno 13. prosinca 2024.&lt;/ref&gt;<br /> <br /> == Izvori ==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> == Vanjske poveznice ==<br /> *[https://www.facebook.com/GarazaHRT/?locale=hr_HR Facebook]<br /> <br /> [[Kategorija:Hrvatska televizija]]<br /> [[Kategorija:Televizijske emisije]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=INmusic_festival&diff=788639 2026-08-20T03:56:11Z

<p>Suradnik10: /* 2019. */</p> <hr /> <div>{{Infookvir festival<br /> | Naziv = INmusic festival<br /> | Izvorni naziv = <br /> | Slika = Arctic Monkeys @INmusic.jpg<br /> | Opis slike = Nastup sastava [[Arctic Monkeys]] na festivalu 2013. godine<br /> | Mjesto = [[Jarun]], [[Grad Zagreb]]<br /> | Država = [[Hrvatska]]<br /> | Vrsta = <br /> | Osnivač =<br /> | Osnutak = 2006.<br /> | Održavanje = svake godine potkraj [[Lipanj|lipnja]]<br /> | Web = [http://www.inmusicfestival.com/ www.inmusicfestival.com]<br /> }}<br /> <br /> == Općenito o festivalu ==<br /> '''INmusic festival''' je najveći open-air festival u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Počevši [[2006.]] održava se svake godine krajem lipnja na [[jarun]]skom [[Otok hrvatske mladeži|Otoku hrvatske mladeži]] u [[Zagreb]]u izuzev prve godine kada se održao na zagrebačkoj Šalati. Od 2007. festival uglavnom traje 3 dana, a prati ga i višednevni smještaj u kampu koji je također u organizaciji festivala. <br /> <br /> Festival je unatoč povremenim izmjenama zadržao formu gdje se na tri velike pozornice i više manjih održavaju nastupi izvođača koji izvode pretežno [[rock]], [[pop]], world music, elektronsku glazbu, [[ska]], [[punk]] i drugo. <br /> <br /> [[INmusic festival]] je primio i velika priznanja poput onog National Geographic Travelera &lt;ref&gt;http://www.croatiaweek.com/national-geographic-name-croatian-music-festival-in-world-top-3/ , 3. ožujka 2013.&lt;/ref&gt; koji je uvrstio INmusic '''među 3 svjetska festivala koja treba posjetiti''' ili američkog Huffington Posta &lt;ref&gt;[http://www.huffingtonpost.com/us-news-travel/10-music-festivals-2013_b_2726758.html , 21. veljače 2013.&lt;/ref&gt; koji ga je uvrstio među 10 najboljih svjetskih festivala, a isto su učinili i putnički portali poput Lonely Planeta, Global Grasshoppera i Travel Freaka. Prošlih godina to je učinio i CNN&lt;ref&gt;[http://travel.cnn.com/explorations/play/worlds-50-best-summer-music-festivals-008106 , 10. lipnja 2013.&lt;/ref&gt; '''uvrstivši INmusic dvije godine za redom među 50 najboljih festivala u svijetu''' te britanski BBC &lt;ref&gt;[http://www.bbc.com/news/10404573 , 24. lipnja 2010.&lt;/ref&gt; koji je objavio pozitivnu recenziju INmusic festivala. U New Musical Expressu ([[NME]]), jednom od najpoznatijih i najutjecajnijih svjetskih glazbenih časopisa objavljeno je kako je INmusic &quot;neotkriveni dragulj europske festivalske scene&quot;&lt;ref&gt;[http://www.nme.com/blogs/festivals-blog/6-reasons-to-visit-one-of-europes-best-kept-secret-festivals, 28. svibnja 2015.&lt;/ref&gt; te je festival koji pruža &quot;jedinstveno iskustvo na jedinstvenoj lokaciji&quot;.&lt;ref&gt;NME (New Musical Express magazine), print edition, issue 23 May 2015, Time Inc. (UK) Ltd, London, 2015., str. 22-23.&lt;/ref&gt; Od 2017. godine INmusic festival se po odabiru NMEa nalazi na popisu najboljih svjetskih festivala&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|title=Festivals {{!}} Music Festivals|url=https://www.nme.com/festivals-home|accessdate=2019-05-21}}&lt;/ref&gt;<br /> <br /> Neki od mnogih headlinera koji su nastupili na INmusic festivalima proteklih godina su: Arctic Monkeys, Jamiroquai, The Prodigy, New Order, Nick Cave and the Bad Seeds, The Black Keys, Pixies, MGMT, Foals, Iggy and the Stooges, Franz Ferdinand, Morrissey, Arcade Fire, Sonic Youth, Kraftwerk, Moby, Serj Tankian, Cypress Hill, Grinderman, Flaming Lips, Massive Attack, Alice in Chains, LCD Soundsystem, Morcheeba, Lily Allen, FFS, Placebo, Paolo Nutini, Rudimental, Of Monsters and Men, La Roux, Future Islands, Eagles of Death Metal.... &lt;ref&gt;[https://www.inmusicfestival.com/program/2015 , 2. rujna 2015.&lt;/ref&gt;<br /> <br /> == Izdanja INmusic festivala ==<br /> INmusic festival se do danas održao 10 puta. Prvo izdanje održano je na zagrebačkoj Šalati nakon čega je festival preseljen na zagrebački Jarun, točnije na Otok hrvatske mladeži. Nakon prvog izdanja 2006. godine kao glavni sponzor festivala dolazi telekomunikacijska tvrtka VIPnet te se festival 2007. i 2008. godine naziva VIP INmusic festival. Od 2009. do 2011. festival mijenja pokrovitelja te se naziva T-Mobile INmusic festival. Od 2012. godine festival se naziva INmusic festival. Godine 2014. festival se dodatno širi na na Otok Trešnjevka gdje se locira kamp povezan pontonskim mostom s Otokom hrvatske mladeži, a 2015. proširivši kamp na otok Univerzijadu, festivalsko otočje dodatno se povećao čineći INmusic jedinim festivalom koji se održava na 3 otoka!<br /> <br /> === &lt;u&gt;2006&lt;/u&gt;. ===<br /> Prvo izdanje INmusic festivala održalo se od 4. do 6. lipnja na zagrebačkoj [[Šalata|Šalati]].<br /> <br /> '''Glavni izvođači:'''<br /> * [[Morrissey]], [[Franz Ferdinand]]<br /> '''Također su nastupili:'''<br /> * Archie Bronson Outfit, The Ex, <br /> '''Regionalni izvođači:'''<br /> * Edo Maajka &amp; Leksaurini, Darkwood Dub, Ramirez, My Buddy Moose<br /> <br /> === &lt;u&gt;2007&lt;/u&gt;. ===<br /> Drugo izdanje INmusic festivala održava se od 27. do 28. kolovoza i seli se sa Šalate na zagrebački [[Jarun]], točnije na [[Otok hrvatske mladeži]]. Festivalu se pridružuje glavni sponzor VIPnet te se festival preimenuje u VIP INmusic festival.<br /> <br /> '''Glavni izvođači:'''<br /> * [[The Stooges|Iggy &amp; The Stooges]], [[Sonic Youth]]<br /> '''Također su nastupili:'''<br /> * Happy Mondays, Asian Dub Foundation, New York Dolls, Roisin Murphy (Moloko), !!!, The Hold Steady, Giles Peterson, Banco de Gaia, Kultur Shock, Ras Tweed &amp; Bas Culture, The Bluejays<br /> '''Regionalni izvođači:'''<br /> * Majke, The Beat Fleet, Obojeni program, Letu Štuke, Gustafi, S3ngs, Gatuzo, Radikal Dub Kolektiv, Eddie Meets Yannah, Messerschmitt, Superhiks, Erotic Biljan &amp; His Heretics, Vale Tudo, Viva Glorio, Orkestar Aguševi<br /> <br /> === &lt;u&gt;2008&lt;/u&gt;. ===<br /> Treće izdanje festivala također se održalo pod nazivom VIP INmusic festival od 3. do 4. lipnja. Britanski Times uvrstio je INmusic festival među najbolje europske ljetne festivale 2008. godine. &lt;ref&gt;[http://www.thetimes.co.uk/tto/arts/music/festivals/article1886508.ece , 25. ožujka 2008.&lt;/ref&gt;<br /> <br /> '''Glavni izvođači:'''<br /> * [[Nick Cave|Nick Cave and the Bad Seeds]],[[The Prodigy]]<br /> '''Also performed: '''<br /> * Stereo MCs, Serj Tankian, Hot Chip, Tinariwen, Amadou &amp; Mariam, The Go! Team, Seun Kuti and Egypt 80, Sons and Daughters,Dreadzone, Jazzanova, XX Teens, Ed Kuepper &amp; Jeffrey Wegener, Ras Tweed &amp; Bas Culture, The Voxx<br /> '''Regionalni izvođači: '''<br /> * Let 3, Kiril Džajkovski, Vještice, Atheist Rap, Radikal Dub Soundsystem, Eddy Ramich, Meduze, Ante Perković, Ruiz, Mandrili, Ivan Vragolović<br /> <br /> === &lt;u&gt;2009&lt;/u&gt;. ===<br /> Četvrti po redu INmusic festival mijenja sponzora te se pod pokroviteljstvom hrvatskog [[T-Mobile]]a održao 24. i 25. lipnja 2009. na 5 live pozornica: T-Mobile stage, Nokia stage, Radio 101 stage, Noćni stage i Tuborg Green stage. Škotski sastav Franz Ferdinand nastupa na festivalu po drugi put. Britanski Times drugu je godinu za redom uvrstio INmusic festival među najbolje europske ljetne glazbene festivale.&lt;ref&gt;[http://www.thetimes.co.uk/tto/travel/holidays/music/article1739324.ece , 27. ožujka 2009.&lt;/ref&gt; INmusic festival nominiran je za European Festival Award te ulazi u uži krug oodabira od ukupno 10 glazbenih festivala u Europi.&lt;ref&gt;[http://eu.festivalawards.com/&lt;/ref&gt; <br /> <br /> '''Glavni izvođači: '''<br /> * [[Franz Ferdinand]], [[Moby]], [[Kraftwerk]], [[N.E.R.D]], [[Lily Allen]]<br /> '''Također su nastupili: '''<br /> * Yeah Yeah Yeahs, Tricky, Editors, Dimmu Borgir, Anthrax, Hatebreed, Art Brut, Sergent Garcia, Rokia Traoré, Adrian Sherwood, Richard Dorfmeister, God Dethroned, Ras Tweed &amp; Bas Culture<br /> '''Regionalni izvođači:'''<br /> *[[KUD Idijoti]], [[Kawasaki 3P]], [[Afion]], [[Antenat]], [[Le Zbor]], [[Ashes You Leave]], [[Rising Dream]], [[Eddy Ramich]], [[Machine Insufficiency]]<br /> <br /> === &lt;u&gt;2010&lt;/u&gt;. ===<br /> Peto izdanje festivala održano je također pod nazivom T-Mobile INmusic festival od 21. do 23. lipnja.<br /> <br /> '''Glavni izvođači: '''<br /> * [[Alice in Chains]], [[Billy Idol]], [[Massive Attack]], [[LCD Soundsystem]], [[The Flaming Lips]]<br /> '''Također su nastupili:'''<br /> * Morcheeba, !!! (Chk Chk Chk), Pendulum, Rise Against, Flogging Molly, Broken Social Scene, Audio Bullys, New Young Pony Club, Caribou, Skindred, Martina Topley-Bird<br /> '''Regionalni izvođači:'''<br /> * The Beat Fleet, Kawasaki 3P, Gustafi, The Bambi Molesters, Dubioza Kolektiv, One Piece Puzzle, Popeye, Bo, S3ngs, Ne znam kak se zovu, al frajer mi je susjed, Embassy 516<br /> <br /> === &lt;u&gt;2011&lt;/u&gt;. ===<br /> Šesto izdanje festivala održano je 21. i 22. lipnja.<br /> <br /> '''Glavni izvođači:'''<br /> * [[Jamiroquai]], [[Cypress Hill]], [[Arcade Fire]], [[Grinderman]]<br /> '''Također su nastupili:'''<br /> * The Streets, TV on the Radio, Mastodon, Jello Biafra, Buraka Som Sistema, Gentleman, The Dø, Retro Stefson<br /> '''Regionalni izvođači:'''<br /> * Dubioza kolektiv, Dječaci, Overflow, Elemental, Partibrejkers, Goribor, Superhiks, Elvis Jackson, Babilonci, Luka Belani, Tričke, Mika Male, Orange Strips, Pink Studio, Luft<br /> <br /> === &lt;u&gt;2012&lt;/u&gt;. ===<br /> Sedmo izdanje festivala vraća svoje originalno ime INmusic festival. Festival je održan 29. i 30. lipnja. CNN International uvrstio je INmusic festival u 50 najboljih glazbenih festivala u svijetu. Velik broj koncerata prenosio se uživo na YouTubeu diljem svijeta.&lt;ref&gt;[http://www.vecernji.hr/glazba/inmusic-putuje-u-svijet-uzivo-je-na-youtubeu-422977 , 21. lipnja 2012.&lt;/ref&gt;<br /> <br /> '''Glavni izvođači:'''<br /> * [[Franz Ferdinand]], [[New Order]]<br /> '''Također su nastupili:'''<br /> * Gorillaz Sound System, Mando Diao, Gogoll Bordello, Archie Bronson Outfit, Retro Stefson, General Elektriks, Ines Mezel, Tamikrest, Fanga, Dry the River, Human Woman, Reptile Youth, Stuttgart Online, <br /> '''Regionalni izvođači:'''<br /> * Vlasta Popić, Markiz, Ruiz, Valetudo, Hype, Pozdrav Azri, [[Punčke]], Igut, Sick Swing Orchestra<br /> <br /> === &lt;u&gt;2013&lt;/u&gt;. ===<br /> Osmo izdanje festivala održano je od 24. do 26. lipnja.<br /> <br /> '''Glavni izvođači:'''<br /> * [[Arctic Monkeys]], [[The Stooges|Iggy &amp; The Stooges]]<br /> '''Također su nastupili:'''<br /> * Basement Jaxx, Bloc Party, Editors, NOFX, Airbourne, Stealing Sheep, A Toys Orchestra, Mile Me Deaf, Rangleklods, Conquering Lion, Dikta, Roger the Mascot<br /> '''Regionalni izvođači:'''<br /> * Atheist Rap, Team Ghost, Dža ili Bu, S.A.R.S., Frenkie, Moveknowledgment, Pozdrav Azri, Gatuzo, Dosh Lee, She Loves Pablo, Radio Aktiv, Barbari, Antenat, Mašinko, Cherkezi United, D Elvis, B and the Boops, Achromatic Attic, Udriground<br /> <br /> === &lt;u&gt;2014&lt;/u&gt;. ===<br /> Deveto izdanje festivala održano je od 23. do 25 lipnja. Festival se nakon 2006. godine po prvi puta značajnije širi pa se sto metara dugim pontonskim mostom spajaju festivalski [[Otok hrvatske mladeži]] i susjedni [[Otok Trešnjevka]] gdje se zbog sve veće posjećenosti festivala seli kamp koji je otvoren čak 6 dana.&lt;ref&gt;[https://www.inmusicfestival.com/vijesti/evo-zasto-je-inmusic-najveci-open-air-festival-u-hrvatskoj , 10. lipnja 2014. )&lt;/ref&gt; U 2014. godini na festival se uvodi beskontaktno i bezgotivnsko plaćanje u suradnji s novim pokroviteljom festivala, [[OTP banka Hrvatska|OTP bankom Hrvatska]]. <br /> <br /> '''Glavni izvođači:'''<br /> * [[The Black Keys]], [[Pixies]], [[MGMT]], [[Foals]]<br /> '''Također su nastupili:'''<br /> * The Fratellis, Wolfmother, Flogging Molly, Bombay Bicycle Club, Digitalism, Crystal Fighters, Bassekou Kouyate&amp; Ngoni Ba, Bomba Estereo, Vitalic, Bombino, Jagwar Ma, Kuroma, Linkoban, Animal Music, Roger the Mascot, Streets of Mars, Stop Drop Robot, DJ Jarnstjarna<br /> '''Regionalni izvođači:'''<br /> * [[Partibrejkers]], [[Rambo Amadeus]], [[Vlada Divljan]], Ljetno Kino, [[Gatuzo]], Kandžija i Gole Žene, [[S3ngs]], N'toko, Žen, Baden-Baden, Elephant and the Moon, Pars Petrosa, Ti, Hype, Them Moose Rush, Your Gay Thoughts, The Canyon Observer, YEM kolektiv<br /> <br /> === &lt;u&gt;2015&lt;/u&gt;. ===<br /> Jubilarno, deseto izdanje INmusic festivala održalo se 22., 23., i 24. lipnja 2015. godine. &lt;ref&gt;[http://www.inmusicfestival.com/vijesti/znamo-datume-odrzavanja-jubilarnog-desetog-inmusic-festivala&lt;/ref&gt;<br /> <br /> Deseti INmusic festival bio je najveći u povijesti njegova održavanja: trajao je puna 3 dana dok je festivalski kamp bio otvoren 7 dana. Dosadašnjih godina prvi dan INmusic festivala služio je za svojevrsno zagrijavanje za iduća 2 festivalska dana, no 2015. godine i prvi dan imao je puni program sa čak 2 headlinera. Festivalski i kamperski prostor proširili su se i na treći otok jarunskog arhipelaga. Sto metara dugi pješački pontonski most povezivao je festivalski [[Otok hrvatske mladeži]] sa susjednim kamperskim otocima: [[Otok Trešnjevka]] i Otok Univerzijada. Osim rekordne posječenosti&lt;ref&gt;[https://www.inmusicfestival.com/vijesti/inmusic-festival-jubilarnim-izdanjem-oborio-je-vlastiti-rekord-posjecenosti , 25. lipnja 2015. &lt;/ref&gt; samog festivala, festivalski kamp je, zahvaljujući većem prihvatnom kapacitetu, ostvario fantastične turističke rezultate.<br /> Festivalski kamp povećao se zahvaljujući pokroviteljstvu Grada Zagreba te suradnji s Turističkom zajednicom grada Zagreba.<br /> Deseti INmusic održo se uz potporu Ožujskog piva kao powered by sponzora te OTP banke koja je omogućila beskontaktno plaćanje na festivalu.<br /> INmusic festival je 2105. godine započeo suradnju sa švedskom udrugom Studiefrämjandet.&lt;ref&gt;[https://www.inmusicfestival.com/vijesti/na-inmusicu-ce-nastupiti-10-izvodaca-iz-svedske , 21. svibnja 2015.&lt;/ref&gt; Švedska i Hrvatska na ovaj način pružaju zajedničku podršku razvoju glazbene kulture i obrazovanja. U suradnji INmusica i Studiefrämjandeta organiziran je natječaj za švedske izvođače putem kojega su odabrani švedski sastavi i 2 DJ-a koji su nastupili na INmusic festivalu.<br /> Treći dan festivala je, uz vatromet, francuska umjetnička trupa Reve d'Herbert (Herbertov san) bila iznenađenje povodom jubilarnog slavlja INmusica. (Autori spektakla Reve d'Herbert su Nikola MARTIN (Inko'Nito) i J-Baptiste Duperray u koproduciji Inko'Into i Cie des Quidams.) <br /> <br /> '''Glavni izvođači:'''<br /> * [[Placebo]], FFS (Franz Ferdinand &amp; Sparks), [[Rudimental]], [[Paolo Nutini]]<br /> '''Također su nastupili:'''<br /> * Of Monsters and Men, La Roux, Future Islands, Frank Turner &amp; The Sleeping Souls, [[Death Cab for Cutie]], Black Rebel Motorcycle Club, Eagles of Death Metal, Kate Tempest, Mike Skinner, Batida, Aziza Brahim, Katalina Kicks, The Mirror Trap, Royal Prospect, Comminor, Among Souls, Northlight, Telephonehookers, John Bull Gang, Dum i Huet, Charlie Harlow, Neweva, In Hours, Decaville, Antrox <br /> '''Regionalni izvođači:'''<br /> * Halka, [[Rambo Amadeus]], Zadruga, Repetitor, Ljetno Kino, Jonathan, Ludovik Material, Sassja, Them Moose Rush, Killed a Fox, Muscle Tribe of Danger and Excellence, Ashes You Leave, NLV, Mnogi Drugi, Mel Camino, Clone Age, Mel &amp; Django Jet, Čao Portorož, Jardier, And the Kid, Human, The Belle Infidels, Plastic Knives, Discohernia, DJ Ilko, YEM kolektiv...<br /> <br /> <br /> I 2015 godine INmusic festival nalazi se na popisu najboljih europskih festivala.<br /> INmusic festival nominiran je za '''[http://eu.festivalawards.com/ European Festival Award]''' &lt;ref&gt;http://eu.festivalawards.com/&lt;/ref&gt;, u kategoriji 'Best Medium-Sized Festival'.<br /> O najboljem festivalu odlučuje publika putem glasovanja na službenoj stranici: http://eu.festivalawards.com/vote-now/. Glasovanje završava 12. studenog u 19 sati.<br /> <br /> === &lt;u&gt;2016&lt;/u&gt;. ===<br /> '''INmusic festival #11''' održao se od 20. do 22. lipnja 2016. godine na Jarunu u Zagrebu. &lt;ref&gt;[https://www.inmusicfestival.com/vijesti/ovogodisnji-inmusic-najposjeceniji-je-do-sad]&lt;/ref&gt;<br /> <br /> * PRVI DAN FESTIVALA - Ponedjeljak, 20. lipnja: Gutterdämmerung ft. Henry Rollins, Jake Bugg, The Coral, Django Django, Pennywise, Monoswezi, Nikki Louder, FùGù MANGO, The Bambi Molesters, Chui, INteatar: Münchhausen (Vilim Matula) &lt;ref&gt;[https://www.inmusicfestival.com/program/2016/1-dan-pon-20-6 www.inmusicfestival.com], pristupljeno 23. kolovoza 2016.&lt;/ref&gt;<br /> * DRUGI DAN FESTIVALA - Utorak, 21. lipnja: [[Florence + The Machine]], Barns Courtney, Kawasaki 3p, Orkesta Mendoza, My Baby, Gretta, Spleen G. INteatar: Dream of Life (Senka Bulić) &lt;ref&gt;[https://www.inmusicfestival.com/program/2016/2-dan-uto-21-6 www.inmusicfestival.com], pristupljeno 23. kolovoza 2016.&lt;/ref&gt;<br /> * TREĆI DAN FESTIVALA - Srijeda, 22. lipnja: [[PJ Harvey]], The Kooks, Wilco, Yeasayer, Pat Thomas &amp; The Kwashibu Area Band, Shearwater, Gustafi, Žen, INteatar: Međuigre 0-24 (Zijah Sokolović) &lt;ref&gt;[https://www.inmusicfestival.com/program/2016/3-dan-sri-22-6 www.inmusicfestival.com], pristupljeno 23. kolovoza 2016.&lt;/ref&gt;<br /> <br /> &lt;br /&gt;<br /> <br /> === &lt;u&gt;2017&lt;/u&gt;. ===<br /> '''INmusic festival #12''' održao se od 19. do 21. lipnja 2017. godine na Jarunu u Zagrebu, a na festivalu su nastupili&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|title=Objavljen raspored izvođača INmusic festivala po danima! Ograničen kontingent dnevnih ulaznica u prodaji!|url=https://www.inmusicfestival.com/vijesti/objavljen-raspored-izvodaca-inmusic-festivala-po-danima-ogranicen-kontingent-dnevnih?iframe=1|date=2017-05-02|accessdate=2019-05-21}}&lt;/ref&gt;:<br /> <br /> 1. DAN FESTIVALA – Ponedjeljak, 19. lipnja: [[Arcade Fire]], Darko Rundek Apocalypso Now, Michael Kiwanuka, Th' Legendary Shack Shakers, Throes + The Shine, Haus, St.Tropez<br /> <br /> 2. DAN FESTIVALA – Utorak, 20. lipnja: [[Kings of Leon]], [[Alt-J (∆)|Alt-J]], Repetitor, The Strange, Kel Assouf, Public Service Broadcasting, Gatuzo, Them Moose Rush<br /> <br /> 3. DAN FESTIVALA – Srijeda, 21. lipnja: [[Kasabian]], Flogging Molly, Slaves, Danko Jones, Booka Shade<br /> <br /> Ulaznice za dvanaesto izdanje INmusic festivala rasprodane su tjedan dana prije početka festivala.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|title=Rasprodan INmusic festival #12!|url=https://www.inmusicfestival.com/vijesti/rasprodan-inmusic-festival-12|date=2017-06-13|accessdate=2019-05-21}}&lt;/ref&gt;<br /> &lt;br /&gt;<br /> <br /> === &lt;u&gt;2018&lt;/u&gt;. ===<br /> '''INmusic festival #13''' održao se od 25. do 27. lipnja 2018. godine na Jarunu u Zagrebu, a na festivalu su nastupili&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|title=Objavljen raspored izvođača INmusic festivala #13 po danima i puštene u prodaju dnevne ulaznice za festival!|url=https://www.inmusicfestival.com/vijesti/objavljen-raspored-izvodaca-inmusic-festivala-13-po-danima-i-pustene-u-prodaju-dnevne|date=2018-05-14|accessdate=2019-05-21}}&lt;/ref&gt;:<br /> <br /> 1. DAN FESTIVALA - Ponedjeljak, 25. lipnja - [[Queens of the Stone Age|Queens Of The Stone Age]], David Byrne, The Kills, Superorganism, Témé Tan, Them Moose Rush, Straight Mickey And The Boyz, False Heads, Tyger Lamb, Rival Bones, [[Tus Nua]], Nellcote i Grapevine Babies<br /> <br /> 2. DAN FESTIVALA - Utorak, 26. lipnja - [[Nick Cave &amp; The Bad Seeds]], St. Vincent, Bombino, Jinx, Reykjavíkurdætur, Šumski, Koala Voice, Irena Žilić, J.R. August, ZMaJ, Lika Kolorado, Ischariotzky, Bad Notion<br /> <br /> 3. DAN FESTIVALA - Srijeda, 27. lipnja - Interpol, Alice In Chains, Portugal. The Man, General Elektriks, PINS, Tschegue, Super Besse, She Loves Pablo, Moskau, Sana Garić, Killed A Fox, Cubies, Rens Argoa, Futurski<br /> <br /> Ulaznice za trinaesto izdanje INmusic festivala rasprodane su prije početka festivala drugu godinu za redom.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|title=INmusic festival rasprodan je drugu godinu za redom! Poznati datumi 14. izdanja INmusic festivala u 2019. godini!|url=https://www.inmusicfestival.com/vijesti/inmusic-festival-rasprodan-je-drugu-godinu-za-redom-poznati-datumi-14-izdanja-inmusic|date=2018-06-20|accessdate=2019-05-21}}&lt;/ref&gt;<br /> <br /> === &lt;u&gt;2019&lt;/u&gt;. ===<br /> '''INmusic festival #14''' održao se od 24. do 26. lipnja 2019. godine na Jarunu u Zagrebu, a na festivalu su nastupili&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://sound-report.com:443/vijesti/objavljena-je-potpuna-satnica-inmusic-festivala/|title=Objavljena je potpuna satnica INmusic festivala|work=sound-report.com|language=hr|accessdate=2021-04-24}}&lt;/ref&gt;: <br /> <br /> 1. DAN FESTIVALA (ponedjeljak, 24. lipnja) - Foals, The Hives, Johnny Marr, Kurt Vile &amp; The Violators, Skindred, Siddharta, Fontaines D.C., Super Besse, Edi East Trance Blues, Infected, Nord, Kevlar Bikini, dno., Stephany Stefan, Paul The Walrus<br /> <br /> 2. DAN FESTIVALA (utorak, 25. lipnja) - Suede, Garbage, Thievery Corporation, Frank Turner &amp; The Sleeping Souls, Zeal &amp; Ardor, Gato Preto, Black Honey, Lysistrata, Gatuzo, Bang Bang, Mel Camino, Billie Joan, Klinika Denisa Kataneca, Gentelman, The K's<br /> <br /> 3. DAN FESTIVALA (srijeda, 26. lipnja) - The Cure, LP, Peter Bjorn and John, JoyCut, Kandžija i Gole žene, Kojoti, [[Mangroove]], The Ills, Run Sofa, Tús Nua, Phantasmagoria, And The Kid, The Black Room, Ichabod, [[One Possible Option]]<br /> <br /> == Izvori ==<br /> {{izvori|2}}<br /> <br /> == Vanjske poveznice ==<br /> *[http://www.inmusicfestival.com/ Službena stranica]<br /> * [https://www.facebook.com/INmusic.festival Facebook]<br /> * [https://twitter.com/INmusicfestival Twitter]<br /> * [https://instagram.com/inmusic_festival/ Instagram]<br /> * [https://www.inmusicfestival.com/shop/ulaznice/ Ulaznice]<br /> <br /> [[Kategorija:Hrvatski glazbeni festivali]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Konj%C5%A1%C4%8Dina&diff=788638 2026-08-20T00:24:22Z

<p>Suradnik10: /* Povijest */</p> <hr /> <div>&lt;!--'''Konjščina'''--&gt;{{Infookvir općina |<br /> ime = Konjščina|<br /> županija = {{ZD+X/HŽ|KZŽ}} |<br /> broj stanovnika2011. = 3.790|<br /> površina = 45|<br /> naselja = Konjščina, Bočadir, Bočaki, Brlekovo, Donja Batina, Donja Konjščina, Galovec, Gornja Konjščina, Jelovec, Jertovec, Klimen, Kosovečko, Krapina Selo, Pešćeno, Sušobreg, Turnišće|<br /> načelnik = Mirko Krznar ([[HDZ]])|<br /> poštanski broj = 49282 Konjščina|<br /> z. širina = 46.07|<br /> z. dužina = 16.18|<br /> |Sjedište i kontakt općine:=Ivice Gluhaka 13, Konjščina<br /> Krapinsko-zagorska<br /> Hrvatska<br /> 49282<br /> <br /> Email: opcina.konjscina@kr.htnet.hr<br /> Telefon: 049/502-612<br /> Fax: 049/465-905<br /> <br /> Info: Radno vrijeme: <br /> Svakim danom od 7 - 15,00 sati}}<br /> '''Konjščina''' je općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] u sastavu [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorske županije]]. Prema popisu stanovništva iz 2011.godine, općina ima 3790 stanovnika. Površina općine jest 45 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. <br /> <br /> == Zemljopis ==<br /> Konjščina je mjesto na jednom od mnogih brežuljaka u Zagorju. Kroz Konjščinu teče rijeka Krapina i potok Selnica. Na ravnici ispod Konjščine nalazi se Konjščanski Stari grad.<br /> <br /> Općina Konjščina nalazi se u središnjem dijelu Hrvatskog zagorja. Zemljopisno je smještena s obje strane rijeke Krapine. Ne spada strogo u sklop same Ivanščice, već u njene rubne dijelove. Područje općine pretežno je ravničarsko, izuzev brežuljaka na području Gornje Konjščine, Jertovca i Sušobrega. Samo općinsko središte nalazi se uz državnu cestu D-24, odnosno uz raskrižje cestovnih pravaca Novi Marof - Zabok sa županijskom cestom prema Sv. Ivanu Zelini te uz željezničku prugu Zagreb - Varaždin. Na taj način općina je cestovnim i željezničkim prometnicama veoma dobro povezana s ostalim jedinicama lokalne samouprave.<br /> <br /> Susjedne općine su [[Zlatar Bistrica]], [[Marija Bistrica]], [[Bedenica]], [[Hrašćina|Hraščina Trgovišče]], [[Budinščina]] te gradovi [[Zlatar]] i [[Sveti Ivan Zelina]]. <br /> Konjščinom prolazi željeznička pruga [[Zagreb]]-[[Varaždin]]. U Konjščini se nalazi i željeznički kolodvor.<br /> Konjščinom prolazi državna cesta, D24.<br /> <br /> == Stanovništvo ==<br /> <br /> Po posljednjem popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, općina Konjščina imala je 3.790 stanovnika, raspoređenih u 16 naselja&lt;ref&gt;[http://www.dzs.hr/, www.dzs.hr]&lt;/ref&gt;, a u samoj Konjščini bilo je 1019 stanovnika.<br /> <br /> {|class=&quot;sortable wikitable&quot; style=&quot;text-align:right&quot;<br /> |-<br /> ! R.Br.<br /> ! Naselje<br /> ! Stanovništvo&lt;br/&gt;(2001)<br /> ! Stanovništvo&lt;br/&gt;(2011)<br /> |-<br /> |1. ||style=&quot;text-align:left&quot;|[[Bočadir]] ||156 ||159 <br /> |-<br /> |2. ||style=&quot;text-align:left&quot;|[[Bočaki]] ||204 ||198 <br /> |-<br /> |3. ||style=&quot;text-align:left&quot;|[[Brlekovo]] ||58 ||56 <br /> |-<br /> |4. ||style=&quot;text-align:left&quot;|[[Donja Batina (Konjščina)|Donja Batina]] ||107||89 <br /> |-<br /> |5. ||style=&quot;text-align:left&quot;|[[Donja Konjščina]] ||131 ||139<br /> |-<br /> |6. ||style=&quot;text-align:left&quot;|[[Galovec]] ||122 ||127<br /> |-<br /> |7. ||style=&quot;text-align:left&quot;|[[Gornja Konjščina]] ||149 ||117<br /> |-<br /> |8. ||style=&quot;text-align:left&quot;|[[Jelovec]] ||174 ||158<br /> |-<br /> |9. ||style=&quot;text-align:left&quot;|[[Jertovec]] ||791 ||730<br /> |-<br /> |10. ||style=&quot;text-align:left&quot;|[[Klimen]] ||179 ||139<br /> |-<br /> |11. ||style=&quot;text-align:left&quot;|[[Konjščina]] ||987 ||1.019<br /> |-<br /> |12. ||style=&quot;text-align:left&quot;|[[Kosovečko]] ||103 ||101<br /> |-<br /> |13. ||style=&quot;text-align:left&quot;|[[Krapina Selo]] ||185 ||147<br /> |-<br /> |14. ||style=&quot;text-align:left&quot;|[[Pešćeno]] ||177 ||150<br /> |-<br /> |15. ||style=&quot;text-align:left&quot;|[[Sušobreg]] ||256 ||222<br /> |-<br /> |16. ||style=&quot;text-align:left&quot;|[[Turnišće]] ||295 ||239<br /> |- class=&quot;sortbottom&quot;<br /> |style=&quot;background: #efefef; border-top: 2px solid gray;&quot; |<br /> |style=&quot;text-align:left; background: #efefef; border-top: 2px solid gray;&quot; |'''UKUPNO'''<br /> |style=&quot;background:#efefef; border-top:2px solid gray;&quot;|4.074<br /> |style=&quot;background:#efefef; border-top:2px solid gray;&quot;|3.790<br /> |}<br /> <br /> <br /> {{Kretanje broja stanovnika<br /> |naslov = '''Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.'''&lt;ref&gt;[https://www.dzs.hr/Hrv/DBHomepages/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske.htm Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr]&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;<br /> |dimx = 600<br /> |dimy = <br /> |stanmax = 8000<br /> |crta1 = 1000<br /> |crta2 = 500<br /> |a1 = 1857<br /> |a2 = 1869<br /> |a3 = 1880<br /> |a4 = 1890<br /> |a5 = 1900<br /> |a6 = 1910<br /> |a7 = 1921<br /> |a8 = 1931<br /> |a9 = 1948<br /> |a10 = 1953<br /> |a11 = 1961<br /> |a12 = 1971<br /> |a13 = 1981<br /> |a14 = 1991<br /> |a15 = 2001<br /> |a16 = 2011<br /> |p1 = 2998<br /> |p2 = 3522<br /> |p3 = 3974<br /> |p4 = 4748<br /> |p5 = 5492<br /> |p6 = 6259<br /> |p7 = 6735<br /> |p8 = 7097<br /> |p9 = 6982<br /> |p10 = 7024<br /> |p11 = 6823<br /> |p12 = 5867<br /> |p13 = 5418<br /> |p14 = 5040 <br /> |p15 = 4074<br /> |p16 = 3790<br /> |izvor = Državni zavod za statistiku<br /> }}<br /> <br /> <br /> == Uprava ==<br /> *Načelnik: Mirko Krznar '''('''[[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]])<br /> *Predsjednik Općinskog Vijeća: Mladen Majcen<br /> [[Datoteka:Konjski.jpg|mini|170px|desno|Grb grofovske obitelji [[Konjski]]]]<br /> <br /> == Povijest ==<br /> Naselje Konjščina prvi put se spominje [[1334.]] godine i to kao župa. Ime je dobila po dvorcu plemićke obitelji [[Konjski]]h. '''Kaštel Selnica''' (stariji naziv za Konjščinu) prvi se put spominje svojim «krsnim listom» u ispravi kojom kralj Matija Korvin 1477. godine dopušta Kristoforu i Ivanu Konjskom da podignu utvrdu u [[Selnica|Selnici]], današnjoj Konjščini. <br /> <br /> Budući da je kaštel smješten u ravnici, trebao se braniti na sve četiri strane. Građen je kao četverokut koji na tri strane ima polukružne obrambene kule, dok se na četvrtoj, koja je četvrtastog oblika, nalazi ulaz i to sa prvog kata,do kojeg je vodio drveni most,sa pokretnim dijelom.U polukružnim kulama bile su smještene streljačnice. A zanimljivo je da se u unutrašnjosti polukružne kule, koja je nasuprot ulazu, nalazio i mali bunar. Utvrda je bila opasana kanalom i opkopana. Grad je nastao na izmaku srednjeg vijeka, pa je po tome srodan tvrđavama poput [[Sisak|Siska]] i Nehaja. Kod Konjščine je bila [[Bitka kod Konjščine 1545.|bitka]] s [[Osmansko carstvo|Turcima]] [[1545.]] gdje se Ulam paša sukobio s [[Zrinski]]m i [[Wildenstein]]om. Nad premoćnom turskom vojskom Zrinski i Wildenstein morali su se skloniti u utvrdu Konjskih.  <br /> <br /> Općina Konjščina kao jedinica lokalne samouprave nastala je 1993. godine.<br /> <br /> == Gospodarstvo ==<br /> U Konjščini se nalaze 4 gospodarske zone:<br /> <br /> 1. Zona malog gospodarstva Konjščina 1 &lt;br&gt;<br /> 2. Poduzetnička zona Mala Lasača&lt;br&gt;<br /> 3. Poduzetnička zona [[Pešćeno]]&lt;br&gt;<br /> 4. Poduzetnička zona [[Jertovec]]<br /> <br /> Konjščina je sjedište tvrtke &quot;ZMH Horvat&quot;, jedne od vodećih tvrtki za distribuciju smrznute hrane u [[Hrvatska|Republici Hrvatsko]]&lt;nowiki/&gt;j.<br /> <br /> 1961. godine osnovana je ljevaonica i tvornica kotlovske opreme [[Metalac (Konjščina)|Metalac]], koja je 1962. ušla u sastav [[Tvornica parnih kotlova|Tvornice parnih kotlova]].&lt;ref&gt;Uredništvo: [https://tehnika.lzmk.hr/metalac-konjscina/ ''Metalac, Konjščina''] Hrvatska tehnička enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Objavljeno: 5. studenoga 2015. Ažurirano: 22. studenoga 2018. Pristupljeno 26. rujna 2020. &lt;/ref&gt;<br /> <br /> Popis svih poduzeća u općini Konjščina nalazi se ovdje: http://www.mojatvrtka.net/lokacija/krapinsko-zagorska/49282-konjscina/49282-konjscina/<br /> <br /> == Udruge ==<br /> '''1.DVD KONJŠČINA'''- Donja Konjščina 27<br /> <br /> predsjednik: Zdravko Malek-Solgat<br /> <br /> zapovijednik: Dubravko Mokosek<br /> <br /> tajnik : Nikola Curiš<br /> <br /> '''2.DVD GORNJA KONJŠČINA'''- Gornja Konjščina bb<br /> <br /> predsjednik: Stjepan Kereša<br /> <br /> tajnik: Zlatko Kralj<br /> <br /> '''3.DVD GALOVEC- KRAPINA SELO'''- Galovec bb<br /> <br /> predsjednik: Radoslav Jakopović<br /> <br /> tajnik: Darko Gluhak<br /> <br /> '''4.DVD JERTOVEC'''- Jertovec bb, Konjščina predsjednik: Ivica Pavlaković tajnik: Darko Psarić zapovjednik: Davor Dumić<br /> <br /> '''5.KARATE KLUB KONJŠČINA'''- Varaždinska cesta 33, Konjščina<br /> <br /> odgovorna osoba: Zdravko Hruškar<br /> <br /> <br /> '''6.HPD «GRADINA» KONJŠČINA'''- Zagorska ulica 20, Konjščina<br /> <br /> predsjednik: Tomislav Zrinski<br /> <br /> tajnik: Igor Kovinčić,<br /> <br /> '''7.ŠRK «ŠTUKA» KONJŠČINA'''- Vukovarska 14 (Bajeri bb), Konjščina<br /> <br /> predsjednik: Miroslav Zajec,<br /> <br /> tajnik: Tomislav Zrinski<br /> <br /> '''8.LD «FAZAN» KONJŠČINA'''- Konjščina<br /> <br /> predsjednik: Ivan Kosovec <br /> <br /> tajnik: Željko Stošić<br /> <br /> '''9.NK «SLOGA» KONJŠČINA'''- Sportska bb, Konjščina<br /> <br /> predsjednik: Ivica Hađina<br /> <br /> tajnik: Marko Janečić<br /> <br /> '''10.VS &quot;ARETE&quot;»'''<br /> <br /> predsjednik: Adam Mokos- Pazman<br /> <br /> '''11.UDRUGA PČELARA «NEKTAR»''' , Vukovarska 12, Konjščina<br /> <br /> predsjednik: Darko Milinković<br /> <br /> '''12.ODRED IZVIĐAČA «IVANČICA»''', Konjščina<br /> <br /> predsjednica: Dijana Kranjec <br /> <br /> '''13.UDRUGA UMIROVLJENIKA KONJŠČINA''', Drage Božića 6, Konjščina <br /> <br /> predsjednik: Ivan Kruhek<br /> <br /> tajnik: Ankica Žugec<br /> <br /> '''14.UDRUGA VINOGRADARA «TRSEK»''', Trgovišće 23C<br /> <br /> predsjednik: Marijan Đurek<br /> <br /> tajnik: Zvonko Jantolek<br /> <br /> '''15.UDRUGA ŽENA KONJŠČINA''', Konjščina<br /> <br /> predsjednik: Mira Jakopović<br /> <br /> tajnik: Ljerka Kruhek <br /> <br /> '''16.UDRUGA POLJOPRIVREDNIKA «GRUDA»'''<br /> <br /> predsjednik: Ivan Štabek<br /> <br /> '''17.CRKVENI ZBOR SV. DOMINIK KONJŠČINA'''<br /> <br /> predsjednica: Brankica Hegeduš<br /> <br /> '''18.UDRUGA «GROFOVIJA KONJSKI»'''<br /> <br /> predsjednik: Jasna Lugarić,<br /> <br /> tajnik: Nevenka Benjak<br /> <br /> '''19.LIKOVNA UDRUGA «STARI GRAD»'''<br /> <br /> predsjednik: Darko Domišljanović<br /> <br /> '''20.STRELIČARSKI KLUB «GROFOVI KONJSKI»'''<br /> <br /> predsjednik: Nenad Štabek<br /> <br /> tajnik: Siniša Vukotić<br /> <br /> '''21.MOTO –KLUB «WHITE HORSES»'''<br /> <br /> predsjednik: Branko Cvetko<br /> <br /> tajnik: Darko Horvatić<br /> <br /> '''22.KUD KONJŠČINA'''<br /> <br /> predsjednik: Marina Jelenčić<br /> <br /> zamjenica: Arijana Mačković<br /> <br /> '''23.DJEČJI VRTIĆ KONJŠČINA'''<br /> <br /> <br /> '''24.OSNOVNA ŠKOLA KONJŠČINA'''<br /> <br /> ravnatelj: Zoran Vuger<br /> <br /> '''25.SREDNJA ŠKOLA KONJŠČINA'''<br /> <br /> ravnatelj: Dragutin Petanjek<br /> <br /> '''26.HSU KONJŠČINA'''<br /> <br /> predsjednik: Ivan Bocek<br /> <br /> tajnik: Danica Lugarić <br /> <br /> '''27. Udruga veterana Domovinskog rata''' <br /> <br /> predsjednik: Božidar Frčko<br /> <br /> '''28. Povijesno-plesna udruga &quot;Kontea&quot;'''<br /> <br /> '''29. Društvo naša djeca Konjščina'''<br /> <br /> '''30. Dječji zbor &quot;Vedre note&quot;'''<br /> <br /> == Poznate osobe ==<br /> * [[Ivica Gluhak]] - [[narodni heroj]]<br /> * [[Franjo Pasarić]], narodni heroj<br /> * [[Zvonimir Galovac]], kondicijski trener kadetskih košarkaša koji su 2018. osvojili zlatnu medalju na europskom prventsvu<br /> <br /> == Spomenici i znamenitosti ==<br /> <br /> Od najznačajnijih povijesnih znamenitosti ističe se figuralno bogato ukrašena župna crkva [[sv. Dominika]] iz [[1734.]] godine te srednjovjekovna utvrda [[Grofovi Konjski|grofova Konjskih]], tzv. Stari grad.<br /> <br /> -  župna crkva koja pripada baroknom razdoblju,; građena je od 1729.-1732. godine. Graditelj crkve bio je Ivan Baisz iz Maribora. Crkva je građena kao jednobrodna građevina sa četvorinastim svetištem koje završava ravnim zidom. S vanjske strane svetišta jedini ukrasi su dvije gotičke glave (možda ostaci starije građevine). Uz pročelje se priljubio zvonik s baroknom kapom, a uz svetište se nalazi sakristija. Relativno skromna po dimenzijama, crkva nema bočnih kašpela. Unutrašnjost lađe nastavlja se užim svetištem na čijem su prijelazu smješteni bočni oltari. Nasuprot svetišta nalazi se pjevalište. Glavni oltar sv. Dominika te bočni oltari- s desne strane oltar sv. Valentina te s lijeve strane oltar posvećen Anđelu Čuvaru- inventar je koji je nastao u 19. stoljeću u duhu klasicizma. Od baroknog inventara sačuvana je bogato ukrašena propovjedaonica iz 1758. godine. Kod stuba je anđeo trubač, a središnja scena s motivom dvanaestogodišnjeg Krista u hramu okružena ja anđelima i evanđelistima. Cijela kompozicija bogato je ornamentalno i figuralno izvedena u duhu rokokoa, a rad je domaće radionice. U crkvi su nadgrobne ploče Otilije Horvath iz 1851. godine i Ivana N. Šandora Gjalskog iz 1856. godine. Nedaleko crkve smještena je župna kurija. Skladna jednokratna građevina četvrtastog tlocrta s krovom na četiri vode sagrađena u drugoj polovici 18.st. Na župnom su dvoru sačuvana dva portreta: J. Galjufa i J. Haulika od Michaela Schlechte iz 1830. godine. Župa je u početku imala ova sela: Cirkveno Selo (Donja Konjščina), Gorenci (Gornja Konjščina), Krapina Selo, Galovec, Jelovec, Bočaki, Bočadir i Kosovečko. Dokumentom datiranim 04. listopada 1789.g. iz zlatarske župe uzeta su sela: Lipovec, Turnišće, Brlekovo, a od belečke župe Klimen i Donja Batina i uvršteni u župu Konjščina.<br /> <br /> Udaljena od centra Konjščine, uz državnu cestu D24 smjestila se i rodna kuća narodnog heroja - [[Ivica Gluhak|Ivice Gluhaka]].<br /> <br /> == Odgoj i obrazovanje ==<br /> <br /> U Konjščini se nalaze vrtić, osnovna i srednja škola.<br /> <br /> '''Osnovna škola: &quot;Osnovna škola Konjščina&quot;''' http://os-konjscina.skole.hr/<br /> <br /> - vuče tradiciju iz 1841.godine kad je radila kao trorazredna u naselju Crkveno. 1961. godine otvorila se nova školska zgrada u naselju Konjščina u neposrednoj blizini željezničke postaje. U svojoj 165-godišnjoj povijesti osnovns škola kontinuirano je djelovala gotovo s uvijek previše učenika, a malo prostora. Godine 1980. uz školu je sagrađena sportska dvorana koju zajednički koriste osnovna i srednja škola. Osnovna škola danas je vrlo dobro opremljena suvremenim nastavnim pomagalima. Okolinu škole krase lijep park i arboretum te zeleni sportski teren. Škola je uključena u GLOBE program, a također je dobila naziv EKO škole.<br /> <br /> '''Srednja škola: &quot;Srednja škola Konjščina&quot;''' http://ss-konjscina.skole.hr/<br /> <br /> - gradnji nove školske zgrade prišlo se krajem šezdesetih godina za potrebe srednjoškolskog obrazovanja u Konjščini. Lokacija je određena uz osnovnu školu, blizini željezničke postaje jer se pretpostavljalo da će velik broj učenika u školu dolaziti vlakom. Zgrada je završena i useljena 1975./76. šk.god. Od tada broj učenika, odjeljena i zaposlenih stalno raste jer škola djeluje u funkcionalnim prostornim uvjetima i suvremeno je opremljena. Osim odgojno-obrazovnog rada u školi se provode mnogobrojne izvannastavne aktivnosti , a školski prostor je tijekom godine mjesto kulturnog, umjetničkog i sportskog djelovanja.<br /> <br /> '''Dječji vrtić Konjščina''' http://vrtic-konjscina.hr/djecji-vrtic-konjscina/<br /> <br /> - tijekom 2017. godine dječji vrtić je u potpunosti rekonstruiran.<br /> <br /> == Kultura ==<br /> U Konjščini se od 2007.g održava srednjovjekovni sajam kod konjščanskog Starog grada. Na tom sajmu mogu se vidjeti mnogi stari zanati te prikaz bitke koja se zbila 4. svibnja 1545. Sajam svake godine organizira udruga Grofovija Konjskih. Sajam se održava 3. svibnja svake godine. <br /> <br /> U Konjščini se također slavi i blagdan sv. Dominika 8.kolovoza. Tada se zbivaju razna kulturna, glazbena i društvena događanja.<br /> <br /> Svake godine zadnji vikend prije [[Božić|Božića]] organizira se &quot;Božićni sajam u Konjščini.&quot;<br /> <br /> == Šport ==<br /> *Karate klub &quot;Konjščina&quot;<br /> *[[NK Sloga Konjščina|Nogometni klub &quot;Sloga&quot;]] - ([[2. ŽNL Krapinsko-zagorska|2.ŽNL]] [[2. ŽNL Krapinsko-zagorska|Krapinsko-zagorska)]]<br /> *Streličarski klub &quot;Grofovi konjski&quot;<br /> <br /> == Vanjske poveznice ==<br /> *[http://crohis.com/knjige/rudhor/10.konjscina.PDF Rudolf Horvat o bitci kod Konjšćine]<br /> *[http://wikimapia.org/9886221/hr/Naselje-Konjscina Naselje Konjšćina on Wikimapia]<br /> {{Mrva-općina}}<br /> {{GiO KZŽ}}<br /> [[Kategorija:Općine u Krapinsko-zagorskoj županiji]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Bitka_kod_Konj%C5%A1%C4%87ine_1545.&diff=788637 2026-08-20T00:22:35Z

<p>Suradnik10: Preusmjeravanje stranice na Bitka kod Konjščine 1545.</p> <hr /> <div>#PREUSMJERI [[Bitka kod Konjščine 1545.]]&lt;noinclude&gt;<br /> [[Kategorija:Preusmjeravanja]]<br /> &lt;/noinclude&gt;</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Bitka_kod_Konj%C5%A1%C4%8Dine_1545.&diff=788636 2026-08-20T00:21:01Z

<p>Suradnik10: preuzeto s hr.wikipedije</p> <hr /> <div>{{radovi24}}<br /> <br /> {{Bitka <br /> | naziv = Bitka kod Konjščine <br /> | slika = [[Datoteka: Konjscina.jpg|320px]] <br /> | opis slike = Današnji izgled obnovljene utvrde grofova Konjskih kod koje se odvijala bitka <br /> | sukob = Stogodišnji hrvatsko-turski rat <br /> | vrijeme = [[4. svibnja]] [[1545.]] godine <br /> | mjesto = [[Konjščina]], [[Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima|Hrvatsko Kraljevstvo u Habsburškoj Monarhiji]] <br /> | ishod = pobjeda turske vojske <br /> | strana1 = [[Datoteka:Flag of the Habsburg Monarchy.svg|25px|]] [[Habsburška Monarhija]]&lt;br&gt;[[Datoteka:CoA of the Kingdom of Croatia.gif|20px]] [[Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima|Hrvatsko Kraljevstvo]] <br /> | strana2 = [[Datoteka:Flag of Turkey.svg|25px|]] [[Tursko Carstvo]] <br /> | zapovjednik1 = <br /> | zapovjednik2 = [[Datoteka:Flag of Turkey.svg|25px|]] bosanski sandžak-beg Ulama-paša<br /> | postrojbe1 = nepoznato<br /> | postrojbe2 = 7.000 - 10.000<br /> | gubitci1 = nepoznato<br /> | gubitci2 = nepoznato<br /> }}<br /> '''Bitka kod Konjščine''', jedan od oružanih sukoba između vojnih postrojbi [[Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima|Hrvatskog Kraljevstva]] (tada u sastavu Habsburške Monarhije) i snaga [[Tursko Carstvo|Turskog Carstva]] na području Hrvatskog zagorja, zbio se dana [[4. svibnja]] [[1545.]] godine. Poprište bitke bila je ravnica pokraj [[Kaštel Konjskih|utvrde u Konjščini]],&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Bitka s Turcima kod kaštela Konjščina |url=https://vojnapovijest.vecernji.hr/vojna-povijest/bitka-s-turcima-kod-kastela-konjscina-1309122 |url-status= |archive-url= |archive-date= |access-date=2026-08-19 |website=vojnapovijest.vecernji.hr |page= }}&lt;/ref&gt; vlasnici koje su u to vrijeme bili grofovi Konjski. S jedne strane je na čelu hrvatskih banskih snaga bio dugogodišnji hrvatski ban Nikola Šubić Zrinski, potpomognut habsburškim kraljevskim postrojbama koje je predvodio slavonski kapetan Juraj Wildenstein, dok je s druge strane nasuprot njima stajao bosanski sandžak-beg Ulama-paša s nekih 7.000 do 10.000 ratnika. Sukob je završio pobjedom Turaka.. <br /> <br /> == Povijesna pozadina ==<br /> <br /> Područje Hrvatskog zagorja bilo je još od 15. stoljeća izloženo povremenim upadima velikih turskih postrojbi koje su bile u pljačkaškim pohodima po raznim krajevima današnje Hrvatske, Slovenije, Mađarske i Austrije. Ono nije imalo veći strateški vojni značaj, kao što je to primjerice imao Beč, glavni grad Habsburške Monarhije, ali je bilo tranzitno područje kojim su akinđije iz okupirane Bosne prolazili do svojih ciljanih odredišta za pljačku. Tako se i u proljeće 1545. godine jedna velika osmanska postrojba od nekih 7.000 - 10.000 ljudi pod zapovjedništvom bosanskog sandžak-bega Ulama-paše na svom putu prema zapadu našla na području Hrvatskog zagorja. Utaborivši se prethodno kod Varaždinskih Toplica, njeni manji odredi zatim su kretali u plačkaške pohode prema Zlataru, Konjščini i drugim okolnim mjestima.<br /> <br /> == Bitka ==<br /> <br /> == Vidi još ==<br /> <br /> * [[Dodatak:Popis bitaka 1401. – 1800.]]<br /> * [[Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću]]<br /> * [[Dodatak:Popis hrvatskih dvoraca i utvrda]]<br /> <br /> == Izvori ==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> {{Bitke Hrvata i Osmanlija}}<br /> <br /> [[Kategorija:Bitke Stogodišnjeg hrvatsko-turskog rata|Konjščina]]<br /> [[Kategorija:Hrvatske novovjekovne bitke|Konjščina]]<br /> [[Kategorija:Osmanske bitke|Konjščina]]<br /> [[Kategorija:Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću]]<br /> [[Kategorija:Vojna povijest 16. stoljeća]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Ilija_Kovtun&diff=788635 2026-08-20T00:20:16Z

<p>Suradnik10: </p> <hr /> <div>{{Medalje vrh}}<br /> {{Medalje OI}}<br /> {{Medalje srebro|[[OI 2024.|Pariz 2024.]]|ruče}}<br /> {{Medalje SP}}<br /> {{Medalje srebro| [[Svjetsko prvenstvo u gimnastici 2023.|Antwerpen 2023.]]| pojedinačni višeboj}}<br /> {{Medalje bronca| [[Svjetsko prvenstvo u gimnastici 2021.|Kitakyushu 2021.]]|pojedinačni višeboj}}<br /> {{Medalje EP}} <br /> {{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u gimnastici 2023.|Antalya 2023.]]|ruče}}<br /> {{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u gimnastici 2024.| Rimini 2024.]]|ruče}}<br /> {{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u gimnastici 2024.| Rimini 2024.]]|preča}}<br /> {{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u gimnastici 2024.| Rimini 2024.]]|ekipno}}<br /> {{Medalje srebro | [[Europsko prvenstvo u gimnastici 2022.|München 2022.]]|ruče}} <br /> {{Medalje bronca | [[Europsko prvenstvo u gimnastici 2021.|Basel 2021.]]|pojedinačni višeboj}}<br /> {{Medalje bronca | [[Europsko prvenstvo u gimnastici 2023.|Antalya 2023.]]|pojedinačni višeboj}}<br /> {{Medalje bronca | [[Europsko prvenstvo u gimnastici 2023.|Antalya 2023.]]|preča}}<br /> {{Medalje dno}}<br /> <br /> '''Ilija Kovtun''' ([[ukrajinski]]: Ілля Юрійович Ковтун, [[engleski]]: Illia Kovtun; [[Čerkasy]], [[10. kolovoza]] [[šport u 2003.|2003.]]) [[Ukrajinci|ukrajinski]] je [[gimnastičar]] koji ima [[hrvatsko državljanstvo]] od srpnja 2025. te će nastupati za [[Hrvatska|Hrvatsku]].&lt;ref&gt;[https://www.gymnastics.sport/site/news/displaynews.php?urlNews=4506140 Official news from the Executive Committee - Lausanne (SUI) 9-10 July 2025] gymnastics.sport Preuzeto 13. srpnja 2025.&lt;/ref&gt; Višestruki je europski prvak te olimpijski i svjetski doprvak.<br /> <br /> Osvojio je broncu u pojedinačnom višeboju na [[Svjetsko prvenstvo u gimnastici|Svjetskom prvenstvu u gimnastici]] 2021. i srebro na Svjetskom prvenstvu u gimnastici 2023., kao i četiri zlatne medalje na [[Europsko prvenstvo u gimnastici|Europskim prvenstvima u gimnastici]]. Osvojio je srebrnu medalju na razboju na [[OI 2024.|Ljetnim olimpijskim igrama 2024. u Parizu]].<br /> <br /> Na Svjetskom juniorskom prvenstvu 2019. u [[Győr]]u, Kovtun je osvojio srebro u ekipnom višeboju i broncu u pojedinačnom višeboju. Osvojio je četiri zlatne medalje na Europskom olimpijskom festivalu mladih 2019. u [[Baku]]u.<br /> <br /> Na Europskom prvenstvu u gimnastici 2021. u [[Basel]]u, Kovtun je osvojio broncu u pojedinačnom višeboju. Na [[OI 2020.|Ljetnim olimpijskim igrama u Tokiju]] završio je sedmi s ukrajinskom reprezentacijom i jedanaesti u pojedinačnom višeboju. Na Svjetskom prvenstvu [[2021.]] u Kitakyushuu osvojio je broncu u pojedinačnom višeboju. Krajem 2021. [[Međunarodna gimnastička federacija]] je element na razboju nazvala po Kovtunu.&lt;ref&gt;[https://www.perild.com/2021/12/11/a-new-element-in-gymnastics-named-after-the-ukrainian-athlete/ A new element in gymnastics named after the Ukrainian athlete] perild.com Preuzeto 13. srpnja 2025.&lt;/ref&gt;<br /> <br /> Godine 2022. Kovtun je osvojio zlatnu medalju na razboju na sva četiri turnira [[Svjetski kup u gimnastici|Svjetskog kupa]]. Zbog rata se nije vratio u [[Ukrajina|Ukrajinu]] i isprva je trenirao u Njemačkoj i Italiji prije nego što se od sredine 2022. nastanio u [[Osijek]]u u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Početkom 2025. promijenio je [[športsko državljanstvo|športsko]] [[hrvatsko državljanstvo|državljanstvo u hrvatsko]]. U Njemačkoj gimnastičkoj ligi natjecao se za SC Cottbus (2019.-2020.) i KTV Straubenhardt (od 2021.), s kojima je postao prvak 2023. i 2024. godine.<br /> <br /> == Izvori ==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> {{GLAVNIRASPORED:Kovtun, Ilija}}<br /> [[Kategorija:Ukrajinski gimnastičari]]<br /> [[Kategorija:Hrvatski gimnastičari]]<br /> [[Kategorija:Olimpijski pobjednici u gimnastici]]<br /> [[Kategorija:Svjetski prvaci u gimnastici]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Infookvir_gimnasti%C4%8Dar&diff=788634 2026-08-20T00:16:06Z

<p>Suradnik10: preuzeto s hr.wikipedije</p> <hr /> <div>&lt;noinclude&gt;{{Biografski infookviri}}&lt;/noinclude&gt;<br /> {| class=&quot;infobox&quot; style=&quot;text-align: left;&quot;<br /> | colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; background-color: lightsteelblue; font-size: 130%;&quot; | '''{{{ime}}}'''<br /> |-<br /> | colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | {{#if:{{{slika|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}}<br /> | [[Slika:{{{slika}}}|{{#if:{{{slika_širina|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}}|<br /> {{{slika_širina}}}|255px}}]]<br /> &lt;small&gt;{{{slika_opis|&lt;noinclude&gt;{{{slika_opis}}}&lt;/noinclude&gt;}}}&lt;/small&gt;}}<br /> |-<br /> {{#if:{{{puno_ime|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}}|<br /> {{!}}style=&quot;background: #B0C4DE;&quot; colspan=&quot;2&quot; align=center{{!}}'''Osobni podatci'''<br /> {{!}}-<br /> }}<br /> {{#if:{{{puno_ime|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}}|<br /> {{!}}'''Puno ime'''{{!}}{{!}}{{{puno_ime}}}<br /> {{!}}-<br /> }}<br /> {{#if:{{{nadimak|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}}|<br /> {{!}}'''Nadimak'''{{!}}{{!}}{{{nadimak}}}<br /> {{!}}-<br /> }}<br /> {{#if:{{{državljanstvo|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}}|<br /> {{!}}'''Državljanstvo'''{{!}}{{!}}{{{državljanstvo}}}<br /> {{!}}-<br /> }}<br /> {{#if:{{{datum_rođenja|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}}|<br /> ! Rođenje<br /> {{!}} {{#invoke:Datum i dob|birth|{{{datum_rođenja|}}}|{{{datum_smrti|}}}}} {{#if:{{{mjesto_rođenja|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |&lt;br /&gt;{{{mjesto_rođenja}}}}}<br /> {{!}}-<br /> }}<br /> {{#if:{{{datum_smrti|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}}|<br /> ! Smrt<br /> {{!}} {{#invoke:Datum i dob|death|{{{datum_rođenja|}}}|{{{datum_smrti|}}}}} {{#if:{{{mjesto_smrti|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |&lt;br /&gt;{{{mjesto_smrti}}}}}<br /> {{!}}-<br /> }}<br /> {{#if:{{{zanimanje|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}}|<br /> {{!}}'''Zanimanje'''{{!}}{{!}}{{{zanimanje}}}<br /> {{!}}-<br /> }}<br /> | style=&quot;background: #B0C4DE;&quot; colspan=&quot;2&quot; align=center | '''Športski podatci'''<br /> |-<br /> {{#if:{{{karijera|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}}|<br /> {{!}}'''Športska karijera'''{{!}}{{!}}{{{karijera}}}<br /> {{!}}-<br /> }}<br /> {{#if:{{{disciplina|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}}|<br /> {{!}}'''Disciplina'''{{!}}{{!}}{{{disciplina}}}<br /> {{!}}-<br /> }}<br /> {{#if:{{{sprave|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}}|<br /> {{!}}'''Sprave'''{{!}}{{!}}{{{sprave}}}<br /> {{!}}-<br /> }}<br /> {{#if:{{{trener|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}}|<br /> {{!}}'''Trener'''{{!}}{{!}}{{{trener}}}<br /> {{!}}-<br /> }}<br /> {{#if:{{{trenerica|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}}|<br /> {{!}}'''Trenerica'''{{!}}{{!}}{{{trenerica}}}<br /> {{!}}-<br /> }}<br /> {{#if:{{{klub|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}}|<br /> {{!}}'''Klub'''{{!}}{{!}}{{{klub}}}<br /> {{!}}-<br /> }}<br /> {{#if:{{{prethodni_klubovi|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}}|<br /> {{!}}'''Prethodni klubovi'''{{!}}{{!}}{{{prethodni_klubovi}}}<br /> {{!}}-<br /> }}<br /> {{#if:{{{visina|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}}|<br /> {{!}}'''Visina'''{{!}}{{!}}{{{visina}}} <br /> {{!}}-<br /> }}<br /> {{#if:{{{težina|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}}|<br /> {{!}}'''Težina'''{{!}}{{!}}{{{težina}}} <br /> {{!}}-<br /> }}<br /> {{#if:{{{nagrade|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}}|<br /> {{!}}'''Nagrade'''{{!}}{{!}}{{{nagrade}}} <br /> {{!}}-<br /> }}<br /> {{#if:{{{kraj_karijere|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}}|<br /> {{!}}'''Kraj karijere'''{{!}}{{!}}{{{kraj_karijere}}} <br /> {{!}}-<br /> }}<br /> {{#if:{{{napomena|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}}|<br /> {{!}}'''Napomena'''{{!}}{{!}}{{{napomena}}} <br /> {{!}}-<br /> }}<br /> {{#if:{{{medalje|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}}|<br /> {{!}}colspan=&quot;2&quot;{{!}}<br /> {{{medalje}}}<br /> {{!}}-<br /> }}<br /> {{#if:{{{bez nn|}}}||<br /> {{!}}colspan=&quot;2&quot; {{!}} {{Normativni nadzor - umetak}}<br /> }}<br /> <br /> |}&lt;noinclude&gt;<br /> <br /> &lt;pre&gt;<br /> {{Infookvir gimnastičar<br /> | ime = <br /> | slika = <br /> | slika_širina = &lt;!-- Samo za slike uže od 220px --&gt;<br /> | slika_opis = <br /> | puno_ime = <br /> | nadimak = <br /> | državljanstvo = <br /> | datum_rođenja = <br /> | mjesto_rođenja =<br /> | datum_smrti = <br /> | mjesto_smrti =<br /> | zanimanje = &lt;!-- ako nije samo gimnastika --&gt;<br /> | karijera = &lt;!-- Upisiju se aktivne godine bavljenja športom ... --&gt;<br /> | disciplina = &lt;!--Sportska gimnastika, Ritmička gimnastika, Trampolin, Aerobik --&gt;<br /> | sprave = &lt;!--za Spor Gim = Parter, Konj s hvataljkama, Karike, Preskok, ruče, preča, Dvovisinski razboj, Greda.... za Ritm Gim = Vijača, Obruč, Lopta, Čunjevi, Traka --&gt;<br /> | trener = <br /> | trenerica = <br /> | klub = &lt;!-- klub gdje je gimnstaičar trenutno aktivan --&gt;<br /> | prethodni_klubovi = <br /> | visina = <br /> | težina = <br /> | nagrade = <br /> | kraj_karijere = &lt;!-- upisati datum ili godinu okončanja karijere --&gt;<br /> | napomena = <br /> | ažurirano = &lt;!-- ovo se ne vidi, unijeti datum kada je zadnji ovaj predložak ažuriran sa sportskim podacima --&gt;<br /> | medalje = <br /> }}<br /> <br /> {{Infookvir gimnastičar<br /> | ime = <br /> | slika = <br /> | slika_širina = <br /> | slika_opis = <br /> | puno_ime = <br /> | nadimak = <br /> | državljanstvo = <br /> | datum_rođenja = <br /> | mjesto_rođenja =<br /> | datum_smrti = <br /> | mjesto_smrti =<br /> | zanimanje = <br /> | karijera = <br /> | disciplina = <br /> | sprave = <br /> | trener = <br /> | trenerica = <br /> | klub = <br /> | prethodni_klubovi = <br /> | visina = <br /> | težina = <br /> | nagrade = <br /> | kraj_karijere = <br /> | napomena = <br /> | ažurirano = <br /> | medalje = <br /> }}<br /> &lt;/pre&gt;<br /> <br /> <br /> {{GLAVNIRASPORED:gimnastičar}}<br /> [[Kategorija: Infookviri za športaše]]<br /> [[Kategorija: Gimnastički infookviri]]<br /> <br /> &lt;/noinclude&gt;</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Dr%C5%BEavne_matice_Republike_Hrvatske&diff=788633 2026-08-20T00:15:23Z

<p>Suradnik10: </p> <hr /> <div>'''Državne matice''' u Republici Hrvatskoj su evidencije o osobnim stanjima građana u koje se upisuju činjenice [[rođenje|rođenja]], zaključenja [[brak]]a, podatci o [[smrt]]i i ini podatci o tim činjenicama utvrđeni zakonom. Činjenice upisane u državnim maticama i činjenice koje se njima dokazuju smatraju se istinitim, dok se na zakonom propisani način ne dokaže protivno.<br /> Državne matice, izvadci iz državnih matica i potvrde koje se daju na temelju državnih matica javne su isprave.<br /> <br /> O osobnim stanjima građana vode se matica rođenih, matica vjenčanih i matica umrlih.<br /> <br /> ==Izvori==<br /> * [http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1993_10_96_1878.html Zakon o državnim maticama]<br /> <br /> [[Kategorija:Upravno pravo]]<br /> [[Kategorija:Obiteljsko pravo]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Dr%C5%BEavne_matice_Republike_Hrvatske&diff=788632 2026-08-20T00:14:31Z

<p>Suradnik10: preuzeto s hr.wikipedije</p> <hr /> <div>'''Državne matice''' u Republici Hrvatskoj su evidencije o osobnim stanjima građana u koje se upisuju činjenice [[rođenje|rođenja]], zaključenja [[brak]]a i [[smrt]]i i drugi podaci o tim činjenicama utvrđeni zakonom. Činjenice upisane u državnim maticama i činjenice koje se njima dokazuju smatraju se istinitim, dok se na zakonom propisani način ne dokaže protivno.<br /> Državne matice, izvaci iz državnih matica i potvrde koje se daju na temelju državnih matica javne su isprave.<br /> <br /> O osobnim stanjima građana vode se matica rođenih, matica vjenčanih i matica umrlih.<br /> <br /> ==Izvori==<br /> * [http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1993_10_96_1878.html Zakon o državnim maticama]<br /> <br /> [[Kategorija:Upravno pravo]]<br /> [[Kategorija:Obiteljsko pravo]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Hrvatsko_dr%C5%BEavljanstvo&diff=788631 2026-08-20T00:12:18Z

<p>Suradnik10: preuzeto s hr.wikipedije</p> <hr /> <div>[[Datoteka:Domovnica RH.JPG|250px|minijatura|desno|Obrazac ''domovnice''. Domovnica je javna isprava kojom se dokazuje hrvatsko državljanstvo, a izdaje ju matični ured.]]<br /> [[Datoteka:Croatian biometric passport.jpg|250px|minijatura|desno|Hrvatska putovnica javna je isprava kojom se dokazuje identitet i hrvatsko državljanstvo.]]<br /> '''Hrvatsko državljanstvo''' jedan je od izraza [[suverenitet]]a [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] i temeljna je poveznica koja uzrokuje pravne i upravno-političke posljedice za njegove imatelje.&lt;ref name=&quot;LZMK&quot;&gt;{{cite web |title=Domovnica |url=https://enciklopedija.hr/clanak/15885 |publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |accessdate=17. siječnja 2020.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;proleksis&quot;&gt;{{cite web |url=https://proleksis.lzmk.hr/18244/ |title=Domovnica |publisher=Proleksis enciklopedija |date=14. srpnja 2017. |accessdate=17. siječnja 2020.}}&lt;/ref&gt; Ono je bitna pravna pretpostavka za ostvarivanje subjektivnih prava u različitim postupcima pred tijelima državne vlasti, kao i čest uvjet za primjenu mnogih propisa na konkretne pravne slučajeve. Hrvatsko državljanstvo, pretpostavke za njegovo stjecanje i prestanak, uređene su<br /> Zakonom o hrvatskom državljanstvu, koji je stupio na snagu 8. listopada 1991. godine.&lt;ref name=&quot;ZoHD&quot;&gt;[http://www.zakon.hr/z/446/Zakon-o-hrvatskom-dr%C5%BEavljanstvu Zakon o hrvatskom državljanstvu (Narodne novine 53/91, 70/91, 28/92, 113/93, 4/94, 130/11)], ''www.zakon.hr'', pristupljeno 17. siječnja 2020&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;gov.hr&quot;&gt;{{cite web |url=https://gov.hr/moja-uprava/drzavljanstvo-i-isprave/isprave/domovnica/1537 |title=Domovnica |publisher=Središnji državni portal |date=26. ožujka 2019. |accessdate=17. siječnja 2020.}}&lt;/ref&gt;<br /> <br /> U Zakon o hrvatskom državljanstvu ugrađena su osnovna načela i standardi poznati u europskom zakonodavstvu, kao što su načela: pravnog kontinuiteta državljanstva, sprječavanja apatridnosti, isključivosti hrvatskog državljanstva, ravnopravnosti bračne, <br /> izvanbračne i usvojene djece.&lt;ref&gt;[http://hidra.srce.hr/arhiva/8/76882/www.sabor.hr/PZ_913.pdf Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu], ''hidra.srce.hr'', objavljeno 20. listopada 2011., pristupljeno 17. siječnja 2020. {{PDF}}&lt;/ref&gt;<br /> <br /> ==Stjecanje hrvatskog državljanstva==<br /> Hrvatsko državljanstvo stječe se:<br /> * podrijetlom;<br /> * rođenjem na području Republike Hrvatske;<br /> * prirođenjem;<br /> * po međunarodnim ugovorima.<br /> <br /> U hrvatskom pravnom sustavu kod primarnog stjecanja [[državljanstvo|državljanstva]] prilikom rođenja normiran je mješovit sustav po kojem je za stjecanje hrvatskog državljanstva temeljno načelo podrijetla (lat. ''ius sanguinis''), ali u pojedinim slučajevima uvećano načelom područja (lat. ''ius soli''). <br /> <br /> ===Stjecanje podrijetlom===<br /> Podrijetlom stječe hrvatsko državljanstvo dijete:<br /> *čija su oba roditelja u trenutku njegova rođenja hrvatski državljani;<br /> *čiji je jedan od roditelja u trenutku rođenja djeteta hrvatski državljanin, a dijete je rođeno u Republici Hrvatskoj;<br /> *čiji je jedan od roditelja u trenutku rođenja djeteta hrvatski državljanin, drugi bez državljanstva, ili nepoznatog državljanstva a dijete je rođeno u inozemstvu.<br /> *dijete je stranac ili bez državljanstva, ali je usvojeno od hrvatskih državljana<br /> <br /> Podrijetlom stječe hrvatsko državljanstvo i dijete stranog državljanstva ili bez državljanstva ako su ga prema odredbama posebnog zakona [[posvojenje|usvojili]] hrvatski državljani sa srodničkim učinkom. Takvo se dijete smatra hrvatskim državljaninom od trenutka rođenja.<br /> <br /> ===Stjecanje rođenjem na području Republike Hrvatske===<br /> Načelo stjecanja državljanstva ''de iure soli'' u hrvatskom je pravnom sustavu sekundarnog i dopunskog karaktera. Prema Zakonu, hrvatsko državljanstvo stječe dijete koje je rođeno ili nađeno na području Republike Hrvatske, ako su mu oba roditelja nepoznata ili su nepoznatog državljanstva ili su bez državljanstva. Djetetu će prestati hrvatsko državljanstvo ako se do navršene 14. godine njegova života utvrdi da su mu oba roditelja strani državljani.&lt;ref name=&quot;ZoHD&quot; /&gt; Svrha je ove odredbe u sprječavanju da u izrijekom navedenim slučajevima djeca postanu bez državljanstva (apatridima).<br /> <br /> ===Stjecanje prirođenjem===<br /> Prirođenje ili naturalizacija, kao osnova stjecanja hrvatskog državljanstva, odnosi se na prijem stranaca u hrvatsko državljanstvo. Naturalizacija je jedna od uobičajenih i redovitih pravnih osnova stjecanja državljanstva predviđena vjerojatno u svim zakonodavstvima. Naturalizacijom stječe stranac državljanstvo na vlastitu molbu posebnim aktom državne vlasti. Prema tome, za razliku od stjecanja državljanstva podrijetlom, naturalizacija se ne provodi automatski po samoj sili zakona, nego je za to potrebno izričito očitovanje volje dotične osobe i poseban akt državne vlasti. <br /> <br /> Prirođenjem (naturalizacijom) može steći hrvatsko državljanstvo stranac koji je podnio zahtjev za primanje u hrvatsko državljanstvo ako kumulativno udovoljava ovim pretpostavkama:<br /> * da je navršio 18 godina života te da mu nije oduzeta [[poslovna sposobnost]];<br /> * da ima otpust iz stranog državljanstva ili da podnese dokaz da će otpust dobiti ako bude primljen u hrvatsko državljanstvo;<br /> * da živi u Republici Hrvatskoj s prijavljenim boravkom 8 godina neprekidno do podnošenja zahtjeva i ima odobren status stranca na stalnom boravku;<br /> * da poznaje [[hrvatski jezik]] i [[latinično pismo]], hrvatsku kulturu i društveno uređenje;<br /> * da se iz njegova ponašanja može zaključiti da poštuje pravni poredak i običaje u Republici Hrvatskoj.&lt;ref name=&quot;ZoHD&quot; /&gt; Ovdje se radi o općim pretpostavkama za stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem (redovita naturalizacija).<br /> <br /> Zakon propisuje i odstupanja od općih pretpostavki koje su propisane za redovitu naturalizaciju. Beneficirana naturalizacija predstavlja primitak stranca u hrvatsko državljanstvo pod olakšavajućim pretpostavkama. Zakon predviđa više slučajeva beneficirane naturalizacije. Prema temeljnim pravnim razlozima zbog kojih su predviđeni, slučajeve beneficirane naturalizacije mogu se podijeliti u sljedeće grupe: <br /> * rođenje i boravak na području Republike Hrvatske, <br /> * bračni odnos s hrvatskim državljaninom, <br /> * iseljenik iz Republike Hrvatske, njegovi potomci, te bračni drugovi<br /> * interes za Republiku Hrvatsku, <br /> * pripadnost hrvatskom narodu.<br /> <br /> ==Prestanak hrvatskog državljanstva==<br /> Hrvatsko državljanstvo prestaje otpustom, odricanjem, ili po međunarodnim ugovorima.<br /> <br /> 1. &quot;Otpust&quot;<br /> <br /> Otpust podrazumijeva da ste Hrvatsko državljanstvo napustili s punom suglasnošću Republike Hrvatske, tj. da su u trenutku &quot;otpusta&quot; podmirene sve vase obveze kao hrvatskog građanina prema RH. To uključuje služenje vojne obaveze, plaćene poreze, materijalnu zbrinutost roditelja i drugih osoba koji ostaju u HR a čiji ste zakonski skrbnik, nepostojanje kaznenog ili prekršajnog postupka protiv vas, odnosno izdržanu kaznu ako ste već osuđivani po nekom takvom postupku i tako dalje. Vlasništvo nad nekretninom također može predstavljati problem kod otpusta ako postajete državljaninom zemlje s kojom ne postoji reciprocitet u priznavanju vlasništva, odnosno u kojoj HR državljani ne mogu posjedovati nekretnine pod istim uvjetima kao i domicilno stanovništvo. <br /> <br /> ''Iako je procedura duga i često mučna privilegija kod dobivanja otpusta je ta da vam je kasnije zajamčen povratak u HR državljanstvo bez komplikacija ako to u nekom kasnijem razdoblju života ponovo poželite, kao i to da bez obzira na vas budući status &quot;stranca&quot; u Hrvatskoj, vase će dijete, odnosno djeca, imati pravo rođenjem biti upisani u knjigu HR državljana ako to vi poželite, ili nakon njihove punoljetnosti ako to tada oni budu htjeli. ''<br /> <br /> 2. &quot;Odricanje&quot;<br /> <br /> Po Zakonu o državljanstvu Hrvatski državljanin može državljanstvo napustiti i &quot;odricanjem&quot;, dakle bez suglasnosti Republike Hrvatske, pod uvjetom da u trenutku odricanja već ima državljanstvo neke strane zemlje kao i prebivalište u istoj.''(Ovaj dio oko prebivališta je zapravo manje bitan jer postoje brojne zemlje, pretežito anglo-saksonske, u kojima ne postoji sustav obvezne prijave prebivališta, pa stoga ne može postojati ni pravna obveza informiranja o prebivalištu u Republici Hrvatska, ako tu obvezu nemate ni prema vlastitoj zemlji, odnosno onoj čiji isključivi državljanin želite biti). ''<br /> <br /> U tom slučaju dovoljno je izjavu s ovjerenim potpisom (kod javnog bilježnika ili u konzulatu RH) predati nadležnom tijelu zajedno s dokazom o stranom državljanstvu (ovjerena preslika putovnice ili stranog certifikata o naturalizaciji), zajedno sa svim važećim hrvatskim dokumentima (domovnica, osobna iskaznica, putovnica, vozačka dozvola) i od tog trenutka vi više niste HR državljanin. &quot;Nadležna tijela&quot; u tom smislu su Konzulat RH u inozemstvu, odnosno policijska uprava u RH u kojoj vam je prijavljeno boravište, ili općinsko tijelo uprave (matični ured) u kojem ste upisani u hrvatsku knjigu državljana (najcešće vezano uz mjesto rođenja). <br /> ==Evidencije o hrvatskom državljanstvu i njegovo dokazivanje==<br /> O hrvatskom državljanstvu vodi se jedinstvena evidencija u obliku knjige (knjiga državljana), odnosno u elektroničkom obliku. Podaci iz knjige državljana u elektroničkom obliku informatički se povezuju sa središnjom bazom podataka o osobnim stanjima građana ([[državne matice Republike Hrvatske|državne matice]]). Knjigu državljana vodi matični ured za matično područje za koje vodi matične knjige.&lt;ref&gt;[http://www.mup.hr/97.aspx Pravilnik o obrascu i načinu vođenja evidencije o hrvatskom državljanstvu]&lt;/ref&gt; Osobe rođene u Republici Hrvatskoj upisuju se u evidenciju o državljanstvu koju vodi matični ured prema mjestu rođenja te osobe, dok osobe rođene u inozemstvu upisuju se u evidenciju o državljanstvu koju vodi matični ured prema mjestu prebivališta osobe koja podnosi zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva. U središnju evidenciju upisuju se osobe koje stječu hrvatsko državljanstvo, a nemaju [[prebivalište]] u Republici Hrvatskoj. Središnju evidenciju vodi tijelo nadležno za poslove opće uprave u [[Zagreb|Gradu Zagrebu]].&lt;ref name=&quot;ZoHD&quot; /&gt; <br /> <br /> Hrvatsko državljanstvo se dokazuje važećom [[Osobna iskaznica|osobnom iskaznicom]], [[vojna iskaznica|vojnom iskaznicom]] ili [[Putovnica|putovnicom]]. Hrvatski državljanin koji nema ni jednu od prethodnih isprava, dokazuje hrvatsko državljanstvo domovnicom koju, na temelju evidencije o državljanstvu, izdaje matični ured. Domovnica je javna isprava.&lt;ref name=&quot;ZoHD&quot; /&gt;<br /> <br /> ==Izvori==<br /> {{izvori|30em}}<br /> [[Kategorija:Upravno pravo]]<br /> [[Kategorija:Ustavno pravo]]<br /> [[Kategorija:Hrvatska]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Ilija_Kovtun&diff=788630 2026-08-20T00:08:13Z

<p>Suradnik10: preuzeto s hr.wikipedije</p> <hr /> <div>{{Infookvir gimnastičar<br /> | ime = Ilija Kovtun<br /> | slika = European Championships 2022-08-16 Senior Men Podium training Subdivision 3 (Norman Seibert) - DSC 2897.jpg<br /> | slika_širina = <br /> | slika_opis = <br /> | puno_ime = <br /> | nadimak = <br /> | državljanstvo = {{ZD+X|UKR}}&lt;BR&gt;{{ZD+X|HRV}}<br /> | datum_rođenja = [[10. kolovoza]] [[2003.]]<br /> | mjesto_rođenja = [[Čerkasy]]<br /> | datum_smrti = <br /> | mjesto_smrti =<br /> | zanimanje = <br /> | karijera = <br /> | disciplina = [[Športska gimnastika]]<br /> | sprave = [[Preča]], [[ruče]]<br /> | trener = <br /> | trenerica = <br /> | klub = <br /> | prethodni_klubovi = <br /> | visina = <br /> | težina = <br /> | nagrade = <br /> | kraj_karijere = <br /> | napomena = Od srpnja 2025. nastupa za Hrvatsku reprezentaciju<br /> | ažurirano = <br /> | medalje = <br /> {{Medalje vrh2}}<br /> {{Medalje OI}}<br /> {{Medalje srebro|[[OI 2024.|Pariz 2024.]]|ruče}}<br /> {{Medalje SP}}<br /> {{Medalje srebro| [[Svjetsko prvenstvo u gimnastici 2023.|Antwerpen 2023.]]| pojedinačni višeboj}}<br /> {{Medalje bronca| [[Svjetsko prvenstvo u gimnastici 2021.|Kitakyushu 2021.]]|pojedinačni višeboj}}<br /> {{Medalje EP}} <br /> {{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u gimnastici 2023.|Antalya 2023.]]|ruče}}<br /> {{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u gimnastici 2024.| Rimini 2024.]]|ruče}}<br /> {{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u gimnastici 2024.| Rimini 2024.]]|preča}}<br /> {{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u gimnastici 2024.| Rimini 2024.]]|ekipno}}<br /> {{Medalje srebro | [[Europsko prvenstvo u gimnastici 2022.|München 2022.]]|ruče}} <br /> {{Medalje bronca | [[Europsko prvenstvo u gimnastici 2021.|Basel 2021.]]|pojedinačni višeboj}}<br /> {{Medalje bronca | [[Europsko prvenstvo u gimnastici 2023.|Antalya 2023.]]|pojedinačni višeboj}}<br /> {{Medalje bronca | [[Europsko prvenstvo u gimnastici 2023.|Antalya 2023.]]|preča}}<br /> {{Medalje dno}}<br /> }}<br /> '''Ilija Kovtun''' ([[ukrajinski]]: Ілля Юрійович Ковтун, [[engleski]]: Illia Kovtun; [[Čerkasy]], [[10. kolovoza]] [[2003.]]) [[Ukrajinci|ukrajinski]] je [[gimnastičar]] koji ima [[hrvatsko državljanstvo]] od srpnja 2025. te će nastupati za [[Hrvatska|Hrvatsku]].&lt;ref&gt;[https://www.gymnastics.sport/site/news/displaynews.php?urlNews=4506140 Official news from the Executive Committee - Lausanne (SUI) 9-10 July 2025] gymnastics.sport Preuzeto 13. srpnja 2025.&lt;/ref&gt; Višestruki je europski prvak te olimpijski i svjetski doprvak.<br /> <br /> Osvojio je broncu u pojedinačnom višeboju na [[Svjetsko prvenstvo u gimnastici|Svjetskom prvenstvu u gimnastici]] 2021. i srebro na Svjetskom prvenstvu u gimnastici 2023., kao i četiri zlatne medalje na [[Europsko prvenstvo u gimnastici|Europskim prvenstvima u gimnastici]]. Osvojio je srebrnu medalju na razboju na [[OI 2024.|Ljetnim olimpijskim igrama 2024. u Parizu]].<br /> <br /> Na Svjetskom juniorskom prvenstvu 2019. u [[Győr]]u, Kovtun je osvojio srebro u ekipnom višeboju i broncu u pojedinačnom višeboju. Osvojio je četiri zlatne medalje na Europskom olimpijskom festivalu mladih 2019. u [[Baku]]u.<br /> <br /> Na Europskom prvenstvu u gimnastici 2021. u [[Basel]]u, Kovtun je osvojio broncu u pojedinačnom višeboju. Na [[OI 2020.|Ljetnim olimpijskim igrama u Tokiju]] završio je sedmi s ukrajinskom reprezentacijom i jedanaesti u pojedinačnom višeboju. Na Svjetskom prvenstvu [[2021.]] u Kitakyushuu osvojio je broncu u pojedinačnom višeboju. Krajem 2021. [[Međunarodna gimnastička federacija]] je element na razboju nazvao po Kovtunu.&lt;ref&gt;[https://www.perild.com/2021/12/11/a-new-element-in-gymnastics-named-after-the-ukrainian-athlete/ A new element in gymnastics named after the Ukrainian athlete] perild.com Preuzeto 13. srpnja 2025.&lt;/ref&gt;<br /> <br /> Godine 2022. Kovtun je osvojio zlatnu medalju na razboju na sva četiri turnira Svjetskog kupa. Zbog rata se nije vratio u [[Ukrajina|Ukrajinu]] i isprva je trenirao u Njemačkoj i Italiji prije nego što se od sredine 2022. nastanio u [[Osijek]]u u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Početkom 2025. promijenio je sportsko [[hrvatsko državljanstvo|državljanstvo u hrvatsko]]. U Njemačkoj gimnastičkoj ligi natjecao se za SC Cottbus (2019.-2020.) i KTV Straubenhardt (od 2021.), s kojima je postao prvak 2023. i 2024. godine.<br /> <br /> == Izvori ==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> {{GLAVNIRASPORED:Kovtun, Ilija}}<br /> [[Kategorija:Ukrajinski gimnastičari]]<br /> [[Kategorija:Hrvatski gimnastičari]]<br /> [[Kategorija:Olimpijski pobjednici u gimnastici]]<br /> [[Kategorija:Svjetski prvaci u gimnastici]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Ukrajinci_u_Hrvatskoj&diff=788629 2026-08-20T00:07:17Z

<p>Suradnik10: /* Poznate osobe */</p> <hr /> <div>{{Infookvir etnička grupa<br /> | ime = Ukrajinci u Hrvatskoj - Українці у Хорватії<br /> | slika = [[Datoteka:Ukrainians Croatia Zagreb Kobzar 1998.JPG|220px]]<br /> | opis slike = Ukrajinci u Hrvatskoj, glazbena grupa [[Kobzar (Zagreb)|Kobzar]], [[Zagreb]], 1998. god.<br /> | populacija = 1.977&lt;ref&gt;[http://www.dzs.hr/Eng/censuses/Census2001/Popis/E01_02_02/E01_02_02.html Popis stanovništva 2001. godine]&lt;/ref&gt;<br /> | regije = <br /> | regija1 = [[Vukovarsko-srijemska županija]]<br /> | pop1 = 476<br /> | ref1 = <br /> | regija2 = [[Grad Zagreb]]<br /> | pop2 = 333<br /> | ref2 = <br /> | regija3 = [[Brodsko-posavska županija]]<br /> | pop3 = 320<br /> | ref3 = <br /> | regija4 = [[Sisačko-moslavačka županija]]<br /> | pop4 = 309<br /> | ref4 = <br /> | regija5 = [[Primorsko-goranska županija]]<br /> | pop5 = 87<br /> | ref5 = <br /> | jezik = [[hrvatski jezik]] - [[ukrajinski jezik]]<br /> | vjera = pretežno [[grkokatolici]]<br /> | srodne = [[Rusini u Hrvatskoj]]<br /> }}<br /> [[Datoteka:Ukrainians Croatia Ansambl Kobzar 1987.jpg|mini|400px|Ukrajinska glazbena grupa [[Kobzar (Zagreb)|Kobzar]] iz [[Zagreb]]a (1987.), [[Kulturno-prosvjetno društvo Rusina i Ukrajinaca Zagreba]].]]<br /> [[Datoteka:Grkokatolicka crkva (Kaniza).JPG|mini|255px|Ukrajinska Grkokatolička crkva u [[Kaniža (Bebrina)|Kaniži]] kod [[Slavonski Brod|Slavonskoga Broda]]]]<br /> [[Datoteka:Grkokatolicka crkva u Sumecu.jpg|mini|255px|Ukrajinska Grkokatolička crkva u [[Šumeće|Šumeću]] kod Slavonskoga Broda]]<br /> <br /> '''Ukrajinci u Hrvatskoj''' ([[ukrajinski]]: '''Українці у Хорватії''', u [[Brodsko-posavska županija|Brodskom posavlju]] poznati i kao '''Galcijani''') su jedna od 22 priznate nacionalne manjine [[Hrvatska|Hrvatske]].<br /> Prema posljednjemu popisu stanovništva u Hrvatskoj živi 1.977 [[Ukrajinci|Ukrajinaca]], od čega najviše u [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemskoj županiji]]. Do 1931. godine Ukrajinci su u službenim hrvatskim dokumentima evidentirani kao Rusi, a potom su se do 1971. izjašnjavali Rusinima. Od 1996. godine Ukrajinci i [[Rusini u Hrvatskoj]] podijeljeni su u dvije zasebne nacionalne manjine, ali i danas djeluju zajednički kroz pojedine udruge poput [[Savez Rusina i Ukrajinaca Republike Hrvatske|Saveza Rusina i Ukrajinaca RH]]. U 2008. godini dio starog članstva formirao je novu središnju organizaciju [[Ukrajinska zajednica Republike Hrvatske|Ukrajinsku zajednicu RH]] koja također u svojim redovima okuplja mješovito članstvo.<br /> <br /> Prvi [[Ukrajinci]] doseljavaju u Hrvatsku i susjedne prostore sredinom 18. stoljeća i poznati su kao »Rusini«. Naime svi Ukrajinci zapadne [[Ukrajina|Ukrajine]] sami su se evidentirali kao »Rusini« sve do [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. [[Hrvatska|Hrvatske]] i susjedne prostore [[Ukrajinci]] se u većim skupnima naselili krajem 19. i početkom 20. stoljeća, doselivši uglavnom s prostora zapadne [[Ukrajina|Ukrajine]] odnosno galicijske, zakraptske i bukovinske regije, koje su se nalazile u sklopu [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. Nakon Berlinskog kongresa 1878. kada je [[Bosna i Hercegovina]] pripojena Austro-Ugarskoj, [[Ukrajinci]] su u sklopu aktivne ekonomske politike počeli naseljavati [[Slavonija|istočnu Hrvatsku]] i sjeverozapadnu Bosnu kao ekonomski migranti kojima je obećana jeftina ili besplatna poljoprivredna zemlja slabije naseljenog ili zapuštenog prostora.<br /> <br /> Veliki val Ukrajinaca došao je u Hrvatsku skloniti se od ruske agresije na Ukrajinu. Brojni su našli posao. Travnja 2026. je pod privremenom zaštitom u Hrvatskoj živjelo 29.465 Ukrajinaca. Procjenjuje se da zbog neizvjesnosti oko završetka rata, odnosno ako dobiju hrvatsko državljanstvo, da bi brojem postali druga po brojnosti nacionalna manjina u Hrvatskoj. &lt;ref&gt;Dijana Jurasić: [https://www.vecernji.hr/vijesti/ukrajinci-bi-mogli-postati-druga-najbrojnija-manjina-zastitu-ih-uziva-30-tisuca-1971932 ''Istisnut će Bošnjake? Ukrajinci bi mogli postati druga najbrojnija manjina '']. Večernji list. 25. lipnja 2026. Pristupljeno 11. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;<br /> <br /> == Povijest doseljenja Ukrajinaca ==<br /> Prvi Ukrajinci na Hrvatske i susjedne prostore pristižu oko 1745. godine. Svi su poznati kao Rusini i većina ih stiže iz [[Zakarpatje|Zakarpatja]] koje se nalazilo u sastavu [[Mađarska|Mađarske]]. Većina tih [[Rusini u Hrvatskoj|Rusina]] zadržala je stari naziv i nakon ukrajinskog kulturnog preporoda te početka korištenja službenog naziva Ukrajinci. U bivšoj [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] na početku su evidentirani kao »Rusi«, zatim kao »Rusini« i na posljetku dio njih kao »Ukrajinci« (uglavnom s prostora Galicije). Cijelo vrijeme su predstavljali jedinstvenu nacionalnu manjinu te su svoje kulturne i druge programe vodili kroz jedinstvenu organizaciju »Savez Rusina-Ukrajinaca Jugoslavije«. Nakon 1996. godine pripadnici koji su i dalje koristili naziv »Rusini« odlučili su stvoriti zasebnu [[Nacionalna manjina|nacionalnu manjinu]] odijeljenju od ukrajinske što je učinjeno za vrijeme saborskog zastupnika [[Miroslav Kiš|Miroslava Kiša]].<br /> <br /> === Razdoblje Austro-Ugarske ===<br /> Godine 1890. u okolicu bosanskog [[Prnjavor]]a doseljava prvi veći val Ukrajinaca, koji se priključuje ranije doseljenim radnicima iz [[Zavidovići|Zavidovića]] i [[Vareš]]a pored [[Sarajevo|Sarajeva]]. Tijekom 1898. doseljava drugi najveći val Ukrajinaca koji je ponovno naselio prostore oko [[Prnjavor]]a. [[Austro-Ugarska]] vlast tada provodi aktivnu kolonizaciju s ciljem razvoja poljoprivrede u šumovitom i zaraslom kraju sjeverne Bosne, pri čemu je bila potrebna ljudska radna snaga. Uz Ukrajince, navedena područja Bosne i Hrvatske naseljavaju i [[Nijemci]], [[Austrijanci]], [[Talijani]], [[Česi]] i [[Poljaci]].<br /> <br /> Godine 1894., u zapadnu [[Slavonija|Slavoniju]] na granici s [[Moslavina|Moslavinom]], blizu rijeke [[Sava|Save]] i granice s Bosnom, u današnju [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačku županiju]], doseljavaju se [[Ukrajinci]] iz ukrajinske regije Lemkivščine koja se danas nalazi u sastavu [[Poljska|Poljske]]. Ti Ukrajinci naseljavaju [[Lipovljani|Lipovljane]], Novu Subocku i još neka naselja između [[Novska|Novske]] i [[Kutina|Kutine]]. Novi valovi ukrajinskih doseljenika koji su krenuli prema Bosni, zaustavljaju se uz rijeku Savu na hrvatskom prostoru, točnije okolici [[Slavonski Brod|Slavnonskog Broda]] te manjim mjestima [[Kaniža|Kaniži]], [[Šumeće|Šumeću]], [[Sibinj]]u, [[Slobodnica|Slobodnici]], [[Bukovlje|Bukovlju]] i još dvadesetak drugih naselja [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavske županije]].<br /> <br /> === Razdoblje Prvog svjetskog rata ===<br /> <br /> Doseljavanje [[Ukrajinci|Ukrajinaca]] na prostore istočne Hrvatske i sjeverne Bosne trajalo je u manjim valovima sve do [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Početkom stvaranja [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]], na hrvatske prostore i u grad [[Zagreb]] doseljava velika skupina Ukrajinaca iz svih krajeva [[Ukrajina|Ukrajine]], koja je u novostvorenoj državi zatražila politički azil s obzirom da je u Ukrajini i drugim državama bivšeg [[Rusko Carstvo|Ruskog carstva]] došlo do revolucije i samog građanskog rata. U međuvremenu su doseljeni Ukrajinci u [[Zagreb]]u, kojih je bilo oko 5000, željeli uspostaviti Konzulat [[Ukrajinska Narodna Republika|Ukrajinske Narodne Republike]] i društvo «Prosvita» sa svojim filijalama diljem istočne [[Hrvatska|Hrvatske]] i sjeverne Bosne te u [[Zemun]]u i [[Beograd]]u.<br /> <br /> Osnivanjem ukrajinskih društava «Prosvita», željelo se pomoći svim ukrajinskim doseljenicima na spomenutim prostorima, kako u privatnom, tako i u društvenom kulturnom i prosvjetnom životu. Veliku ulogu u očuvanju kulturnog identiteta, duhovnog i vjerskog života [[Ukrajinci|Ukrajinaca]] imala je [[Grkokatoličanstvo|Grkokatolička crkva]] i [[Križevačka biskupija]] sa sjedištem u [[Križevci]]ma, koja je pripala Zagrebačkoj mitropoliji, a po crkvenoj jurisdikciji izravno je bila odgovorna [[Vatikan]]u i Papi. Ubrzo nakon doseljenja [[Ukrajinci]] su izgradili svoje crkve, a pored crkava skoro u svakom naselju je otvorena i škola. Ukrajinci su tada imali pozitivnu ulogu u izgradnji novog društva u sklopu nove države tri naroda.<br /> <br /> === Raseljavanje nakon Drugog svjetskog rata ===<br /> <br /> Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], veća skupina Ukrajinaca iz političkih razloga u strahu pred [[Staljin|staljinističkom]] politikom napušta teritorij [[Jugoslavija|Jugoslavije]] i nastanjuje se diljem svijeta, posebno u zapadnoj Europi i prekooceanskim zemljama [[Kanada|Kanadi]], Americi i Australiji. U isto vrijeme, preostali [[Ukrajinci]] iz pasivnih krajeva sjeverne Bosne sele se pojedinačno sa svojim obiteljima u veće i manje industrijske gradove poput [[Zagreb]]a, Slavonskog Broda, [[Vukovar]]a, Pule, Rijeke, [[Split]]a, Zadra, Šibenika, [[Dubrovnik]]a i bolje stojeća sela zapadne, srednje i istočne Slavonije poput [[Petrovci|Petrovaca]] te zapadni [[Srijem]]. Jedna veća skupina Ukrajinaca iz Bosne naselila je današnju [[Vojvodina|Vojvodinu]] odnosno prostore [[Bačka|Bačke]] i [[Srijem]]a.<br /> <br /> Zadnji val raseljavanja se dogodio tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], točnije rata u Bosni koji je prisilio mnoge obitelji da prebjegnu na hrvatske prostore kod svojih obitelji i poznanika, posebno u grad [[Zagreb]] i širu okolicu. Uspostavom neovisne Hrvatske i Ukrajine, većih emigracija Ukrajinaca iz Ukrajine i drugih zemalja u Hrvatsku nema. Broj doseljenika iz [[Ukrajina|Ukrajine]] u Hrvatsku posljednjih desetak godina je vrlo malen i pojedinačan. Nakon provedenog popisa stanovništva 2001., u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]] je evidentiran znatno manji broj Ukrajinaca od svega 1977 ljudi, koji žive skoro u svim dijelovima Hrvatske. Najaktivniji su u Slavoniji, Zagrebu i posljednje vrijeme [[Rijeka|Rijeci]] i Istarskoj županiji.<br /> <br /> ==Kretanje broja Ukrajinaca==<br /> {| class=&quot;toccolours sortable&quot; border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;5&quot;<br /> |+ <br /> |- bgcolor=#FE2712<br /> ! Službeni naziv Hrvatske!! Godina!! Broj Ukrajinaca<br /> |-<br /> | - || 1931. || Izjašnjavani kao Rusi<br /> |-<br /> |rowspan=&quot;3&quot;| [[Narodna Republika Hrvatska]] || 1948|| Izjašnjavani kao Rusini<br /> |-<br /> | 1953. || Izjašnjavani kao Rusini<br /> |-<br /> | 1961. || Izjašnjavani kao Rusini<br /> |-<br /> |rowspan=&quot;2&quot;| [[Socijalistička Republika Hrvatska]] || 1971. || 2.793<br /> |-<br /> | 1981. || 2.515<br /> |-<br /> |rowspan=&quot;2&quot;| [[Republika Hrvatska]] || 1991. || 2.494<br /> |-<br /> | 2001. || 1.977 <br /> |-<br /> |colspan=3|&lt;small&gt;(Statistički zavod Hrvatske) &lt;ref&gt;[http://www.vojska.net/eng/armed-forces/croatia/about/population/ Stanovništvo Hrvatske od 1931.-2001.]&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;<br /> |}<br /> <br /> == Aktivnosti hrvatskih Ukrajinaca ==<br /> [[Ukrajinci]] Hrvatske, iako relativno malobrojna zajednica, predstavljaju jednu od najaktivnih i najbolje organiziranih manjinskih zajednica u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Godine 1968. osnovali su svoju krovnu organizaciju [[Savez Rusina i Ukrajinaca Republike Hrvatske]] koja predstavlja koordinirajuću i savjetodavnu središnju organizaciju sa sjedištem u [[Vukovar]]u. U sklopu istog Saveza do nedavno je djelovalo 13 kulturno prosvjetnih udruga širom Hrvatske, a danas ih djeluje 7 s time da je osnovana još jedna organizacija odnosno [[Ukrajinska zajednica Republike Hrvatske]]. Dio ukrajinskih društva nije se slagao s odlukama organizacije Saveza Rusina i Ukrajinaca RH pa su 2008. osnovali vlastitu krovnu organizaciju [[Ukrajinska zajednica Republike Hrvatske|Ukrajinsku zajednicu RH]] u kojoj je aktivno 9 ukrajinskih društava. U društvima djeluju, literarne, glazbene, plesne i druge amaterske skupine. Društva ujedno priređuju razne prigodne kulturne svečanosti predstavljajući bogatu ukrajinsku kulturu, tradiciju i običaje.<br /> <br /> Pri hrvatskim osnovnim školama u [[Vukovar]]u, [[Petrovci]]ma, [[Šumeće|Šumeću]], [[Kaniža|Kaniži]], Slavonskom Brodu i [[Lipovljani]]ma djeluju ukrajinska školska odjeljenja. Svake godine se u Hrvatskoj organizira i Ljetna škola za učenike osnovne i srednje škole, naročito za one koji nisu imali mogućnost da u redovnoj nastavi uče [[ukrajinski jezik]] i književnost, povijest, zemljopis i općenito kulturu svoje pradomovine [[Ukrajina|Ukrajine]]. U [[Zagreb]]u, na zagrebačkom [[Filozofski fakultet Zagreb|Filozofskom fakultetu]] postoji katedra za ukrajinski jezik i književnost potpomognuta ukrajinskim aktivistima, a postoji i mogućnost visokog školovanja na sveučilištima i fakultetima u Ukrajini.<br /> <br /> U zadnje vrijeme osnivaju se i nova ukrajinska društva koja svojim djelovanjem i aktivnostima doprinose unapređenju i razvitku [[Ukrajinska kultura|ukrajinske kulture]] i prosvjete na ovim prostorima. U 2004. godini zahvaljujući novousvojenom Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina, [[Ukrajinci]] Hrvatske osnovali su svoju Koordinaciju ukrajinske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj sa sjedištem u [[Zagreb]]u, dok Vijeća ukrajinske nacionalne manjine djeluju u [[Petrovci]]ma, gradu [[Vukovar]]u, općinama [[Bebrina|Bebrini]] i [[Lipovljani]]ma. Predstavnici ukrajinske nacionalne manjine djeluju u gradovima Zagrebu i Slavonskom Brodu te u [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemskoj]] i Brodsko-posavskoj županiji. Koordinacija ukrajinske nacionalne manjine osnovana je radi povezivanja, zajedničkog usklađivanja i unapređivanja zajedničkih interesa.<br /> <br /> Ukrajinci imaju nekoliko samostalnih kulturno-umjetničkih društava, a nekoliko ih je zajedničko s Rusinima. To su: Ukrajinska zajednica Grada Zagreba, UKPD „Kobzar&quot; - Zagreb, UKPD „Dnjipro&quot; - Rijeka, UKPD „Kalyna&quot; - Umag, KPDU Ukrajinaca „Karpati&quot; - Lipovljani, UKPD „Ukrajina&quot; - Slavonski Brod, UKPD „Taras Ševčenko&quot; - Kaniža, UKPD „Andrij Pelih&quot; - Šumeće, UKPD „Lesja Ukrajinka&quot; - Osijek, UKPD „Ivan Franko&quot; - Vukovar, KUD „Osif Kostelnik&quot; Vukovar, KUD „Jakim Hardi&quot;, Petrovci, KUD „Jakim Govlja&quot;, Mikluševci, KUD Rusina-Ukrajinaca, Osijek, KUD Rusina-Ukrajinaca, Vinkovci, Kulturno društvo Rusina i Ukrajinaca PGŽ „Rušnjak&quot; Rijeka, Kulturno-prosvjetno društvo Rusina i Ukrajinaca, Rijeka. &lt;ref&gt;[http://www.nacionalnemanjine.vlada.hr/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=33&amp;Itemid=32 Vlada RH] Nacionalne manjine - Rusini i Ukrajinci&lt;/ref&gt;<br /> <br /> U Zagrebu pri [[Knjižnice grada Zagreba|Knjižnicama grada Zagreba]] djeluje [[Središnja knjižnica Rusina i Ukrajinaca u Republici Hrvatskoj|Središnja knjižnica]] [[Rusini u Hrvatskoj|Rusina]] i Ukrajinaca u Hrvatskoj .&lt;ref&gt;[http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=200 Ministarstvo kulture RH] Središnje knjižnice nacionalnih manjina &lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.kgz.hr/ruucr/ Središnja knjižnica Rusina i Ukrajinaca Hrvatske]&lt;/ref&gt;<br /> <br /> [[Datoteka:Ukrajinci Hrvatske.png|mini|Knjiga iz povijesti doseljenja Ukrajinaca i Rusina na hrvatske prostore - [[Ukrajinci Hrvatske (knjiga)|Ukrajinci Hrvatske]] (2002.)|285px]]<br /> <br /> ==Popis stanovništva 2001. godine==<br /> {| class=&quot;toccolours sortable&quot; border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;5&quot;<br /> |+ <br /> |- bgcolor=#FE2712<br /> !Županija<br /> !Ukrajinaca<br /> !Ukupni postotak<br /> |-<br /> |[[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemska]] || 476 || 24,08%<br /> |-<br /> |[[Grad Zagreb]] || 333 || 16,85%<br /> |-<br /> |[[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavska]] || 320 || 16,19%<br /> |-<br /> |[[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka ]] || 309 || 15,63%<br /> |-<br /> |[[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || 87 || 4,41%<br /> |-<br /> |[[Istarska županija|Istarska]] || 78 || 3,95%<br /> |-<br /> |[[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] || 78 || 3,95%<br /> |-<br /> |[[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || 62 || 3,14%<br /> |-<br /> |[[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] || 49 || 2,48%<br /> |-<br /> |[[Međimurska županija|Međimurska]] || 32 || 1,62%<br /> |-<br /> |[[Zadarska županija|Zadarska]] || 24 || 2,59%<br /> |-<br /> |[[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]] || 23 || 1,86%<br /> |-<br /> |[[Karlovačka županija|Karlovačka]] || 20 || 1,02%<br /> |-<br /> |[[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] || 18 || 0,91%<br /> |- <br /> |[[Varaždinska županija|Varaždinska ]] || 15 || 0,76%<br /> |-<br /> |[[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]] || 15 || 0,76%<br /> |-<br /> |[[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]] || 11 || 0,56%<br /> |-<br /> |[[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]] || 10 || 0,51%<br /> |-<br /> |[[Virovitičko-podravska županija|Virovitičko-podravska]] || 9 || 0,46%<br /> |-<br /> |[[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska ]] || 5 || 0,25%<br /> |-<br /> |[[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] || 3 || 0,15%<br /> |- <br /> |'''Ukupno'''||'''1.977'''||'''100%'''<br /> |-<br /> |colspan=3|&lt;small&gt;(Popis stanovništva 2001. godine) &lt;ref&gt;[http://www.dzs.hr/Eng/censuses/Census2001/Popis/E01_02_02/E01_02_02.html Popis stanovništva 2001. godine]&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;<br /> |}<br /> <br /> == Poznate osobe ==<br /> Poznati Ukrajinci u Hrvatskoj i osobe s ukrajinskim podrijetlom.<br /> *[[Zvonimir Červenko]], general HV<br /> *[[Svitlana Pasičnik]], rukometašica<br /> *[[Oleg Goursky]], kontrabasist<br /> *[[Taras Pečeny]], violinist<br /> *[[Olga Kaminska]], operna pjevačica<br /> *[[Orest Shourgot]], violinist i dirigent&lt;ref&gt;[https://www.bistricki-zvukolik.com.hr/2021/ocjenjivacki-sud/pregled/nasl-izv-prof-art-orest-shourgot ''Nasl. izv. prof. art. Orest Shourgot'']. [[Bistrički zvukolik]]. 2021. Pristupljeno 28. listopada 2025.&lt;/ref&gt;<br /> *[[Irina Čaban Bilandžić]] (Iryna Chaban Bilandžić), balerina, prvakinja baleta HNK u Splitu&lt;ref&gt;Ines Stipetić: [https://www.gloria.hr/gl/scena/price/vicko-bilandzic-intendant-splitskog-hnk-a-i-prvakinja-baleta-irina-caban-govore-o-ljubavi-sinu-radnom-ljetu-i-kuhanju-15598070 ''Intendant splitskog HNK i prvakinja baleta govore o dva desetljeća ljubavi, sinu Andri, ratu, radnom ljetu i - kuhanju '']. Gloria. 28. lipnja 2025. Pristupljeno 28. listopada 2025.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Srđan Sandić: [https://www.gloria.hr/gl/scena/price/novoizabrani-intendant-splitskog-hnk-a-o-ljubavi-s-baletnom-prvakinjom-i-ljubavi-prema-splitu-15302220 ''Novoizabrani intendant splitskog HNK-a o ljubavi s baletnom prvakinjom i ljubavi prema Splitu '']. Gloria. 5. veljače 2023. Pristupljeno 28. listopada 2025.&lt;/ref&gt;<br /> *[[Ilija Kovtun]], gimnastički reprezentativac&lt;ref&gt;mh: [https://narod.hr/sport/cudesni-kovtun-ispisao-povijest-europsko-zlato-u-viseboju-za-hrvatsku '' Čudesni Kovtun ispisao povijest – europsko zlato u višeboju za Hrvatsku!'']. Narod.hr. 19. kolovoza 2026. Pristupljeno 20. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;<br /> <br /> U Hrvatskoj je mnoštvo umjetnika Ukrajinaca kao što su prvakinja riječke opere [[Olga Kaminska]], violinisti [[Taras Pečeny]] i [[Orest Shourgot]], te desetci glazbenika u nacionalnim kazalištima diljem Hrvatske. &lt;ref&gt;S.S.: [https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/ukrajina-je-danas-poput-hrvatske-1991-godine-20140304/print '''Ukrajina je danas poput Hrvatske 1991. godine' '']. T-portal. 4. ožujka 2014. Pristupljeno 28. listopada 2025.&lt;/ref&gt;<br /> <br /> ==Vidi još==<br /> *[[Savez Rusina i Ukrajinaca Republike Hrvatske]]<br /> *[[Središnja knjižnica Rusina i Ukrajinaca u Hrvatskoj]]<br /> *[[Povijest Ukrajine]]<br /> *[[Manjinski jezici u Hrvatskoj]]<br /> <br /> == Literatura ==<br /> <br /> *Miroslav Kiš: KPD Rusina i Ukrajinaca Zagreba, 1997. - Zagreb (hrvatsko izdanje)<br /> *Slavko Burda, Boris Graljuk: Ukrajinci Hrvatske, 2002. - Zagreb (ukrajinsko izdanje)<br /> *Hrvatsko-Ukrajnsko društvo - Mladen Lovrić, Slavko Burda: Hrvatska-Ukrajina, Društvo prijateljstva, 2005. - Zagreb (hrvatsko izdanje)<br /> *Savez Rusina i Ukrajinaca RH: Misli s Dunava, urednik: Gabrijel Takač, 2000. - Vukovar (hrvatsko, rusinsko, ukrajinsko izdanje)<br /> <br /> ==Vanjske poveznice==<br /> <br /> *[http://www.sriu.hr/ Savez Rusina i Ukrajinaca Hrvatske]<br /> *[http://www.kgz.hr/ruucr/ Središnja knjižnica Rusina i Ukrajinaca Hrvatske]<br /> *[http://www.karpati.hr/ Kulturno prosvjetno društvo Ukrajinaca ″Karpati″ Lipovljani]<br /> *[http://www.ukrkoordinacija.hr/hrv/ukrzajrh/zajednica.html Koordinacija ukrajinske nacionalne manjine u RH]<br /> *[http://www.ceeol.com/aspx/issuedetails.aspx?issueid=68f90a64-2a9b-11da-9dea-000795dcfb41&amp;articleId=f0d053d0-2c0e-11da-9deb-000795dcfb41 Rusini/Ukrajinci u Hrvatskoj - etape doseljavanja i problem imena]<br /> <br /> ==Reference==<br /> {{izvori|2}}<br /> <br /> {{Manjine u Hrvatskoj}}<br /> <br /> [[Kategorija:Ukrajinska dijaspora]]<br /> [[Kategorija:Ukrajinci u Hrvatskoj]]<br /> [[Kategorija:Etničke grupe Hrvatske]]<br /> [[Kategorija:Ukrajinci]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Nevest&diff=788628 2026-08-20T00:05:30Z

<p>Suradnik10: /* Izvori */</p> <hr /> <div>&lt;!--'''Nevest'''--&gt;{{Infookvir naselje u Hrvatskoj<br /> | ime = Nevest<br /> | slika = <br /> | slika_opis = <br /> | županija = [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]<br /> | općina = [[Unešić]]<br /> | najgrad = <br /> | površina = <br /> | nadvisina = 313<br /> | z. širina = 43.726264212465494<br /> | z. dužina = 16.21798778956775<br /> | brojstan2011= 103<br /> | gustoća2011 = <br /> | domaćinstva2011= <br /> | pošta = 22323 Unešić<br /> | pozbroj = 022<br /> | autooznaka = ŠI<br /> | karta2 = Šibensko-kninska županija<br /> | naziv karte2= [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninske županije]]<br /> }}<br /> <br /> '''Nevest''' je naselje u sastavu [[Unešić|Općine Unešić]], u [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninskoj županiji]]. Nalazi se oko 3,5 kilometara jugoistočno od [[Unešić|Unešića]].<br /> <br /> == Stanovništvo ==<br /> <br /> Prema popisu iz 2011. naselje je imalo 103 stanovnika.&lt;ref&gt;[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup15_4693.html Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011., www.dzs.hr]&lt;/ref&gt;<br /> <br /> <br /> {{Kretanje broja stanovnika<br /> |naslov = '''Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2011.'''&lt;ref&gt;[https://www.dzs.hr/Hrv/DBHomepages/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske.htm Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr]&lt;/ref&gt;<br /> |dimx = <br /> |dimy = <br /> |stanmax = 500<br /> |crta1 = 100<br /> |crta2 = 50<br /> |a1 = 1857<br /> |a2 = 1869<br /> |a3 = 1880<br /> |a4 = 1890<br /> |a5 = 1900<br /> |a6 = 1910<br /> |a7 = 1921<br /> |a8 = 1931<br /> |a9 = 1948<br /> |a10 = 1953<br /> |a11 = 1961<br /> |a12 = 1971<br /> |a13 = 1981<br /> |a14 = 1991<br /> |a15 = 2001<br /> |a16 = 2011<br /> |p1 = 283<br /> |p2 = 486<br /> |p3 = 311<br /> |p4 = 255<br /> |p5 = 304<br /> |p6 = 276<br /> |p7 = 404<br /> |p8 = 326<br /> |p9 = 447<br /> |p10 = 431<br /> |p11 = 438<br /> |p12 = 419<br /> |p13 = 281<br /> |p14 = 212<br /> |p15 = 137<br /> |p16 = 103<br /> |izvor = Državni zavod za statistiku<br /> }}<br /> &lt;br /&gt;<br /> :&lt;small&gt;&lt;/small&gt;<br /> <br /> == Šport ==<br /> * Bikijada Nevest&lt;ref&gt;Antonia Pešić: [https://dalmatinskiportal.hr/tko-ce-odnijeti-15-000-eura-u-nevest-stizu-najbolji-bikovi-iz-cijele-dalmacije '' Tko će odnijeti 10.000 eura? U Nevest stižu najbolji bikovi iz cijele Dalmacije'']. Dalmatinski portal. 19. kolovoza 2026. Pristupljeno 20. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;<br /> <br /> == Izvori ==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> {{mrva-naselje hr}}<br /> {{Unešić}}<br /> <br /> <br /> [[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Dalibor_Para%C4%87&diff=788513 2026-08-18T04:57:27Z

<p>Suradnik10: Stvorena nova stranica sa sadržajem: »&#039;&#039;&#039;Dalibor Parać&#039;&#039;&#039; (Solin, 1921. – Zagreb, 2009.), hrvatski slikar, ilustrator knjiga, medaljar i umjetnik izrade u sitnoj plastici.&lt;ref name=krugu&gt;I.D.: [https://dalmatinskiportal.hr/izlozba-u-krugu-likovni-memento-kvintet-zaboravljenih &#039;&#039; IZLOŽBA U KRUGU Likovni memento: Kvintet zaboravljenih&#039;&#039;]. Dalmatinski portal. 16. srpnja 2026. Pristupljeno 18. kolovoz...«.</p> <hr /> <div>'''Dalibor Parać''' ([[Solin]], [[slikarstvo u 1921.|1921.]] – [[Zagreb]], [[slikarstvo u 2009.|2009.]]), hrvatski [[slikar]], [[ilustrator]] knjiga, [[medaljar]] i umjetnik izrade u [[sitna plastika|sitnoj plastici]].&lt;ref name=krugu&gt;I.D.: [https://dalmatinskiportal.hr/izlozba-u-krugu-likovni-memento-kvintet-zaboravljenih '' IZLOŽBA U KRUGU Likovni memento: Kvintet zaboravljenih'']. Dalmatinski portal. 16. srpnja 2026. Pristupljeno 18. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;<br /> <br /> == Životopis ==<br /> Rodio se je u Solinu. Studirati je slikarstvo na zagrebačkoj [[ALU|Akademiji likovnih umjetnosti]]. Zatim je išao na specijalni tečaj slikarstva kod [[Ljubo Babić|Ljube Babića]].&lt;ref name=krugu/&gt; <br /> <br /> Surađivao u Majstorskoj radionici [[Krsto Hegedušić|Krste Hegedušića]] od 1950. do 1952. Zatim je predavao i bio ravnateljem Škole primijenjene umjetnosti do 1962.. Sljedeće odredište gdje je predavao bila je Akademija likovnih umjetnosti na kojoj je radio do odlaska u mirovinu. &lt;ref name=krugu/&gt;<br /> <br /> Motivi u njegovom opusu su portreti, sredozemni krajobrazi, mrtve prirode, naslikani u duhu lirske apstrakcije, a od krajobraza razvio je apstraktni krajobraz. Od polovice 1980-ih prelazi na plošni prikaz lilkova profinjenim koloritom u imaginarnim, senzualnim situacijama. Omiljena tema bili su mu prizori iz Dalmatinske zagore. Od 2000. bavi se medaljarstvom i sitnom plastikom.&lt;ref name=krugu/&gt; <br /> <br /> == Nagrade i priznanja ==<br /> * 1992.: [[Nagrada Vladimir Nazor]] za životno djelo&lt;ref name=krugu/&gt; <br /> <br /> ==Izvori==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> {{GLAVNIRASPORED:Parać, Dalibor}}<br /> [[Kategorija:Životopisi, Solin]]<br /> [[Kategorija:Hrvatski slikari]]<br /> [[Kategorija:Hrvatski ilustratori]]<br /> [[Kategorija:Medaljarstvo]]<br /> [[Kategorija:Dobitnici Nagrade Vladimir Nazor]]<br /> [[Kategorija:Sitna plastika]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Marina_Bari%C4%8Devi%C4%87&diff=788512 2026-08-18T04:47:40Z

<p>Suradnik10: </p> <hr /> <div>&lt;!--'''Marina Baričević'''--&gt;{{Infookvir književnik<br /> | Ime = Marina Baričević<br /> | boja = <br /> | slika = Marina Baričević 1996.jpg<br /> | veličina = <br /> | opis slike = Marina Baričević 1996<br /> | puno ime = <br /> | pseudonim = <br /> | rođenje = [[Zagreb]], [[31. prosinca]] [[1941.]]<br /> | smrt = <br /> | zanimanje = Likovna kritičarka, povjesničarka umjetnosti, novinarka<br /> | nacionalnost = <br /> | period pisanja = <br /> | vrsta = <br /> | teme = <br /> | period = <br /> | supruga = <br /> | suprug = <br /> | djeca = <br /> | djela = <br /> | nagrade = <br /> | potpis = <br /> | web = <br /> | fusnote = <br /> }}<br /> '''Marina Baričević''' ([[Zagreb]], [[31. prosinca]] [[1941.]]) hrvatska likovna kritičarka, povjesničarka umjetnosti, [[novinar]]ka i publicistica.<br /> <br /> == Životopis ==<br /> Rođena je u staroj građanskoj obitelji. <br /> <br /> Svoje mladenačke dane opisala je u knjizi „Priče iz kredenca“. Majka [[Aleksandra Lazarević|Aleksandra Sanja rođ. Lazarević]], doktorica [[etnologija|etnologije]] i [[antropologija|antropologije]], bila je voditeljica Izvaneuropske zbirke [[Etnografski muzej Zagreb|Etnografskog muzeja u Zagrebu]], specijaliziravši se osobito za braću Seljan i [[Dragutin Lerman|Dragutina Lermana]]. Baka po majci, Katarina Lazarević, završila je ruski licej za bogate i dobrostojeće djevojke na [[Cetinje|Cetinju]].<br /> <br /> Djed po ocu [[Franjo Baričević|Franjo]] bio je veleindustrijalac, vlasnik Pilane u [[Vrbovsko]]m i tvornice tuba „Franjo Baričević i sinovi“. O dobrostojećem statusu obitelji govorili su, među ostalim, gravirani monogrami na porculanskim tanjurima. Nakon Drugog svjetskog rata, sve je to oduzeto.<br /> <br /> Na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]], Marina Baričević je diplomirala [[1968.]] godine, komparativnu književnost. Kao apsolventica polazila je „[[Vjesnik]]ovu“ školu novinarstva, a od 1969. radi na Hrvatskome radiju ([[Radio Zagreb]]).<br /> <br /> ==“Govorimo o likovnoj kulturi“==<br /> <br /> Od 1970. do 1991. radi na Hrvatskome radiju, te uređuje emisiju „Govorimo o likovnoj kulturi“ (danas „Kretanje točke“). <br /> <br /> Poznati likovni kritičar prof. dr. Ive Šimat Banov o tome je napisao: ''„…nakon izvještaja i političkih tamburanja, nakon ubojstava i pokolja ili vijesti o pljačkama dolazile su njezine minjature u kojima ste osjećali dostojanstvo umjetničkog zvanja. U okvirima radijske emisije sastavljene od svega i svačega stvarao se mali okvir pun poštovanja prema ljudima i fenomenima koji su mislili na vječnost.“''<br /> <br /> Nekoliko godina je bila i urednica kulturnog magazina Hrvatske na Sjevernonjemačkom radiju.<br /> ==''Spiritus movens'' hrvatske keramičke umjetnosti==<br /> [[Datoteka:Zvonko Butković - Marina Baričević - Vilko Žiljak.jpg|thumb|left|Marina Baričević otvara izložbu umjetnika keramičara Zvonka Butkovića u Galeriji [[Sveti Ivan Zelina]], 21. prosinca 1996.|alt=]]Godine 1973., u danas skoro zaboravljenom listu za likovnu kulturu „L L“ izlazi njezin prvi tekst o umjetnosti [[Keramika|keramike]] – prikaz izložbe Keramičke sekcije [[Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti|ULUPUH-a]]. <br /> <br /> Taj se tekst uskoro pokazao dvostruko znakovitim, jer će upravo s jedne strane pisanje o keramici, a s druge angažman u ULUPUH-u koji je izdao niz njezinih monografija umjetnika keramičara ([[Stella Skopal]], 1978.; Ivan Švertasek, 1981.; Stella Skopal 2009.; Blanka Dužanec, 2013.), i kojem je ona bila prva žena predsjednik (1983. – 1985.), te koji joj je 2011. dodijelio Nagradu za životno djelo, gotovo u cijelosti obilježiti sljedeća četiri i pol desetljaće doista neumornoga pregalaštva Marine Baričević.<br /> U tom razdoblju Marina Baričević je bila ne samo autentični kritički promatrač, nego i sudionik, štoviše: ''spiritus movens'' brojnih likovnih događanja na području hrvatske keramičke umjetnosti, i to upravo u vrijeme njezina najvećeg kvantitativnog zamaha i najviših kvalitativnih dosega, tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća. <br /> <br /> Kritičarski pomno prateći većinu autora o kojima je pisala, družeći se s mnogima, pišući kataloške predgovore (150), kritike (100), monografije (20), povijesne preglede, enciklopedijske leksikografske jedinice, scenarije za dokumentarne filmove (8), organizirajući samostalne, skupne, retrospektivne i problematske izložbe, putujući po svim meridijanima (45 zemalja), kako bi se upoznala ne samo s recentnom, nego i povijesno-baštinskom keramičkom umjetnošću, Marina Baričević je keramičku umjetnost doslovce živjela, i to ne godinama, već gotovo pola stoljeća.<br /> <br /> Stoga njezine kapitalne monografije „Moderna keramika u Hrvatskoj“ (Zagreb 1986. i 1996.) i „Izbor kritičarke: Keramika i staklo 1950.–1999.“ (Zagreb, 2016.), imaju značaj ne samo primarnih izvora, nego i izvornih znanstvenih studija, i to u domeni u kojoj takva sintezna djela ne samo u Hrvatskoj, nego i mnogo šire, prije nje nisu postojala.<br /> <br /> Stoga i ne čudi što je još 1990. izabrana je za članicu Međunarodne akademije za keramiku (AIC), sa sjedištem u [[Geneva|Genevi]].<br /> <br /> ==Ravnateljica „Fundacije Meštrović“==<br /> Godine 1991. [[Vlada Republike Hrvatske|Vlada RH]] imenovala ju je Ravnateljicom Fundacije [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrovića]], ključne figure hrvatske umjetnosti 20. st., i – vjerojatno sudbinski - autora prve monumentalne keramičke javne plastike u Hrvatskoj – reljefa „Seljaci“, postavljenog 1907. na Kući Popović arhitekata [[Aladar Baranyai|Baranyaia]] i [[Slavko Benedikt|Benedikta]] na glavnom zagrebačkome trgu.<br /> <br /> Nakon što je 1994. otkrila ozbiljne malverzacije u Fundaciji („izvoz“ Meštrovićevih skulptura iz [[Split|Splita]] u [[Argentina|Argentinu]]), na traženje Marice Meštrović predsjednik RH [[Franjo Tuđman]] osobno ju je razriješio dužnosti Ravnateljice, arogantno time najavljujući sudbinu svih onih koji će se „drznuti“ ukazati na kriminal tijekom njegova režima, tzv. zviždača, među kojima je Marina Baričević bila prva. <br /> <br /> Kasnije su navedeni događaji oko Fundacije dobili i sudski epilog u formi tužbe Marice Meštrović protiv prof. dr. [[Zvonko Maković|Zvonka Makovića]], koji je objavio nekoliko članaka o toj temi. Sud je presudio u Makovićevu korist.<br /> ==''Kritičarka sa svojstvima''==<br /> [[Datoteka:Diminić i Baričević 2009.png|thumb|[[Josip Diminić]] i Marina Baričević na promociji dokumentarnog filma o Diminiću, 7.studenog 2009.|alt=]]Nakon što ju je režim kaznio radi njezine borbe za povjerenu joj baštinu, Marina Baričević se – usprkos svom renomeu i bogatom stručnom iskustvu - našla na cesti. <br /> <br /> Tek 1996. dobila je posao stalne vanjske suradnice – likovne kritičarke riječkog „[[Novi list|Novog lista]]“, koji je time, ''„dijelom i poradi nje podigao svoj ugled“'' (Ive šimat Banov). U svojim tekstovima koje su iskreno iščekivali mnogi: kako stručnjaci i intelektualci, tako i nepretenciozni ljubitelji umjetnosti – uspijevala je s lakoćom spojiti stručni i popularni diskurs, te pronicljivo i jednostavno, bez bolećljivih ''kunsthistoričarskih'' mistifikacija, izravno prodrijeti do biti stvari. <br /> <br /> Ta ju je njezina iskrenost u više navrata skupo koštala, zadnji put 2015. kada je ULUPUH odbio izdati njezinu monografiju o Sekciji za keramiku, porculan i staklo, koju je pisala 8 mjeseci, a neizravno zapravo cijeli život. Predsjednica ULUPUH-a Ivana Bakal raskinula je s autoricom ugovor, jer je Baričevićeva odbila da joj povrijeđene taštine keramičarki - hobistica, koje su se umjetnošću počele baviti kada su već duboko zagazile u treću životnu dob, određuju što će ona u svojoj knjizi o njima pisati, a što ne.<br /> <br /> U nadahnutom osvrtu na njezinu zbirku kritika „Sretni baštinici“ (2001.), kojeg je naslovio „O kritičaru sa svojstvima“, prof. dr. Ive Šimat Banov je bolno iskreno priznao: ''“Provesti ugodan život hvaleći sve i sva, savijati leđa, kimati glavom, imati svoju obitelj ili svoje zaštitničko gnijezdo ili pak navijati za svoju momčad – to je lako. Hvaliti sve uokolo ili u svojoj nepotkupljivosti ostati prokleto i sretno osamljen, to nije dilema Marine Baričević. Ona zna da je samoća i najteža, ali i najslađa. Ona se — Bogu hvala — nasrkala te bolne ugode i u svojim najtežim bitkama dovodila je u pitanje ono što svi čuvaju — svoju elementarnu egzistenciju ili, eufemistički rečeno, svoje radno mjesto (koje, uostalom, nikada nije shvatila statički nego dinamički; ne kao uhljebljenje nego kao volju i akciju).“''<br /> <br /> Za „Novi list“ pisala je do 2006., a od 2006. do 2008. piše za „[[Feral Tribune]]“, no broj njezinih povremenih priloga u raznim novinama i časopisima (Vjesnik, Dometi, Žena, Oko, Radost, Cicero, Hvarski zbornik, Bulletin JAZU, Dubrovački horizonti i dr.) teško je točno ustanoviti.<br /> <br /> ==Osnovna bibliografija (monografije):==<br /> * [[Stella Skopal]]; Zagreb, 1978.<br /> *[[Ivan Švertasek]], Zagreb, 1981.<br /> *Povijest moderne keramike u Hrvatskoj / History of Modern Ceramics in Croatia, Zagreb, 1986.<br /> *Kamilo Tompa, Zagreb, 1990.<br /> *Velibor Mačukatin, [[Bol (općina)|Bol]], 1993.<br /> *[[Marijan Jakubin]], Đurđevac, 1994.<br /> *Suvremena keramika u Hrvatskoj / Contemporary Ceramics in Croatia, Zagreb, 1994.<br /> *Povijest moderne keramike u Hrvatskoj / History of Modern Ceramics in Croatia, 2. prošireno izdanje, Zagreb, 1996.<br /> *Zvonko Butković - keramika, Zagreb, 1997.<br /> *Hinko Gudac, Zagreb, 1997.<br /> *Vjekoslav Vojo Radojičić, Makarska, 1999.<br /> *(s Andrianom Škunca i Ivom Šimatom Banovom) Vesna Prica, Zagreb, 1999.<br /> *Sretni baštinici – Izbor kritika, Zagreb, 2001.<br /> *Umjetnici kritičarki – Pisma 1970. - 2004., [[Rijeka]], 2004.<br /> *Zrcalna slika – Opatija u djelima likovnih umjetnika, [[Opatija]], 2005.<br /> *Vlasta Jarnjak, Sisak, 2006.<br /> *Mediteranska fascinacija – Makarsko primorje kao inspiracija u likovnoj umjetnosti, [[Makarska]], 2007.<br /> *Branka Frangeš Hegedušić, Zagreb, 2007.<br /> *(s Darkom Schneiderom i Majom Juras) Rudolf Sablić, Zagreb, 2009.<br /> * Emil Benčić: Od znatiželje do iskustva, Zagreb, 2009.<br /> * Stella Skopal, Zagreb, 2009.<br /> * Rudolf Matutinović, Zagreb, 2010.<br /> * Vladimir Herljavić, Zagreb, 2010.<br /> * Blanka Dužanec, Zagreb, 2013.<br /> *Izbor kritičarke – Keramika i staklo 1950-1999., Zagreb, 2016.<br /> *Priče iz kredenca, Zagreb, 2016.<br /> *Ljubomir Videka, Makarska, 2017.<br /> *Lica bez sjene – Umjetnički ateljei, Zagreb, 2018.<br /> *Fusnote života ili biografija vremena, Zagreb, 2020.<br /> *(sa Sandrom Morović, dr. med.) Jedno lice Parkinsonove bolesti, 2020.<br /> *Krhotine govore - keramika stradala u potresu, Zagreb, 2021.<br /> <br /> ==Predgovori grafičkim mapama==<br /> * [[Željko Hegedušić]] – [[Dalibor Parać]] – [[Ivo Šebalj]], Naklada Zadro, Zagreb, 1995.<br /> * Zlatko Prica, Naklada Zadro, Zagreb, 1997.<br /> * Vjekoslav Vojo Radoičić: Brodski dnevnik – vapori, matrikule, porti i škoji, Rijeka, 1998.<br /> * Maja S. Franković: Obrazine, Rijeka, 2001.<br /> * Mlade hrvatske grafičarke, Kabinet grafike HAZU, Zagreb, 2002.<br /> <br /> ==Autorstva izložbi u Hrvatskoj (najuži izbor)==<br /> *Keramika Zsolnay, MGC Gradec, Zagreb, 27. 4 - 4. 6. 1989. (predgovor kataloga)<br /> *Klema Švarc – Požgaj / Karikature, Galerija židovske općine, Zagreb, 15. - 29. 10. 1995.<br /> *Stella Skopal / Građa za monografiju, Galerija židovske općine, Zagreb, 18. - 30. 6. 2000.<br /> *Hommage a [[Zlatko Prica]], [[Muzej Mimara]], Zagreb, 26. 6. – 26. 7. 2001. (tekstovi: Marina Baričević, Margita Sveštarov Šimat, Ive Šimat Banov)<br /> *Josip Restak, [[Galerija Klovićevi dvori]], Zagreb, listopad-studeni 2003.<br /> *Daniel Butala, [[Gradski muzej Karlovac]], 23. 5. – 13. 6. 2007.<br /> <br /> ==Autorstva izložbi u inozemstvu (izbor)==<br /> * Ceramica Contemporanea de Croatia, [[Barcelona]], [[Španjolska]], 1986.<br /> * Umjetnički nakit iz Jugoslavije, [[Mannheim]], [[Njemačka]], 1990.<br /> * Ceramica Contemporanea da Croatia, [[Lisabon]], [[Portugal]], 1995.<br /> * Ljubica Ratkajec Kočica / Keramika, [[Rogaška Slatina|Rogaška]], [[Slovenija]], 1995.<br /> * Recentna hrvatska keramika, [[Labin]], [[Hrvatska]] – [[New York]], [[Sjedinjene Američke Države]], 2004., 2006.<br /> * Ex-tempore, [[Piran]], [[Slovenija]], 2005.<br /> * Grapheion – 5. međunarodni triennale grafike, [[Prag]], [[Češka]], 2007. (tekst u katalogu)<br /> <br /> ==Autorica scenarija za dokumentarne i TV filmove o hrvatskim umjetnicima==<br /> * [[Ljerka Njerš|Ljerki Njerš]]<br /> * Dušku Šiblu, 2003.<br /> * Andrei Bassi<br /> * Nataši Cetinić, 2004.<br /> * [[Vojo Radoičić|Vjekoslavu Voji Radojičiću]], 2007.<br /> * Zlatku Čularu<br /> *[[Branka Frangeš Hegedušić|Branki Frangeš Hegedušić]]<br /> *Josipu Diminiću, 2009.<br /> <br /> == Galerija ==<br /> &lt;gallery&gt;<br /> Datoteka:Povijest moderne keramike u Hrvatskoj.png|Povijest moderne keramike u Hrvatskoj, 1. izdanje, 1986.<br /> Datoteka:Suvremena keramika u Hrvatskoj.png|Suvremena keramika u Hrvatskoj, 1994.<br /> Datoteka:Umjetnici kritičarki.png|Umjetnici kritičarki - Pisma 1970.-2004., 2004.<br /> Datoteka:Zrcalna slika.png|Zrcalna slika - Opatija u djelima likovnih umjetnika, 2005.<br /> Datoteka:Vlasta Jarnjak.png|Vlasta Jarnjak, 2006.<br /> Datoteka:Stella Skopal.png|Monografija o Stelli Skopal, 2009.<br /> Datoteka:Blanka Dužanec.png|Monografija o Blanki Dužanec, 2013.<br /> Datoteka:Izbor kritičarke.png|Izbor kritičarke: Keramika i staklo 1950-1999., 2016.<br /> Datoteka:Priče iz kredenca.png|Priče iz kredenca, 2016.<br /> Datoteka:Lica bez sjene.jpg|Lica bez sjene - umjetnički ateljei, 2018.<br /> Datoteka:Baričević - Jedno lice Parkinsonove bolesti.jpeg|Jedno lice Parkinsonove bolesti, 2020.<br /> Datoteka:Krhotine.png|Krhotine govore - Keramika stradala u potresu, 2021.<br /> &lt;/gallery&gt;<br /> <br /> ==Literatura:== <br /> * [http://www.matica.hr/vijenac/190/o-kriticaru-sa-svojstvima-ili-sto-je-kritika-16384/ I. Šimat Banov: O kritičaru sa svojstvima – Ili što je kritika?, Vijenac, br. 190, Zagreb, 14. lipnja 2001.]<br /> * [https://hrcak.srce.hr/file/255726 I. Šimat Banov: Životna odanost keramici, Kvartal, sv. VI, br. 3/4, Zagreb, 2009.]<br /> *[https://www.telegram.hr/price/ulupuh-je-narucio-monografiju-o-hrvatskoj-keramici-a-sad-zele-cenzurirati-autoricu-jer-im-se-ne-svidaju-njeni-stavovi/ R. Zemunović: Skandal na likovnoj sceni: Kako je iznimno cijenjena kritičarka dovedena u nezgodan položaj, Telegram, 6. veljače 2016.]<br /> * [http://www.matica.hr/hr/531/pepeljuga-je-postala-kraljevna-27477/ A. Vranković: Pepeljuga je postala kraljevna, Hrvatska revija, 4, Zagreb, 2017.]<br /> * [https://narod.hr/kultura/ante-vrankovic-iza-zatvorenih-vrata-umjetnickih-ateljea A. Vranković: Iza zatvorenih vrata umjetničkih ateliera, 2018.]<br /> * [https://povcast.hr/brise-li-bolest-covjeka-ante-vrankovic-o-jedno-lice-parkinsonove-bolesti-marine-baricevic-i-sandre-morovic/ A. Vranković: Briše li bolest čovjeka?, 2020.]<br /> *[https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/marina-baricevic-umjetnost-svedena-na-krhotine/ Kim Cuculić: Marina Baričević / Umjetnost svedena na krhotine, 4. 2. 2021.]<br /> <br /> {{GLAVNIRASPORED:Baričević, Marina}}<br /> <br /> [[Kategorija:Hrvatski likovni kritičari]]<br /> [[Kategorija:Hrvatski povjesničari umjetnosti]]<br /> [[Kategorija:Hrvatski novinari]]<br /> [[Kategorija:Hrvatski književnici]]<br /> [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]<br /> [[Kategorija:Hrvatski publicisti]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=%C5%BDeljko_Lordani%C4%87&diff=788511 2026-08-18T04:47:22Z

<p>Suradnik10: </p> <hr /> <div>&lt;!--'''Željko Lordanić'''--&gt;{{infookvir likovni umjetnik<br /> |ime = Željko Lordanić<br /> |period = <br /> |slika = Lord_portre.JPG<br /> |veličina = <br /> |opis = <br /> |rođenje = [[Zagreb]], 20. listopada [[1948.]]<br /> |smrt = <br /> |vrsta = [[strip]], [[crtani film]]<br /> |praksa = <br /> |utjecao = <br /> |utjecali= <br /> |djela = <br /> }}<br /> <br /> '''Željko Lordanić''' ([[Zagreb]], 20. listopada [[1948.]]-) [[zagreb]]ački je crtač [[strip]]ova, [[Slikar|akademski slikar]] i likovni stvaratelj.<br /> <br /> == Životopis ==<br /> <br /> Željko Lordanić odrastao je i čitav život proživio u jednom od najljepših zagrebačkih naselja - [[Cvjetno naselje|Cvjetnom naselju]] u [[Trnje|Trnju]].<br /> <br /> Još u osnovnoj školi Željko se zaljubio u umjetnost [[strip]]a i [[rock]], tako da nije nikakvo čudo da je na natjecanju [[Plavi vjesnik|Plavog vjesnika]] iz [[1965.]] za mlade crtače stripa osvojio drugu nagradu za svoj kratki strip o senjskim uskocima.<br /> <br /> [[Škola primijenjene umjetnosti i dizajna Zagreb|Školu Primijenjene umjetnosti]], odjel grafike koja je tad trajala pet godina pohađao je [[1964.]] – [[1969.]] i diplomirao kod profesora Vilka Glihe.<br /> <br /> Zatim je upisao [[Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu|Akademiju Likovne Umjetnosti]] u Zagrebu ([[1969.]] - [[1974.]]), koju je pohađao s kolegama; Dubravkom Babić, [[Ivica Šiško|Ivicom Šiškom]], Dorom Kovačević, Antunom Borisom Švaljekom i [[Fadil Hadžić|Fadilom Hadžićem]]. Na akademiji su mu predavali: [[Ferdinand Kulmer]], [[Albert Kinert]], [[Marijan Detoni]] i [[Dalibor Parać]].<br /> <br /> Od [[1974.]] godine radi kao samostalni umjetnik, pretežno angažiran oko stripa, ali sa povremenim izletima u vode ilustracije i opreme knjiga, kao animator - jedan od scenografa u crtanom filmu [[Čudesna šuma|Čarobnjakov šešir]] [[Milan Blažeković|Milana Blažekovića]], ali i kao restaurator i dekorativni slikar (ovo je bilo ipak vrlo rijetko i vrlo malo).<br /> <br /> Još u tijeku studija na ALU počeo je objavljivati stripove u [[Slovenija|Sloveniji]], prije svega u [[Ljubljana|ljubljanskoj]] izdavačkoj kući Delo (u novini Delo i Nedeljskom dnevniku), to su bile adaptacije književnih djela; Morski vuk, Gulliverova putovanja, Ljubav na sjeveru (po romanu [[Jack London]]a), Zov divljine, Kavkaski zarobljenici, Pogum ob Jezeru ( po romanu J.O.Curwooda, scenarij za strip priredio Andrej Kovač), Otok s blagom.<br /> [[Datoteka:Gubec 1.JPG|mini|lijevo|180px|Željko Lordanić: Isječak iz stripa Matija Gubec]]<br /> Zatim su to bili stripovi sa temom pokreta otpora u Sloveniji ([[partizani]]); Agent Kir, Diverzanti, pa zatim povijesni; Vitez Damjan, pa [[western]] stripovi; Jeff Clayton, pa [[ZF|znanstveno fantastični]]; Planet zlobe.<br /> <br /> Radivši u Sloveniji surađivao je sa scenaristima ''Cirilom Galeom'', ''Ivom Antićem'' i ''Marko Mihelčićićem'' na stripovima; Crveni Gusar, Kraljičina ogrlica, Taras Buljba, Grizly, Hrabrost na jezeru, Priča sa vodenih brijegova (prema romanu Razbojnici iz močvare Ljanšan - kineskog pisca Ši nai-Ana).<br /> <br /> Osobito je bila plodonosna suradnja s Cirilom Galeom, koji je Lordaniću pomogao kod plasmana njegovih stripova u [[Italija|Italiju]], [[Engleska|Englesku]], [[Makedonija|Makedoniju]] i [[Srbija|Srbiju]].<br /> <br /> Paradoksalno je da je Lordanić iako pobjednik (drugi na natječaju za strip iz [[Vjesnik]]ove kuće), nije gotovo ništa napravio i objavio u toj kući. Zapravo tek je [[Večernji list]], reprizno objavio - ''Guliverova putovanja'' i to krajem [[1980-ih|1980-e]], a [[Vjesnik]]ovo izdanje iz [[1990-ih]]; ''Plavi zabavnik'', strip Zmaj od Bosne [[1992.]]<br /> <br /> Godine 2016. dobio je najveće priznanje za svoj rad na stripu - nagradu &quot;Andrija Maurović&quot; koju dodjeljuje udruga Art9, što je zapravo nagrada za životno djelo.<br /> <br /> == Radovi ==<br /> <br /> Surađujući u [[zagreb]]ačkom časopisu za mlade [[Modra lasta]] osamdesetih godina prošlog stoljeća, Željko Lordanić objavio je sljedeće stripove; <br /> * Taras Buljba (1981./1982.)<br /> * Zlatarevo zlato (1983./1984.)<br /> * Posljednji mohikanac (1985./1986.)<br /> * Zmaj od Bosne (1986./1987)<br /> * Otok s blagom (1987./1988. i 1988./1989)<br /> * Grička vještica (1989./1990. i 1990./1991.)<br /> * Branka (1991.)<br /> * Vuci (1991./1992.)<br /> * Tatari u Hrvatskoj (1992./1993.)<br /> <br /> Devedesetih godina Lordanić se okreće kompletnom autorstvu i stvara sljedeće strip serijale;<br /> * Petar Krešimir IV. (1993./1994. do 1995./1996.)<br /> * Petar Svačić (1997./1998.), <br /> * Ljubav u Zadru (2000./2001.) na temu [[Franci|franačkih]] provala u naše krajeve, <br /> * Kršanov izbor (2001./2002.) u kojem opisuje vrijeme [[Ljudevit Posavski|Ljudevita Posavskog]] i [[Karlo Veliki|Karla Velikog]], <br /> * Nove oluje (2002./2003.) u kojem se obrađuje vrijeme saracenskih nasrtaja na Jadran, <br /> * Trpimirov graditelj (2003./2004.) u kojem se obrađuje vrijeme ranokrščanstva u Hrvatskoj i * Domagoj.<br /> <br /> == Bibliografija ==<br /> <br /> === Strip albumi i knjige ===<br /> * J. Swift: Guliver (izdavač Univerzum, Ljubljana 1983.<br /> * Jack London: Morski vuk, izdavač Strvarnost Zagreb <br /> * Branka i drugi stripovi, izdavač Vedis d.o.o., Zagreb, [[2009.]], {{ISBN|978-953-7679-01-9}}<br /> <br /> == Izložbe ==<br /> <br /> * Željko Lordanić: Izložba stripa, Strip Galerija, Ilica 208, Zagreb [[1992.]]<br /> <br /> == Vanjske poveznice ==<br /> <br /> * [http://dns1.vjesnik.hr/pdf/2000%5C06%5C18%5C33A33.PDF O Željku Lordaniću na stranicama Vjesnika]<br /> <br /> {{GLAVNIRASPORED:Lordanić, Željko}}<br /> [[Kategorija:Hrvatski crtači stripa|Lordanić, Željko]]<br /> [[Kategorija:Scenaristi]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Miron_Makanec&diff=788510 2026-08-18T04:46:19Z

<p>Suradnik10: </p> <hr /> <div>'''Miron Makanec''' (Miron Makanec ([[Sarajevo]], [[slikarstvo u 1908.|1908.]] – [[Zagreb]], [[slikarstvo u 1991.|1991.]]), hrvatski [[slikar]].&lt;ref name=krugu&gt;I.D.: [https://dalmatinskiportal.hr/izlozba-u-krugu-likovni-memento-kvintet-zaboravljenih '' IZLOŽBA U KRUGU Likovni memento: Kvintet zaboravljenih'']. Dalmatinski portal. 16. srpnja 2026. Pristupljeno 17. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;<br /> <br /> == Životopis ==<br /> Rodio se je u Sarajevu. U Tuzli, Bihaću i Travniku je išao u srednju školu. Maturirao je u Zagrebu 1927., gdje je ostao studirati slikarstvo na [[ALU|Akademiji likovnih umjetnosti]]. Diplomirao je u razredu [[Vladimir Becić|Vladimira Becića]]. &lt;ref name=krugu/&gt;<br /> <br /> U doticaj s [[Grupa Zemlja|grupom Zemljom]] došao je 1930. godine. Utjecala je nj te se suprotstavljao [[akademizam|akademizmu]], a u korist spontanog likovnog izražavanja. Opus mu čine socijalne teme. Izlagao je skupno i samostalno. 1934. je u Glini u kojoj je nastavnikom likovnog odgoja. U toj fazi slika krajobraze i portrete. 1937. je boravio u Parizu, što je utjecalo na nj i otad naginje [[impresionizam|impresionizmu]], posebice Bonnardu. 1951. ostvario je kontakte s [[Exit (likovna grupa)|Exitom]] i [[apstraktno slikarstvo|apstraktnim]] slikarstvom. Iz te faze mu datira velika izložba 1964. na kojoj je izložio apstraktne radove, a poslije nje ostavlja se apstraktnog slikanja te crta figurativna djela po mašti. Ističe mu se u opusu cjelina ''Urbani folklor'', s 'portretima' običnih lica, prolaznika s ulice. &lt;ref name=krugu/&gt; <br /> <br /> == Nagrade i priznanja ==<br /> * 1957.: Priznanje HDLU-a za društveni rad i doprinos likovnoj umjetnosti&lt;ref name=krugu/&gt; <br /> <br /> ==Izvori==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> {{GLAVNIRASPORED:Makanec, Miron}}<br /> [[Kategorija:Životopisi, Sarajevo]]<br /> [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]<br /> [[Kategorija:Hrvatski slikari]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Hana_Breko_Kustura&diff=788509 2026-08-18T04:10:05Z

<p>Suradnik10: </p> <hr /> <div>'''Hana Breko Kustura''' ([[Split]], [[20. ožujka]] [[glazba u 1970.|1970.]]), [[hrvat]]ska [[muzikolog]]inja, istraživačica srednjovjekovne i [[crkvena glazba|crkvene glazbe]], članica [[HAZU]]-a iz [[Sinj]]a.&lt;ref name=znanje/&gt; Docentica je na [[Muzička akademija u Zagrebu|Muzičkoj akademiji u Zagrebu]].<br /> <br /> == Životopis ==<br /> Diplomirala je [[muzikologija|muzikologiju]] i glazbenu [[publicistika|publicistiku]] na [[Muzička akademija u Zagrebu|Muzičkoj akademiji u Zagrebu]] 1993. Na istoj akademiji je magistrirala 1998. i doktorirala 2002. muzikologiju.<br /> <br /> članica je [[Hrvatsko muzikološko društvo|Hrvatskoga muzikološkoga društva]], [[Hrvatsko društvo skadatelja|Hrvatskoga društva skladatelja]], Splitskoga književnoga kruga, Hrvatskoga mariološkoga instituta, te od 2018. Međunarodnoga muzikološkoga društva, u sklopu kojega je članica Studijske skupine “Cantus planus”.<br /> <br /> Proljeća 2026. izabrana je na mjesto redovne članice [[HAZU]].&lt;ref name=znanje&gt;Josip Grčić: [https://www.dalmacijanews.hr/clanak/znanje-ju-je-odvelo-u-svijet-srce-uvijek-vracalo-sinju-hana-breko-kustura-prva-je-sinjska-akademkinja-evo-njezine-price/ '' Znanje ju je odvelo u svijet, srce uvijek vraćalo Sinju! Hana Breko Kustura prva je sinjska akademkinja, evo njezine priče… '']. Dalmacija News. 9. kolovoza 2026. Pristupljeno 18. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;{{odlična}}<br /> <br /> Suradnica je ''[[Leksikon hrvatske crkvene glazbe|Leksikona hrvatske crkvene glazbe]]''.<br /> <br /> == Nagrade ==<br /> * Nagrada [[Hrvatski glazbeni zavod|Hrvatskoga glazbenoga zavoda]] za najbolji diplomski rad s područja muzikologije (1993.);<br /> * [[Nagrada HAZU]] za najviša znanstvena dostignuća na području muzikologije (2003.);<br /> * Osobna Nagrada grada Sinja za cjelokupni izniman doprinos na području muzikologije (2017.);<br /> * Srebrna povelja [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] (2018.);<br /> * [[Red hrvatskog pletera]] (2019.);<br /> * [[Nagrada Josip Andreis]] Hrvatskoga društva skladatelja (2021.)<br /> <br /> == Izvori ==<br /> * [https://www.info.hazu.hr/clanovi/breko-kustura-hana/ Breko Kustura Hana] na stranicama [[HAZU]]-a<br /> {{izvori}}<br /> <br /> {{GLAVNIRASPORED:Breko Kustura, Hana}}<br /> [[Kategorija:Životopisi, Sinj]]<br /> [[Kategorija:Životopisi, Split]]<br /> [[Kategorija:Hrvatski muzikolozi]]<br /> [[Kategorija:Akademici HAZU]]<br /> [[Kategorija:Nositelji Reda hrvatskog pletera]]<br /> [[Kategorija:Dobitnici nagrade HAZU]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Exit&diff=788508 2026-08-17T05:13:25Z

<p>Suradnik10: Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{dsm}} *Teatar Exit *Exit (likovna grupa) *EXIT {{razdvojba}}«.</p> <hr /> <div>{{dsm}}<br /> *[[Teatar Exit]]<br /> *[[Exit (likovna grupa)]]<br /> *[[EXIT]]<br /> {{razdvojba}}</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Teatar_Exit&diff=788507 2026-08-17T05:12:48Z

<p>Suradnik10: </p> <hr /> <div>{{drugo značenje2|[[Exit]]}}<br /> [[Datoteka:EXIT Theatre.jpg|mini|Teatar EXIT u veljači 2015.]]<br /> '''Teatar Exit''' osnovan je [[1994.]] godine i osnovna mu je djelatnost izvođenje dramskih predstava za odrasle. <br /> <br /> == Povijest ==<br /> '''Teatar Exit''' nezavisno je kazalište osnovano [[1994.]] godine s ciljem proširivanja kulturne ponude u [[Zagreb]]u. Teatar EXIT se u 25 godina postojanja pozicionirao kao teatar promjena, nemirenja s postojećim, teatar kojem je kvaliteta predstava na prvome mjestu. Kazalište koje je do sada svojim programima i visokoprofesionalnim pristupom radu pripomoglo u repozicioniranju nezavisnog sektora unutar društva te podiglo standarde ukupne kazališne ponude unutar regije. Kazalište koje se prvenstveno bavi bitnim socijalnim temama pozivajući na razmišljanje i postavljajući brojna pitanja po kojima možete &quot;kopati&quot; još dugo nakon gašenja reflektora. Predstave Teatra Exit gostovale su u gotovo svim hrvatskim gradovima i na svim važnijim hrvatskim festivalima.<br /> <br /> == Nagrade ==<br /> Do danas su predstave kazališta nagrađene sa 200-ak nagrada za najbolje predstave, najbolje glumce i režije. [[1996.]] godine kazalište je nagrađeno i posebnim priznanjem, Nagradom Grada Zagreba za izuzetan doprinos kazališnom i kulturnom životu grada. [[1998.]] godine kazalište useljava u kinodvoranu Centra za kulturu i film August Cesarec u Ilici 208, koju preuređuju u kazališni prostor te tada postaju prvo nezavisno kazalište za odrasle s vlastitom scenom.<br /> <br /> Predstave Teatra Exit gostovale su u gotovo svim hrvatskim gradovima i na svim važnijim hrvatskim festivalima, a svoje predstave odigrali su i u [[Nizozemska|Nizozemskoj]], [[Kanada|Kanadi]], [[Italija|Italiji]], [[Austrija|Austriji]], [[Slovačka|Slovačkoj]], [[Slovenija|Sloveniji]], [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Portugal|Portugalu]], [[Češka|Češkoj]], [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]], [[Mađarska|Mađarskoj]], [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Rusija|Rusiji]], [[Grčka|Grčkoj]], [[Egipat|Egiptu]]...<br /> <br /> [[2009.]] godine stručno vijeće koje je činilo 65 članova (priznatih poslovnih i marketinških stručnjaka iz hrvatskih medija, agencija, domaćih i stranih korporacija, sveučilišta i stručnih organizacija) te čak 20.000 potrošača, u iznimno jakoj konkurenciji od 1.000 finalista, izabralo je Teatar Exit među najjače tržišne marke u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] te im je dodijeljen prestižan status ''Superbrands Croatia 2009''.<br /> <br /> == Kontakti i ljudi ==<br /> Umjetnički ravnatelj Teatra EXIT: Matko Raguž<br /> <br /> {{Coord|45.8124507897915|N|15.949978530407|E|region:HR-21_type:landmark|display=title|format=dms}}<br /> <br /> == Vanjske poveznice ==<br /> <br /> * [http://www.teatarexit.hr Teatar Exit]<br /> <br /> [[Kategorija:Hrvatske kazališne kuće i trupe]]<br /> [[Kategorija:Kultura u Zagrebu]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=EXIT&diff=788506 2026-08-17T05:12:44Z

<p>Suradnik10: </p> <hr /> <div>{{drugo značenje2|[[Exit]]}}<br /> {{Infookvir glazbeni festival<br /> | ime = EXIT<br /> | logo = <br /> | mjesto = [[Novi Sad]], [[Srbija]]<br /> | godine = 2000.-<br /> | osnivač = Dušan Kovačević i Bojan Bošković<br /> | datum = četiri dana, s početkom drugog četvrtka u srpnju<br /> | žanr = [[rock]], [[elektronička glazba|electronica]], [[dance]], [[house]], [[techno]], [[heavy metal]], [[hip hop]], [[punk]]<br /> | webstranica = [http://www.exitfest.org/ exitfest.org]<br /> }}<br /> [[Datoteka:Petrovaradin_Fortress_021.jpg|mini|Petrovaradinska tvrđava]]<br /> '''EXIT''' je ljetni glazbeni festival koji se održava svake godine u [[Petrovaradinska tvrđava|Petrovaradinskoj tvrđavi]] u [[Novi Sad|Novom Sadu]], [[Srbija]].<br /> <br /> Festival su osnovali novosadski studenti [[2000.]] godine. Prve godine (2000.) je bio održan na novosadskoj plaži &quot;Štrand&quot;, da bi se nakon godinu dana preselio na Petrovaradinsku tvrđavu. Ubrzo je izrastao u veliki festival, poznat diljem [[Europa|Europe]]. Godine 2007. u [[London]]u je izabran kao najbolji europski festival.&lt;ref&gt;[http://www.blic.rs/zabava/vesti/novo-prestizno-priznanje-exit-festival-rame-uz-rame-sa-ajfelovom-kulom-beckom-operom/yxqegcg Blic.rs – Novo prestižno priznanje: Exit festival rame uz rame sa Ajfelovom kulom, Bečkom operom i Berlinskim zidom] (objavljeno 15. ožujka 2016.), pristupljeno 21. srpnja 2016. {{srp oznaka}} &lt;/ref&gt;<br /> <br /> Na festivalu, osim [[srbija|srpskih]] glazbenika kao što su [[Disciplina kičme]], [[Partibrejkers]], [[Rambo Amadeus]], [[Eyesburn]], nastupali su i mnogi svjetski poznati glazbenici, između ostalih i [[Asian Dub Foundation]], [[Massive Attack]], [[Soulfly]], [[Apocalyptica]], [[Garbage]], [[The White Stripes]], [[Slayer]], [[Franz Ferdinand]], [[Pet Shop Boys]], [[The Prodigy]], [[Snoop Dogg]], [[Wu-Tang Clan]], [[Manu Chao]], [[The Cardigans]], [[Moloko]], [[Morrissey]], [[Sex Pistols]], [[Moby]], [[Lily Allen]], [[Korn]], [[Madness]] i mnogi drugi, dok su od [[Hrvatska|hrvatskih]] glazbenika nastupali [[KUD Idijoti]], [[Darko Rundek]], [[Massimo Savić]], [[Let 3]], [[Lollobrigida]], [[Jinx]], [[TBF]], i mnogi drugi.<br /> <br /> == Galerija ==<br /> &lt;gallery&gt;<br /> |[[Manu Chao]] na EXIT '08<br /> Datoteka:Dance Arena Exit 2008.jpg | [[Dance]] pozornica<br /> Datoteka:Exitfest-fusion-stage.jpg | Fusion pozornica<br /> Datoteka:Exitfest-world-music-stage.jpg | [[World glazba|World]] pozornica<br /> &lt;/gallery&gt;<br /> <br /> == Izvori ==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> == Vanjske poveznice ==<br /> <br /> * [http://www.exitfest.org Službena stranica] {{srp oznaka}} {{Eng oznaka}} {{niz oznaka}}<br /> <br /> <br /> [[Kategorija:Glazbeni festivali]]<br /> [[Kategorija:Srbijanska glazba]]<br /> [[Kategorija:Petrovaradin]]<br /> [[Kategorija:Manifestacije u Srbiji]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Josip_Horvat_Me%C4%91imurec&diff=788505 2026-08-17T05:09:45Z

<p>Suradnik10: </p> <hr /> <div>{{drugoznačenje2|[[Josip Horvat (razdvojba)]]}}<br /> {{infookvir likovni umjetnik<br /> |ime = Josip Horvat Međimurec<br /> |period = hrvatski slikar<br /> |slika = Josip Horvat 1936 a.jpg<br /> |veličina = 250px<br /> |opis = '''Josip Horvat &quot;Međimurec&quot;''' - novinska fotografija iz 1936. godine<br /> |rođenje = [[18. veljače]] [[1904.]]&lt;br&gt;[[Čakovec]], [[Međimurje]]<br /> |smrt = [[2. lipnja]] [[1945.]]&lt;br&gt;strijeljan u okolici Zagreba,&lt;br&gt;mjesto groba nepoznato<br /> |vrsta = [[slikarstvo]]<br /> |praksa = [[Zagreb]]<br /> |utjecao = <br /> |utjecali =<br /> |djela = ''Kralj Tomislav na prijestolju'',&lt;br&gt;''Krunidba kralja Tomislava'',&lt;br&gt;''Dvoboj Jurja Zrinskog&lt;br&gt; s turskim begom'',&lt;br&gt;''Petar Kružić pobjeđuje Turke''<br /> }}<br /> <br /> [[Datoteka:Josip Horvat 1941.jpg|mini|desno|200px|'''Josip Horvat &quot;Međimurec&quot; ispred slike &quot;Kralj Tomislav na prijestolju&quot;''' - novinska fotografija iz veljače 1941.]]<br /> [[Datoteka:Pogibija Nikole Zrinskog.jpg|mini|desno|200px|'''Josip Horvat &quot;Međimurec&quot;''': ''Smrt Nikole Zrinskog u Kuršanečkom lugu kod Čakovca'', ulje na platnu iz 1927/8.]]<br /> [[Datoteka:Kralj Tomislav HPDU.jpg|mini|desno|200px|'''Josip Horvat &quot;Međimurec&quot;''': ''Kralj Tomislav'', tuš na papiru iz 1936.]]<br /> <br /> '''Josip Horvat''' ([[Čakovec]], [[18. veljače]] [[1904.]] – [[Zagreb]] [[2. lipnja]] [[1945.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] [[slikar]].<br /> <br /> == Životopis ==<br /> <br /> Josip Horvat, hrvatski slikar, rođen je 18. veljače [[1904.]] godine od oca Dragutina Horvata i majke Marije r. Kos u [[Čakovec|Čakovcu]]. Pučku školu je završio u Čakovcu, gimnaziju VIII. razreda u [[Velika Kaniža|Velikoj Kaniži]] i [[Pešta|Pešti]]. Završio je Akademiju likovnih umjetnosti u [[Beč|Beču]] počevši od [[1917.]] Profesori na bečkoj Akademiji su mu bili [[Karl Kohn]] i slikar [[Robert Fuchs]] (1896.–1981.). <br /> <br /> Svoje djelovanje je počeo u Zagrebu [[1924.]] godine. Kako je [[Antun Ulrich|Antun Ullrich]] bio mecena mnogih umjetnika u Zagrebu, tako je i Josip Horvat imao atelje u Mesničkoj ulici br. 25 zahvaljujući Ullrichu. <br /> <br /> U razdoblju od 1931. godine obolijeva od tuberkuloze kostiju (desne bedrene kosti), kao posljedice zatvaranja u Kraljevini Jugoslaviji, i nakon desetak operacija mu je u prosincu 1942. godine amputirana desna noga. Od tada hoda uz pomoć drvene proteze. Od 1931. do 1941. godine stanuje u ulici Mošinskog br. 31, a od 1941 do 1945. godine u Deželićevoj 55.<br /> <br /> Zagrebački industrijalac Antun Res, pripadnik [[Družba &quot;Braća Hrvatskoga Zmaja&quot;|Družbe &quot;Braća Hrvatskog Zmaja&quot;]] naručuje za svečanu dvoranu na [[Ozalj|Ozlju]] ulja na platnu velikih dimenzija s temama iz povijesti Hrvata kao što su &quot;Krunjenje kralja Tomislava&quot;, &quot;Smrt Petra Svačića - bitka pod Gvozdom&quot; i sl., a trebao je uraditi i sliku prikaza [[Bitka kod Siska|bitke kod Siska]] [[1593.]] te sliku prikaza ustanka u Rakovici. Od [[5. veljače]] [[1930.]] godine služi se i nadimkom &quot;Međimurec&quot;, kako bi ga razlikovali od novinara i publiciste [[Josip Horvat|Josipa Horvata]] koji je rođen u [[Čepin]]u. <br /> <br /> Josip Horvat Međimurec stupa u hrvatsku kopnenu vojsku dana 1. kolovoza 1941.&lt;ref&gt;HR-[[Hrvatski državni arhiv|HDA-806]]: Emilij Laszowski, kutija 7-8; Dnevnik Emilija Laszowskog {{Citat|...18.09.1941. .... Govorio s Bumbekom. Veli mi da je Jožu Horvata namjestio u odjelu novinar. domobranstva. Ja sam Jožu mjeseca maja (nečitko ime) preporučio i usmeno i pismeno i obećao mi namjestiti ga...}}&lt;/ref&gt; Ulazak u vojsku nije bio radi ratovanja nego radi zaposlenja i priskrbivanja sredstava za život crtanjem i slikanjem. Prvi dani u domobranstvu su vezani za pukovnika Peru Blaškovića, koji je također bio član Družbe &quot;Braća Hrvatskog Zmaja&quot;, a radno mjesto je dobio zahvaljujući preporukama [[Emilij Laszowski|Emilija Laszowskog]]. Od 14. ožujka 1942. je u novinarskom odjelu MinOrS-a. Tako i nastaje 8 promidžbenih crteža u &quot;Hrvatskom domobranu&quot; i pet ulja na platnu: &quot;Drugarstvo&quot; (scena gdje domobran nosi preko ramena drugog ranjenog domobrana), &quot;Nijemci u zasjedi&quot;, &quot;Straža na Trebeviću&quot; te dva portreta vojnika u odori. Od 1. siječnja 1943. je u odgojnom odjelu MinOrS-a za ratno slikarstvo pri Akademiji likovnih umjetnosti. U odjelu ratnog slikarstva – prosvjetnička bojna bili su i [[Ivan Kožarić]] (sada akademik HAZU-a), [[Stevo Binički|Stevan Binički]], Antun Župan, Dragan Sax, Alfred Petričić, Valerije Michieli, [[Milan Vulpe]], [[Ivan Švertasek]] i [[Matko Peić]], a Josip Horvat je bio voditelj ratnog slikarstva u činu satnika (tri trolista u domobranstvu – VII činovnički razred). Svoj položaj koristi za pomaganje ljudima bez razlike na vjeru i nacionalnu pripadnost. Umjetnici su ga zvali: Šepavi.&lt;ref&gt; Arhiv likovnih umjetnosti [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|HAZU]] Josip Horvat Međimurec: Pismo prof. Ivana Švertaseka od 1999. {{Citat|...U tom dosijeu sam našao pismo natipkano na njemačkom jeziku 26. IX. 1936 naslovljeno dr. Bobeku s preporukom za liječenje J. Horvata i to sa sljedećim riječima:&quot; Ovaj je umjetnik siroti bolesni čovjek će se podvrći zadnjih nekoliko godina trebati podvrći (šestoj) operaciji&quot; Vjerojatno se to radi o bolesnoj nozi koja je bila amputirana i od tada je imao protezu. (Odatle su ga prozvali nadimkom šepavac ili šepavi)}}&lt;/ref&gt;<br /> <br /> Tijekom 1944. godine je započeo rad na izradi slike &quot;Bitka kod Siska 1593.&quot; za koju za sada postoje dvije studije i to: Stari grad Sisak - ulje na platnu; Studija prostora - pejzaž - suhi pastel. Slika nikad nije urađena.<br /> <br /> Do 1945. godine djeluje u Međimurskom prosvjetnom društvu u Zagrebu.<br /> <br /> === Nasilna smrt ===<br /> <br /> Po ulasku u Zagreb, komunističke partizanske vlasti ga odvode iz Deželićeve 55&lt;ref&gt;HR-[[Hrvatski državni arhiv|HDA-806]]: Emilij Laszowski, kutija 7-8; Dnevnik Emilija Laszowskog {{Citat|...18. 03. 1939... Navečer kod Jože Horvata. Vratio se iz bolnice. Tamo dr. Ivančić, čestitao mu imendan...<br /> <br /> 09.04.1939....S Geiswinklerom (nečitko) u Tuhelj zaprime malera Horvata...<br /> <br /> 27. 12. 1942...Posjetio Jožu Horvata, leži u krevetu doma, noga mu amputirana nad koljenom. Amputirao dr. Dane Riessner na klinici. Svaki 2. dan mu dr. previja. Joža bio vrlo veseo mom posjetu plakao. Moj dragi Joža je trpio mnogo....}}&lt;/ref&gt;, te ga 2. lipnja 1945. strijeljaju. Presuda je napisana naknadno, 7. rujna 1945. broj 160/45.II&lt;ref&gt;HR-[[Hrvatski državni arhiv|HR-HDA-306]]: ZKRZ Anketna komisija, kutija 688 {{Citat|Zvanična zabilješka od 20. IX 1945<br /> <br /> U Ured ove Komisije došla je supruga Horvat Josipa-Međimurca, Horvat Marija, te je predočila obavijest Vojnog suda Komande grada Zagreba prema kojoj je njezin suprug sudjen kao narodni neprijatelj na kaznu smrti streljanjem. S obzirom na gornju zabilješku, stvar je ova bespredmetna.}}&lt;/ref&gt;. Mjesto ukopa se ni danas ne zna. Do sada nije pronađen tekst presude. Na mikrofilmovima Hrvatskog državnog arhiva za građu koja se nalazi u Vojno-istorijskom muzeju u Beogradu, te za građu u Hrvatskom državnom arhivu i Državnom arhivu u Zagrebu postoje presude do broja 159/45, a prva sljedeća je 167/45. I te presude koje postoje su bez obrazloženja i bez dokaza krivice, a veliki broj je napisan u dva-tri reda.<br /> <br /> [[Andrija Maurović]],&lt;ref&gt;HR-[[Hrvatski državni arhiv|HR-HDA-306]]: ZKRZ Anketna komisija, kutija 688 - svjedočenje Andrije Maurovića: {{Citat|...Ja sam tada bio domobranski natporučnik, a bio sam zaposlen u Zemljopisnom zavodu Minorsa. Jednom sam se sastao s Horvatom u Kačićevoj ul i on mi je predložio, da odem k njemu u spomenuti slikarski otsjek. Tamo ću manje raditi i imati vremena za moj privatni rad. Kako rekoh on je znao za moju ljevičarsku orijentaciju. Ja sam taj njegov prijedlog prihvatio, jer je tamo uistinu bilo lakše....Nije bio ustaša niti po svom raspoloženju, a niti po svojoj službi. Nikad nije bio ustaški oficir niti je nosio ustašku uniformu... Prema mojoj odluci trebao sam sa ženom Andjelom da predjem partizanima par dana iza toga. U tu svrhu trebao sam nabaviti propisnu propusnicu do Odre, odakle sam se trebao prebaciti. Obratio sam se upravo na Horvata da mi pomoću nekog satnika kod ministarstva, čijeg se imena ne sjećam, nabavi takvu propusnicu. Za mene i moju ženu.... Odmah me je poveo u Ministarstvo rata i tamo mi je preko neke svoje veze ishodio potrebnu mi propusnicu. Razlog putovanja bio je naveden &quot;nabavka drva&quot;. Isti dan poslije podne otputovao sam sa svojom ženom u Odru, a odanle smo se prebacili partizanima...}}&lt;/ref&gt; Stevan Binički,&lt;ref&gt;HR-[[Hrvatski državni arhiv|HR-HDA-306]]: ZKRZ Anketna komisija, kutija 688 - svjedočenje Stevana Binčki: {{Citat|...Horvata sam upoznao nekako u veljači 1944 g. Ja sam bio od ustaša progonjen i zatvaran. Konačno sam pušen i povraćen u vojsku, odakle sam ranije bio dezertirao. Tada su me smjestili najprije u t.zv. Zbor kamo se je dodjeljivalo sve sumnjive elemente. Odavle sam upućen u prosvjetnu bojnu, a odanle u slikarski otsjek Minorsa, gdje je Josip Horvat-Međimurac bio izvjestitelj...saradjivajući s njime danomice i razgovarajući o svemu, pa i o politici, stekao sam o Horvatu dobro mišljenje u pogledu njegovog političkog stava. Izražavao je svoje antifašističko uvjerenje, odnosno antiustaško i protunjemačko....Mi nismo izlazili na nijedno ratište radi izrade ratnih slika. Spram viših vlasti tvrdio je da se sve to može izraditi u ateljeu. Međutim u ateljeu mo svi sabotirali svaki rad.... Koliko znam Horvat nikad nije bio ustaški oficir, a niti je nosio ustašku uniformu. Nosio je domobransku uniformu, premda nije bio pravi vojnik nego vojni činivnik.... Znadem da jeHorvatu bilo poznato da drugovi Tomić-Mičeli Valerijan, [[Raul Goldoni|Goldoni Raun]] i Vojvodić Ivan namjeravaju preći partizanima, mte da su u tu svrhu zatražili premještaj na Sušak, da tako lakše neopazice, zbog njihovih familija mogu preći partizanima. Horvat je višim vlastima predložio njihov premještaj i na taj način omogućio ostvarenje njihova plana.... Kasnije su se iz šume javili pismom. Horvat nam je pročitao ovo pismo i zatim poništio...}}&lt;/ref&gt; Ivo Vojvodić,&lt;ref&gt;HR-[[Hrvatski državni arhiv|HR-HDA-306]]: ZKRZ Anketna komisija, kutija 688 - svjedočenje Ive Vojvodića: {{Citat|Poznam Josipa Horvata-Medjimurca nekih 8 mjeseci. On je bio namješten kao profesor u slikarskoj akademiji, otsjek ratnog slikarstva, a ja sam privatno studirao slikarstvo...Kad sam vidio da mi gori pod petama zatražio sam od Josipa Horvata-Medjimurca da intervenira da bih bio premješten na Sušak. I doista povodom ove intervencije Josipa Horvata-Medjimurca premješten sam na Sušak. Ja sam se poverio Josipu Horvatu-Medjimurcu i rekao sam da je moja želja da ovu priliku, kad budem premješten na Sušak, iskoristim i da predjem u redove partizana. To sam doista i učinio....}}&lt;/ref&gt; Jovo Subić i Slavko Zore&lt;ref&gt; HR-[[Hrvatski državni arhiv|HR-HDA-306]]: ZKRZ Anketna komisija, kutija 688 - svjedočenje Slavka Zorea: {{Citat|...Pristupa nepozvani Zore Slavko, novinar odjeljenja za štampu Predsjedništva vlade u Zagrebu, 48. god. star, oženjen, bez djece, rkt., Slovenac, te iskazuje: Saznao sam iz novina, da je Josip Horvat-Međimurec zagrebački slikar kažnjen po sudu časti udruženja likovnih umjetnika isključenjem iz kulturnog javnog djelovanja, te da ne može postati član &quot;Udruženja likovnih umjetnika Hrvatske&quot; i to s razloga da je kao ustaški oficir pretio mobilizacijom nekim hrvatskim umjetnicima ako ne podju na istočni front kao slikari i da je kao otvoreni ustaša nagovarao mnoge na bijeg prilikom evakuacije ustaša u Zagrebu. Stoga osjećam kao rodoljub i pravo i dužnost da pristupim ovoj Komisiji, kojoj je ustupljen ovaj predmet, te da iskažem što znadem o Josipu Horvatu. Poznam ga već preko 10 godina. Znadem da je bio, kako se je kazalo izrazit Hrvat. No nikada nisam primijetio da bi bio fašistički orijentiran. Za vrijeme okupacije vidjao sam ga kao domobranskog časnika. Mogu apodiktički ustvrditi da nije nikada bio ustaški oficir, jer ga nikad nisam vidio u ustaškoj uniformi, premda sam ga češće vidjao a i s njim se sastajao. Znali smo češće razgovarati i o političkoj situaciji i znadem pozitivno da je osudjivao ustaški režim, a isto tako i Nijemce, a rekao bih, ove skoro i više. Stoga sam bio uvjeren da je antifašist... Kad sam ga prvi puta ugledao u domobranskoj uniformi kao satnika i izrazio moje čuđenje, odgovorio mi je, da se je morao nekako smjestiti, jer da ne može ništa zaraditi i mora nekako živjeti. Pripovijedao mi je, da je smješten u novinsko odjeljenje Minorsa i to u pododsjek za slikarstvo.Sve to da je učinio, jer da je bio izričito pozvan i da nije smio ni mogao odbiti.... Horvat je vrlo dobro znao moju političku orijentaciju t.j. narodno-oslobodilačku odnosno ljevičarsku i sa mnom je uvijek intimno u tom duhu razgovarao. Znadem da mu je poslije amputirana noga poslije nekog dugog procesa gnojne upale koljena...}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt; HR-[[Hrvatski državni arhiv|HR-HDA-306]]: ZKRZ Anketna komisija, kutija 688 - iskaz Marije Horvat {{Citat|...Moj muž Josip Horvat nikada nije bio ustaški oficir niti kakav ustaški dužnosnik, a niti je uopće bio ustaša, a niti ustaški orijentiran. Nasuprot bio je antifašist i uvijek osudjivao ustaše i Nijemce... Bio je pozvan u domobranstvo i naravno morao se odazvati, pa je kao domobranski satnik, a kasnije, i protiv njegove volje, major, bio smješten u novinarsko odjeljenje Minorsa, slikarski podotsjek. Mi smo živili u teškim prilikama, pa je na to bio prisiljen, jer nismo imali od čega živjeti. Time više što je bio bolestan na nogu, koja mu je kasnije amputirana. Doista je išao u Bosnu kao ratni slikar, jer je dobio takvo naređenje. '''Predočujem originqalni nalog tadanjeg vladinog nadsavjetnika [[Vladimir Kirin|Vladimira Kirin]]''', u kojem se navode slikari, koji dolaze u obzir za Bosnu i Hercegovinu i za istočno i ostala bojišta. Među njima je i moj muž....&quot;<br /> <br /> '''Slijedi prijepis originalnog naloga Vladimira Kirina.'''<br /> <br /> &quot;PREPIS!<br /> <br /> Kao ratni slikari mogli bi biti uzeti u obzir:<br /> <br /> Za Bosnu i Hercegovinu:<br /> <br /> 1. Jurkić Gabriel<br /> <br /> 2. Mujezinović Ismet<br /> <br /> 3. Laas Hinko<br /> <br /> 4. Summerecker Sigoo<br /> <br /> Za istočno i ostala bojišta:<br /> <br /> 1. Alexander Otto Erich<br /> <br /> 2. Antonini Oto<br /> <br /> 3. Auer Ivo<br /> <br /> 4. Gavranić Gavro<br /> <br /> 5. Heil Ivan<br /> <br /> 6. Horvat Josip<br /> <br /> 7.Kaurić Andjelko<br /> <br /> 8. Kralj-Medjimurec Vladimir<br /> <br /> 9. [[Miron Makanec|Makanec Miron]]<br /> <br /> 10. Marčić Rudolf<br /> <br /> 11. Mirosavljević Vlado<br /> <br /> 12. Pajalić Vinko<br /> <br /> 13. Šimunić Marijan<br /> <br /> 14. Topolčić Ivan<br /> <br /> 15. Pejić Vjekoslav<br /> <br /> 16. Maurović Andrija<br /> <br /> 17. Kreković Kristijan<br /> <br /> 18. Haueise-Likan Gustav<br /> <br /> 19. Tomerlin Slavko<br /> <br /> U Zagrebu 28. travnja 1942.<br /> <br /> Žig: Nezavisna Država Hrvatska Predsjedništvo vlade Odjel za umjetnost.<br /> <br /> Vladimir Kirin v.r. <br /> <br /> Vladin nadsavjetnik <br /> <br /> Vladimir Kirin<br /> <br /> Original ove isprave nalazi se u rukama gospodje Marije Horvat, supruge Josipa Horvata Deželićeva 55. }}&lt;/ref&gt; su pred &quot;Anketnom komisijom za utvrđivanje zločina putem kulturne suradnje s okupatorom&quot;, 7. kolovoza 1945., svjedočili da im je Josip Horvat, slikar, pomogao tijekom rata i da je bio antifašist.<br /> <br /> == Ulja na platnu ==<br /> <br /> Dvoboj [[Juraj V. Zrinski|Jurja Zrinskog]] s turskim begom, (1936., Hrvatski povijesni muzej); <br /> Smrt [[Nikola Zrinski|Nikole Zrinskog]] u Kuršanečkom lugu kod Čakovca (1928.); <br /> Smrt Zrinskog i Frankopana; <br /> Jutro; <br /> Kralj Tomislav na prijestolju (veljača 1941., Hrvatski povijesni muzej); <br /> Baka (portret Elizabete Kluković bake Josipa Horvata); <br /> Dama u žutoj haljini; <br /> Grički krovovi; <br /> Čempresi; <br /> Tušakanac; <br /> Mošinskog ulica (Današnja Nazorova ulica u Zagrebu, na br. 31); <br /> Stara jabuka; <br /> Barun Zdenko Turković Kutjevski (1928., privatno vlasništvo)<br /> Motiv iz Štrigove; Motiv iz Čakovca;<br /> Obala u Trpnju; <br /> Ulica u Trpnju; <br /> Bura; <br /> Nijemci u zasjedi (1942., Hrvatski povijesni muzej); <br /> U predvečerje; Ždrilo; <br /> Majka; <br /> Ulaz u Trpanjsku luku; <br /> „Deva“ Trpanj; <br /> Južni vjetar; <br /> Srpanjsko jutro; <br /> „Maještral“; <br /> Pred burom; <br /> Glava M.D.; <br /> Ozalj; <br /> Motiv sa Sljemena; <br /> Boxi (pas generala Pere Blaškovića); <br /> Kosci; <br /> Portret A.M.; <br /> Iz Trpnja; <br /> Rolf (glava psa); <br /> Na izvoru; <br /> Portret M.H. (Marije Horvat r. Perčec, Josipova žena); <br /> Glasnik; <br /> Portret M.T.; <br /> Na ulici; <br /> Studija za kralja Tomislava; <br /> Rekvijem posljednjih Zrinskih (1929.) ; <br /> Studija za smrt Petra Svačića 1; <br /> Studija za Smrt Petra Svačića 2; <br /> Pogibija Petra Svačića-bitka na Gvozdu(za svečanu dvoranu u Ozlju); <br /> Pećine; <br /> Dolazak Hrvata na Kosovo (1930. Hrvatski povijesni muzej); <br /> Časna majka Marija Terezija Scherer (1930.); <br /> Smrt kneza [[Zdeslav|Zdeslava]] (Sedeslava, dimenzije ≈167•300 cm, 1928.); <br /> Sv. Vid (kapelica u Petruševcu – Zagreb, 1934., Danas župa Sv. Vida, Petruševec-Zagreb); <br /> Presveto Srce Marijino (zastava za Samobor, 1934.); <br /> Svečanost žetve (Narodni običaji koji izumiru); <br /> Kupačice; <br /> Portret [[Antun Ulrich|Antuna Urllicha]] (1936., u privatnom vlasništvu); <br /> Trpanj; <br /> Krunjenje kralja Tomislava (za svečanu dvoranu u Ozlju dimenzije 297•434 cm, 1938., Hrvatski povijesni muzej); <br /> Straža na Trebeviću (1942., privatno vlasništvo); <br /> Glava 1 (1942.); <br /> General Matasić (1942.); <br /> Glava 2 (1942.); <br /> Jesen (1944.); <br /> Autoportret (1940.-1943.); <br /> Pejzaž s pastirom; <br /> Stari grad Sisak (1944., studija za bitku kod Siska 1593.); <br /> Pejzaž s vojnikom; <br /> Fra Grga Martić (1929. privatno vlasništvo); <br /> Portret g-đe Branke Krsnik (1940. Galerija Stari grad, Đurđevac, pod nazivom &quot;Žena u crvenoj košulji&quot;); <br /> Portret djevojčice Jelene Matošić s lutkom (1940., privatno vlasništvo);<br /> Lov sa sokolom; <br /> Pejzaž (suhi pastel, studija prostora za sliku bitka kod Siska 1593.);<br /> Večernji pozdrav.<br /> <br /> == Crteži za knjigu &quot;Knez Zoran&quot; od Dragutina Nemeta (1929.) ==<br /> <br /> Pripovijesti iz prošlosti prije doseljavanja na Balkan – staroslavenska mitologija. Za tu je knjigu Josip Horvat uradio tri ulja na platnu koja su reproducirana u boji i 71 crtež. Sve vezano za tematiku knjige.<br /> <br /> == Slike za romane Marije Jurić Zagorke ==<br /> <br /> Od studenog 1929. godine Josip Horvat Međimurec radi slike u tehnikama [[lavirani tuš]] i [[bijela]] [[tempera]] na papiru za [[roman]]e [[Marija Jurić Zagorka|Marije Jurić Zagorke]] koji u nastavcima izlaze u tadašnjem [[Jutarnji list (Zagreb, 1912.)|Jutarnjem listu]]. Za IV dio ''[[Grička vještica|Gričke vještice]]'' pod nazivom &quot;Suparnica Marije Terezije&quot; i roman &quot;Proročanstvo sa Kamenitih vrati&quot; naslikao je više od 70 slika formata 265x180 mm. U to vrijeme je urednik Jutarnjeg lista bio [[Josip Horvat|Josip Horvat]] (novinar i publicista iz Čepina). Iz razloga razlikovanja od 5. veljače 1930. godine Josip Horvat Međimurec se potpisuje i s dodatnim slovom M kod potpisivanja svojih slika.<br /> <br /> == Crteži tušem za knjigu „Hrvatska povijest djedova unuku“ od Marka Šeparovića (1936., 1938.) ==<br /> <br /> Portret prof. Marka Šeparovića (olovka); Crkvica sv. Donata na Krku; Solin: [[Manastirine (Solin)|Manastirine]]; Tomislav, prvi hrvatski kralj; Peristel Dioklecijanove palače i spomenik Grguru ninskom; Baščanska ploča; Knin; Pogibija Petra Svačića; Trogir; Trogirska katedrala, portal; Medvedgrad; Ban Pavao Šubić; Jajce; Split u XVII. stoljeću; Bihać u XV. stoljeću; Knez Krsto Frankopan; Marko Marulić; Klis; Cetingrad; Varaždinski grad; Nikola Jurišić; Knez Nikola Šubić Zrinski Sigetski; Mehmed paša Sokolović; Korćula; Matija Gubec; Pogibija Matije Gubca; Šibenska katedrala svetog Jakova; Kneževa palača u Dubrovniku; Grad Sisak; Ban Tomo Bakač Erdedi; Senj; Silvije Strahimir Kranjčević; August Šenoa; Ban Nikola Zrinski; Knez Fran Krsto Frankopan; spomen stup banu Nikoli Zrinskom u Kuršanečkom lugu; Ban Petar Zrinski; Grad Čakovec u doba Zrinskih; Grad Ozalj; Jelena kneginja Zrinska; Dubrovnik; Crkva sv. Katarine u Zagrebu; Serežanin; Zagreb (Kaptol i Grič); Matija Antun pl. Reljković; Andrija Kačić Miošić; Spomenstup hrvatske himne; Antun pl. Mihanović; Dr. Ljudevit Gaj; Ivan pl. Kukuljević Sakcinski; Ban Josip Jelačić; Zagrebačka katedrala s biskupskim dvorom; Kardinal nadbiskup Haulik; Biskup Josip Juraj Štrosmajer; Dr. Franjo Rački; Eugen Kvaternik; Dr. Ante Starčević; Dr. Iso Kršnjavi; Stjepan Radić; Dr. Vladko Maček; Stjepan Radić (olovka)<br /> <br /> == Crteži tušem za knjigu „Tatari u Hrvatskoj“ Milutina Mayera (1941.) ==<br /> <br /> Za ovu knjigu je Josip Horvat uradio sedam crteža tušem:<br /> Otmičar vraća djevojku Stjepku; <br /> Katarina i Stjepko; <br /> U crkvi; <br /> Predah vojnika; <br /> Katarinina molitva; <br /> Obrana tvrđave; <br /> Bitka s Tatarima.<br /> <br /> == Ostalo ==<br /> <br /> U [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu|Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici]] nalazi se 56 crteža u tehnici grafitna olovka, tuš, gvaš. Ti crteži su došli u Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu konfiskacijom iz Mesničke 25 zajedno s oko 200 knjiga. Ti crteži predstavljaju jedan dio opusa koji je rađen tijekom kratkog života Josipa Horvata.<br /> <br /> Na Ozlju se nalaze crteži - portreti Velimira Deželića, Širole i Emilija Laszowkog<br /> <br /> '''Ciklus 1918. – 1941.''' <br /> <br /> Ciklus od 14 crteža predstavlja sve ono što su Hrvati preživljavali za vrijeme diktature u vrijeme Kraljevine Jugoslavije. Tako jedan crtež predstavlja zatvorenika s obješenim ciglama za spolovilo.<br /> <br /> == Izložbe ==<br /> <br /> *[[Umjetnički paviljon]] 16.-30. XI. 1928.; <br /> *Salon Ullrich 25. XI. – 4. XII. 1936.; <br /> *Salon Ullrich 16.-28. II. 1941.; <br /> *Strossmayerova galerija 22. VII. – 11. VIII. 1942 „Slikarski dojmovi sa ratišta“; <br /> *[[Umjetnički paviljon]] 22. XI. – 13. XII. 1942. „II izložba hrvatskih umjetnika u Nezavisnoj državi Hrvatskoj“; <br /> *[[Umjetnički paviljon]] 10. – 31. X. 1943. „III izložba hrvatskih umjetnika u Nezavisnoj državi Hrvatskoj“; <br /> *[[Umjetnički paviljon]] 17. VI. – 9. VII. 1944. „IV izložba hrvatskih umjetnika u Nezavisnoj državi Hrvatskoj“.<br /> <br /> === Izložbe nakon smrti ===<br /> <br /> *„Historijsko slikarstvo u Hrvatskoj“, Zagreb 1969. (Slika &quot;Krunjenje kralja Tomislava&quot;, 1938., Hrvatski povijesni muzej)<br /> *„Gradovi i krajevi na slikama i crtežima od 1800. do 1940“, Zagreb 1977. (Slika &quot;Stari grad [[Sisak|Sisak]]&quot;, 1944. studija za sliku prikaza bitke kod Siska, Hrvatski povijesni muzej)<br /> <br /> == Galerija radova ==<br /> {| class=&quot;wikitable&quot; align=center valign=top cellspacing=2<br /> |- bgcolor=#FFFFFF align=center valign=top<br /> ||[[Datoteka:Kralj Tomislav na prijestolju.JPG|120px|center]]&lt;p style=&quot;font-size: 85%&quot;&gt;''Kralj Tomislav na prijestolju'',&lt;br&gt;ulje na platnu, veljača 1941.<br /> ||[[Datoteka:Krunjenje kralja Tomislava.JPG|160px|center]]&lt;p style=&quot;font-size: 85%&quot;&gt;''Krunidba kralja Tomislava'',&lt;br&gt;ulje na platnu, 1938.<br /> ||[[Datoteka:Smrt Petra Svacica Bitka pod Gvozdom.JPG|140px|center]]&lt;p style=&quot;font-size: 85%&quot;&gt;''Smrt Petra Svačića&lt;br&gt;- Bitka pod Gvozdom'',&lt;br&gt;ulje na platnu, 1941.<br /> ||[[Datoteka:Fra Grga Martić 1929.jpg|130px|center]]&lt;p style=&quot;font-size: 85% &quot;&gt;''Fra Grga Martić'',&lt;br&gt;ulje na platnu, 1929.<br /> ||[[Datoteka:Pred burom 1936 623x972 mm.jpg|160px|center]]&lt;p style=&quot;font-size: 85%&gt;''Pred burom'', &lt;br&gt;ulje na platnu, oko 1936. iz Trpnja, poluotok Pelješac.<br /> |}<br /> {| class=&quot;wikitable&quot; align=center valign=top cellspacing=2<br /> |- bgcolor=#FFFFFF align=center valign=top<br /> ||[[Datoteka:II stčupica za roman Marije Jurić Zagorke.jpg|130px|center]]&lt;p style=&quot;font-size: 85%&quot;&gt;Ilustracija za roman Marije Jurić Zagorke'',&lt;br&gt;tuš, bijela tempera na papiru, 1931.<br /> ||[[Datoteka:Plavokosa curica 999x553 mm1.jpg|130px|center]]&lt;p style=&quot;font-size: 85%&quot;&gt;''Plavokosa curica'',&lt;br&gt;ulje na šperploči, 999x553 mm, 1934.<br /> ||[[Datoteka:Pod Zidom 1.jpg|130px|center]]&lt;p style=&quot;font-size: 85%&quot;&gt;''Pod zidom u Zagrebu'',&lt;br&gt;ulje na šperploči, oko 1928.<br /> ||[[Datoteka:Sjeverni portal Šibenske katedrale.jpg|130px|center]]&lt;p style=&quot;font-size: 85%&quot;&gt;''Sjeverni portal šibenske katedrale'',&lt;br&gt;ulje na platnu, 1942.<br /> ||[[Datoteka:Sv Vid Petrusevac ulje.jpg|130px|center]]&lt;p style=&quot;font-size: 85%&quot;&gt;''Sveti Vid'',&lt;br&gt;ulje na platnu, 1934.<br /> |}<br /> {| class=&quot;wikitable&quot; align=center valign=top cellspacing=2<br /> |- bgcolor=#FFFFFF align=center valign=top<br /> ||[[Datoteka:Portret zene u Crvenom oiginal boje.jpg|130px|center]]&lt;p style=&quot;font-size: 85%&quot;&gt;Portret Branke Krsnik'',&lt;br&gt; ulje na platnu, oko 1940.<br /> ||[[Datoteka:Baron Zdenko Turkovic Kutjevski.jpg|130px|center]]&lt;p style=&quot;font-size: 85%&quot;&gt;''Portret baruna Zdenka Turkovića Kutjevskog'',&lt;br&gt;ulje na platnu, 1928.<br /> ||[[Datoteka:Portret Djevojčice s lutkom.jpg|130px|center]]&lt;p style=&quot;font-size: 85%&quot;&gt;''Portret djevojčice Jelene s lutkom'',&lt;br&gt;ulje na platnu, 1940.<br /> ||[[Datoteka:Josip Horvat Medimurski portret Ullricha.jpg|130px|center]]&lt;p style=&quot;font-size: 85%&quot;&gt;''Portret Antuna Ullricha'',&lt;br&gt;ulje na platnu, 1936.<br /> ||[[Datoteka:Domobran na Trebevicu11.jpg|130px|center]]&lt;p style=&quot;font-size: 85%&quot;&gt;''Domobran na Trebeviću'',&lt;br&gt;ulje na platnu, 1942.<br /> |}<br /> {| class=&quot;wikitable&quot; align=center valign=top cellspacing=2<br /> |- bgcolor=#FFFFFF align=center valign=top<br /> ||[[Datoteka:Pred ulazom ulje drvo 250x206 mm 1933.jpg|130px|center]]&lt;p style=&quot;font-size: 85%&quot;&gt;Pred ulazom'',&lt;br&gt; ulje na šperploči, oko 1933.<br /> ||[[Datoteka:Pejzaz s rijekom ulje platno 90x142 mm.jpg|130px|center]]&lt;p style=&quot;font-size: 85%&quot;&gt;''Pejzaž s rijekom'',&lt;br&gt;ulje na platnu, 90x142 mm, oko 1933.<br /> ||[[Datoteka:Ribic ulje na platnu 90x130 mm.jpg|130px|center]]&lt;p style=&quot;font-size: 85%&quot;&gt;''Ribič na rijeci'',&lt;br&gt;ulje na platnu,90x130 mm, oko 1933.<br /> ||[[Datoteka:Pejzaž suhi pastel 1944.jpg|130px|center]]&lt;p style=&quot;font-size: 85%&quot;&gt;''Studija pejzaža za sliku bitke kod Siska'',&lt;br&gt;suhi pastel, 1944.<br /> ||[[Datoteka:JHPark2.jpg|130px|center]]&lt;p style=&quot;font-size: 85%&quot;&gt;''Park u jesen'',&lt;br&gt;ulje na platnu, 1944.<br /> |}<br /> {| class=&quot;wikitable&quot; align=center valign=top cellspacing=2<br /> |- bgcolor=#FFFFFF align=center valign=top<br /> ||[[Datoteka:Josip Horvat Međimurec - Dolazak Hrvata na Kosovo.jpg|mini|600px|center]]&lt;p style=&quot;font-size: 85%&quot;&gt;''Dolazak Hrvata na Kosovo'',&lt;br&gt;ulje na platnu, 1930.<br /> |}<br /> <br /> == Povezani članci ==<br /> *[[Partizanski poslijeratni zločini u Zagrebu]]<br /> <br /> == Izvori ==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> * ''[[Obzor (novine)|Obzor]]'', broj 309 (1928) od 16. studeni 1928.<br /> * ''Jutarnji list'', subota 17. studenoga 1928., str. 9.<br /> * ''Hrvatsko pravo'', 17. studenoga 1928., str. 4.<br /> * ''Večer'', 29. studenoga 1928., str. 4.<br /> * ''Svijet'', 1. 12. 1928., str. 480-481.<br /> * ''Obzor'', 77(1936.)285<br /> * ''Večer'', 28. XI 1936.<br /> * ''Danica'', nedjelja 25. listopada 1936., str. 9.<br /> * ''[[Morgenblatt (Zagreb)|Morgenblatt]]'', 29. XI 1936.<br /> * ''Jutarnji list'', 1.12.1936.<br /> * ''Hrvatska prosvjeta'', br.1-2 1937.<br /> * ''Novosti'', 1. VII 1939.<br /> * ''Jutarnji list'', 28(1939.)9812 ([[Emilij Laszowski|E. Laszowski]])<br /> * ''[[Hrvatski narod (Zagreb)|Hrvatski narod]]'', 3(1941)161 <br /> * ''Hrvatska gruda'', 2(1941)35, str. 7.<br /> * ''Novosti'', 20. II 1941.<br /> * ''Večer'', 15. II 1941.<br /> * ''Večer, 23. II 1941.<br /> * Jutarnji list'', 30(1941) 10450<br /> * ''Novi list'', 13. VII 1941.<br /> * ''[[Hrvatski domobran (novine)|Hrvatski domobran]]'', polovica listopada 1941.<br /> * ''Nova Hrvatska'', br. 121, 27.05.1942.<br /> * ''Nova Hrvatska'', 04. 07. 1942.<br /> * ''Nova Hrvatska'', br. 281; 29. 11. 1942. str. 11.<br /> * ''Nova Hrvatska'', broj 288; 8. 12. 1942. str. 12.<br /> * ''Nova Hrvatska'', broj 239, 12. 10. 1943., str. 7.<br /> * ''Nova Hrvatska'', broj 140, 18. 06. 1944., str. 8.<br /> * ''Hrvatski narod'', broj 615; Božić 1942.<br /> * ''Hrvatski narod'', broj 1063; 20. VI 1944.<br /> * HR-[[Hrvatski državni arhiv|HR-HDA-806]]: Emilij Laszowski, kutija 7-8; Dnevnik Emilija Laszowskog<br /> * HR-[[Hrvatski državni arhiv|HR-HDA-306]]: ZKRZ Anketna komisija, kutija 688<br /> * Arhiv [[Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu|Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu]]<br /> * Likovni arhiv [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|HAZU]]-Zagreb: ''Josip Horvat'', ''Salon Ullrich''<br /> * [[Muzejski dokumentacijski centar|MDC]], zapisi dr. [[Antun Bauer (muzeolog)|Antuna Bauera]] o izložbama u Zagrebu<br /> <br /> == Vanjske poveznice ==<br /> <br /> * [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=7913 Kratki životopis u Hrvatskom biografskom leksikonu]<br /> * [http://www.youtube.com/watch?v=4lrVNI6cTYc Josip Horvat Međimurec, autor monumentalnih prizora iz hrvatske prošlosti, zatajeni je i zaboravljeni akademski slikar (video)]<br /> * [http://www.google.hr/imgres?imgurl=http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/0/08/Smrt_Petra_Svacica_Bitka_pod_Gvozdom.JPG&amp;imgrefurl=http://thephora.net/forum/showthread.php%3Ft%3D20895%26page%3D2&amp;usg=__lJW7hzFUF1Bur6VCHdURI3B_M44=&amp;h=1094&amp;w=973&amp;sz=195&amp;hl=hr&amp;start=14&amp;zoom=1&amp;tbnid=8yowLDowX5qnrM:&amp;tbnh=150&amp;tbnw=133&amp;ei=cXI1T6T_DIPAtAaO8MXFDA&amp;prev=/search%3Fq%3DHorvat%2BJosip%2BMe%25C4%2591imurec%26um%3D1%26hl%3Dhr%26sa%3DN%26gbv%3D2%26tbm%3Disch%26prmd%3Divnso&amp;um=1&amp;itbs=1 Prikaz nekih od Horvatovih slika]<br /> * [http://www.zupa-petrusevec.hr Župa Sv. Vida Petruševec Zagreb]<br /> * [http://www.udruga-kljucana.hr/slike/povijest/kralj_tomislav.jpg Slika &quot;Kralj Tomislav na prijestolju&quot; od Josipa Horvata Međimurca]<br /> <br /> {{GLAVNIRASPORED:Horvat Međimurec, Josip}}<br /> [[Kategorija:Hrvatski_likovni_umjetnici]]<br /> [[Kategorija:Hrvatski_slikari]]<br /> [[Kategorija:Životopisi, Čakovec]]<br /> [[Kategorija:Žrtve partizanskih zločina u Drugom svjetskom ratu i poraću]]<br /> [[Kategorija:Povijest Čakovca]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Miron_Makanec&diff=788504 2026-08-17T05:09:36Z

<p>Suradnik10: Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[https://dalmatinskiportal.hr/izlozba-u-krugu-likovni-memento-kvintet-zaboravljenih]{{napraviti}} &#039;&#039;&#039;Miron Makanec&#039;&#039;&#039; (Miron Makanec (Sarajevo, 1908. – Zagreb, 1991.), hrvatski slikar.&lt;ref name=krugu&gt;I.D.: [https://dalmatinskiportal.hr/izlozba-u-krugu-likovni-memento-kvintet-zaboravljenih &#039;&#039; IZLOŽBA U KRUGU Likovni memento: Kvintet zaboravljenih&#039;&#039;]. Dalmatinski portal. 16. srpnja 2026. P...«.</p> <hr /> <div>[https://dalmatinskiportal.hr/izlozba-u-krugu-likovni-memento-kvintet-zaboravljenih]{{napraviti}}<br /> <br /> '''Miron Makanec''' (Miron Makanec ([[Sarajevo]], [[slikarstvo u 1908.|1908.]] – [[Zagreb]], [[slikarstvo u 1991.|1991.]]), hrvatski [[slikar]].&lt;ref name=krugu&gt;I.D.: [https://dalmatinskiportal.hr/izlozba-u-krugu-likovni-memento-kvintet-zaboravljenih '' IZLOŽBA U KRUGU Likovni memento: Kvintet zaboravljenih'']. Dalmatinski portal. 16. srpnja 2026. Pristupljeno 17. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;<br /> <br /> == Životopis ==<br /> Rodio se je u Sarajevu. U Tuzli, Bihaću i Travniku je išao u srednju školu. Maturirao je u Zagrebu 1927., gdje je ostao studirati slikarstvo na [[ALU|Akademiji likovnih umjetnosti]]. Diplomirao je u razredu [[Vladimir Becić|Vladimira Becića]]. &lt;ref name=krugu/&gt;<br /> <br /> U doticaj s [[Grupa Zemlja|grupom Zemljom]] došao je 1930. godine. Utjecala je nj te se suprotstavljao [[akademizam|akademizmu]], a u korist spontanog likovnog izražavanja. Opus mu čine socijalne teme. Izlagao je skupno i samostalno. 1934. je u Glini u kojoj je nastavnikom likovnog odgoja. U toj fazi slika krajobraze i portrete. 1937. je boravio u Parizu, što je utjecalo na nj i otad naginje [[impresionizam|impresionizmu]], posebice Bonnardu. 1951. ostvario je kontakte s [[Exit (likovna grupa)|Exitom]] i [[apstraktno slikarstvo|apstraktnim]] slikarstvom. Iz te faze mu datira velika izložba 1964. na kojoj je izložio apstraktne radove, a poslije nje ostavlja se apstraktnog slikanja te crta figurativna djela po mašti. Ističe mu se u opusu cjelina ''Urbani folklor'', s 'portretima' običnih lica, prolaznika s ulice. &lt;ref name=krugu/&gt; <br /> <br /> == Nagrade i priznanja ==<br /> * 1957.: Priznanje HDLU-a za društveni rad i doprinos likovnoj umjetnosti&lt;ref name=krugu/&gt; <br /> <br /> ==Izvori==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> {{GLAVNIRASPORED:Makanec, Miron}}<br /> [[Kategorija:Životopisi, Sarajevo]]<br /> [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]<br /> [[Kategorija:Hrvatski slikari]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Jozo_Janda&diff=788503 2026-08-17T04:58:25Z

<p>Suradnik10: </p> <hr /> <div>'''Jozo Janda''' ([[Kaptol (općina)|Kaptol]], Požega, [[slikarstvo u 1911.|1911.]] – [[Zagreb]], [[1999.]]), hrvatski [[slikar]] i kazališni i filmski [[scenograf]].&lt;ref name=krugu&gt;I.D.: [https://dalmatinskiportal.hr/izlozba-u-krugu-likovni-memento-kvintet-zaboravljenih '' IZLOŽBA U KRUGU Likovni memento: Kvintet zaboravljenih'']. Dalmatinski portal. 16. srpnja 2026. Pristupljeno 17. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;<br /> <br /> == Životopis ==<br /> Rodio se je u Kaptolu. U Novoj Gradiški i Zagrebu je imao osnovno i srednje školovanje. U Zagrebu je ostao studirati slikarstvo na [[ALU|Akademiji likovnih umjetnosti]]. Diplomirao je u razredu [[Vladimir Becić|Vladimira Becića]]. &lt;ref name=krugu/&gt;<br /> <br /> Za vrijeme Drugoga svjetskog rata aktivan u pokretu otpora. Obnašao je posao scenografa u [[Kazalište narodnog oslobođenja]] pri [[Vrhovni štab|Vrhovnom štabu]]. Nakon rata bio je scenograf u filmovima te potom u kazalištu. Od 1956. je slobodni umjetnik. Od 1958. do 1960. živio je u Africi. Samostalno je izlagao u zemlji i inozemstvu. Značajne izložbe imao je u Africi (Egipat, Sudan, Etiopija), Europi (Italija, Austrija...). &lt;ref name=krugu/&gt;<br /> <br /> Motivi koje je Janda crtao bili su krajobrazi, narodni vez, ognjišta, pleteri, interijeri starih kuća, vedute istarskih gradića i primorskih mjesta, alegorijske preobrazbe stećaka. Naginjao je [[ekspresionizam|ekspresionizmu]], što se ističe u afričkoj fazi (krajobrazi i portreti). Panoramski je snimao krajobraze diljem Hrvatske.&lt;ref name=krugu/&gt; <br /> <br /> ==Izvori==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> {{GLAVNIRASPORED:Janda, Jozo}}<br /> [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]<br /> [[Kategorija:Hrvatski slikari]]<br /> [[Kategorija:Hrvatski scenografi]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Jozo_Janda&diff=788502 2026-08-17T04:48:22Z

<p>Suradnik10: </p> <hr /> <div>'''Jozo Janda''' ([[Kaptol (općina)|Kaptol]], Požega, [[slikarstvo u 1911.|1911.]] – [[Zagreb]], [[1999.]]), hrvatski [[slikar]] i kazališni i filmski [[scenograf]].&lt;ref name=krugu&gt;I.D.: [https://dalmatinskiportal.hr/izlozba-u-krugu-likovni-memento-kvintet-zaboravljenih '' IZLOŽBA U KRUGU Likovni memento: Kvintet zaboravljenih'']. Dalmatinski portal. 16. srpnja 2026. Pristupljeno 17. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;<br /> <br /> == Životopis ==<br /> Rodio se je u Kaptolu. U Novoj Gradiški i Zagrebu je imao osnovno i srednje školovanje. U Zagrebu je ostao studirati slikarstvo na [[ALU|Akademiji likovnih umjetnosti]]. Diplomirao je u razredu [[Vladimir Becić|Vladimira Becića]]. &lt;ref name=krugu/&gt;<br /> <br /> Za vrijeme Drugoga svjetskog rata aktivan u pokretu otpora. Obnašao je posao scenografa u [[Kazalište narodnog oslobođenja]] pri [[Vrhovni štab|Vrhovnom štabu]]. Nakon rata bio je scenograf u filmovima te potom u kazalištu. Od 1956. je slobodni umjetnik. Od 1958. do 1960. živio je u Africi. Samostalno je izlagao u zemlji i inozemstvu. Značajne izložbe imao je u Africi (Egipat, Sudan, Etiopija), Europi (Italija, Austrija...). &lt;ref name=krugu/&gt;<br /> <br /> Motivi koje je Janda crtao bili su krajobrazi, narodni vez, ognjišta, pleteri, interijeri starih kuća, vedute istarskih gradića i primorskih mjesta, alegorijske preobrazbe stećaka. Naginjao je [[ekspresionizam|ekspresionizmu]], što se ističe u afričkoj fazi (krajobrazi i portreti). Panoramski je snimao krajobraze diljem Hrvatske.&lt;ref name=krugu/&gt; <br /> <br /> ==Izvori==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> {{GLAVNIRASPORED:Janda, Jozo}}<br /> [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]<br /> [[Kategorija:Hrvatski slikari]]<br /> [[Kategorija:Scenografi]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Kaptol_(op%C4%87ina)&diff=788501 2026-08-17T04:47:55Z

<p>Suradnik10: /* Poznate osobe */</p> <hr /> <div>&lt;!--'''Kaptol (općina)'''--&gt;{{Infookvir općina |<br /> ime = Kaptol|<br /> županija = {{ZD+X/HŽ|PSŽ}} |<br /> broj stanovnika = 3.472|<br /> površina = 85,49|<br /> naselja = Alilovci, Bešinci, Češljakovci, Doljanovci, Golo Brdo, Kaptol, Komarovci, Novi Bešinci, Podgorje, Ramanovci|<br /> načelnik = Mile Pavičić ([[HDZ]])|<br /> poštanski broj = 34334 Kaptol|<br /> z. širina = 45.43|<br /> z. dužina = 17.73|<br /> }}<br /> '''Kaptol''' je općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonskoj županiji]].<br /> <br /> == Zemljopis ==<br /> <br /> Kaptol je smješen pod obroncima planine [[Papuk]]. Zapadno se nalaze poznate veličke toplice, istočno poznati [[kutjevački podrumi]] a južno se nalazi glavni grad županije [[Požega]]. U samom Kaptolu se nalazi [[Srednji vijek|srednjovjekovni]] [[dvorac]] u kojemu se u zadnje vrijeme rade iskopavanja i manja obnavljanja. Valja naglasiti da je to jedan od najvećih i najočuvanijih spomenika iz tog doba.<br /> <br /> == Stanovništvo ==<br /> <br /> Po popisu stanovništva iz [[1991.]] godine, općina Kaptol imala je 3.566 stanovnika, raspoređenih u 10 naselja:<br /> <br /> * [[Alilovci]] - 454<br /> * [[Bešinci]] - 89<br /> * [[Češljakovci]] - 380<br /> * [[Doljanovci]] - 231<br /> * [[Golo Brdo (Kaptol)|Golo Brdo]] - 276<br /> * [[Kaptol (općina)|Kaptol]] - 1.381<br /> * [[Komarovci]] - 204<br /> * [[Novi Bešinci]] - 80<br /> * [[Podgorje (Kaptol)|Podgorje]] - 272<br /> * [[Ramanovci]] - 219<br /> <br /> Po popisu stanovništva iz [[2001.]] godine, općina Kaptol imala je 4.007 stanovnika, raspoređenih u 10 naselja:<br /> <br /> * [[Alilovci]] - 470<br /> * [[Bešinci]] - 111<br /> * [[Češljakovci]] - 365<br /> * [[Doljanovci]] - 255<br /> * [[Golo Brdo (Kaptol)|Golo Brdo]] - 345<br /> * [[Kaptol (općina)|Kaptol]] - 1.570<br /> * [[Komarovci]] - 233<br /> * [[Novi Bešinci]] - 105<br /> * [[Podgorje (Kaptol)|Podgorje]] - 302<br /> * [[Ramanovci]] - 251<br /> <br /> Po popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, Općina Kaptol imala je 3.472 stanovnika, raspoređenih u 10 naselja:<br /> <br /> * [[Alilovci]] - 410<br /> * [[Bešinci]] - 88<br /> * [[Češljakovci]] - 268<br /> * [[Doljanovci]] - 244<br /> * [[Golo Brdo (Kaptol)|Golo Brdo]] - 325<br /> * [[Kaptol (općina)|Kaptol]] - 1.409<br /> * [[Komarovci]] - 177<br /> * [[Novi Bešinci]] - 83<br /> * [[Podgorje (Kaptol)|Podgorje]] - 253<br /> * [[Ramanovci]] - 215<br /> <br /> == Uprava ==<br /> Općinski načelnik - Mile Pavičić,<br /> Zamjenik općinskog načelnika - Josip Soudek,<br /> Predsjednik Općinskog vijeća - Damir Poljanac.<br /> <br /> == Povijest ==<br /> [[Datoteka:Kaptol,_Stari_grad.png|mini|200px|Stari grad]]<br /> <br /> U Kaptolu se nalazi dvorac koji bi mogao imati i turističku vrijednost no to do sada još nije iskorišteno.<br /> <br /> == Gospodarstvo ==<br /> <br /> Prevladava poljoprivreda, i mala obiteljska poduzeća. Bilo je riječi da će se otvoriti industrijska zona ali to još nije riješeno.<br /> <br /> == Poznate osobe ==<br /> Najpoznatiji Kaptolčani su pisci: [[Napoleon Špun Strižić]], [[Vilim Korajac]] i [[Ivo Čakalić]] te slikar [[Jozo Janda]].<br /> <br /> == Spomenici i znamenitosti ==<br /> == Obrazovanje ==<br /> <br /> Kaptol ima novoizgrađenu školu sa informatičkim kabinetom i velikom sportskom dvoranom u sklopu škole.<br /> U Kaptolu također postoji i škola za [[česi|češku nacionalnu manjinu]].<br /> <br /> == Kultura ==<br /> <br /> Kultura u Kaptolu je dosta naglašena putem raznih priredbi i manifestacija koje se događaju u Vatrogasnom domu. Posebno je bitno naglasiti i [[Česi|Češku manjinu]] koja također ima svoju dvoranu i vrlo je aktivna na tom polju.<br /> Unazad nekoliko godina u Kaptolu je osnovana udruga Vinogradara vinara i voćara Općine Kaptol. Udruga se bavi pitanjima vezanim uz vinogradarstvo, vinarstvo i voćarstvo na području Općine Kaptol. Udruga V.V.V. uspješno organizira sajam Vino - kap. sve detalje o udruzi možete naći na općinskom portalu www.opcina-kaptol.com<br /> Od 2009 godine u Kaptolu djeluje i KUD &quot;Ivo Čakalić&quot; koji njeguje običaje i kulturu starosjedilaca. KUD je dobio ime po [[Ivo Čakalić|Ivi Čakaliću]], hrvatskomu pučkom pjesniku i sakupljaču narodnog blaga iz sela Doljanovca pokraj Kaptola. KUD organizira svoju smotru folklora pod nazivom &quot;Šokačko se kolo vije&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.opcina-kaptol.com Kaptol]&lt;/ref&gt;<br /> <br /> Od početka sedamdesetih godina tu se održava Festival tamburaških pjesama &quot;Zlatni glas zlatne doline&quot;, a od 2009. na njemu se izvode nove autorske pjesme pisane za taj festival, te objavljuju albumi, tv snimke i video zapisi sa pjesmama. Svake godine se izvede dvadesetak novih pjesama kojima su izvođači tamburaški sastavi i solisti s područja kontinentalne Hrvatske, a od 2019. godine festival ima internacionalni karakter jer na njemu nastupaju izvođači i iz drugih zemalja. Umjetnički rukovoditelj festivala je novinar i glazbeni urednik Jelenko Topić.<br /> <br /> == Šport ==<br /> Na području općine Kaptol djeluje [[NK Kaptol]] koji se natječe u 1. županijskoj ligi.<br /> <br /> == Vanjske poveznice ==<br /> * [http://www.opcina-kaptol.com/ Službene stranice Općine Kaptol]<br /> <br /> {{Mrva-općina}}<br /> {{GiO PSŽ}}<br /> [[Kategorija:Općine u Požeško-slavonskoj županiji]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=NK_Uskok_Klis&diff=788270 2026-08-13T00:24:57Z

<p>Suradnik10: /* Knjige o Uskoku */</p> <hr /> <div>&lt;!--'''NK Uskok Klis'''--&gt;{{Nogometni klub<br /> | ime kluba = NK Uskok Klis<br /> | slika = &lt;!--NK Uskok logo.png--&gt;<br /> | puno ime = Nogometni klub Uskok Klis<br /> | nadimak = <br /> | godina osnivanja = 1930. <br /> | igralište = <br /> | kapacitet stadiona = 2 000 <br /> | predsjednik = <br /> | direktor = <br /> | trener = {{ZD|H|HRV}} [[Slavko Radić]]<br /> | liga = [[3. HNL – Jug]]<br /> | sezona = {{sezona wp|3. HNL – Jug|2019./20.}}<br /> | plasman = 11.&lt;ref&gt;{{Citiranje www|url=http://www.rsssf.com/tablesk/kroa2020.html#3hnl|naslov=Croatia 2019/20 - Third Level|web_stranica=rsssf.com|preuzeto=2021-05-26}}&lt;/ref&gt;<br /> | trenutačna sezona = 3. HNL – Jug 2020./21.<br /> |pattern_la1=_whiteborder|pattern_b1=|pattern_ra1=_whiteborder|<br /> leftarm1=white|body1=FFFFFF|rightarm1=white|shorts1=FFFFFF|socks1=FFFFFF<br /> | pattern_la2=_whiteborder|pattern_b2=_unknown|pattern_ra2=_whiteborder|<br /> leftarm2=FFFFFF|body2=FFFFFF|rightarm2=FFFFFF|shorts2=FFFFFF|socks2=FFFFFF<br /> }}<br /> '''NK Uskok''' je [[nogometni klub]] iz [[Klis]]a.<br /> <br /> U sezoni {{sezona wp|3. HNL – Jug|2020./21.}} se natječe u [[3. HNL – Jug]].&lt;ref&gt;{{Citiranje www|url=http://www.rsssf.com/tablesk/kroa2021.html#3hnl|naslov=Croatia 2020/21 - Third Level|web_stranica=rsssf.com|preuzeto=2021-05-26}}&lt;/ref&gt;<br /> <br /> == Povijest kluba ==<br /> <br /> == Klupski uspjesi ==<br /> <br /> Za vrijeme svoga djelovanja Uskok je najveći uspjeh postigao u sezoni 1994./95. kada su ušli u [[1. HNL|1. B HNL]]. Sljedeće dvije sezone igrali su u prvoj-B ligi.<br /> <br /> {| class=&quot;wikitable&quot;<br /> !colspan=&quot;3&quot;|Osvojena prvenstva<br /> |-<br /> !sezona !!rang !!liga<br /> |-<br /> |1983./84. ||5. ||[[Međuopćinska liga Split - Makarska 1983./84.|Međuopćinska liga Split-Makarska]]<br /> |-<br /> |1992. ||4. ||[[4. rang HNL-a 1992.#Srednja skupina|Dalmatinska liga - Srednja skupina - Skupina A]]<br /> |-<br /> |1992./93. ||3. ||[[3. HNL 1992./93.#Jug|3. HNL - Jug]]<br /> |-<br /> |1994./95. ||2. ||[[2. HNL 1994./95.|2. GNL - Jug]]<br /> |-<br /> |1999./2000. ||4. ||[[4. rang HNL-a 1999./2000.#1. ŽNL Splitsko-dalmatinska|1. ŽNL Splitsko-dalmatinska]]<br /> |-<br /> |2008./09. ||4. ||[[4. HNL - Jug A 2008./09.|4. HNL - Jug A]]<br /> |-<br /> |2017./18. ||1. ||[[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2017./18.|1. ŽNL Splitsko-dalmatinska]] <br /> |}<br /> <br /> Kup Nogometnog saveza Splitsko-dalmatinske županije: 2000., 2001.<br /> <br /> ==Poznati bivši igrači==<br /> * [[Vlatko Đolonga]]{{ni}}<br /> * [[Marino Biliškov]]{{ni}}<br /> * Najbolji strijelac u povijesti kluba je Slavko Radić.&lt;ref&gt;IJ:[https://www.dalmacijanews.hr/clanak/dki6-uskok-prekinuo-suradnju-s-trenerom-radicem-najboljim-strijelcem-u-povijesti-kluba ''Uskok prekinuo suradnju s trenerom Radićem, najboljim strijelcem u povijesti kluba'']. DalmacijaNews. 10. lipnja 2022. Pristupljeno 11. lipnja 2022.&lt;/ref&gt;<br /> <br /> == Plasman po sezonama ==<br /> <br /> {|cellpadding=12<br /> | valign=top |<br /> <br /> * {{sezona wp|Prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza|1955./56.}}<br /> * {{sezona wp|Prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza|1956./57.}}<br /> * {{sezona wp|Prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza|1958./59.}}<br /> * {{sezona wp|Prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza|1960./61.}}<br /> * {{sezona wp|Prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza|1963./64.}}<br /> * {{sezona wp|Prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza|1964./65.}}<br /> * {{sezona wp|Prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza|1965./66.}}<br /> * {{sezona wp|Prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza|1966./67.}}<br /> * {{sezona wp|Prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza|1967./68.}}<br /> * {{sezona wp|Prvenstvo NSO Split |1968./69.}}<br /> | valign=top |<br /> * {{sezona wp|Prvenstvo Nogometnog saveza općine Split|1972./73.}}<br /> * {{sezona wp|Dalmatinska nogometna liga|1973./74.}}<br /> * {{sezona wp|Međuopćinska nogometna liga Split - Makarska|1974./75.}}<br /> * {{sezona wp|Međuopćinska nogometna liga Split - Makarska|1975./76.}}<br /> * {{sezona wp|Međuopćinska nogometna liga Split - Makarska|1976./77.}}<br /> * {{sezona wp|Međuopćinska nogometna liga Split - Makarska|1977./78.}}<br /> * {{sezona wp|Međuopćinska nogometna liga Split - Makarska|1978./79.}}<br /> * {{sezona wp|Međuopćinska nogometna liga Split - Makarska|1979./80.}}<br /> * {{sezona wp|Međuopćinska nogometna liga Split - Makarska|1980./81.}}<br /> * {{sezona wp|Međuopćinska nogometna liga Split - Makarska|1981./82.}}<br /> | valign=top |<br /> * {{sezona wp|Međuopćinska nogometna liga Split - Makarska|1982./83.}}<br /> * {{sezona wp|Međuopćinska nogometna liga Split - Makarska|1983./84.}}<br /> * {{sezona wp|Dalmatinska nogometna liga - Splitska skupina|1984./85.}}<br /> * {{sezona wp|Dalmatinska nogometna liga - Srednja skupina|1985./86.}}<br /> * {{sezona wp|Dalmatinska nogometna liga - Srednja skupina|1986./87.}}<br /> * {{sezona wp|Dalmatinska nogometna liga - Srednja skupina|1987./88.}}<br /> * {{sezona wp|Dalmatinska nogometna liga - Sjeverna skupina|1988./89.}}<br /> * {{sezona wp|Dalmatinska nogometna liga - Srednja skupina|1989./90.}}<br /> * {{sezona wp|Dalmatinska nogometna liga - Srednja skupina|1990./91.}}<br /> * {{sezona wp|Dalmatinska nogometna liga - Srednja skupina|1992.}}<br /> | valign=top |<br /> * {{sezona wp|3. HNL|1992./93.}}<br /> * {{sezona wp|2. HNL|1993./94.}}<br /> * {{sezona wp|2. HNL|1994./95.}}<br /> * {{sezona wp|2. HNL|1997./98.}}<br /> * {{sezona wp|2. HNL|2001./02.}}<br /> * {{sezona wp|2. HNL|2002./03.}}<br /> * {{sezona wp|2. HNL|2003./04.}}<br /> * {{sezona wp|2. HNL|2004./05.}}<br /> |}<br /> <br /> == Igralište ==<br /> <br /> Igralište NK Uskoka nalazi se na predjelu Iza grada i u uporabi je od [[1985.]] godine. Nalazi se ispod starovjekovne kliške tvrđave.<br /> <br /> == Knjige o ''Uskoku'' ==<br /> * Anka Đerek: ''60 godina kliškog Uskoka: 1930.-1990.'', , Split, 1990.<br /> * Jurica Gizdić: ''NK Uskok, Klis - povijesno desetljeće 1990.-2000.'', Klis, 2000.<br /> * Jurica Gizdić: ''80 godina kliškog Uskoka'', Klis, Split, 2010., {{ISBN|978-953-98236-1-8}}<br /> <br /> == Nagrade i priznanja ==<br /> * 2026.: Zahvalnice Općine Klis igračima NK Uskoka Iliji Stupalu, Igoru Vrvilu i Josipu Zeljkoviću, koji su svojim herojskim činom spasili ljudski život&lt;ref&gt;Gabrijela Radanović: [https://dalmatinskiportal.hr/klis-svecano-obiljezio-dan-opcine-tvrdava-u-sredistu-razvoja-uskoro-odlazi-i-repetitor '' Klis svečano obilježio Dan Općine: Tvrđava u središtu razvoja, uskoro odlazi i repetitor'']. Dalmatinski portal. 12. kolovoza 2026. Pristupljeno 13. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;<br /> <br /> == Vidi još ==<br /> * [[Memorijalni turnir Zdravka Uvodića]]<br /> <br /> == Izvori ==<br /> {{izvori}}<br /> * [http://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2464 ''Nogometni leksikon'' - ''Uskok'']<br /> <br /> == Vanjske poveznice ==<br /> * [http://uskokklis.weebly.com/index.html Stranica kluba]<br /> <br /> {{GLAVNIRASPORED:Uskok Klis, NK}}<br /> [[Kategorija:Nogometni klubovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji‎|Uskok]]<br /> [[Kategorija:Klis]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Valter_Firi%C4%87&diff=788269 2026-08-13T00:23:13Z

<p>Suradnik10: </p> <hr /> <div>&lt;!--'''Valter Firić'''--&gt;'''Valter Firić''', hrvatski [[povijest umjetnosti|povjesničar umjetnosti]] iz [[Split]]a.&lt;ref&gt;M.D.: [http://www.narodni-list.hr/posts/66845001 ''Prenoseći brodove preko Iža Uskoci nadmudrili Mlečane''] Narodni list. 25. prosinca 2014. Pristupljeno 3. listopada 2020. &lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jasenka Leskur-Staničić: [https://slobodnadalmacija.hr/split/prvi-automobil-u-splitu-je-izazvao-sok-cijeli-grad-se-sjatio-da-vidi-makinju-ca-sama-trce-dimi-ka-fabrika-o-malpurga-ne-bi-krsceno-cejade-unj-pustija-531057 '' Prvi automobil u Splitu je izazvao šok, cijeli grad se sjatio da vidi 'makinju ča sama trče': 'Dimi ka fabrika o'Malpurga, ne bi kršćeno čejade unj pustija!' ''] Slobodna Dalmacija. 13. veljače 2018. Pristupljeno 3. listopada 2020. &lt;/ref&gt;<br /> <br /> == Djela ==<br /> Objavio je djela:&lt;ref&gt;Katalog NSK&lt;/ref&gt;<br /> * ''Tvrđava Klis'', 1996., likovna oprema Denka Marinković ; fotograf Branko Ostojić.<br /> * ''Tvrđava Klis : 350. obljetnica oslobođenja Klisa od Turaka'' (katalog izložbe), autori [[Goran Borčić]], Valter Firić, fotografije kataloga Zlatko Sunko, 1998.<br /> * ''Klis : prošlost, toponimi, govor'' (autor [[Srećko Listeš]], fotografi [[Zlatko Sunko]] i dr., crtačica Lada Aničić ; urednik Valter Firić), 1998.<br /> * ''Klis na starim crtežima, gravurama i fotografijama'', 2001.<br /> * ''Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Klisu'', 2002. (fotografije [[Živko Bačić]])<br /> * ''Sinjska rera : 100. obljetnica otvaranja pruge'' (katalog izložbe), 2003.<br /> * ''Sinjska ferata - rera'', 2007.&lt;ref&gt;Josip Šentija: [http://arhiva.ferata.hr/teme/653-bilo-je-to-godine '' 'Bilo je to godine devetsto i treće...' ''&quot;, 31. prosinca 2010.. Pristupljeno 3. listopada 2020. &lt;/ref&gt;<br /> * ''Makinja ča sama trče : povijest automobilizma i motociklizma u Splitu'', 2017.<br /> * ''Klis : kulturno povijesna baština'', 2018. (fotodokumentacija Živko Bačić)<br /> <br /> == Nagrade i priznanja ==<br /> * 2026. Nagrada Općine Klisa za životno djelo, postumno&lt;ref&gt;Gabrijela Radanović: [https://dalmatinskiportal.hr/klis-svecano-obiljezio-dan-opcine-tvrdava-u-sredistu-razvoja-uskoro-odlazi-i-repetitor '' Klis svečano obilježio Dan Općine: Tvrđava u središtu razvoja, uskoro odlazi i repetitor'']. Dalmatinski portal. 12. kolovoza 2026. Pristupljeno 13. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;<br /> <br /> == Izvori ==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> {{GLAVNIRASPORED:Firić, Valter}}<br /> [[Kategorija:Životopisi, Split]]<br /> [[Kategorija:Hrvatski povjesničari umjetnosti]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Jurica_Gizdi%C4%87&diff=788268 2026-08-13T00:21:20Z

<p>Suradnik10: /* Nagrade i priznanja */</p> <hr /> <div>'''Jurica Gizdić''' ([[Split]], [[31. siječnja]] [[šport u 1965.|1965.]] — [[16. studenoga]] [[šport u 2025.|2025.]]), hrvatski [[povijest športa|športski]] [[povjesničar]], dužnosnik i [[publicist]].&lt;ref name=NogL&gt; Gizdić, Jurica. Nogometni leksikon (2004), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2025. Pristupljeno 9.10.2025. &lt;https://nogomet.lzmk.hr/clanak/gizdic-jurica&gt;. &lt;/ref&gt; Podrijetlom iz [[Rupotina|Rupotine]]. Unuk je osnivača i prvog predsjednika Uskoka iz Klisa. &lt;ref name=adioJure/&gt;<br /> <br /> == Životopis ==<br /> Rodio se je u Splitu [[književnost u 1965.|1965.]] godine. Područje njegova istraživačkog rada jest povijest športa u Dalmaciji. Aktivan djelatnik u županijskome nogometnome savezu i NSH-u te višegodišnji tajnik kliškog [[NK Uskok Klis|Uskoka]].&lt;ref name=NogL/&gt; Potpredsjednik [[Hrvatsko društvo za povijest športa|Hrvatskog društva za povijest športa]] na razini cijele Hrvatske.&lt;ref&gt;[https://hdps.hr/hr/vijesti/objavljena ''Objavljena knjiga &quot;Osnutak HNK Hajduk&quot;, potpredsjednik Gizdić uskoro će - &quot;Doživjeti stotu&quot; '']. Hrvatsko drštvo za povijest športa. 13. veljače 2025. [https://web.archive.org/web/20251009170952/https://hdps.hr/hr/vijesti/objavljena Arhivirano] 9. listopada 2025. Pristupljeno 9. listopada 2025.&lt;/ref&gt; Na glasu kao Hajdukov kroničar. Vrlo aktivan na polju istraživanja povijesti športa s naglaskom na Hrvatski olimpijski odbor i splitskog [[HNK Hajduk Split|Hajduka]].&lt;ref name=danice/&gt; <br /> <br /> Hajdukovim je službenim kroničarem od 1998. godine. O Hajduku je objavio 24 knjige. U svojstvu kroničara je dosta učinio po pitanju jačanja odnosa Hajduka i francuskog veleposlanstva u Zagrebu i s francuskim konzulatom u Splitu. Mnogo je puta organizirao dolaske francuskih veleposlanika i inih dužnosnika u posjetu Hajduku.&lt;ref name=adioJure/&gt;<br /> <br /> Bio je športskim dužnosnikom. U više je mandata bio predsjednikom Komisije za izdavačku djelatnost Nogometnog saveza Splitsko-dalmatinske županije, potpredsjednikom i predsjednikom Komisije za povijest sporta i izdavačku djelatnost Hrvatskog nogometnog saveza, članom predsjedništva Hrvatskog društva za povijest sporta čijim je potpredsjednikom bio od 2010. do smrti. Dugo je godina obnašao dužnost odbornika UO Udruge za osnivanje muzeja športa u Splitu, od osnutka 2007. godine, aktivno promičući važnost uloge i otvaranje Kuće slave splitskog športa. Bio je članom Komisije za povijest sporta Splitskog saveza športova. Bio je odbornikom Organizacijskog odbora Kongresa svjetskih športskih povjesničara održanog u Splitu 2015. godine, nastupivši i kao predavač.&lt;ref name=adioJure/&gt;<br /> <br /> Za HOO i po HOO-vim kriterijima sabrao je podatke o svim hrvatskim olimpijcima, športskim dužnosnicima, trenerima i sudcima koji su djelovali u bivšoj Jugoslaviji, napravivši sukcesiju hrvatskog športa od jugoslavenskog, objavivši sve hrvatske u brojnim knjigama.&lt;ref name=adioJure/&gt;<br /> <br /> Kao vlasnik bogate zbirke športskih fotografija i inih raznih artefakata (novina, časopisa, revija...), organizirao je nekoliko izložba u solinskom Domu kulture i Kulturnom centru u Visu.&lt;ref name=adioJure/&gt;<br /> <br /> Iznenada je umro 16. studenoga 2025. u 60. godini.&lt;ref name=adioJure&gt;Hajduk.hr: [https://hajduk.hr/vijest/adio-dobri-nas-jure-/17916 ''Adio, dobri naš Jure!'']. HNK Hajduk Split. 16. studenoga 2025. Pristupljeno 17. studenoga 2025. &lt;/ref&gt;<br /> <br /> == Djela ==<br /> U opusu mu prevladavaju monografije nogometnih klubova, &lt;ref name=NogL/&gt; do listopada 2025. napisao je 93 knjige, najviše njih je o Hajduku, a potom o Hrvatskom olimpijskom odboru&lt;ref name=danice/&gt;, a iza njih brojnošću slijede djela na temu opće športske povijesti u Dalmaciji. &lt;ref name=NogL/&gt; <br /> <br /> == Nagrade i priznanja ==<br /> Ističu se:<br /> * 2006.: osobna [[Nagrada Grada Solina]]<br /> * 2007.: osobna [[Nagrada Splitsko-dalmatinske županije]]<br /> * 2015.: godišnja [[Državna nagrada za šport &quot;Franjo Bučar&quot;]]<br /> * 2016.: [[Posebna priznanja HOO-a|Posebno priznanje HOO-a]], za osobit doprinos hrvatskoj športskoj publicistici <br /> * 2025.: [[Red Danice hrvatske]] s likom Franje Bučara, za dugogodišnji predani publicistički rad na području nacionalne sportske povijesti, te osobiti doprinos istraživanju modernog hrvatskog olimpizma&lt;ref name=danice&gt;H.S.: [https://dalmatinskiportal.hr/sport/jurica-gizdic-odlikovan-redom-danice-hrvatske-s-likom-franje-bucara/250051 '' Jurica Gizdić odlikovan Redom Danice hrvatske s likom Franje Bučara'']. 8. listopada 2025. Pristupljeno 9. listopada 2025.&lt;/ref&gt;<br /> * 2026. Nagrada Općine Klisa za životno djelo, postumno&lt;ref&gt;Gabrijela Radanović: [https://dalmatinskiportal.hr/klis-svecano-obiljezio-dan-opcine-tvrdava-u-sredistu-razvoja-uskoro-odlazi-i-repetitor '' Klis svečano obilježio Dan Općine: Tvrđava u središtu razvoja, uskoro odlazi i repetitor'']. Dalmatinski portal. 12. kolovoza 2026. Pristupljeno 13. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;<br /> <br /> == Izvori ==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> {{GLAVNIRASPORED:Gizdić, Jurica}}<br /> [[Kategorija:Životopisi, Solin]]<br /> [[Kategorija:Hrvatski povjesničari]]<br /> [[Kategorija:Hrvatski publicisti]]<br /> [[Kategorija:Hrvatski športski djelatnici]]<br /> [[Kategorija:Šport]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=%C5%A0port_u_1950.&diff=788267 2026-08-09T01:11:13Z

<p>Suradnik10: /* Rođenja */</p> <hr /> <div>{{Šport po godinama 1901. - 1950.}}<br /> '''Šport''' u [[1950.]] godini.<br /> <br /> == Natjecanja ==<br /> Natjecanja po [[šport]]u.<br /> <br /> === Svjetska natjecanja ===<br /> * [[24. lipnja]] do [[16. srpnja]] - [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Brazil 1950.|Svjetsko prvenstvo]] u [[nogomet]]u u [[Brazil]]u: prvak [[urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]]<br /> * [[22. srpnja]] - Odmah poslije nogometno SP u Brazilu, na kongresu [[FIFA|FIFA-e]], potvrđeno je da [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Švicarska 1954.|prvo poslijeratno svjetsko nogometno prvenstvo]] u [[Europa|Europi]] dobije neutralna Švicarska. Odluka o domaćinstvu donesena je i zbog proslave pedesete godišnjice osnutka FIFA-e koja je od [[šport u 1923.|1923.]] godine imala sjedište u [[Zürich]]u.<br /> * [[22. listopada]]. do [[3. studenoga]] - [[Svjetsko prvenstvo u košarci - Argentina 1950.|Svjetsko prvenstvo]] u [[košarka|košarci]] u [[Argentina|Argentini]]: prvak [[Argentinska košarkaška reprezentacija|Argentina]]<br /> <br /> === Kontinentska natjecanja ===<br /> <br /> ==== Europska natjecanja ====<br /> * [[20. kolovoza|20.]] do [[27. kolovoza]] - [[Vaterpolsko EP 1950.|Europsko prvenstvo]] u [[vaterpolo|vaterpolu]] u [[Beč]]u u [[Austrija|Austriji]]: prvak [[Nizozemska vaterpolska reprezentacija|Nizozemska]]<br /> <br /> == Hrvatska ==<br /> Za natjecanja koja se igraju po sezonama, piše se rezultat sezone u kojoj je natjecanje završilo.<br /> === Prvaci u pojedinačnoj konkurenciji ===<br /> <br /> === Prvaci u skupnoj konkurenciji ===<br /> <br /> == Rekordi ==<br /> <br /> == Nagrade ==<br /> <br /> == Rođenja ==<br /> *[[13. siječnja]]: [[Božo Bota]], hrvatski liječnik i džudaški i karataški trener&lt;ref name=CV&gt;Božo Bota: [https://hajduk.hr/pdf/bozo-bota/94 ''Životopis'']. HNK Hajduk. 18. svibnja 2015. Pristupljeno 5. travnja 2022.&lt;/ref&gt;<br /> *[[26. listopada]]: [[Matt Furjanic]], amer. košarkaš i koš. trener hrv. podrijetla<br /> <br /> == Smrti ==<br /> <br /> == Izvori ==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> [[Kategorija:Šport po godinama|1950.]]<br /> [[Kategorija:Godine 20. stoljeća|1950.]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Matt_Furjanic&diff=788266 2026-08-09T01:09:54Z

<p>Suradnik10: </p> <hr /> <div>'''Matthew Furjanic Jr.''' ([[26. listopada]] [[šport u 1950.|1950.]]), američki košarkaš i košarkaški trener. 40 godina radio je kao trener, od čega 35 kao glavni. <br /> <br /> == Životopis ==<br /> <br /> Rodio se je u gradiću Rankinu u američkoj saveznoj državi Pennsylvaniji od roditelja Matthewa L. Furjanica Sr. i Mildred (Sedlak) Furjanic. [[Hrvati u SAD-u|Hrvatskog]] je podrijetla. Otac mu je bio gradonačelnikom Rankina od 1954. do 1997. goodine. Pohađao je [[University of Pittsburgh|Sveučilište Pittsburgha]] prije nego je prešao na Point Park College. Diplomirao je 1973. u području društvenih studija/sekundarno obrazovanje. Dok je studirao u Pittsburghu, igrao je za sastav tog sveučilišta ''Pantherse''. Prešavši u Point Park nastavio je igrati sveučilišnu košarku. Od 1975. je trenerom. Do 1977. je bio pomoćnikom na školi General Braddocku. Od 1977. je na sveučilištu Robert Morrisu pomoćnim trenerom ''Colonialsa'', a od 1979. glavnim trenerom. Na tom je poslu bio do 1984. godine, kad je prešao voditi sastav koledža [[Marist College|Marista]] ''Red Foxes'' (za koje su tih godina igrali [[Miroslav Pecarski]], [[Rik Smits]]). Na tom je mjestu bio do 1986. godine. Od 1991. je opet trenerom, škole Woodland Hillsa, a od 1995. do 2000. momčadi ''Bobcatsa'' sveučilišta Pittsburgha u Greensburgu. Sljedeće odredište bilo je najduže po boravku u njegovoj karijeri, koledž Polk State i njegove momčadi ''Eaglesa''. <br /> <br /> Ukupni količnik kao trenera u njegovoj karijeri je 606:411.&lt;ref name=Bendel&gt;Bendel, Joe. [https://www.post-gazette.com/sports/college/2017/06/30/Matt-Furjanic-Rankin-Robert-Morris-Polk-State/stories/201706300371 &quot;Longtime coach Matt Furjanic of Rankin steps down.&quot;] [[Pittsburgh Post-Gazette]]. June 30, 2017. Retrieved November 13, 2017.&lt;/ref&gt; Njegovi su sastavi osvajali konferencijske turnire ili prvenstvo regularne sezone u 20-ima sezonama. Triput je došao do turnira NCAA Divizije I, dvaput kao trener Robert Morrisovih ''Colonialsa'' i jednom kao Maristovih ''Red Foxesa''. &lt;ref&gt;[http://www.theledger.com/sports/20170129/fredericksen-kudos-to-polk-states-matt-furjanic-on-600-wins &quot;Fredericksen: Kudos to Polk State's Matt Furjanic on 600 wins.&quot;] The Ledger. January 29, 2017. Retrieved November 13, 2017.&lt;/ref&gt;<br /> <br /> Uvršten je u pet dvorana slavnih, raznih regija i pojedinih sveučilišta.&lt;ref&gt;[https://www.polk.edu/news/coach-matt-furjanic-inducted-florida-college-system-activities-association-fcsaa-hall-fame/ &quot;Coach Matt Furjanic Inducted into Florida College System Activities Association (FCSAA) Hall of Fame.&quot;] Polk State College. February 22, 2017. Retrieved November 13, 2017.&lt;/ref&gt;<br /> <br /> ==Izvori==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> ==Vanjske poveznice==<br /> *[https://www.sports-reference.com/cbb/coaches/matt-furjanic-1.html Sports-reference]<br /> <br /> {{GLAVNIRASPORED:Furjanic, Matt}}<br /> [[Kategorija:Hrvati u SAD-u]]<br /> [[Kategorija:Američki košarkaši]]<br /> [[Kategorija:Američki košarkaški treneri]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Matt_Furjanic&diff=788265 2026-08-09T00:55:37Z

<p>Suradnik10: prevedeno s en.wikipedije</p> <hr /> <div>'''Matthew Furjanic Jr.''' ([[26. listopada]] [[šport u 1950.|1950.]]), američki košarkaš i košarkaški trener. 40 godina radio je kao trener, od čega 35 kao glavni. <br /> <br /> == Životopis ==<br /> <br /> Rodio se je u gradiću Rankinu u američkoj saveznoj državi Pennsylvaniji od roditelja Matthewa L. Furjanica Sr. i Mildred (Sedlak) Furjanic. Otac mu je bio gradonačelnikom Rankina od 1954. do 1997. goodine. Pohađao je [[University of Pittsburgh|Sveučilište Pittsburgha]] prije nego je prešao na Point Park College. Diplomirao je 1973. u području društvenih studija/sekundarno obrazovanje. Dok je studirao u Pittsburghu, igrao je za sastav tog sveučilišta ''Pantherse''. Prešavši u Point Park nastavio je igrati sveučilišnu košarku. Od 1975. je trenerom. Do 1977. je bio pomoćnikom na školi General Braddocku. Od 1977. je na sveučilištu Robert Morrisu pomoćnim trenerom ''Colonialsa'', a od 1979. glavnim trenerom. Na tom je poslu bio do 1984. godine, kad je prešao voditi sastav koledža Marista ''Red Foxes''. Na tom je mjestu bio do 1986. godine. Od 1991. je opet trenerom, škole Woodland Hillsa, a od 1995. do 2000. momčadi ''Bobcatsa'' sveučilišta Pittsburgha u Greensburgu. Sljedeće odredište bilo je najduže po boravku u njegovoj karijeri, koledž Polk State i njegove momčadi ''Eaglesa''. <br /> <br /> Ukupni količnik kao trenera u njegovoj karijeri je 606:411.&lt;ref name=Bendel&gt;Bendel, Joe. [https://www.post-gazette.com/sports/college/2017/06/30/Matt-Furjanic-Rankin-Robert-Morris-Polk-State/stories/201706300371 &quot;Longtime coach Matt Furjanic of Rankin steps down.&quot;] [[Pittsburgh Post-Gazette]]. June 30, 2017. Retrieved November 13, 2017.&lt;/ref&gt; Njegovi su sastavi osvajali konferencijske turnire ili prvenstvo regularne sezone u 20-ima sezonama. Triput je došao do turnira NCAA Divizije I, dvaput kao trener Robert Morrisovih ''Colonialsa'' i jednom kao Maristovih ''Red Foxesa''. &lt;ref&gt;[http://www.theledger.com/sports/20170129/fredericksen-kudos-to-polk-states-matt-furjanic-on-600-wins &quot;Fredericksen: Kudos to Polk State's Matt Furjanic on 600 wins.&quot;] The Ledger. January 29, 2017. Retrieved November 13, 2017.&lt;/ref&gt;<br /> <br /> Uvršten je u pet dvorana slavnih, raznih regija i pojedinih sveučilišta.&lt;ref&gt;[https://www.polk.edu/news/coach-matt-furjanic-inducted-florida-college-system-activities-association-fcsaa-hall-fame/ &quot;Coach Matt Furjanic Inducted into Florida College System Activities Association (FCSAA) Hall of Fame.&quot;] Polk State College. February 22, 2017. Retrieved November 13, 2017.&lt;/ref&gt;<br /> <br /> ==Izvori==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> <br /> ==Vanjske poveznice==<br /> *[https://www.sports-reference.com/cbb/coaches/matt-furjanic-1.html Sports-reference]<br /> <br /> {{GLAVNIRASPORED:Furjanic, Matt}}<br /> [[Kategorija:Hrvati u SAD-u]]<br /> [[Kategorija:Američki košarkaši]]<br /> [[Kategorija:Američki košarkaški treneri]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Mario_Ti%C4%8Dinovi%C4%87&diff=788264 2026-08-09T00:38:21Z

<p>Suradnik10: </p> <hr /> <div>{{Infookvir nogometaš/trener/izbornik<br /> | ime = Mario Tičinović<br /> | slika = [[Datoteka:Mario Ticinovic.jpg|200px]]<br /> | opis slike = Mario u dresu Hajduka.<br /> | država = {{ZD+X/H|HRV}}<br /> | nadimak = ''Tić''<br /> | datum rođenja = [[20. kolovoza]] [[šport u 1991.|1991.]]<br /> | mjesto rođenja = [[Sinj]]<br /> | država rođenja = [[Hrvatska]]<br /> | datum smrti = <br /> | mjesto smrti = <br /> | država smrti = <br /> | visina = 170 cm<br /> | težina = 70 kg<br /> | trenutačni klub = <br /> | broj u klubu = <br /> | pozicija = [[Vezni igrač (nogomet)|vezni igrač]]<br /> | ugovor = <br /> | mlade godine = &lt;br /&gt; 2004. – 2008.<br /> | juniorski klubovi = [[NK Junak|Junak]] &lt;br /&gt; [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]<br /> | godina = [[2008.]] – [[2012.]] &lt;br /&gt; [[2010.]] – [[2011.]] &lt;br /&gt; [[2012.]] &lt;br /&gt; [[2012.]] – [[2015.]] &lt;br /&gt; [[2015.]] – [[2019.]] &lt;br /&gt; [[2018.]] &lt;br /&gt; [[2019.]] – <br /> | profesionalni klubovi = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] &lt;br /&gt;→ [[NK Karlovac|Karlovac]] (posudba) &lt;br /&gt;{{nowrap|→ [[FC Nordsjælland|Nordsjælland]] (posudba)}} &lt;br /&gt; [[FC Nordsjælland|Nordsjælland]] &lt;br /&gt; [[KSC Lokeren Oost-Vlaanderen|Lokeren]] &lt;br /&gt;{{nowrap|→ [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] (posudba)}} &lt;br /&gt; [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski Mostar]]<br /> | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}50 {{0}}{{0}}{{0}}(4) &lt;br /&gt; {{0}}{{0}}{{0}}7 {{0}}{{0}}{{0}}(1) &lt;br /&gt; {{0}}{{0}}11 {{0}}{{0}}{{0}}(1) &lt;br /&gt; {{0}}{{0}}85 {{0}}{{0}}{{0}}(4) &lt;br /&gt; {{0}}{{0}}76 {{0}}{{0}}{{0}}(1) &lt;br /&gt; {{0}}{{0}}{{0}}7 {{0}}{{0}}{{0}}(0) &lt;br /&gt; {{0}}{{0}}{{0}}32 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br /> | godine u reprezentaciji = [[2005.]] &lt;br /&gt; [[2007.]] &lt;br /&gt; [[2007.]] – [[2008.]] &lt;br /&gt; [[2008.]] – [[2010.]] &lt;br /&gt; [[2008.]] – [[2011.]] &lt;br /&gt; [[2009.]] – [[2012.]] <br /> | reprezentacija = {{NogRep|HRV14}} &lt;br /&gt; {{NogRep|HRV16}} &lt;br /&gt; {{NogRep|HRV17}} &lt;br /&gt; {{NogRep|HRV19}} &lt;br /&gt; {{NogRep|HRV20}} &lt;br /&gt; {{NogRep|HRV21}}<br /> | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) &lt;br /&gt; {{0}}{{0}}{{0}}8 {{0}}{{0}}{{0}}(0) &lt;br /&gt; {{0}}{{0}}{{0}}9 {{0}}{{0}}{{0}}(0) &lt;br /&gt; {{0}}{{0}}13 {{0}}{{0}}{{0}}(2) &lt;br /&gt; {{0}}{{0}}{{0}}7 {{0}}{{0}}{{0}}(1) &lt;br /&gt; {{0}}{{0}}{{0}}6 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> | godine treniranja = <br /> | klubovi = <br /> | medalje = <br /> | napomena = <br /> | ažurirano = 7. srpnja 2025.<br /> }} <br /> '''Mario Tičinović''' ([[Sinj]], [[20. kolovoza]] [[šport u 1991.|1991.]]) je [[Hrvatska|hrvatski]] [[nogomet]]aš.<br /> <br /> == Igračka karijera ==<br /> Ponikavši u Hajduku, Tičinović je već od rana pokazao zavidan talent, te kao 15-godišnjak nastupao za stariju juniorsku selekciju. Do seniora se probio već godinu potom, a debitirao mjesec dana prije 17. rođendana u susretu [[UEFA Europska liga|Kupa UEFA]] sa malteškom [[Birkirkara F.C.|Birkirkarom]], gdje se ubrzo nakon ulaska sa klupe upisuje u strijelce. Prvenstveni debi bilježi protiv [[NK Varteks|Varteksa]] 3. kolovoza 2008. godine, a ubrzo potom postao je standardni prvotimac. Ipak, pred kraj se jeseni ozljeđuje te gubi svoje mjesto u momčadi, no na njega u Hajduku polažu velike nade. <br /> <br /> Dana 26. kolovoza 2008. godine potpisuje profesionalni ugovor u trajanju od 3 godine (zbog pravila oko ugovora za maloljetnike nije smio potpisati na dulje razdoblje), čime postaje najmlađi igrač sa profi-ugovorom u povijesti splitskog kluba. Na svoj 18. rođendan potpisat će novi, višegodišnji ugovor. <br /> <br /> U kolovozu 2010. godine je poslan na posudbu u [[NK Karlovac|Karlovac]], uz uvjet da produži ugovor na bar još jednu godinu. U svom debiju 14. kolovoza 2010. godine za [[NK Karlovac|Karlovac]] dao je pogodak.<br /> <br /> Poslije Karlovca, Tičinović odlazi opet na posudbu iz Hajduka. Ovog puta potpisuje za svoj prvi klub u inozemstvu. Sa [[Danska|danskim]] nogometnim klubom [[FC Nordsjælland|Nordsjælland]] osvaja u svojoj prvoj sezoni [[Danska Superliga|Dansku Superligu]]. U lipnju 2012. godine Tičinović definitivno odlazi iz Hajduka i prelazi u Nordsjælland. Za danski klub je odigrao više od 70 utakmica. U lipnju 2015. godine mu istječe ugovor sa Dancima, koji ne žele produžiti ugovor sa hrvatskim veznjakom. <br /> <br /> U srpnju 2015. godine Tičinović prelazi u belgijski klub [[KSC Lokeren Oost-Vlaanderen|Lokeren]].<br /> <br /> Sa 16 godina trebao je ići u milanski Inter, ali ipak je izabrao matični Hajduk.&lt;ref&gt;[https://hercegovina.in/mario-ticinovic-opisao-svoje-dane-na-poljudu-sa-16-godina-sam-trebao-u-inter-zrinjski-je-bolji-od-hajduka/ '' Mario Tičinović opisao svoje dane na Poljudu: ‘Sa 16 godina sam trebao u Inter! Zrinjski je bolji od Hajduka’'']. Hercegovina.in. 16. svibnja 2023. Pristupljeno 7. srpnja 2025.&lt;/ref&gt; Sredinom veljače 2018. godine vraća se u Hajduk nakon šest godina i to na posudbu s opcijom otkupa iz [[KSC Lokeren Oost-Vlaanderen|Lokerena]].&lt;ref&gt; {{citiranje www|url= http://hajduk.hr/vijest/mario-ticinovic-stigao-na-poljud/9865|naslov= TIČINOVIĆ SE PRIKLJUČIO BIJELIMA NA POLJUDU|rad= hajduk.hr|dan= 17. veljače 2018.|preuzeto= 17. veljače 2018.}} &lt;/ref&gt;<br /> <br /> Po isteku ugovora u Lokerenu, prešao je u Zrinjskog kao slobodan igrač.&lt;ref&gt; [https://sportsport.ba/fudbal/mario-ticinovic-potpisao-za-hsk-zrinjski/324856 '' Mario Tičinović potpisao za HŠK Zrinjski · Zvanično '']. SportSport.ba. 5. srpnja 2019. Pristupljeno 7. srpnja 2025.&lt;/ref&gt; U mostarskom Zrinjskom je ostao šest sezona. Odigrao je 159 službenih utakmica na kojima je postigao 12 pogodaka, osvojio tri naslova prvaka, dva Kupa i Superkup BiH. Jednim od najvažnijih igrača u sastavu koji je osvojio prvi dvostruki naslov, plasirao se u fazu eurokupova po skupinama te &quot;''pomogao izgraditi mentalitet pobjednika unutar kluba''&quot; (kako su u HŠK Zrinjskom rekli). &lt;ref name=nakonšest&gt;HINA: [https://www.germanijak.hr/nogomet/vijesti/mario-ticinovic-nakon-sest-godina-napustio-zrinjski/147289 ''Mario Tičinović nakon šest godina napustio Zrinjski '']. Germanijak. 25. lipnja 2025. Pristupljeno 7. srpnja 2025.&lt;/ref&gt; Po ocjenama na Sofascoreu, pružio je igre kojim je zaslužio mjesto u momčadi sezone 2024./25. 1. lige BiH, koju se formira po ocjenama za najbolje ocjenjene igrače na određenim pozicijama, na prosjeku ocjena igrača u sezoni u sklopu određenog natjecanja. Po visini ocjena, bio je trećim igračem u ligi, iza [[Giorgi Guliashvili|Giorgija Guliashvilija]] iz ''Sarajeva'' s 7,60, [[Aleksandar Boljević|Aleksandra Boljevića]] iz ''Željezničara'' sa 7,51, a Tičinović je imao prosjek ocjena od 7,51.&lt;ref&gt;[https://www.sofascore.com/hr/turnir/nogomet/bosnia-herzegovina/wwin-premijer-liga/222#id:63463 '' '']. Sofascore. Pristupljeno 7. srpnja 2025.&lt;/ref&gt;<br /> <br /> Ljeta 2025. je nakon isteka ugovora sa Zrinjskim razmatrao prelazak u novog hrvatskog prvoligaša ''[[HNK Vukovar 1991|Vukovara]]''.&lt;ref&gt;N.M.: [https://dalmatinskiportal.hr/sport/ticinovic-se-vraca-u-shnl/241509 ''Tičinović se vraća u SHNL'']. Dalmatinski portal. 6. srpnja 2025. Pristupljeno 7. srpnja 2025.&lt;/ref&gt; Sezonu je proveo u Vukovaru. Kolovoza 2026. prešao je u hrvatskog trećeligaša Uskoka iz Klisa.&lt;ref&gt;N.M.: [https://dalmatinskiportal.hr/bomba-s-klisu-mario-ticinovic-novi-je-igrac-uskoka ''BOMBA S KLISA: Mario Tičinović novi je igrač Uskoka! '']. Dalmatinski portal. 8. kolovoza 2026. Pristupljeno 9. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;<br /> <br /> == Reprezentativna karijera ==<br /> Prošao je sve mlade kategorije hrvatske reprezentacije (do 14, do 16, do 17, do 19, do 20, do 21). Prvi nastup za Hrvatsku imao je u kategoriji do 14 u prijateljskoj utakmici protiv Bavarske 31. ožujka 2005. godine. Prvi nastup na natjecateljskoj utakmici bilo je u kvalifikacijama za EP 2008. godine protiv Gruzije 24. rujna 2007. godine. Prvi pogodak postigao je u natjecateljskoj utakmici u kvalifikacijama za EP 2010. protiv Crne Gore 21. svibnja 2010. godine.&lt;ref name=&quot;HNS&quot;&gt;[https://hns.team/igraci/29444/mario-ticinovic/ ''Mario Tičinović''] Hrvatski nogometni savez. Pristupljeno 7. srpnja 2025.&lt;/ref&gt;<br /> <br /> == Nagrade i priznanja ==<br /> Navijači Zrinjskog su 2023. mu dodijelili Nagradu ''Filip Šunjić — Pipa'' za zalaganje i odnos prema klubu i navijačima.&lt;ref name=nakonšest/&gt;<br /> <br /> == Izvori ==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> == Vanjske poveznice ==<br /> * [https://www.transfermarkt.com/mario-ticinovic/profil/spieler/66638 Profil na Transfermarktu]<br /> * [https://us.soccerway.com/players/mario-ticinovic/36596/ Profil na Soccerwayu]<br /> <br /> {{GLAVNIRASPORED:Tičinović, Mario}}<br /> [[Kategorija:Hrvatski nogometaši]]<br /> [[Kategorija:Nogometaši Hajduka]]<br /> [[Kategorija:Nogometaši Nordsjællanda]]<br /> [[Kategorija:Nogometaši HŠK Zrinjski Mostar]]<br /> [[Kategorija:Životopisi, Sinj]]</div>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Jozo_Janda&diff=788263 2026-08-08T05:22:47Z

<p>Suradnik10: Stvorena nova stranica sa sadržajem: »Jozo Janda + 4 [https://dalmatinskiportal.hr/izlozba-u-krugu-likovni-memento-kvintet-zaboravljenih]{{napraviti}}«.</p> <hr /> <div>Jozo Janda + 4<br /> [https://dalmatinskiportal.hr/izlozba-u-krugu-likovni-memento-kvintet-zaboravljenih]{{napraviti}}</div>

Suradnik10