Hrvatska internetska enciklopedija - Doprinosi suradnika [hr]

Pohod Vlatka Kosače na Bosnu 1481.

2023-03-23T02:25:03Z

Suradnik01:

{{Infookvir oružani sukob
|naziv = Pohod Vlatka Kosače na Bosnu 1481.
|dio =
|slika =
|opis slike=
|datum = ljeto 1481. - poč. [[1482.]]
|mjesto =
|povod = Prigoda oslobađanja Bosne zbog oslabljenih Turaka porazom 1480., smrti sultana i borba sinova za prijestolje.
|teritorij = [[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu|Bosna]], Hercegovina
|ishod = Neuspjeh pohoda. Turski protunapad osvaja i Hercegovinu.
|sukobljeni1 =
|sukobljeni2 = [[datoteka:Flag of the Ottoman Empire (1453-1844).svg|25px]] [[Osmansko Carstvo]]
|sukobljeni3 =
|zapovjednik1 = [[Vlatko Hercegović Kosača]]
|zapovjednik2 = [[Daut-paša]]
|jačina1 =
|jačina2 =
|jačina3 =
|posljedice1 =
|posljedice2 =
|posljedice3 =
|bilješke =
}}

'''Pohod Vlatka Kosače na Bosnu 1481.''' bila je ofenzivna akcija bosanskog velikaša [[Vlatko Kosača|Vlatka Kosače]].<ref name="Horvat397-399">[[Rudolf Horvat]]: [https://archive.org/stream/povjesthrvatske00horvgoog/povjesthrvatske00horvgoog_djvu.txt Povijest Hrvatske], Petrinja, 1904. Poglavlje Kulturna povijest Hrvatske g. 1386.-1526., str. 397.-399. Iz zbirke Harvardskog sveučilišta, pokrovitelj digitaliziranja Google.</ref>

== Uvodne okolnosti ==
Jeseni 1480. kralj [[Matija Korvin]] poduzeo je dva uspješna pohoda ([[pohod Matije Korvina na Bosnu 1480.|pohod]] samog kralja, hrvatskog bana Ladislava Egervarskog, bosanskog bana Petra Dojčina i srpskog despota Vuka Brankovića na Bosnu, [[pohod Matije Korvina na Srbiju 1480.|pohod]] Pavla Kinižija u Srbiju) protiv Osmanlija u kojima je oslobodio dio krajeva pod osmanskom vlašću. <ref name="Horvat397-399"/>

Turci su bili oslabljenim tim porazima, materijalno i ljudski. Kralj Matija Korvin prosinca 1480. u pismu papi Sikstu IV. napisao je za Bosnu "''cijela ta zemlja posve opustošena, a preostali žitelji pobjegoše preko rijeke Drine u Srbiju''". Zatim je svibnja 1481. umro ratoborni sultan [[Muhamed II.]]. Naslijedio ga je sin [[Bajazid II.]], proti komu ustao je mlađi brat [[Džem (turski princ)|Džem]]. Zbog dodatne oslabljenosti Turaka prijestolnim borbama, ukazala se prigoda za oslobađanje Bosne. Herceg Vlatko Kosača pokušao je ovo iskoristiti. Bosanski [[Vlasi]] pozvali su Vlatka neka dođe u Bosnu.<ref name="Horvat397-399"/>

Nastale smutnje kao da su htjeli iskoristiti i kršćanski turski podanici.<ref name="Prelog">Milan Prelog: [http://archive.org/stream/povijestbosneodn00preluoft/povijestbosneodn00preluoft_djvu.txt Povijest Bosne od najstarijih vremena do propasti kraljevstva], Sarajevo : Naklada J. Studnike i druga, 1910. Digitaliziranje sponzoriralo Sveučilište u Torontu, čijoj zbirci Robarts pripada knjiga.</ref>

== Tijek borba ==
Na poziv bosanskih Vlaha Vlatko Kosača provalio je proljeća<ref name="HE">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=33300 Kosača, Vlatko Hercegović - Hrvatska enciklopedija]</ref> 1481. godine (lipnja<ref name="Prelog"/>) u Bosnu radi istjerivanja Turaka. Pohod nije uspio. [[Daut-paša]] razbio je njegove snage srpnja te godine<ref name="HE"/> kod mjesta zvanog u latinskim izvorima Meniesagite („in loco, qui Meniesagite (?) dicitur). Prema raščlambama dubrovačkih suvremenika, Vlatko se je ponio nerazborito, jer ni od koga nije imao ni pomoći ni savjeta u ovom pustolovnom pohodu, nego jedino od Vlaha koji su ga zvali. Sve što je imao uza se, izgubio je. <ref name="Prelog"/> Kosaču je prisilio skloniti se u [[Herceg Novi]]. <ref name="HE"/><ref name="Prelog"/>

Ipak, dubrovački su pisci primijetili da u Bosni sve kipi bunom, te da će ju "ono malo Turaka", što je u njoj, ostaviti, te da Bosanci stalno zazivaju i žele kralja Matijaša.<ref name="Prelog"/>
Turci su se dali u potjeru te su studenoga [[opsada Herceg Novog 1481. - 1482.|opsjeli]] taj grad. <ref name="Horvat397-399"/><ref name="HE"/> Dok je bio u Novome, stao je Vlatko dogovarati s Matijom Korvinom, da će mu predati Novi i ostalo, što je još bilo u njegovoj vlasti, a kralj da će mu za to zauzvrat dati drugo mjesto u Hrvatskoj ili Ugarskoj, kako je to učinio i bratu mu [[Vladislav Hercegović Kosača|Vladislavu]]. Izvjesno je bilo da se Vlatko odrekao nade u pomoć napuljskog kralja [[Ferdinand I.|Ferdinanda I.]], čija je rođakinja bila Vlatkova supruga.<ref name="Prelog"/>

Na to se ke kralj [[Matija Korvin]] dao se u obranu posljednjih ostataka Hercegovine pod kršćanskom vlašću. Pripremao se na veliki rat protiv Turaka, kao što je već bio [[Pohod Matije Korvina na Bosnu 1480.|poduzeo]] studenoga lanjske 1480. godine. Papa Siksto IV. poticao ga je na to.
Uz to Korvin je vidio prigodu dobiti grad [[Herceg Novi|Novi]] i kaštel Kos (castell'um de Chos) na ušću Neretve. Na ruku su mu išli hrvatski plemići u Krajini između Cetine i Neretve (na čelu im [[Bartol Kačić]]), herceg Vlatko i osobito Dubrovčani. Dok je Korvin kovao planove, Vlatko Kosača trpio je u opsjednutom Novome koji je opsjedao hercegovački krajišnik Ajaz-beg (1478.— 1483.).<ref name="Prelog"/>

Dubrovačko pomaganje Vlatku umalo je uvuklo u nevolje. Ajaz-beg se potužio sultanu Bajazidu II., zbog čega je ovaj ozbiljno ih opomenuo. Zahtijevao je neka pomažu, a ne odmažu sultanovoj vojsci, pod prijetnjom sankcije svršetka saveza s Osmanskim Carstvom. Početkom siječnja 1482. bile su u Dubrovniku. Vodio ih je kapetana Ladislav Markus. Izvjesno je da su nešto prije zaposjele kaštel [[Koš (Opuzen)|Kos]] (v. otok [[Posrednica (otok)|Posrednica]])<ref>[http://www.metkovic.hr/povijest/_ZupaLuka.jpg Grad Metković] Zemljovid s ucrtanim položajem župe Luke i Koša. Pristupljeno 28. svibnja 2016.</ref> Ono što je kralj Korvin poslao Vlatku Kosači pomagalo je malo ili nikako.<ref name="Prelog"/>

Novi su Osmanlije zauzeli su ga siječnja 1482. Ta se godina uzima za [[pad Hercegovine]].<ref name="Horvat397-399"/> Posljednji se herceg Vlatko nastani u mletačkim oblastima, a prije toga vjerojatno je pobjegao u Ugarsku. <ref name="Horvat397-399"/><ref name="HE"/> Nakon što je Novi pretkraj siječnja predao se Ajaz-begu, kraljevske su čet slobodno otišle iz Novoga u Dubrovnik. Kaštel Kos ostao je i dalje u rukama Matijinih kapetana (Januš Hrvat), a i poslije njegove smrti spominje se kao kršćanska tvrđavica. <ref name="Prelog"/>

== Posljedice ==
Nakon ovoga uslijedila je višestoljetna osmanska vlast ovim krajevima.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Unutarnje poveznice ==
*Rudolf Horvat: [[:s:Povijest Hrvatske I. (R. Horvat)/Hrvatska god. 1479.—1490.|Povijest Hrvatske: Hrvatska god. 1479.—1490.]]

[[Kategorija:Hrvatsko-turski ratovi (do 1527.)]]
[[Kategorija:Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću]]
[[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu]]

Datoteka:Hrvatska naselja u okolici Tuzle.png

2023-03-23T02:23:16Z

Suradnik01: Suradnik01 је postavio Datoteka:Hrvatska naselja u okolici Tuzle.png

== Opis ==
{{Infoslika
|Opis= Hrvatska naselja u okolici Tuzle
|Izvor= [http://www.hercegbosna.org/kolumne/politika/opcina-soli-legitiman-i-opravdan-zahtjev-hrvata-993.html Portal Hrvata Bosne i Hercegovine / PosavskiObzor.info]
|Datum= Članak od 2. svibnja 2010.
|Autor= nepoznato
|Objašnjenje= [[Wikipedija:Dopu%C5%A1tenja_za_kori%C5%A1tenje_sadr%C5%BEaja/Ostalo#HercegBosna|Dopuštenje]] za prenošenje sadržaja dao je Portal Hrvata Herceg-Bosne.
}}
== Licencija ==
{{Cc-by-sa-3.0-hr}}

Datoteka:Grb Općine Soli.jpg

2023-03-23T02:22:15Z

Suradnik01: Suradnik01 је postavio Datoteka:Grb Općine Soli.jpg

== Opis ==
{{Infoslika
|Opis= Grb Općine Soli
|Izvor= [https://www.facebook.com/pg/hrsoli/posts/ Soli / Facebook]
|Datum= 29. kolovoza 2017.
|Autor= nepoznat
|Objašnjenje= Poštena upotreba u članku [[Soli (općina)]].
}}
== Licencija ==
{{Grb}}

Datoteka:Soli - uh n 1991.gif

2023-03-23T02:20:08Z

Suradnik01: Suradnik01 је postavio Datoteka:Soli - uh n 1991.gif

== Opis ==
{{Infoslika
|Opis= Umanjena slika [https://commons.wikimedia.org/wiki/Datoteka:BiH_-_UH_N_1991.gif Datoteka:BiH_-_UH_N_1991.gif ], Udio Hrvata u BiH po naseljima 1991. godine. Tamnija nijansa znači veći udio. Područje općina Tuzla (gore), Živinice (dolje). Dijelovi općina oko Tuzle, u smjeru kazaljke na satu: Lukavac (zapad), Srebrenik (sjeverozapad), Čelić (sjever), Lopare (sjeveroistok), Sapna (istok), Kalesija (jugoistok).Autori: Milan Đogo - милан1237@гмаил.цом, Ivan Vukićević - тресњево@хотмаил.цом,
|Izvor=[https://commons.wikimedia.org/wiki/File:BiH_-_ES_N_1991_1.gif Zajednički poslužitelj] . Izvornu datoteku je sa [https://sr.wikipedia.org/ sr.wikipedije] prenio [https://commons.wikimedia.org/wiki/User:Micki Micki] [https://tools.wmflabs.org/commonshelper/ CommonsHelper]om.
|Datum=15. svibnja 2009. (izvorni datum postavljanja)
|Autor= Izvorni postavitelj je [https://sr.wikipedia.org/wiki/User:Milan1237 Milan1237] na srpskoj Wikipediji
|Objašnjenje= Umanjena slika sa Zajedničkog poslužitelja, licencija [https://creativecommons.org/licenses/by/3.0/rs/deed.en Creative Commons Attribution 3.0 Srbija]
}}
== Licencija ==
{{Cc-by-sa-3.0}}

Datoteka:Soli - n 1991.gif

2023-03-23T02:18:39Z

Suradnik01: Suradnik01 је postavio Datoteka:Soli - n 1991.gif

== Opis ==
{{Infoslika
|Opis= Umanjena slika [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:BiH_-_ES_N_1991_1.gif Datoteka:BiH_-_ES_N_1991_1.gif], Etnički sastav BiH po naseljima 1991. godine, većinski narodi. Svjetlija boja znači relativnu, tamnija apsolutnu većinu. Srbi - plava, Muslimani - zelena, Hrvati - narančasta. Područje općina Tuzla (gore), Živinice (dolje). Dijelovi općina oko Tuzle, u smjeru kazaljke na satu: Lukavac (zapad), Srebrenik (sjeverozapad), Čelić (sjever), Lopare (sjeveroistok), Sapna (istok), Kalesija (jugoistok).Autori:Ivan Vukićević - тресњево@хотмаил.цом, Milan Đogo - милан1237@гмаил.цом
|Izvor=[https://commons.wikimedia.org/wiki/File:BiH_-_ES_N_1991_1.gif Zajednički poslužitelj] . Izvornu datoteku je sa [https://sr.wikipedia.org/ sr.wikipedije] prenio [https://commons.wikimedia.org/wiki/User:Micki Micki] [https://tools.wmflabs.org/commonshelper/ CommonsHelper]om.
|Datum=15. svibnja 2009. (izvorni datum postavljanja)
|Autor= Izvorni postavitelj je [https://sr.wikipedia.org/wiki/User:Milan1237 Milan1237] na srpskoj Wikipediji
|Objašnjenje= Umanjena slika sa Zajedničkog poslužitelja, licencija [https://creativecommons.org/licenses/by/3.0/rs/deed.en Creative Commons Attribution 3.0 Srbija]
}}

== Licencija ==
{{Cc-by-sa-3.0}}

Stjepan Hršak

2023-03-23T02:13:04Z

Suradnik01:

'''Stjepan Hršak''', zvani ''Štef''<ref name=zlocini/>, vojni poručnik i optuženik za ratni zločin.

== Životopis ==
Po zanimanju krojač, tijekom [[1945.]] obnašao je dužnost zapovjednika (komandanta) Vojne OZNA-e u [[Krapina|Krapini]]. Prema izjavama svjedoka i preživjelih civila, kao i njegovim vlastitim istupima, isticao se svojim [[nasilje|nasilnim postupcima]] prema svima nad kojima je vršio istragu.<ref name=narod/>

=== Zločin u Lepoj Bukvi ===
Osobno je, u noći sa [[4. lipnja|4.]] na [[5. lipnja]] [[1945.]] iz franjevačkog
samostana i Župnog dvora u Krapini ubio 21 svećenika i bogoslova, čiji su posmrtni ostaci i patološko vještačenje utvrdili tragove mučenja; prema izvještaju Hršak je svećenike pogubio svojim pištoljem Walter 7.62 mm, vezanih ruku, u mjestu [[Lepa Bukva]] u Maceljskoj šumi. Ove navode kasnije je potvrdio Mladen Šafranko, član partizanske pratnje koja je nadgledala pogubljenje.<ref name=narod> [https://narod.hr/glas-naroda/porucnik-hrsak-isticao-se-svojim-zvjerskim-postupcima Narod.hr] ''Poručnik Hršak isticao se svojim zvjerskim postupcima…'', 8. lipnja 2015. (pristupljeno 15. svibnja 2017.) </ref>

=== Ubojstvo Frana Živičnjaka ===
Hršak je bio umiješan i u [[ubojstvo]] Frana Živičnjaka [[1998.]] u [[Zagreb]]u kao nalogodavac.<ref name=narod/> Fran Živičnjak bio je jedini preživjeli očevidac pogubljenja 21 svećenika, kojeg je poštedio Mladen Šafranko.

=== Istrage ===
Unatoč postojanju dokaza i izjava svjedoka, protiv Hršaka nikad nije proveden sudski postupak. [[DORH]] je početkom [[1992.]] ispitao Hršeka, ali nije donio zaključak zbog gašenja istraživanja Maceljskih zločina. Jedan od razloga bila je i bliskost s tadašnjim predsjednikom [[Franjo Tuđman|Franjom Tuđmanom]], kojemu je Hršak bio i zapovjednik, te [[Stjepan Mesić|Stjepanom Mesićem]], koji su tada izvšrili pritisak na Državno odvjetništvo.<ref name=zlocini> [https://komunistickizlocini.net/2017/02/02/stjepan-hrsak-komadant-ozne-u-krapini-pod-naredbom-klekni-pucao-u-potiljak-dvadeset-i-jednom-sveceniku-za-nagradu-od-komunista-dobio-vilu-na-tuskancu/ Komunisički zločini.net] ''Stjepan Hršak zvani Štef, zloglasni i okrutni komadant krapinske OZNA-e...'', 2. veljače 2017. (pristupljeno 15. svibnja 2017.) </ref>

Kao zastupnik u [[Hrvatski Sabor|Hrvatskom Saboru]], [[Stjepan Bačić|dr. Stjepan Bačić]] je [[2004.]] iznio cijeli slučaj Državnom odvjetništvu, koje je odbilo provesti istragu. Jedanaest godina kasnije, DORH je ponovo odbio zahtjev [[Bruna Esih|Brune Esih]] za provođenjem istrage, no ovaj je put državni odvjetnik [[Dinko Cvitan]] dao šturo izvješće.<ref name=zlocini/>

Iako je Živičnjak DORH-u dao još 15 imena ubojica iz Maceljske šume, DORH nikada nije pokazao volju za provođenjem istrage. U međuvremenu je svih 15 ubojica umrlo, zbog čega nikada nisu procesuirani.<ref name=zlocini/>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Hršak, Stjepan}}
[[Kategorija:Partizani]]

Lukša Poklepović

2023-03-23T02:10:42Z

Suradnik01:

{{Trener/izbornik/igrač
| ime = Lukša Poklepović
| slika =
| puno ime = Lukša Poklepović
| visina =
| nadimak =
| datum rođenja = [[16. veljače]] [[1945.]]
| mjesto rođenja = [[Milna]]
| država rođenja = [[Hrvatska]]
| datum smrti =
| mjesto smrti =
| država smrti =
| trenutačni klub =
| broj u klubu =
| pozicija = [[vratar_(nogomet)|vratar]]
| mlade godine =
| juniorski klubovi = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]
| godina = [[1962.]] – [[1967.]] [[1967.]] – [[1968.]] [[1968.]] – [[1973.]] [[1973.]] – [[1975.]] [[1976.]] – [[1977.]] [[1977.]] – ?
| profesionalni klubovi = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] [[1. FC Kaiserslautern]] [[K.S.K. Beveren|Beveren]] [[HNK Šibenik|Šibenik]] [[OFI Kreta]] [[PAS Janjina]]
| nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}26 {{0}}{{0}}{{0}}(0) {{0}}{{0}}{{0}}? {{0}}{{0}}{{0}}(?) {{0}}118 {{0}}{{0}}{{0}}(0) {{0}}{{0}}{{0}}? {{0}}{{0}}{{0}}(?) {{0}}{{0}}{{0}}3 {{0}}{{0}}{{0}}(0) {{0}}{{0}}{{0}}? {{0}}{{0}}{{0}}(?)
| godine u reprezentaciji =
| reprezentacija =
| nastupi u reprezentaciji(golovi) =
| godine treniranja =
| klubovi =
| napomena =
}}
'''Lukša Poklepović''' ([[Milna]], [[16. veljače]] [[1945.]]-[[Split]], [[12. lipnja]] [[2022.]]<ref>[https://dalmatinskiportal.hr/sport/preminuo-luksa-poklepovic/136297 Preminuo Lukša Poklepović] pristupljeno 22. lipnja 2022</ref>), [[Hrvatska|hrvatski]] bivši [[nogomet]]ni vratar, kasnije trener vratara.

S nepunih 18 godina, 9. prosinca 1962., prvi put je dobio priliku stati ispred mreže splitskog Hajduka na prvenstvenoj utakmici, i to u početnoj postavi na derbiju protiv [[FK Partizan Beograd|Partizana]] u [[Beograd]]u. (Protiv tada šampionskog Partizana, koji će te sezone osvojiti treću titulu u nizu.) Utakmica je završila rezultatom 4:1 za Partizan. I pored 4 primljena gola (od kojih jedan kroz noge!), prema novinskom izvještaju<ref>{{Citiranje časopisa |url=https://arhiv.slobodnadalmacija.hr/pvpages/pvpages/viewPage/?page=4&displaySizeSelect=1&pv_page_id=30300&autocomplete_text= |title="Partizan" - "Hajduk" 4:1 |journal=Slobodna Dalmacija |publication-date=10. prosinca 1962. |issue=5539 |page=5 |access-date=21. listopada 2021.}}</ref> nije bio kriv niti za jedan od njih i djelovao je sigurno. Hajduk je na toj utakmici nastupio u sastavu: Poklepović - [[Vinko Cuzzi|Cuzzi]], [[Jerko Srdelić|Srdelić]] - [[Zlatko Papec|Papec]], [[Miroslav Brkljača|Brkljača]], [[Ferante Colnago mlađi|Colnago]] - [[Siniša Fulgosi|Fulgosi]], [[Andrija Anković|Anković]], [[Zvonko Bego]], [[Marin Kovačić|Kovačić]], [[Petar Radišić|Radišić]]. Narednih godina Hajduk je kronično imao višak odličnih vratara, te je svaki od njih dobivao poneku šansu, ali, nijednom nije bilo lako ustaliti se u prvoj postavi. Za to vrijeme Poklepović je nastupao za mlađe kategorije [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|reprezentacije Jugoslavije]], a dobio je i jedan poziv za B reprezentaciju, za utakmicu protiv [[Rumunjska nogometna reprezentacija|Rumunjske B]]. Ta je utakmica odigrana 27.10.1963. u Beogradu, završila je rezultatom 1:1, a osim njega nastupili su [[Mirsad Fazlagić]], [[Marijan Brnčić]], [[Velibor Milutinović]], [[Tomislav Milićević]], [[Slobodan Škrbić]], [[Milorad Jovičić]], [[Sreten Banović]], [[Sokrat Mojsov]], [[Dragan Gugleta]] i [[Dragan Džajić]], te [[Ivica Osim]] (ušao umjesto Banovića) i [[Ivica Hlevnjak]] (ušao umjesto Jovičića). Branio je gol Hajduka i u čuvenoj '"utakmici za infarkt", 2.lipnja 1963., kad je Hajduk, pobjedom od 1:0 nad Dinamom u Zagrebu, izborio opstanak, ali i ostao bez predsjednika i potpredsjednika (obojicu pogodio infarkt, prvi preminuo nešto kasnije, od posljedica, a drugi već u svlačionici maksimirskog stadiona). Nakon pet godina provedenih u Hajduku (i rano odsluženog vojnog roka), mlad je (prema standardima tog vremena) nastavio karijeru u inozemstvu.
Prvu godinu je proveo u Njemačkoj, igrajući za rezervni tim Kaiserslauterna u regionalnoj amaterskoj ligi, a onda je prešao u belgijski K.S.K. Beveren, koji je upravo tada izborio plasman u najviši rang natjecanja. Imao je izvrsnu debitantsku sezonu i od samog početka se nametnuo kao glavni oslonac tima. Naročito se istakao kao "stručnjak za penale". Četiri sezone je bio prvi golman Beverena, sve dok iz juniorskog sastava nije pristigao [[Jean-Marie Pfaff]], koji će kasnije biti ubrajan među najveće svjetske vratare ikad. Poklepović se vraća u domovinu i pristupa drugoligašu [[HNK Šibenik|Šibeniku]].<ref name="Beveren">{{Citiranje weba |url=http://www.freethielvrienden.be/nieuws/fichepoklepovicluksa.htm |title=FICHEBAK OUD-SPELERS SK BEVEREN |work=POKLEPOVIC Luksa |publisher=supportersclub FREETHIELVRIENDEN uit Bornem |accessdate=21. listopada 2021. |ref=none}}</ref> Na kraju karijere još jednom odlazi u inozemstvo, u Grčku. Dobro je počeo, ali se vrlo brzo ozlijedio, pa je uspio prikupiti svega tri nastupa za OHI Kreta.
Po završetku aktivnog igranja u više navrata je bio trener [[NK Jadran Supetar|NK Jadran]] iz Supetra.

Kao vratar reprezentacije Jugoslavije do 19 godina osvojio je srebrnu medalju na Europskom prvenstvu 1962. u Rumunjskoj.<ref name="Izv1">{{cite web|url=https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/hajduk/u-splitu-nakon-kratke-i-teske-bolesti-preminuo-bivsi-vratar-hajduka-luksa-poklepovic-15209668 |title=U Splitu nakon kratke i teške bolesti preminuo bivši vratar Hajduka Lukša Poklepović |publisher=[[Sportske novosti]] |website=sportske.jutarnji.hr |first=Jurica |last=Radić |date=12. lipnja 2022. |accessdate=12. lipnja 2022. |quote=Kao vratar reprezentacije Jugoslavije do 19 godina osvojio je srebrnu medalju na Europskom prvenstvu 1962. u Rumunjskoj}}</ref><ref name="Izv2">{{cite web|url=https://www.vecernji.hr/sport/preminuo-bivsi-hajdukov-vratar-luksa-poklepovic-1594058 |title=Preminuo bivši Hajdukov vratar Lukša Poklepović |publisher=[[Večernji list]] |website=www.večernji.hr |date=12. lipnja 2022. |accessdate=12. lipnja 2022. |quote=Kao vratar reprezentacije Jugoslavije do 19 godina osvojio je srebrnu medalju na Europskom prvenstvu 1962. u Rumunjskoj}}</ref><ref name="Izv3">{{cite web|url=https://hajduk.hr/vijest/preminuo-luksa-poklepovic/14885 |title=Preminuo Lukša Poklepović|publisher=HNK Hajduk Split |Hrvatski internetski portali |website=www.hajduk.hr |date=12. lipnja 2022. |accessdate=23. ožujka 2023. |quote=Kao vratar reprezentacije Jugoslavije do 19 godina osvojio je srebrnu medalju na Europskom prvenstvu 1962. u Rumunjskoj}}</ref>

;<big>Statistika u Hajduku</big><ref name="statistika">{{Citiranje weba |url=https://hajduk.hr/baza-igraca/igrac/302 |title=Statistika na službenim stranicama HNK Hajduka |work=LUKŠA POKLEPOVIĆ |publisher=HNK Hajduk |accessdate=21. listopada 2021. |ref=none}}</ref>

{| class="wikitable" border="1" style="text-align:center"
|-
!style="text-align:left" | Natjecanje
!Nastupi
!Zgodici
|-
| style="text-align:left" | Prvenstvo || 26 || 0
|-
| style="text-align:left" |Kup || 6 || 0
|-
| style="text-align:left" |Superkup || 0 || 0
|-
| style="text-align:left" |Međunarodne || 4 || 0
|-
| style="text-align:left" |Splitski podsavez || 0 || 0
|-
! style="text-align:left" |'''''Ukupno''''' || '''''36''''' || '''''0'''''
|-
| style="text-align:left" |Prijateljske || 46 || 0
|-
! style="text-align:left" |'''Sveukupno''' || '''82''' || '''0'''
|}

== Izvori ==
{{Izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Poklepović, Lukša}}
[[Kategorija:Hrvatski nogometni vratari]]
[[Kategorija:Hrvatski nogometni treneri]]
[[Kategorija:Nogometaši HNK Šibenika]]
[[Kategorija:Vratari Hajduka]]
[[Kategorija:Životopisi, Split]]

Lukša Poklepović

2023-03-23T02:01:19Z

Suradnik01: s hr.wikipedia.org, sadašnja inačica

{{Trener/izbornik/igrač
| ime = Lukša Poklepović
| slika =
| puno ime = Lukša Poklepović
| visina =
| nadimak =
| datum rođenja = [[16. veljače]] [[1945.]]
| mjesto rođenja = [[Milna]]
| država rođenja = [[Hrvatska]]
| datum smrti =
| mjesto smrti =
| država smrti =
| trenutačni klub =
| broj u klubu =
| pozicija = [[vratar_(nogomet)|vratar]]
| mlade godine =
| juniorski klubovi = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]
| godina = [[1962.]] – [[1967.]] [[1967.]] – [[1968.]] [[1968.]] – [[1973.]] [[1973.]] – [[1975.]] [[1976.]] – [[1977.]] [[1977.]] – ?
| profesionalni klubovi = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] [[1. FC Kaiserslautern]] [[K.S.K. Beveren|Beveren]] [[HNK Šibenik|Šibenik]] [[OFI Kreta]] [[PAS Janjina]]
| nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}26 {{0}}{{0}}{{0}}(0) {{0}}{{0}}{{0}}? {{0}}{{0}}{{0}}(?) {{0}}118 {{0}}{{0}}{{0}}(0) {{0}}{{0}}{{0}}? {{0}}{{0}}{{0}}(?) {{0}}{{0}}{{0}}3 {{0}}{{0}}{{0}}(0) {{0}}{{0}}{{0}}? {{0}}{{0}}{{0}}(?)
| godine u reprezentaciji =
| reprezentacija =
| nastupi u reprezentaciji(golovi) =
| godine treniranja =
| klubovi =
| napomena =
}}
'''Lukša Poklepović''' ([[Milna]], [[16. veljače]] [[1945.]]-[[Split]], [[12. lipnja]] [[2022.]]<ref>[https://dalmatinskiportal.hr/sport/preminuo-luksa-poklepovic/136297 Preminuo Lukša Poklepović] pristupljeno 22. lipnja 2022</ref>), [[Hrvatska|hrvatski]] bivši [[nogomet]]ni vratar, kasnije trener vratara.

S nepunih 18 godina, 9. prosinca 1962., prvi put je dobio priliku stati ispred mreže splitskog Hajduka na prvenstvenoj utakmici, i to u početnoj postavi na derbiju protiv [[FK Partizan Beograd|Partizana]] u [[Beograd]]u. (Protiv tada šampionskog Partizana, koji će te sezone osvojiti treću titulu u nizu.) Utakmica je završila rezultatom 4:1 za Partizan. I pored 4 primljena gola (od kojih jedan kroz noge!), prema novinskom izvještaju<ref>{{Citiranje časopisa |url=https://arhiv.slobodnadalmacija.hr/pvpages/pvpages/viewPage/?page=4&displaySizeSelect=1&pv_page_id=30300&autocomplete_text= |title="Partizan" - "Hajduk" 4:1 |journal=Slobodna Dalmacija |publication-date=10. prosinca 1962. |issue=5539 |page=5 |access-date=21. listopada 2021.}}</ref> nije bio kriv niti za jedan od njih i djelovao je sigurno. Hajduk je na toj utakmici nastupio u sastavu: Poklepović - [[Vinko Cuzzi|Cuzzi]], [[Jerko Srdelić|Srdelić]] - [[Zlatko Papec|Papec]], [[Miroslav Brkljača|Brkljača]], [[Ferante Colnago mlađi|Colnago]] - [[Siniša Fulgosi|Fulgosi]], [[Andrija Anković|Anković]], [[Zvonko Bego]], [[Marin Kovačić|Kovačić]], [[Petar Radišić|Radišić]]. Narednih godina Hajduk je kronično imao višak odličnih vratara, te je svaki od njih dobivao poneku šansu, ali, nijednom nije bilo lako ustaliti se u prvoj postavi. Za to vrijeme Poklepović je nastupao za mlađe kategorije [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|reprezentacije Jugoslavije]], a dobio je i jedan poziv za B reprezentaciju, za utakmicu protiv [[Rumunjska nogometna reprezentacija|Rumunjske B]]. Ta je utakmica odigrana 27.10.1963. u Beogradu, završila je rezultatom 1:1, a osim njega nastupili su [[Mirsad Fazlagić]], [[Marijan Brnčić]], [[Velibor Milutinović]], [[Tomislav Milićević]], [[Slobodan Škrbić]], [[Milorad Jovičić]], [[Sreten Banović]], [[Sokrat Mojsov]], [[Dragan Gugleta]] i [[Dragan Džajić]], te [[Ivica Osim]] (ušao umjesto Banovića) i [[Ivica Hlevnjak]] (ušao umjesto Jovičića). Branio je gol Hajduka i u čuvenoj '"utakmici za infarkt", 2.lipnja 1963., kad je Hajduk, pobjedom od 1:0 nad Dinamom u Zagrebu, izborio opstanak, ali i ostao bez predsjednika i potpredsjednika (obojicu pogodio infarkt, prvi preminuo nešto kasnije, od posljedica, a drugi već u svlačionici maksimirskog stadiona). Nakon pet godina provedenih u Hajduku (i rano odsluženog vojnog roka), mlad je (prema standardima tog vremena) nastavio karijeru u inozemstvu.
Prvu godinu je proveo u Njemačkoj, igrajući za rezervni tim Kaiserslauterna u regionalnoj amaterskoj ligi, a onda je prešao u belgijski K.S.K. Beveren, koji je upravo tada izborio plasman u najviši rang natjecanja. Imao je izvrsnu debitantsku sezonu i od samog početka se nametnuo kao glavni oslonac tima. Naročito se istakao kao "stručnjak za penale". Četiri sezone je bio prvi golman Beverena, sve dok iz juniorskog sastava nije pristigao [[Jean-Marie Pfaff]], koji će kasnije biti ubrajan među najveće svjetske vratare ikad. Poklepović se vraća u domovinu i pristupa drugoligašu [[HNK Šibenik|Šibeniku]].<ref name="Beveren"/> Na kraju karijere još jednom odlazi u inozemstvo, u Grčku. Dobro je počeo, ali se vrlo brzo ozlijedio, pa je uspio prikupiti svega tri nastupa za OHI Kreta.
Po završetku aktivnog igranja u više navrata je bio trener [[NK Jadran Supetar|NK Jadran]] iz Supetra.

Kao vratar reprezentacije Jugoslavije do 19 godina osvojio je srebrnu medalju na Europskom prvenstvu 1962. u Rumunjskoj.<ref name="Izv1">{{cite web|url=https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/hajduk/u-splitu-nakon-kratke-i-teske-bolesti-preminuo-bivsi-vratar-hajduka-luksa-poklepovic-15209668 |title=U Splitu nakon kratke i teške bolesti preminuo bivši vratar Hajduka Lukša Poklepović |publisher=[[Sportske novosti]] |website=sportske.jutarnji.hr |first=Jurica |last=Radić |date=12. lipnja 2022. |accessdate=12. lipnja 2022. |quote=Kao vratar reprezentacije Jugoslavije do 19 godina osvojio je srebrnu medalju na Europskom prvenstvu 1962. u Rumunjskoj}}</ref><ref name="Izv2">{{cite web|url=https://www.vecernji.hr/sport/preminuo-bivsi-hajdukov-vratar-luksa-poklepovic-1594058 |title=Preminuo bivši Hajdukov vratar Lukša Poklepović |publisher=[[Večernji list]] |website=www.večernji.hr |date=12. lipnja 2022. |accessdate=12. lipnja 2022. |quote=Kao vratar reprezentacije Jugoslavije do 19 godina osvojio je srebrnu medalju na Europskom prvenstvu 1962. u Rumunjskoj}}</ref><ref name="Izv3">{{cite web|url=https://www.index.hr/sport/clanak/umro-luksa-poklepovic-bivsi-vratar-hajduka/2371640.aspx |title=Umro Lukša Poklepović, bivši vratar Hajduka |publisher=[[Hrvatski interentski portali#I|Index.hr]] |Hrvatski internetski portali |website=www.index.hr |date=12. lipnja 2022. |accessdate=12. lipnja 2022. |quote=Kao vratar reprezentacije Jugoslavije do 19 godina osvojio je srebrnu medalju na Europskom prvenstvu 1962. u Rumunjskoj}}</ref>

;<big>Statistika u Hajduku</big><ref name="statistika" />

{| class="wikitable" border="1" style="text-align:center"
|-
!style="text-align:left" | Natjecanje
!Nastupi
!Zgodici
|-
| style="text-align:left" | Prvenstvo || 26 || 0
|-
| style="text-align:left" |Kup || 6 || 0
|-
| style="text-align:left" |Superkup || 0 || 0
|-
| style="text-align:left" |Međunarodne || 4 || 0
|-
| style="text-align:left" |Splitski podsavez || 0 || 0
|-
! style="text-align:left" |'''''Ukupno''''' || '''''36''''' || '''''0'''''
|-
| style="text-align:left" |Prijateljske || 46 || 0
|-
! style="text-align:left" |'''Sveukupno''' || '''82''' || '''0'''
|}

== Izvori ==
{{Izvori}}
{{izvori|refs=<ref name="Beveren">{{Citiranje weba |url=http://www.freethielvrienden.be/nieuws/fichepoklepovicluksa.htm |title=FICHEBAK OUD-SPELERS SK BEVEREN |work=POKLEPOVIC Luksa |publisher=supportersclub FREETHIELVRIENDEN uit Bornem |accessdate=21. listopada 2021. |ref=none}}</ref><ref name="statistika">{{Citiranje weba |url=https://hajduk.hr/baza-igraca/igrac/302 |title=Statistika na službenim stranicama HNK Hajduka |work=LUKŠA POKLEPOVIĆ |publisher=HNK Hajduk |accessdate=21. listopada 2021. |ref=none}}</ref>
}}

{{GLAVNIRASPORED:Poklepović, Lukša}}
[[Kategorija:Hrvatski nogometni vratari]]
[[Kategorija:Hrvatski nogometni treneri]]
[[Kategorija:Nogometaši HNK Šibenika]]
[[Kategorija:Vratari Hajduka]]
[[Kategorija:Životopisi, Split]]

Petar Nadoveza

2023-03-20T03:14:50Z

Suradnik01:

{{Infookvir nogometaš/trener/izbornik
| ime = Petar Nadoveza
| slika =
| puno ime = Petar Nadoveza
| visina =
| nadimak = ''Pere; Splitski [[Pelé]]''
| datum rođenja = [[9. travnja]] [[šport u 1942.|1942.]] — [[19. ožujka]] [[šport u 2023.|2023.]]
| mjesto rođenja = [[Šibenik]]
| država rođenja = [[Hrvatska]]
| datum smrti =
| mjesto smrti =
| država smrti =
| trenutačni klub =
| broj u klubu =
| pozicija =
| mlade godine =
| juniorski klubovi =
| godina = [[1960.]] – [[1963.]] [[1963.]] – [[1973.]] [[1973.]] – [[1975.]]
| profesionalni klubovi = [[HNK Šibenik]] [[HNK Hajduk Split]] [[KSC Lokeren]]
| nastupi(golovi) = {{0}}215 {{0}}(107) {{0}}{{0}}45 {{0}}{{0}}(15)
| godine u reprezentaciji = [[1967.]]
| reprezentacija = {{NogRep|JUG}}
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0)
| godine treniranja = [[1982.]] – [[1984.]] [[1988.]] – [[1989.]] [[2000.]] [[2004.]]
| klubovi = [[HNK Hajduk Split]] [[HNK Hajduk Split]] [[HNK Hajduk Split]] [[HNK Hajduk Split]]
| napomena =
}}
'''Petar Nadoveza''' ([[Šibenik]], [[9. travnja]] [[šport u 1942.|1942.]] — [[19. ožujka]] [[šport u 2023.|2023.]] <ref>Hrvatski nogometni savez: [https://hns-cff.hr/news/25260/preminuo-petar-nadoveza/ Preminuo Petar Nadoveza]. Hrvatski nogometni savez. 19. ožujka 2023. Pristupljeno 20. ožujka 2023.</ref>), bivši [[hrvatska|hrvatski]] [[nogomet]]ni igrač i trener.

Kao najbolji strijelac drugoligaškog [[HNK Šibenik|Šibenika]] [[1965.]] prelazi u [[Hajduk Split|Hajduk]] u kojem zabija 296 golova u 460 utakmica čime se nalazi na 5 mjestu najboljih strijelaca kluba ikad.

"Splitski Pele" kako su mu tepali [[1966.]] i [[1971.]] postaje najboljim strijelcem lige. Zbog čestih ozljeda nije uspio zaigrati u više utakmica pa su mu tako uspjesi po sezonama dosta različiti, od 21 pogotka 66' do samo 6 golova sezonu poslije, pa povratak golgeterskim uspjesima već naredne godine. Poslije Hajduka odigrao je dvije sezone u [[belgija|belgijskom]] [[KSC Lokeren|Lokerenu]].

U reprezentaciji je odigrao tek jednu utakmicu, [[14. svibnja]] [[1967.]] protiv [[Albanska nogometna reprezentacija|Albanije]] u [[Tirana|Tirani]].

Nakon aktivne nogometne karijere nastavio je kao trener. U više navrata vodio je Hajduka, nešto dulje i ozibljnije u 80-ima, da bi [[2000.]] bio trener tek 13 ligaških utakmica uz rano europsko ispadanje od [[mađarska|mađarskog]] [[Dunaferr F.C.|Dunaferra]]. Uz njega se veže i naslov prvaka [[2004.]] godine iako je vodio tek posljednje 3 utakmice nakon smijene [[Zoran Vulić|Zorana Vulića]]. Sredinom 80-ih bio je zadužen za omladinski pogon, a trenutno obnaša dužnost sportskog direktora kluba iako je na tom mjestu aktivniji [[Tomislav Erceg]]. Uz splitski klub vodio je još i [[HNK Šibenik|Šibenik]], [[ljubljana|ljubljansku]] [[NK Olimpija Ljubljana|Olimpiju]] i [[NK Mura|Muru]]. Također je bio trener u [[Tunis]]u i [[Gabon]]u.

[[2008.]] godine dobio je [[Trofej podmlatka]], najvišu nagradu [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatskog nogometnog saveza]].
{{Statistika u Hajduku
|215|107
|20|10
|0|0
|16|6
|0|0
|251|123
|209|173
|460|296}}

== Nagrade i priznanja ==
Nositelj je Zlatne kapetanske trake Hajduka i Trofeja Splitskog saveza športova Fabjan Kaliterna a 2008. godine dobio je priznanje Trofej podmlatka HNS-a.<ref>Klub: [https://hajduk.hr/vijest/preminuo-petar-nadoveza/15706 ''Preminuo Petar Nadoveza''] 19. ožujka 2023. Pristupljeno 20. ožujka 2023.</ref>.

== Izvori ==
{{izvori}}
{{hajduksastav 03./04.}}
{{najbolji strijelci prvenstva Jugoslavije u nogometu}}
{{GLAVNIRASPORED:Nadoveza, Petar}}
[[Kategorija:Hrvatski nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Hajduka]]
[[Kategorija:Nositelji zlatne Hajdukove kapetanske trake]]
[[Kategorija:Treneri Hajduka]]
[[Kategorija:Nogometaši HNK Šibenika]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Trofej podmlatka HNS-a]]
[[Kategorija:Jugoslavenski nogometni reprezentativci]]

Narodna zaštita (RH)

2023-03-17T02:28:44Z

Suradnik01:

{{Infookvir vojna postrojba
|naziv=Narodna zaštita
|slika= [[Datoteka:Narodna zaštita RH.jpg|170px]]
|opis slike=Znak Narodne zaštite
|osnovana datum=[[15. ožujka u Domovinskom ratu|15. ožujka]] [[1991.]]<ref>[https://www.hkv.hr/hkvpedija/hr-kalendar/36004-15-ozujka-1991-odluka-o-osnivanju-narodne-zastite.html '' HR kalendar \ 15. ožujka 1991. odluka o osnivanju Narodne zaštite '']. Hrvatsko kulturno vijeće. Objavljeno: 17. veljače 2021. Pristupljeno 17. ožujka 2023.</ref>
|ukinuta datum=[[24. prosinca]] [[1991.]]
|period=[[Domovinski rat]]
|država=[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|23px|link=]] [[Hrvatska]]
|odanost=
|grana=
|vrsta=poluvojna organizacija
|uloga= otpor agresoru
|specijalizacija=
|veličina=10.000 +
|zapovjedna struktura= Međustranačko vijeće Narodne zaštite
|vojarna oznaka=
|sjedište=[[Zagreb]]
|nadimak=
|zaštitnik=
|geslo=
|boje=
|marš=
|maskota=
|obljetnica= [[Dan osnivanja Narodne zaštite u Republici Hrvatskoj]]
|oprema=
|oprema oznaka=
|bitke= [[Bitka za vojarne]]
|bitke oznaka=
|odlikovanja= [[Spomenica Domovinskog rata]]
|raspuštena=
|zapovjednik1=
|zapovjednik oznaka=
|trenutačni zapovjednik=
|trenutačni zapovjednik oznaka=
|zapovjednik2=
|zapovjednik2 oznaka=
|ceremonijalni zapovjednik=
|ceremonijalni zapovjednik oznaka=
|istaknuti zapovjednici=
|simbol raspoznavanja=
|simbol raspoznavanja oznaka=
|simbol raspoznavanja 2=
|simbol raspoznavanja 2 oznaka=
|simbol raspoznavanja 3=
|simbol raspoznavanja 3 oznaka=
|simbol raspoznavanja 4=
|simbol raspoznavanja 4 oznaka=
|zrakoplov lovac=
|zrakoplov bombarder=
|zrakoplov ostali=
|zrakoplov borbeni=
|zrakoplov helikopter=
|zrakoplov presretač=
|zrakoplov izviđački=
|zrakoplov patrolni=
|zrakoplov školski=
|zrakoplov transportni=
}}

'''Narodna zaštita''' je bila jedinstveni, organizirani oblik otpora, preteča [[HV]]-a.

== Povijest ==

=== Pozadina ===
{{glavni|Raspad SFRJ|Domovinski rat}}

Godina [[1990.]] ostat će zapamćena po [[Hrvatski parlamentarni izbori 1990.|prvim višestranačkim, demokratskim i tajnim izborima]] u Hrvatskoj nakon dugogodišnje komunističke jednopartijske vladavine.

U svibnju je [[Dan Hrvatskoga sabora|kostituiran prvi višestranački Sabor]], a već nekoliko mjeseci kasnije počinju neredi i pobune u [[Knin]]u i početak tzv. [[Balvan-revolucija|"balvan revolucije"]]. 22. prosinca u Hrvatskom saboru proglašen je prvi, demokratski [[Ustav Republike Hrvatske]], znan kao [[Božićni ustav]]. Istog dana u [[Knin]]u pobunjenici proglašavaju tzv. [[SAO Krajina|Srpsku autonomnu oblast Krajinu]].

=== Osnivanje ===

Na Izvršnom odboru Središnjice [[HDZ]]-a 13. ožujka 1991. [[Milivoj Kujundžić]] predložio je ustrojavanje organizacije pod nazivom '''Narodna zaštita'''. Prema riječima predlagača cilj bi bio "pružiti neoružani i ukupni otpor u Hrvatskoj" te se stoga "odmah mora legalno organizirati Narodna zaštita na osnovi dobrovoljnosti i samoorganizacije građana"

Tom je inicijativom pokrenuta Narodna zaštita, no kao potpuno nenaoružana formacija. S druge strane, Narodna zaštita bila je tada zamišljena kao "međustranačka organizacija". Narodna zaštita trebala je, prema mišljenju [[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednika Republike]] i njezinih osnivača, biti isključivo "oblik obrambenog neoružanog samoorganiziranja građana" te se u slučaju otvorene agresije trebala "neoružano suprotstaviti svim oblicima ugrožavanja slobode, suvereniteta i teritorijalnog integriteta Republike Hrvatske"

Takovo ustrojstvo i zadaće usvojilo je i Vijeće za narodnu obranu i zaštitu ustavnog poretka kao i novoustrojeno Međustranačko vijeće, koje je svoju prvu sjednicu održalo 15. ožujka. Toga je datuma 1991. godine na 1. sjednici Međustranačkog vijeća [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] donesen zaključak o osnivanju Narodne zaštite.

Tjedan kasnije, na 2. sjednici Međustranačkog vijeća pod predsjedanjem predsjednika [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] konstituirano je i Međustranačko vijeće Narodne zaštite s glavnom zadaćom obrane Republike Hrvatske. Vijeće je od 22. ožujka na neki način "zapovijedalo" Narodnom zaštitom, pod novim imenom Međustranačko vijeće Narodne zaštite.

Na općinskoj razini ustrojilo je međustranačke koordinacijske odbore, a predsjednik odbora bio je iz redova većinske stranke u općinskoj skupštini. Narodna zaštita imala je punu potporu gotovo svih parlamentarnih, ali i neparlamentarnih političkih stranaka u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Njezinom osnivanju suprotstavile su se samo one stranke koje su bile i inače protiv neovisne Hrvatske, bilo da su bile velikosrpske ili projugoslavenske.

Proglasom od 5. travnja 1991. godine predsjednik Republike [[Franjo Tuđman]] poziva sve one koji se žele uključiti u "dobrovoljačke jedinice Narodne zaštite i stati u obranu, domovine, Republike Hrvatske – koja je u pogibelji". Od tada se ustrojavaju postrojbe Narodne zaštite na dobrovoljnom načelu, bez obzira na stranačku i nacionalnu pripadnost sa ciljem obrane legitimne vlasti, naroda i države od velikosrpske agresije, najprije u [[Zagreb]]u a potom i u cijeloj slobodnoj Hrvatskoj.

=== Djelovanje ===

Odredi Narodne zaštite osiguravali su sve značajne komunalne i zdravstvene objekte, skladišta hrane, prometnice, skladišta strateških sirovina itd. Narodna zaštita je ustrojila vlastitu službu motrenja i obavješćivanja, organizirala samostalnu neprekidnu radiovezu, obavljala neprekidne noćne ophodnje, osposobljavala postrojbe kako bi što učinkovitije obavljale svoju dužnost itd.

Nakon [[Krvavi Uskrs|Krvavog Uskrsa]] na [[plitvice|Plitvicama]], Narodna zaštita rasla je nevjerojatnom brzinom. Desetci tisuća građana javljali su se međustranačkim vijećima u općinama diljem [[hrvatska|Hrvatske]]. Ti su ljudi bili spremni na oružani otpor agresoru, ali su očekivali da ih država rasporedi u novoustrojene gardijske postrojbe ili druge organizirane cjeline kako bi pružili organizirani otpor agresoru.

Svojim odgovornim radom, terenskom nazočnošću i aktivnošću, Narodna zaštita 23. travnja 1991. omogućuje mirno i sigurno ustrojavanje [[Zbor narodne garde|Zbora narodne garde]]. Počeci su to teškog i bestijalnog razaranja Hrvatske: počevši od [[Pokolj u Borovu Selu|masakriranja u Borovu Selu]] gdje četnici mučki ubijaju 12 policajaca, a 21 ranjavaju.

Hrvatska je državna politika u osamostaljivanju zemlje išla korak po korak. Stoga je organizirala [[Referendum o hrvatskoj samostalnosti|općehrvatski referendum]], na kojem se golema većina od oko 95 posto građana izjasnila za suverenu i samostalnu Hrvatsku.

Shvatilo se da Narodna zaštita ne može ostati nenaoružana i vojno neorganizirana tim više jer [[Zbor narodne garde]] (osim dvije gardijske brigade u začetku) još nije bila ustrojena. Nastupilo je najopasije razdoblje po sigurnost Republike Hrvatske.

Srpski seperatisti potpomognut Jugoslavenskom narodnom armijom bjesnio je [[Hrvatska|Hrvatskom]] od [[Topusko]]g, [[tenja|Tenje]], [[Vukovar]]a, [[glina|Gline]], [[Sarvaš]]a, [[Erdut]]a i [[Vinkovci|Vinkovaca]] do [[kostajnica|Kostajnice]], [[Kozibrod]]a, [[Ćelija]], [[Dalj]]a, [[Erdut]]a, [[Aljmaš]]a, [[kijevo|Kijeva]]. [[Jugoslavenska narodna armija]] razara [[petrinja|Petrinju]], raketira [[Vukovar]], [[Gospić]], [[Lovinac]], [[Osijek]], okupira [[Baranja|Baranju]].

=== Bitka za vojarne ===
{{glavni|Bitka za vojarne}}

Dana 13. rujna 1991. donesena je Odluka hrvatskog državnog vodstva o [[bitka za vojarne|blokadi vojarni JNA]] u Hrvatskoj. Sljedećeg dana, snage [[ZNG]], [[MUP]]-a i Narodne zaštite počinju blokadu vojarni i zračnih luka u Republici Hrvatskoj

Otada Narodna zaštita:

* drži u blokadi većinu vojnih objekata: vojarne, ustanove i skladišta
* sudjeluje u zauzimanju vojnih objekata u [[Zagreb]]u i Hrvatskoj uopće, a i samostalno zauzima vojne objekte od JNA. Neke od njih su: vojarna u Selskoj cesti, "Maršalka", vojarna na Borongaju, u Prečkom, na Zagrebačkoj cesti te vojarne u [[Varaždin]]u, Dugom Selu, [[Samobor]]u, [[Gospić]]u, pa barutanu u Sisku itd.
* izvlači borbena sredstva i streljivo iz osvojenih vojnih objekata i skladišta
* iz osvojenih vojnih objekata prevozi oružje i streljivo na sva bojišta u Hrvatskoj
* osigurava sve značajne komunalne i zdravstvene objekte, skladišta hrane, prometnice, mostove, skladišta strateških sirovina itd.
* minira i razminirava sve značajne prometnice, učinkovito sprječava djelovanje snajperista, samostalno i u suradnji s drugima proizvodi razne vrste oružja, popisuje vojne stanove, njih preko 30.000 u Hrvatskoj
* osposobljava svoje pripadnike za uspješno korištenje oružja, mina i drugih eksplozivnih naprava.

Iz postrojbi Narodne zaštite popunjava se [[Zbor narodne garde]] i [[Ministarstvo unutarnjih poslova]].

=== Kraj i značaj ===

Ministar obrane [[Gojko Šušak]] 5. listopada 1991. godine donosi Zapovijed:

# Da se Zapovjedništva i Odredi Narodne zaštite stavljaju u nadležnost i subordinaciju Oružanih snaga Republike Hrvatske, Glavnog stožera, Zapovjedništva Operativnih zona i Zapovjedništva gradova.
# Da Odredi Narodne zaštite imaju zadaću obrane i zaštite područja za koja su ustrojeni
# Obvezuju se Zapovjedništva Operativnih zona i Zapovjedništva gradova da opskrbljuju streljivom, naoružanjem i vojnom opremom Odrede Narodne zaštite na način i po postupku utvrđenom za opskrbu Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Narodna zaštita je bila čimbenik koji je samostalno, vlastitim snagama izvršavao važne obrambene zadaće, a njezini pripadnici, njih više od 260.000 dragovoljaca, pokazali su visok stupanj samoinicijative i samostalnosti u svom djelovanju.

Stupanjem na snagu ''Odluke o ustroju [[domobranstvo (HV)|Domobranstva]]'' iz prosinca 1991. propisuje se da "vojni obveznici pripadnici odreda Narodne zaštite, koji nemaju ratni raspored prevode se u postrojbe Domobranstva", a svi drugi ostaju u Narodnoj zaštiti koja ustrojstvom Domobranstva nije ukinuta.

Dragovoljni odredi Narodne zaštite bili su i ostali ponos [[Hrvatska|hrvatske države]], preteča stvaranja [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]] i [[policija|policije]], i to u onim najtežim, presudnim trenucima. Velik broj pripadnika postrojbi Narodne zaštite predsjednik [[Franjo Tuđman]] odlikovao je [[Spomenica Domovinskog rata| Spomenicom Domovinskog rata]], dok su zapovjednom kadru postrojbi Narodne zaštite dodijeljeni dočasnički činovi.

Sve navedeno su dobrovoljački odredi Narodne zaštite odradili prije nego je [[Republika Hrvatska]] [[Međunarodno priznanje Hrvatske|međunarodno priznata]], a što je prva učinila [[Sveta Stolica]] – [[Vatikan]] 13. siječnja 1992. godine, a dva dana kasnije i države [[Europska zajednica|Europske zajednice]]. [[Hrvatski sabor]] se odužio Narodnoj zaštiti. Dopunama ''Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj'' iz studenoga 2011., 15. ožujka obilježava se kao spomendan pod nazivom [[Dan osnivanja Narodne zaštite u Republici Hrvatskoj]].

== Poveznice ==
* [[Bitka za vojarne]]

== Izvori ==
* [http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/772001/zastita.asp Osnivanje i ustrojavanje Narodne zaštite]
* [http://www.sabor.hr/Default.aspx?art=41792 15. ožujka – Dan osnivanja Narodne zaštite u Republici Hrvatskoj]
* [http://udnz.hr/web/?page_id=36 Povijesni značaj Narodne zaštite u sudjelovanju, stvaranju i obrani Republike Hrvatske]
{{sabor}}

{{Hrvatski vojnik}}

[[Kategorija:Hrvatske postrojbe u Domovinskom ratu]]
[[Kategorija:Hrvatska vojna povijest]]
[[Kategorija:Dobitnici Povelje Republike Hrvatske]]

15. ožujka u Domovinskom ratu

2023-03-17T02:28:22Z

Suradnik01:

'''Domovinski rat po nadnevcima''': [[15. ožujka]] u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]].

1991. 
- '''Zbog ozbiljnosti prijetnji vojnim udarom, Vijeće za narodnu obranu i zaštitu ustavnog poretka Republike Hrvatske usvojilo izjavu o odlučnoj obrani Hrvatske.''' 
- Donesena odluka o osnivanju [[Narodna zaštita (RH)|Narodne zaštite]] radi obrane građana Hrvatske.<ref>[https://www.hkv.hr/hkvpedija/hr-kalendar/36004-15-ozujka-1991-odluka-o-osnivanju-narodne-zastite.html '' HR kalendar \ 15. ožujka 1991. odluka o osnivanju Narodne zaštite '']. Hrvatsko kulturno vijeće. Objavljeno: 17. veljače 2021. Pristupljeno 17. ožujka 2023.</ref>

1992. 
- Pismo potpredsjednika hrvatske Vlade dr. Milana Ramljaka časnicima UN i Promatračkoj misiji EZ u kojem upozorava da se nastavlja progon Hrvata iz okupirane zone. 
- Peru priznao Hrvatsku.

1993. 
- Brigadni general Bo Pelnaso, zapovjednik svih promatračkih misija UN za područje bivše Jugoslavije, izjavio u Šibeniku da je iznenađen brutalnošću srpskih napada na taj grad. 
- NATO-ov plan o slanju 50.000 vojnika u BiH ne podržavaju Francuska i Rusija, tako da bosansko-hercegovačka "Kalvarija" ulazi u novi žrvanj sukobljenih interesa velikih sila.

1994. 
- Amerika je i službeno objavila da će sporazum o hrvatsko-muslimanskoj federaciji biti potpisan vjerojatno 18. ožujka, dok "The New York Times" piše da Srbi ne bi smjeli zadržati više od 40 posto BiH.

1995. 
- Hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman otputovao u posjet SAD-u gdje će se sastati s američkim predsjednikom Billom Clintonom. 
- Grčka podržava teritorijalni integritet i suverenost Hrvatske, ali je ona i prijatelj sa Srbijom, no Grčka je spremna pomoći Hrvatskoj, izjavio dr. Ivo Sanader, zamjenik ministra vanjskih poslova, nakon posjeta Grčkoj. 
- Nakon pristanka da međunarodne snage ostanu u Hrvatskoj s novim mandatom, London očekuje nove zahtjeve Beograda, u zamjenu za "dopuštenje" da mirovne snage budu postavljene na granicu između Hrvatske i Srbije.

1996. 
- Nakon odlaska Srba iz Ilidže i Grbavice, muslimanski pljačkaši i razbojničke bande haraju ovim sarajevskim predgrađima.

== Izvori ==
*[http://www.hic.hr/ZZ-spomenar08.htm Hrvatski informativni centar] ''Hrvatski spomenar: 11. ožujka - 20. ožujka''

{{izvori}}
{{Hrvatski informativni centar}}

{{Domovinski rat po nadnevcima}}

[[Kategorija:Domovinski rat po nadnevcima]]

15. ožujka u Domovinskom ratu

2023-03-17T02:27:36Z

Suradnik01:

'''Domovinski rat po nadnevcima''': [[15. ožujka]] u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]].

1991. 
- '''Zbog ozbiljnosti prijetnji vojnim udarom, Vijeće za narodnu obranu i zaštitu ustavnog poretka Republike Hrvatske usvojilo izjavu o odlučnoj obrani Hrvatske.'''
- Donesena odluka o osnivanju [[Narodna zaštita (RH)|Narodne zaštite]] radi obrane građana Hrvatske.<ref>[https://www.hkv.hr/hkvpedija/hr-kalendar/36004-15-ozujka-1991-odluka-o-osnivanju-narodne-zastite.html '' HR kalendar \ 15. ožujka 1991. odluka o osnivanju Narodne zaštite '']. Hrvatsko kulturno vijeće. Objavljeno: 17. veljače 2021. Pristupljeno 17. ožujka 2023.</ref>

1992. 
- Pismo potpredsjednika hrvatske Vlade dr. Milana Ramljaka časnicima UN i Promatračkoj misiji EZ u kojem upozorava da se nastavlja progon Hrvata iz okupirane zone. 
- Peru priznao Hrvatsku.

1993. 
- Brigadni general Bo Pelnaso, zapovjednik svih promatračkih misija UN za područje bivše Jugoslavije, izjavio u Šibeniku da je iznenađen brutalnošću srpskih napada na taj grad. 
- NATO-ov plan o slanju 50.000 vojnika u BiH ne podržavaju Francuska i Rusija, tako da bosansko-hercegovačka "Kalvarija" ulazi u novi žrvanj sukobljenih interesa velikih sila.

1994. 
- Amerika je i službeno objavila da će sporazum o hrvatsko-muslimanskoj federaciji biti potpisan vjerojatno 18. ožujka, dok "The New York Times" piše da Srbi ne bi smjeli zadržati više od 40 posto BiH.

1995. 
- Hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman otputovao u posjet SAD-u gdje će se sastati s američkim predsjednikom Billom Clintonom. 
- Grčka podržava teritorijalni integritet i suverenost Hrvatske, ali je ona i prijatelj sa Srbijom, no Grčka je spremna pomoći Hrvatskoj, izjavio dr. Ivo Sanader, zamjenik ministra vanjskih poslova, nakon posjeta Grčkoj. 
- Nakon pristanka da međunarodne snage ostanu u Hrvatskoj s novim mandatom, London očekuje nove zahtjeve Beograda, u zamjenu za "dopuštenje" da mirovne snage budu postavljene na granicu između Hrvatske i Srbije.

1996. 
- Nakon odlaska Srba iz Ilidže i Grbavice, muslimanski pljačkaši i razbojničke bande haraju ovim sarajevskim predgrađima.

== Izvori ==
*[http://www.hic.hr/ZZ-spomenar08.htm Hrvatski informativni centar] ''Hrvatski spomenar: 11. ožujka - 20. ožujka''

{{izvori}}
{{Hrvatski informativni centar}}

{{Domovinski rat po nadnevcima}}

[[Kategorija:Domovinski rat po nadnevcima]]

Narodna zaštita (RH)

2023-03-17T02:26:15Z

Suradnik01:

{{Infookvir vojna postrojba
|naziv=Narodna zaštita
|slika= [[Datoteka:Narodna zaštita RH.jpg|170px]]
|opis slike=Znak Narodne zaštite
|osnovana datum=[[15. ožujka u Domovinskom ratu|15. ožujka]] [[1991.]]<ref>[https://www.hkv.hr/hkvpedija/hr-kalendar/36004-15-ozujka-1991-odluka-o-osnivanju-narodne-zastite.html '' HR kalendar \ 15. ožujka 1991. odluka o osnivanju Narodne zaštite '']. Hrvatsko kulturno vijeće. Pristupljeno 17. ožujka 2023.</ref>
|ukinuta datum=[[24. prosinca]] [[1991.]]
|period=[[Domovinski rat]]
|država=[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|23px|link=]] [[Hrvatska]]
|odanost=
|grana=
|vrsta=poluvojna organizacija
|uloga= otpor agresoru
|specijalizacija=
|veličina=10.000 +
|zapovjedna struktura= Međustranačko vijeće Narodne zaštite
|vojarna oznaka=
|sjedište=[[Zagreb]]
|nadimak=
|zaštitnik=
|geslo=
|boje=
|marš=
|maskota=
|obljetnica= [[Dan osnivanja Narodne zaštite u Republici Hrvatskoj]]
|oprema=
|oprema oznaka=
|bitke= [[Bitka za vojarne]]
|bitke oznaka=
|odlikovanja= [[Spomenica Domovinskog rata]]
|raspuštena=
|zapovjednik1=
|zapovjednik oznaka=
|trenutačni zapovjednik=
|trenutačni zapovjednik oznaka=
|zapovjednik2=
|zapovjednik2 oznaka=
|ceremonijalni zapovjednik=
|ceremonijalni zapovjednik oznaka=
|istaknuti zapovjednici=
|simbol raspoznavanja=
|simbol raspoznavanja oznaka=
|simbol raspoznavanja 2=
|simbol raspoznavanja 2 oznaka=
|simbol raspoznavanja 3=
|simbol raspoznavanja 3 oznaka=
|simbol raspoznavanja 4=
|simbol raspoznavanja 4 oznaka=
|zrakoplov lovac=
|zrakoplov bombarder=
|zrakoplov ostali=
|zrakoplov borbeni=
|zrakoplov helikopter=
|zrakoplov presretač=
|zrakoplov izviđački=
|zrakoplov patrolni=
|zrakoplov školski=
|zrakoplov transportni=
}}

'''Narodna zaštita''' je bila jedinstveni, organizirani oblik otpora, preteča [[HV]]-a.

== Povijest ==

=== Pozadina ===
{{glavni|Raspad SFRJ|Domovinski rat}}

Godina [[1990.]] ostat će zapamćena po [[Hrvatski parlamentarni izbori 1990.|prvim višestranačkim, demokratskim i tajnim izborima]] u Hrvatskoj nakon dugogodišnje komunističke jednopartijske vladavine.

U svibnju je [[Dan Hrvatskoga sabora|kostituiran prvi višestranački Sabor]], a već nekoliko mjeseci kasnije počinju neredi i pobune u [[Knin]]u i početak tzv. [[Balvan-revolucija|"balvan revolucije"]]. 22. prosinca u Hrvatskom saboru proglašen je prvi, demokratski [[Ustav Republike Hrvatske]], znan kao [[Božićni ustav]]. Istog dana u [[Knin]]u pobunjenici proglašavaju tzv. [[SAO Krajina|Srpsku autonomnu oblast Krajinu]].

=== Osnivanje ===

Na Izvršnom odboru Središnjice [[HDZ]]-a 13. ožujka 1991. [[Milivoj Kujundžić]] predložio je ustrojavanje organizacije pod nazivom '''Narodna zaštita'''. Prema riječima predlagača cilj bi bio "pružiti neoružani i ukupni otpor u Hrvatskoj" te se stoga "odmah mora legalno organizirati Narodna zaštita na osnovi dobrovoljnosti i samoorganizacije građana"

Tom je inicijativom pokrenuta Narodna zaštita, no kao potpuno nenaoružana formacija. S druge strane, Narodna zaštita bila je tada zamišljena kao "međustranačka organizacija". Narodna zaštita trebala je, prema mišljenju [[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednika Republike]] i njezinih osnivača, biti isključivo "oblik obrambenog neoružanog samoorganiziranja građana" te se u slučaju otvorene agresije trebala "neoružano suprotstaviti svim oblicima ugrožavanja slobode, suvereniteta i teritorijalnog integriteta Republike Hrvatske"

Takovo ustrojstvo i zadaće usvojilo je i Vijeće za narodnu obranu i zaštitu ustavnog poretka kao i novoustrojeno Međustranačko vijeće, koje je svoju prvu sjednicu održalo 15. ožujka. Toga je datuma 1991. godine na 1. sjednici Međustranačkog vijeća [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] donesen zaključak o osnivanju Narodne zaštite.

Tjedan kasnije, na 2. sjednici Međustranačkog vijeća pod predsjedanjem predsjednika [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] konstituirano je i Međustranačko vijeće Narodne zaštite s glavnom zadaćom obrane Republike Hrvatske. Vijeće je od 22. ožujka na neki način "zapovijedalo" Narodnom zaštitom, pod novim imenom Međustranačko vijeće Narodne zaštite.

Na općinskoj razini ustrojilo je međustranačke koordinacijske odbore, a predsjednik odbora bio je iz redova većinske stranke u općinskoj skupštini. Narodna zaštita imala je punu potporu gotovo svih parlamentarnih, ali i neparlamentarnih političkih stranaka u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Njezinom osnivanju suprotstavile su se samo one stranke koje su bile i inače protiv neovisne Hrvatske, bilo da su bile velikosrpske ili projugoslavenske.

Proglasom od 5. travnja 1991. godine predsjednik Republike [[Franjo Tuđman]] poziva sve one koji se žele uključiti u "dobrovoljačke jedinice Narodne zaštite i stati u obranu, domovine, Republike Hrvatske – koja je u pogibelji". Od tada se ustrojavaju postrojbe Narodne zaštite na dobrovoljnom načelu, bez obzira na stranačku i nacionalnu pripadnost sa ciljem obrane legitimne vlasti, naroda i države od velikosrpske agresije, najprije u [[Zagreb]]u a potom i u cijeloj slobodnoj Hrvatskoj.

=== Djelovanje ===

Odredi Narodne zaštite osiguravali su sve značajne komunalne i zdravstvene objekte, skladišta hrane, prometnice, skladišta strateških sirovina itd. Narodna zaštita je ustrojila vlastitu službu motrenja i obavješćivanja, organizirala samostalnu neprekidnu radiovezu, obavljala neprekidne noćne ophodnje, osposobljavala postrojbe kako bi što učinkovitije obavljale svoju dužnost itd.

Nakon [[Krvavi Uskrs|Krvavog Uskrsa]] na [[plitvice|Plitvicama]], Narodna zaštita rasla je nevjerojatnom brzinom. Desetci tisuća građana javljali su se međustranačkim vijećima u općinama diljem [[hrvatska|Hrvatske]]. Ti su ljudi bili spremni na oružani otpor agresoru, ali su očekivali da ih država rasporedi u novoustrojene gardijske postrojbe ili druge organizirane cjeline kako bi pružili organizirani otpor agresoru.

Svojim odgovornim radom, terenskom nazočnošću i aktivnošću, Narodna zaštita 23. travnja 1991. omogućuje mirno i sigurno ustrojavanje [[Zbor narodne garde|Zbora narodne garde]]. Počeci su to teškog i bestijalnog razaranja Hrvatske: počevši od [[Pokolj u Borovu Selu|masakriranja u Borovu Selu]] gdje četnici mučki ubijaju 12 policajaca, a 21 ranjavaju.

Hrvatska je državna politika u osamostaljivanju zemlje išla korak po korak. Stoga je organizirala [[Referendum o hrvatskoj samostalnosti|općehrvatski referendum]], na kojem se golema većina od oko 95 posto građana izjasnila za suverenu i samostalnu Hrvatsku.

Shvatilo se da Narodna zaštita ne može ostati nenaoružana i vojno neorganizirana tim više jer [[Zbor narodne garde]] (osim dvije gardijske brigade u začetku) još nije bila ustrojena. Nastupilo je najopasije razdoblje po sigurnost Republike Hrvatske.

Srpski seperatisti potpomognut Jugoslavenskom narodnom armijom bjesnio je [[Hrvatska|Hrvatskom]] od [[Topusko]]g, [[tenja|Tenje]], [[Vukovar]]a, [[glina|Gline]], [[Sarvaš]]a, [[Erdut]]a i [[Vinkovci|Vinkovaca]] do [[kostajnica|Kostajnice]], [[Kozibrod]]a, [[Ćelija]], [[Dalj]]a, [[Erdut]]a, [[Aljmaš]]a, [[kijevo|Kijeva]]. [[Jugoslavenska narodna armija]] razara [[petrinja|Petrinju]], raketira [[Vukovar]], [[Gospić]], [[Lovinac]], [[Osijek]], okupira [[Baranja|Baranju]].

=== Bitka za vojarne ===
{{glavni|Bitka za vojarne}}

Dana 13. rujna 1991. donesena je Odluka hrvatskog državnog vodstva o [[bitka za vojarne|blokadi vojarni JNA]] u Hrvatskoj. Sljedećeg dana, snage [[ZNG]], [[MUP]]-a i Narodne zaštite počinju blokadu vojarni i zračnih luka u Republici Hrvatskoj

Otada Narodna zaštita:

* drži u blokadi većinu vojnih objekata: vojarne, ustanove i skladišta
* sudjeluje u zauzimanju vojnih objekata u [[Zagreb]]u i Hrvatskoj uopće, a i samostalno zauzima vojne objekte od JNA. Neke od njih su: vojarna u Selskoj cesti, "Maršalka", vojarna na Borongaju, u Prečkom, na Zagrebačkoj cesti te vojarne u [[Varaždin]]u, Dugom Selu, [[Samobor]]u, [[Gospić]]u, pa barutanu u Sisku itd.
* izvlači borbena sredstva i streljivo iz osvojenih vojnih objekata i skladišta
* iz osvojenih vojnih objekata prevozi oružje i streljivo na sva bojišta u Hrvatskoj
* osigurava sve značajne komunalne i zdravstvene objekte, skladišta hrane, prometnice, mostove, skladišta strateških sirovina itd.
* minira i razminirava sve značajne prometnice, učinkovito sprječava djelovanje snajperista, samostalno i u suradnji s drugima proizvodi razne vrste oružja, popisuje vojne stanove, njih preko 30.000 u Hrvatskoj
* osposobljava svoje pripadnike za uspješno korištenje oružja, mina i drugih eksplozivnih naprava.

Iz postrojbi Narodne zaštite popunjava se [[Zbor narodne garde]] i [[Ministarstvo unutarnjih poslova]].

=== Kraj i značaj ===

Ministar obrane [[Gojko Šušak]] 5. listopada 1991. godine donosi Zapovijed:

# Da se Zapovjedništva i Odredi Narodne zaštite stavljaju u nadležnost i subordinaciju Oružanih snaga Republike Hrvatske, Glavnog stožera, Zapovjedništva Operativnih zona i Zapovjedništva gradova.
# Da Odredi Narodne zaštite imaju zadaću obrane i zaštite područja za koja su ustrojeni
# Obvezuju se Zapovjedništva Operativnih zona i Zapovjedništva gradova da opskrbljuju streljivom, naoružanjem i vojnom opremom Odrede Narodne zaštite na način i po postupku utvrđenom za opskrbu Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Narodna zaštita je bila čimbenik koji je samostalno, vlastitim snagama izvršavao važne obrambene zadaće, a njezini pripadnici, njih više od 260.000 dragovoljaca, pokazali su visok stupanj samoinicijative i samostalnosti u svom djelovanju.

Stupanjem na snagu ''Odluke o ustroju [[domobranstvo (HV)|Domobranstva]]'' iz prosinca 1991. propisuje se da "vojni obveznici pripadnici odreda Narodne zaštite, koji nemaju ratni raspored prevode se u postrojbe Domobranstva", a svi drugi ostaju u Narodnoj zaštiti koja ustrojstvom Domobranstva nije ukinuta.

Dragovoljni odredi Narodne zaštite bili su i ostali ponos [[Hrvatska|hrvatske države]], preteča stvaranja [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]] i [[policija|policije]], i to u onim najtežim, presudnim trenucima. Velik broj pripadnika postrojbi Narodne zaštite predsjednik [[Franjo Tuđman]] odlikovao je [[Spomenica Domovinskog rata| Spomenicom Domovinskog rata]], dok su zapovjednom kadru postrojbi Narodne zaštite dodijeljeni dočasnički činovi.

Sve navedeno su dobrovoljački odredi Narodne zaštite odradili prije nego je [[Republika Hrvatska]] [[Međunarodno priznanje Hrvatske|međunarodno priznata]], a što je prva učinila [[Sveta Stolica]] – [[Vatikan]] 13. siječnja 1992. godine, a dva dana kasnije i države [[Europska zajednica|Europske zajednice]]. [[Hrvatski sabor]] se odužio Narodnoj zaštiti. Dopunama ''Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj'' iz studenoga 2011., 15. ožujka obilježava se kao spomendan pod nazivom [[Dan osnivanja Narodne zaštite u Republici Hrvatskoj]].

== Poveznice ==
* [[Bitka za vojarne]]

== Izvori ==
* [http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/772001/zastita.asp Osnivanje i ustrojavanje Narodne zaštite]
* [http://www.sabor.hr/Default.aspx?art=41792 15. ožujka – Dan osnivanja Narodne zaštite u Republici Hrvatskoj]
* [http://udnz.hr/web/?page_id=36 Povijesni značaj Narodne zaštite u sudjelovanju, stvaranju i obrani Republike Hrvatske]
{{sabor}}

{{Hrvatski vojnik}}

[[Kategorija:Hrvatske postrojbe u Domovinskom ratu]]
[[Kategorija:Hrvatska vojna povijest]]
[[Kategorija:Dobitnici Povelje Republike Hrvatske]]

Dodatak:Popis pjesama posvećenih HNK Hajduku iz Splita

2023-03-17T02:20:48Z

Suradnik01:

'''Popis pjesama posvećenih Hrvatskom nogometnom klubu [[HNK Hajduk Split|Hajduku]] iz [[Split]]a.'''

{| {{prettytable}}
|-
! Br.
! Izvođač
! Pjesma
! God. nastanka
! Tekst
! Glazba
! Aranžman
! Album
|-
| align=center | 1.
| Grupa Viva
| ''Volin sve bilo''
|
|
|
|
|
|-
| align=right | 2.
| [[Siniša Vuco]]
| ''Bijeli u napad''
|
|
|
|
|
|-
| align=center | 3.
| Split Stars Team
| ''S istoka, zapada, sjevera''
| align=right | 2001.
| [[Hari Rončević]]
| Hari Rončević
| [[Albert Limić]]
|
|-
| align=center | 4.
| Marko Dodig Paško
| Sinovi bile boje
| align=center | 2009.
| [[Augustin Kujundžić|Augustin Ago Kujundžić]] i Zoran Bašić
| Augustin Ago Kujundžić i Zoran Bašić
| [[Leo Škaro]]
|
|-
| align=center | 5.
| [[Marijan Ban]]
| ''Bila boja''
|
| Marijan Ban
| Marijan Ban
| [[Daleka obala]]
|
|-
| align=center | 6.
| [[Jole]]
| ''Nosi mi se bijela boja''
|
| [[Tonči Huljić]]
| [[Vjekoslava Huljić]]
| Ivica Murat
|
|-
| align=center | 7.
| [[Boško Landeka]]
| ''Himna Torcide''<ref>Znana i kao ''Noćas draga opet ću se napiti''</ref>
|
|
|
|
|
|-
| align=center | 8.
| [[Ivo Amulić]]
| ''Jedanaest morskih lavova''
|
| K. Crnogorac - J. Jurašin
| K. Crnogorac - J. Jurašin
|
|
|-
| align=center | 9.
| [[Ilija i Zrno žita]]
| [https://www.youtube.com/watch?v=Prj13cq7dOk ''Totalno sam puka'']<ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Spektakli/tabid/79/articleType/ArticleView/articleId/129227/Default.aspx Slobodna Dalmacija] IMAMO I PRIGODNI HIT! Ilija i Zrno žita: Totalno san puka, sto godina Hajduka" (VIDEO), 12. veljače 2011.</ref>
| align=center | 2011.
|
|
|
|
|-
| align=center | 10.
| [[Zoran Jelenković]]
| Jedan je a sto godina
| align=center | 2010.
| Nevijo Paleka
| Zoran Jelenković
| Ante Gašpardi
|
|-
| align=center | 11.
| Jandre Rukavina i klapa Timbar
| 100 godina uz Ajduka
|
|
|
|
|
|-
| align=center | 12.
| Tomec&Grabber
| Hajdučka balada
|
|
|
|
|
|-
| align=center | 13.
| klapa Solin
| Tebi s ljubavlju
|
|
|
|
|
|-
| align=center | 14.
| Zlatko Radanović Zlaja
| Virno srce
|2011.
|Sewen
|Boris Krivec
|Boris Krivec
|
|-
| align=center | 15.
| [[Oliver Dragojević]]
| ''Hajdučka''
|
| [[Momčilo Popadić|Momčilo J. Popadić]]
| [[Zdenko Runjić]]
| [[Remi Kazinoti]]
| [[Hajduk Split 1911 - 1981]]
|-
| align=center | 16.
| [[Dubrovački trubaduri]]
| ''Bili su, bili, vrhovi planina''
|
| Mijo Medak
| Mijo Medak
|
|
|-
| align=center | 17.
| Rokoko band
| ''Mi smo tvoja dica''
| align=center | 2011.
| Jadranka Marić
| Boris Vujević
| Boris Vujević
|
|-
| align=center | 18.
| [[Vinko Coce]]
| ''Oluja sa Sjevera''
| align=center | 1994.
| Joško Bogavčić
| Joško Bogavčić
| Joško Bogavčić
|
|-
| align=center | 19.
| [[Vinko Coce]]
| ''Kada umren umotan u bilo''
| align=center | 2000.
| Denis Batinović
| Denis Batinović
| Remi Kazinoti
|
|-
| align=center | 20.
|
| ''To ne nji knedla''
|
| [[Ivo Tijardović]]
|
|
| ulomak iz operete [[Kraljica lopte|Kraljice lopte]]
|-
| align=center | 21.
| [[Hari Rončević]]
| ''Milijun godina''
| align=center | 2009.
| Hari Rončević
| Hari Rončević
| ?
|
|-
| align=center | 22.
| Nera X band i ekipa iz Torcide
| ''Ajmo Bijeli''
|2011.
|Nera Ban i Antonio Ivanisevic
|Nera Ban
|Boris Krivec
|
|-
| align=center | 23.
| Veterani Hajduka i klapa ED
| Na gol, na gol
|
| [[Nenad Ninčević]], narodna
| [[Nenad Ninčević]], narodna
|
|
|-
| align=center | 24.
| [[Vinko Coce]]
| Bila vojska
|
|
|
|
|
|-
| align=center | 25.
| [[Kuzma & Shaka Zulu]]
| ''Majstori sa mora''
|
| [[Saša Kuzmić]]
| Saša Kuzmić
| Saša Kuzmić
|
|-
| align=center | 26.
| Petar Lendić
| ''Volin te, Hajduče''
| align=center | 2000.
| Petar Pero Lendić
| Petar Pero Lendić
| ?
|
|-
| align=center | 27.
| [[Mladen Grdović]]
| ''Košulju bilu na svome tilu nosit ću ja''
|
| Nenad Ninčević
| Rudolf Dvorski/Mladen Grdović
| Remi Kazinoti
|
|-
| align=center | 28.
| Zlatko Radanović Zlaja
| ''Poljudska vila''
|2002.
|Tiho Rakić
|Tiho Rakić
|Boris Krivec
|
|-
| align=center | 29.
| Duće Band
| ''Jedna duša, jedno tilo''
|
| M. Vojnović, V. Vuković, Š. Barbarić
| M. Vojnović, V. Vuković, Š. Barbarić
|
|
|-
| align=center | 30.
| [[Toni Kljaković]] i [[4M]]
| ''Naprid bili - živili šampioni'' 
| align=center | 1972.
| Arsen Lukić
| Arsen Lukić
| Saša Lukić
|
|-
| align=center | 31.
| [[Vinko Coce]], [[Antonela Malis]]
| ''Bandira od svile'' 
|
| Boris Oštrić
| Boris Oštrić
| Saša Kuzmić
|
|-
| align=center | 32.
| [[Giuliano]]
| ''Torcida razara sa sjevera''
| align=center | 1994.
| D. Holovka
| D. Holovka
|
|
|-
| align=center | 33.
| [[Delfini (glazbeni sastav)|Delfini]]
| ''Stari plac''
|
| Arsen Lukić
| [[Saša Lukić]]
|
|
|-
| align=center | 34.
| [[Distorzija uma]]
| ''Hajdučka pisma''
|
| Nikola Aleksić
| Nikola Aleksić
|
|
|-
| align=center | 35.
| Zrakomlat
| ''Šampion je Hajduk''
|
|
| [[Brian May]]
|
|
|-
| align=center | 36.
| Mister No
| ''Bijelo je bijelo''
|
|
|
|
|
|-
| align=center | 37.
| [[Suzana Bratim]] 
| ''Hajdučka''
|
|
|
|
|

|-
| align=center | 38.
| Sirova snaga
| ''Za Hajduka''
|
|
|
|
|

|-
| align=center | 39.
| [[klapa Kantaduri|klape Kantaduri]] i [[klapa Dalmacijacement|DC]]
| ''Pjesma navijača Hajduka "Marjane, Marjane"''<ref>[http://www.discogs.com/viewimages?release=2770776 Discogs]; Ljubo Stipišić se navodi kao Ljubče Stipišić. </ref>
| (narodna)/1971. (obrada)
| [[Tonči Papić]]
| narodna
| [[Ljubo Stipišić]]
| singlica Pjesma navijača Hajduka/Splite moj

|-
| align=center | 40.
| [[Suzana Bratim]]
| ''Fešta od baluna''
|
|
|
|
|

|-
| align=center | 41.
| [[Kazimir Mikašek]]
| ''Slavonija voli bilu boju''
|
| Kazimir Mikašek
| Kazimir Mikašek
|
|

|-
| align=center | 42.
| Mišo Kovač
| ''Bili, bili''
|
| [[Tomislav Zuppa]]
| Zdenko Runjić
| [[Alfi Kabiljo]]
|

|-
| align=center | 43.
| Ansambl Dalmacija uz instr. sastav Marija Nardellija
| ''Mi igrači smo Hajduka''
|
| Čatipović - L.B. Luligarg
| Boško Lulić - Luligarg
|
|

|-
| align=center | 44.
| [[Oktet DC]]
| ''Nastup našeg tima''
|
| [[Ivo Tijardović]]
| Ivo Tijardović
|
|

|-
| align=center | 45.
| Vinko Coce, klapa Puntari, Torcida
| ''Ako te ko pita''
|
| Boris Oštrić
| Boris Oštrić
|
|

|-
| align=center | 46.
| Vinko Coce i klapa Adrion
| ''Volim te, Hajduče''
|
| Boris Oštrić
| Boris Oštrić
|
|

|-
| align=center | 47.
| Ino Kalašić
| ''Torcida''
|
| Teo Trumbić
| Teo Trumbić
|
|

|-
| align=center | 48.
| Torcida Mokošica
| ''Torcida Mokošica'' <ref>Zvučni zapis postoji na YouTubeu s preko 34.500 gledanja.</ref>
|
|
|
|
|
|-
| align=center | 49.
|
| ''Zbog jedne ljubavi''
|
| Denis Strize
|
|
|
|-
| align=center | 50.
| Vinko Coce
| ''Povist Hajduka''
| align=center | 2019.<ref>Objavljena.</ref>
| Branko Krljević
| Denis Batinović Pekma
| Mario Markovina
|
|-
| align=center | 51.
| Tomislav Bralić, Mladen Grdović, Vinko Coce
| ''Ne pitaj malog šalon di će''
| align=center | 2015.
|
| Denis Batinović Pekma
|
|
|-
| align=center | 52.
| Vinko Coce, [[Alen Nižetić]]
| ''Ljubav mog života''
|
|
|
|
|
|-
| align=center | 53.
| skladba za orkestar
| ''Mi smo Hajduci''<ref>Skladbu je skladao poznati skladatelj lake glazbe Luligarg prigodom proslave 40-godišnjice Hajduka. Skladba je napisana kao [[koračnica]] i otiskana je, pa su ju gledatelji mogli kupiti. Prva javna izvedba trebala je biti na dan proslave Hajduka na igralištu Hajduka. »Mi smo Hajduci«, Slobodna Dalmacija, 26. srpnja 1951., str. 8 </ref>
| align=center | 1951.
|
| Luligarg
|
|
|-
| align=center | 54.
| [[Alen Vitasović]]
| [https://www.youtube.com/watch?v=xpEmwd24RFY ''Lipo ime Hajdukovo'']
| 2021.
| [[Ante Raguž]]
| Ante Raguž
| 
| 
|-
| align=center | 55.
| [[Mišo Kovač]] i [[Saša Antić]]
| [https://www.youtube.com/watch?v=TtQCgnCEYbc ''Ja ne mogu drugo nego da ga volim'']
| align=center | 2021.<ref>N.M.: [https://dalmatinskiportal.hr/sport/video--pogledajte-sluzbeni-spot-za-pjesmu--ja-ne-mogu-drugo-nego-da-ga-volin-/116747 '' VIDEO: Pogledajte službeni spot za pjesmu 'Ja ne mogu drugo nego da ga volin' '']. Dalmatinski portal. 25. studenoga 2021. Pristupljeno 21. veljače 2022. Skladba je premijerno puštena na Radio Dalmaciji 25. studenoga 2021. godine. Obitelji autora originalne verzije pjesme Runjić, Britvić, Kalođera, te diskografske kuće Croatia Records i Suzy nesebično su Klubu ustupili prava za korištenje. Agencija Queen media zaslužna za audio i video produkciju nove pjesme.</ref>
| [[Drago Britvić]] / Saša Antić / Torcida<ref>Torcidina obrada teksta izvorne pjesme Drage Britvića. Pjesmu je izvorno izvodio Mišo Kovač, u obradi je konačno izveo 2021. godine.</ref>
| [[Zdenko Runjić]]
| [[Stipica Kalođera]] / [[Leo Škaro]]
|

|-
| align=center | 56.
| [[Zinedin Zidan]]
| [https://www.youtube.com/watch?v=uF8zOdi6hms ''Gajger Miler funk (Nuklearna eksplozija na Poljudu)]''<ref> Spot je snimljen ispred poljudskog stadiona i na njemu. Za spot su rabljene snimke Hajdukovih pogodaka iz povijesti. Spot je u crno-bijeloj boji, a redatelj je Andro Račić.</ref>
| align=center | 2008.
| [[Vjeran Mišurac]]
| Vjeran Mišurac
| Vjeran Mišurac
| ''[[Heroj, a ne huligan]]''

|-
| align=center | 57.
| [[Trio Gušt]]
| [https://www.youtube.com/watch?v=7hI6TfoStHc ''Ajdučka dica'']
| 
| Ante Majić
| Želimir Dundić / Darijo Marunčić
| Ante-Toni Lasan
| 

|-
| align=center | 58.
| Siniša Garbin i Zbor OŠ Mejaši<ref>[https://web.facebook.com/hnkhajduk/videos/sini%C5%A1a-garbin-zbor-o%C5%A1-meja%C5%A1i-vridilo-se-rodit-%EF%B8%8F/230329729385829/?_rdc=1&_rdr ''Vridilo se rodit'']. Službene stranice HNK Hajduka na Facebooku. Objavljeno 15. ožujka 2023. u 12:29. Pristupljeno 17. ožujka 2023. "''U okviru kampanje "Vridilo se rodit" premijerno predstavljamo i videospot prve Hajdukove dječje pjesme istog naziva - "Vridilo se rodit", uz izvedbu učenika iz OŠ "Mejaši" zajedno s pjevačem i omiljenim voditeljem Radio Dalmacija Sinišom Garbinom. Koreografiju za glazbeni spot izvele su plesačice Talent Studio M!''"</ref>
| [https://www.youtube.com/watch?v=x66-v8wviZI ''Vridilo se rodit'']
|  2023.
| 
| 
| 
| 

|-
| 
| 
| 
| 
| 
| 
| 
| 

|}

== Kazališne predstave ==
* [[Kraljica lopte]], autora [[Ivo Tijardović|Ive Tijardovića]]. Napisao ju je za Hajdukov 15. rođendan, [[1926.]] godine.
* igrokaz ''Sto godina u dva dana'' . Posvećena je Hajdukovom stoljetnom djelovanju. Premijera je bila 21. srpnja 2011. godine. Autorica: Marija Anić. Predstava je u stihu, desetercu i dvanaestercu, a jezik je pučki hrvatski standard i čakavsko narječje hrvatskog. Izvelo ga je četrdesetak glumaca i amatera iz Splita, Osijeka i Gata, te članovi Torcide. Pripovjedači su bili Slavko Sobin i Edi Ćelić. <ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Mozaik/tabid/80/articleType/ArticleView/articleId/144121/Default.aspx Slobodna Dalmacija] Damir Šarac: IGROKAZ ZA STO GODINA Pljeskalo se na svaku borbenu parolu, 21. srpnja 2011.
</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* Mladen Vuković: [https://radio.hrt.hr/radio-split/sport/stotine-pjesama-u-slavu-hajduka-3694806 ''Stotine pjesama u slavu Hajduka '']. Hrvatski radio — Radio Split. 27. listopada 2020.

[[Kategorija:Glazbeni popisi|HNK Hajduk Split]]
[[Kategorija:HNK Hajduk Split|Popis pjesama]]

Dalmatinska janjetina

2023-03-15T01:16:34Z

Suradnik01: /* Izvori, referencije i bilješke */

{{Infookvir hrana
| ime = Dalmatinska janjetina
| slika = [[Datoteka:Dalmatinska janjetina ispod peke.jpg|250px]]
| opis slike = Dalmatinska janjetina s krumpirima ispod peke. Izvor: stranice Ministarstva poljoprivrede RH.
| drugo_ime =
| mjesto_podrijetla = [[Dalmacija]]
| regija/država = [[Hrvatska]]
| kreator =
| vrsta =
| temperatura = toplo
| glavni_sastojci = janjeće meso
| podvrste =
| kalorije =
| ostalo =
}}

'''Dalmatinska janjetina''' je meso janjadi hrvatske izvorne pasmine [[ovca|ovce]], [[dalmatinska pramenka|dalmatinske pramenke]], koja su ojanjena, uzgojena i zaklana isključivo na području Dalmacije.<ref name=MPRH40>[https://poljoprivreda.gov.hr/vijesti/dalmatinska-janjetina-postala-40-hrvatski-proizvod-zasticenog-naziva-u-europskoj-uniji/6019 ''Dalmatinska janjetina postala 40. hrvatski proizvod zaštićenog naziva u Europskoj uniji''] Ministarstvo poljoprivrede RH. 8. ožujka 2023. Pristupljeno 15. ožujka 2023. [https://poljoprivreda.gov.hr/uvjeti-koristenja/76 Uvjeti korištenja]: Sadržaji sa stranica Ministarstva poljoprivrede RH, mogu se prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora (osim u slučaju kada je izričito navedeno da je sadržaj prenesen iz drugog izvora). Dakle, ponovna upotreba je dopuštena uz uvjet da bude naveden izvor podataka. Dopušteno je stavljati poveznicu internet stranice Ministarstva poljoprivrede na druge stranice.
</ref>

== Dalmatinska pramenka ==
Dalmatinska pramenka je najbrojnija je od hrvatskih izvornih pasmina ovaca i spada u kombinirane, kasnozrele, dugorepe, tjelesno sitnije pasmine. Uzgaja ju se na širem području Velebita (Jasenice, Bukovica, Zrmanja, Starigrad, Karlobag), na području od Bukovice prema Kninu, u Nacionalnom parku Krka, na padinama Dinare, Svilaje, Kamešnice i Biokova te na nekim srednjodalmatinskim otocima (Brač, Hvar, Vis, Kornati) i stabilne je populacije.<ref name=agroportal> Ivan Medved: [https://www.agroportal.hr/ovcarstvo/24098 ''Dalmatinska pramenka'']. Agroportal. 7. srpnja 2022. Pristupljeno 15. ožujka 2023.</ref>

== Proizvodnja ==
Za proizvodnju Dalmatinske janjetine klanje janjadi obavlja se u dobi od 70 do 130 dana, kad dostižu tjelesnu masu od 15 do 28 kg. Dalmatinska janjetina nosi ime po uzgojnom području dalmatinske pramenke, Dalmaciji, ali i sam naziv [[Dalmacija]] potječe od ilirske riječi za ovcu, dalma ili delma.
Mišićno tkivo je blijedoružičaste do ružičaste boje, a meso dugog leđnog mišića sadržava manje od 4 % masti i veći broj različitih hlapivih spojeva arome, osobito terpena te specifičan sastav masnih kiselina, što sve zajedno rezultira specifičnim senzorskim svojstvima mesa. Posebno cijenjenu Dalmatinsku janjetinu koja se proizvodi na otocima, priobalju i krškim područjima Dalmatinske zagore odlikuju nježna struktura mišića bez izražene mramoriranosti, bijelih potkožnih i unutarnjih masnih naslaga. U usporedbi s drugim vrstama janjetine meso Dalmatinske janjetine sadrži znatno manje masti, a potrošači prepoznaju i posebno cijene Dalmatinsku janjetinu prije svega zbog mekanog i sočnog mišićnog tkiva te arome i okusa bez izraženog mirisa po ovčjem mesu.<ref name=MPRH40/>

== Zaštita izvornosti ==
Postupak zaštite naziva „Dalmatinska janjetina“ pokrenula je Udruga uzgajivača ovaca i koza Dalmacije koja je Ministarstvu poljoprivrede podnijela zahtjev za zaštitu oznake izvornosti pod nazivom „Dalmatinska janjetina“.<ref name=MPRH40/>

Europsku zaštićenu oznaku izvornosti dobila je objavom Europske komisije u Službenom listu Europske unije od 8. ožujka 2023. godine, čime je ovaj naziv proizvoda upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla te zaštićen na području cijele Europske unije. 40. je proizvod iz RH sa [[Zaštićena oznaka izvornosti|zaštićenom oznakom izvornosti]] ili [[zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla|zemljopisnog podrijetla]].<ref name=MPRH40/>

== Izvori, referencije i bilješke ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[https://poljoprivreda.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/hrana/zoi-zozp-zts/dokumenti-zoi-zozp-zts/Specifikacija%20DJ%20-%20izmijenjena_02.2022_%C4%8Distopis.pdf Specifikacija proizvoda] Ministarstvo poljoprivrede RH

{{Hrvatski proizvodi zaštićenog naziva u Europskoj uniji}}

[[Kategorija:Meso]]
[[Kategorija:Izvorno hrvatsko]]
[[Kategorija:Gastronomija u Hrvatskoj]]

Dalmatinska janjetina

2023-03-15T01:16:13Z

Suradnik01: /* Zaštita izvornosti */

{{Infookvir hrana
| ime = Dalmatinska janjetina
| slika = [[Datoteka:Dalmatinska janjetina ispod peke.jpg|250px]]
| opis slike = Dalmatinska janjetina s krumpirima ispod peke. Izvor: stranice Ministarstva poljoprivrede RH.
| drugo_ime =
| mjesto_podrijetla = [[Dalmacija]]
| regija/država = [[Hrvatska]]
| kreator =
| vrsta =
| temperatura = toplo
| glavni_sastojci = janjeće meso
| podvrste =
| kalorije =
| ostalo =
}}

'''Dalmatinska janjetina''' je meso janjadi hrvatske izvorne pasmine [[ovca|ovce]], [[dalmatinska pramenka|dalmatinske pramenke]], koja su ojanjena, uzgojena i zaklana isključivo na području Dalmacije.<ref name=MPRH40>[https://poljoprivreda.gov.hr/vijesti/dalmatinska-janjetina-postala-40-hrvatski-proizvod-zasticenog-naziva-u-europskoj-uniji/6019 ''Dalmatinska janjetina postala 40. hrvatski proizvod zaštićenog naziva u Europskoj uniji''] Ministarstvo poljoprivrede RH. 8. ožujka 2023. Pristupljeno 15. ožujka 2023. [https://poljoprivreda.gov.hr/uvjeti-koristenja/76 Uvjeti korištenja]: Sadržaji sa stranica Ministarstva poljoprivrede RH, mogu se prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora (osim u slučaju kada je izričito navedeno da je sadržaj prenesen iz drugog izvora). Dakle, ponovna upotreba je dopuštena uz uvjet da bude naveden izvor podataka. Dopušteno je stavljati poveznicu internet stranice Ministarstva poljoprivrede na druge stranice.
</ref>

== Dalmatinska pramenka ==
Dalmatinska pramenka je najbrojnija je od hrvatskih izvornih pasmina ovaca i spada u kombinirane, kasnozrele, dugorepe, tjelesno sitnije pasmine. Uzgaja ju se na širem području Velebita (Jasenice, Bukovica, Zrmanja, Starigrad, Karlobag), na području od Bukovice prema Kninu, u Nacionalnom parku Krka, na padinama Dinare, Svilaje, Kamešnice i Biokova te na nekim srednjodalmatinskim otocima (Brač, Hvar, Vis, Kornati) i stabilne je populacije.<ref name=agroportal> Ivan Medved: [https://www.agroportal.hr/ovcarstvo/24098 ''Dalmatinska pramenka'']. Agroportal. 7. srpnja 2022. Pristupljeno 15. ožujka 2023.</ref>

== Proizvodnja ==
Za proizvodnju Dalmatinske janjetine klanje janjadi obavlja se u dobi od 70 do 130 dana, kad dostižu tjelesnu masu od 15 do 28 kg. Dalmatinska janjetina nosi ime po uzgojnom području dalmatinske pramenke, Dalmaciji, ali i sam naziv [[Dalmacija]] potječe od ilirske riječi za ovcu, dalma ili delma.
Mišićno tkivo je blijedoružičaste do ružičaste boje, a meso dugog leđnog mišića sadržava manje od 4 % masti i veći broj različitih hlapivih spojeva arome, osobito terpena te specifičan sastav masnih kiselina, što sve zajedno rezultira specifičnim senzorskim svojstvima mesa. Posebno cijenjenu Dalmatinsku janjetinu koja se proizvodi na otocima, priobalju i krškim područjima Dalmatinske zagore odlikuju nježna struktura mišića bez izražene mramoriranosti, bijelih potkožnih i unutarnjih masnih naslaga. U usporedbi s drugim vrstama janjetine meso Dalmatinske janjetine sadrži znatno manje masti, a potrošači prepoznaju i posebno cijene Dalmatinsku janjetinu prije svega zbog mekanog i sočnog mišićnog tkiva te arome i okusa bez izraženog mirisa po ovčjem mesu.<ref name=MPRH40/>

== Zaštita izvornosti ==
Postupak zaštite naziva „Dalmatinska janjetina“ pokrenula je Udruga uzgajivača ovaca i koza Dalmacije koja je Ministarstvu poljoprivrede podnijela zahtjev za zaštitu oznake izvornosti pod nazivom „Dalmatinska janjetina“.<ref name=MPRH40/>

Europsku zaštićenu oznaku izvornosti dobila je objavom Europske komisije u Službenom listu Europske unije od 8. ožujka 2023. godine, čime je ovaj naziv proizvoda upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla te zaštićen na području cijele Europske unije. 40. je proizvod iz RH sa [[Zaštićena oznaka izvornosti|zaštićenom oznakom izvornosti]] ili [[zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla|zemljopisnog podrijetla]].<ref name=MPRH40/>

== Izvori, referencije i bilješke ==
{{izvori}}
[https://poljoprivreda.gov.hr/uvjeti-koristenja/76 Uvjeti korištenja]: Sadržaji sa stranica Ministarstva poljoprivrede RH, mogu se prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora (osim u slučaju kada je izričito navedeno da je sadržaj prenesen iz drugog izvora). Dakle, ponovna upotreba je dopuštena uz uvjet da bude naveden izvor podataka. Dopušteno je stavljati poveznicu internet stranice Ministarstva poljoprivrede na druge stranice.

== Vanjske poveznice ==
*[https://poljoprivreda.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/hrana/zoi-zozp-zts/dokumenti-zoi-zozp-zts/Specifikacija%20DJ%20-%20izmijenjena_02.2022_%C4%8Distopis.pdf Specifikacija proizvoda] Ministarstvo poljoprivrede RH

{{Hrvatski proizvodi zaštićenog naziva u Europskoj uniji}}

[[Kategorija:Meso]]
[[Kategorija:Izvorno hrvatsko]]
[[Kategorija:Gastronomija u Hrvatskoj]]

Dalmatinska janjetina

2023-03-15T01:14:40Z

Suradnik01:

{{Infookvir hrana
| ime = Dalmatinska janjetina
| slika = [[Datoteka:Dalmatinska janjetina ispod peke.jpg|250px]]
| opis slike = Dalmatinska janjetina s krumpirima ispod peke. Izvor: stranice Ministarstva poljoprivrede RH.
| drugo_ime =
| mjesto_podrijetla = [[Dalmacija]]
| regija/država = [[Hrvatska]]
| kreator =
| vrsta =
| temperatura = toplo
| glavni_sastojci = janjeće meso
| podvrste =
| kalorije =
| ostalo =
}}

'''Dalmatinska janjetina''' je meso janjadi hrvatske izvorne pasmine [[ovca|ovce]], [[dalmatinska pramenka|dalmatinske pramenke]], koja su ojanjena, uzgojena i zaklana isključivo na području Dalmacije.<ref name=MPRH40>[https://poljoprivreda.gov.hr/vijesti/dalmatinska-janjetina-postala-40-hrvatski-proizvod-zasticenog-naziva-u-europskoj-uniji/6019 ''Dalmatinska janjetina postala 40. hrvatski proizvod zaštićenog naziva u Europskoj uniji''] Ministarstvo poljoprivrede RH. 8. ožujka 2023. Pristupljeno 15. ožujka 2023. [https://poljoprivreda.gov.hr/uvjeti-koristenja/76 Uvjeti korištenja]: Sadržaji sa stranica Ministarstva poljoprivrede RH, mogu se prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora (osim u slučaju kada je izričito navedeno da je sadržaj prenesen iz drugog izvora). Dakle, ponovna upotreba je dopuštena uz uvjet da bude naveden izvor podataka. Dopušteno je stavljati poveznicu internet stranice Ministarstva poljoprivrede na druge stranice.
</ref>

== Dalmatinska pramenka ==
Dalmatinska pramenka je najbrojnija je od hrvatskih izvornih pasmina ovaca i spada u kombinirane, kasnozrele, dugorepe, tjelesno sitnije pasmine. Uzgaja ju se na širem području Velebita (Jasenice, Bukovica, Zrmanja, Starigrad, Karlobag), na području od Bukovice prema Kninu, u Nacionalnom parku Krka, na padinama Dinare, Svilaje, Kamešnice i Biokova te na nekim srednjodalmatinskim otocima (Brač, Hvar, Vis, Kornati) i stabilne je populacije.<ref name=agroportal> Ivan Medved: [https://www.agroportal.hr/ovcarstvo/24098 ''Dalmatinska pramenka'']. Agroportal. 7. srpnja 2022. Pristupljeno 15. ožujka 2023.</ref>

== Proizvodnja ==
Za proizvodnju Dalmatinske janjetine klanje janjadi obavlja se u dobi od 70 do 130 dana, kad dostižu tjelesnu masu od 15 do 28 kg. Dalmatinska janjetina nosi ime po uzgojnom području dalmatinske pramenke, Dalmaciji, ali i sam naziv [[Dalmacija]] potječe od ilirske riječi za ovcu, dalma ili delma.
Mišićno tkivo je blijedoružičaste do ružičaste boje, a meso dugog leđnog mišića sadržava manje od 4 % masti i veći broj različitih hlapivih spojeva arome, osobito terpena te specifičan sastav masnih kiselina, što sve zajedno rezultira specifičnim senzorskim svojstvima mesa. Posebno cijenjenu Dalmatinsku janjetinu koja se proizvodi na otocima, priobalju i krškim područjima Dalmatinske zagore odlikuju nježna struktura mišića bez izražene mramoriranosti, bijelih potkožnih i unutarnjih masnih naslaga. U usporedbi s drugim vrstama janjetine meso Dalmatinske janjetine sadrži znatno manje masti, a potrošači prepoznaju i posebno cijene Dalmatinsku janjetinu prije svega zbog mekanog i sočnog mišićnog tkiva te arome i okusa bez izraženog mirisa po ovčjem mesu.<ref name=MPRH40/>

== Zaštita izvornosti ==
Postupak zaštite naziva „Dalmatinska janjetina“ pokrenula je Udruga uzgajivača ovaca i koza Dalmacije koja je Ministarstvu poljoprivrede podnijela zahtjev za zaštitu oznake izvornosti pod nazivom „Dalmatinska janjetina“.<ref name=MPRH40/>

Europsku zaštićenu oznaku izvornosti dobila je objavom Europske komisije u Službenom listu Europske unije od 8. ožujka 2023. godine, čime je ovaj naziv proizvoda upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla te zaštićen na području cijele Europske unije. 40. je proizvod iz RH sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zemljopisnog podrijetla.<ref name=MPRH40/>

== Izvori, referencije i bilješke ==
{{izvori}}
[https://poljoprivreda.gov.hr/uvjeti-koristenja/76 Uvjeti korištenja]: Sadržaji sa stranica Ministarstva poljoprivrede RH, mogu se prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora (osim u slučaju kada je izričito navedeno da je sadržaj prenesen iz drugog izvora). Dakle, ponovna upotreba je dopuštena uz uvjet da bude naveden izvor podataka. Dopušteno je stavljati poveznicu internet stranice Ministarstva poljoprivrede na druge stranice.

== Vanjske poveznice ==
*[https://poljoprivreda.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/hrana/zoi-zozp-zts/dokumenti-zoi-zozp-zts/Specifikacija%20DJ%20-%20izmijenjena_02.2022_%C4%8Distopis.pdf Specifikacija proizvoda] Ministarstvo poljoprivrede RH

{{Hrvatski proizvodi zaštićenog naziva u Europskoj uniji}}

[[Kategorija:Meso]]
[[Kategorija:Izvorno hrvatsko]]
[[Kategorija:Gastronomija u Hrvatskoj]]

Datoteka:Dalmatinska janjetina ispod peke.jpg

2023-03-15T01:12:28Z

Suradnik01: /* Licencija */

== Opis ==
{{Infoslika
|Opis= Dalmatinska janjetina ispod peke
|Izvor= Ministarstvo poljoprivrede RH: Stranica[https://poljoprivreda.gov.hr/vijesti/dalmatinska-janjetina-postala-40-hrvatski-proizvod-zasticenog-naziva-u-europskoj-uniji/6019], slika [https://poljoprivreda.gov.hr/userdocsimages//slike/Priopcenja/Dalm%20janjetina%20ispod%20peke%202.jpg?width=1500&height=1000&mode=max]
|Datum= Izvorna stranica postavljena 8. ožujka 2023.
|Autor= nije naveden
|Objašnjenje=[https://poljoprivreda.gov.hr/uvjeti-koristenja/76 Uvjeti korištenja]: Sadržaji sa stranica Ministarstva poljoprivrede RH, odakle je preuzeta slika, mogu se prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora (osim u slučaju kada je izričito navedeno da je sadržaj prenesen iz drugog izvora). Dakle, ponovna upotreba je dopuštena uz uvjet da bude naveden izvor podataka. Dopušteno je stavljati poveznicu internet stranice Ministarstva poljoprivrede na druge stranice.

}}
== Licencija ==
{{pripisivanje}}
[https://poljoprivreda.gov.hr/uvjeti-koristenja/76 Uvjeti korištenja]: Sadržaji sa stranica Ministarstva poljoprivrede RH, odakle je preuzeta slika, mogu se prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora (osim u slučaju kada je izričito navedeno da je sadržaj prenesen iz drugog izvora). Dakle, ponovna upotreba je dopuštena uz uvjet da bude naveden izvor podataka. Dopušteno je stavljati poveznicu internet stranice Ministarstva poljoprivrede na druge stranice.

Datoteka:Dalmatinska janjetina ispod peke.jpg

2023-03-15T01:12:11Z

Suradnik01: {{Infoslika |Opis= Dalmatinska janjetina ispod peke |Izvor= Ministarstvo poljoprivrede RH: Stranica[https://poljoprivreda.gov.hr/vijesti/dalmatinska-janjetina-postala-40-hrvatski-proizvod-zasticenog-naziva-u-europskoj-uniji/6019], slika [https://poljoprivreda.gov.hr/userdocsimages//slike/Priopcenja/Dalm%20janjetina%20ispod%20peke%202.jpg?width=1500&height=1000&mode=max] |Datum= Izvorna stranica postavljena 8. ožujka 2023. |Autor= nije naveden |Objašnjenje=[https://poljoprivreda.gov.hr/uvjeti-...

Dalmatinska janjetina

2023-03-15T01:08:35Z

Suradnik01: Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir hrana | ime = Dalmatinska janjetina | slika = Dalmatinska janjetina ispod peke.jpg | opis slike = Dalmatins...«.

{{Infookvir hrana
| ime = Dalmatinska janjetina
| slika = Dalmatinska janjetina ispod peke.jpg
| opis slike = Dalmatinska janjetina s krumpirima ispod peke, sa stranica Ministarstva poljoprivrede RH.
| drugo_ime =
| mjesto_podrijetla = [[Dalmacija]]
| regija/država = [[Hrvatska]]
| kreator =
| vrsta =
| temperatura = toplo
| glavni_sastojci = janjeće meso
| podvrste =
| kalorije =
| ostalo =
}}

'''Dalmatinska janjetina''' je meso janjadi hrvatske izvorne pasmine [[ovca|ovce]], [[dalmatinska pramenka|dalmatinske pramenke]], koja su ojanjena, uzgojena i zaklana isključivo na području Dalmacije.<ref name=MPRH40>[https://poljoprivreda.gov.hr/vijesti/dalmatinska-janjetina-postala-40-hrvatski-proizvod-zasticenog-naziva-u-europskoj-uniji/6019 ''Dalmatinska janjetina postala 40. hrvatski proizvod zaštićenog naziva u Europskoj uniji''] Ministarstvo poljoprivrede RH. 8. ožujka 2023. Pristupljeno 15. ožujka 2023. [https://poljoprivreda.gov.hr/uvjeti-koristenja/76 Uvjeti korištenja]: Sadržaji sa stranica Ministarstva poljoprivrede RH, mogu se prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora (osim u slučaju kada je izričito navedeno da je sadržaj prenesen iz drugog izvora). Dakle, ponovna upotreba je dopuštena uz uvjet da bude naveden izvor podataka. Dopušteno je stavljati poveznicu internet stranice Ministarstva poljoprivrede na druge stranice.
</ref>

Dalmatinska pramenka je najbrojnija je od hrvatskih izvornih pasmina ovaca i spada u kombinirane, kasnozrele, dugorepe, tjelesno sitnije pasmine. Uzgaja ju se na širem području Velebita (Jasenice, Bukovica, Zrmanja, Starigrad, Karlobag), na području od Bukovice prema Kninu, u Nacionalnom parku Krka, na padinama Dinare, Svilaje, Kamešnice i Biokova te na nekim srednjodalmatinskim otocima (Brač, Hvar, Vis, Kornati) i stabilne je populacije.<ref name=agroportal> Ivan Medved: [https://www.agroportal.hr/ovcarstvo/24098 ''Dalmatinska pramenka'']. Agroportal. 7. srpnja 2022. Pristupljeno 15. ožujka 2023.</ref>

Za proizvodnju Dalmatinske janjetine klanje janjadi obavlja se u dobi od 70 do 130 dana, kad dostižu tjelesnu masu od 15 do 28 kg. Dalmatinska janjetina nosi ime po uzgojnom području dalmatinske pramenke, Dalmaciji, ali i sam naziv [[Dalmacija]] potječe od ilirske riječi za ovcu, dalma ili delma.
Mišićno tkivo je blijedoružičaste do ružičaste boje, a meso dugog leđnog mišića sadržava manje od 4 % masti i veći broj različitih hlapivih spojeva arome, osobito terpena te specifičan sastav masnih kiselina, što sve zajedno rezultira specifičnim senzorskim svojstvima mesa. Posebno cijenjenu Dalmatinsku janjetinu koja se proizvodi na otocima, priobalju i krškim područjima Dalmatinske zagore odlikuju nježna struktura mišića bez izražene mramoriranosti, bijelih potkožnih i unutarnjih masnih naslaga. U usporedbi s drugim vrstama janjetine meso Dalmatinske janjetine sadrži znatno manje masti, a potrošači prepoznaju i posebno cijene Dalmatinsku janjetinu prije svega zbog mekanog i sočnog mišićnog tkiva te arome i okusa bez izraženog mirisa po ovčjem mesu.<ref name=MPRH40/>

== Zaštita izvornosti ==
Postupak zaštite naziva „Dalmatinska janjetina“ pokrenula je Udruga uzgajivača ovaca i koza Dalmacije koja je Ministarstvu poljoprivrede podnijela zahtjev za zaštitu oznake izvornosti pod nazivom „Dalmatinska janjetina“.<ref name=MPRH40/>

Europsku zaštićenu oznaku izvornosti dobila je objavom Europske komisije u Službenom listu Europske unije od 8. ožujka 2023. godine, čime je ovaj naziv proizvoda upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla te zaštićen na području cijele Europske unije. 40. je proizvod iz RH sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zemljopisnog podrijetla.<ref name=MPRH40/>

== Izvori, referencije i bilješke ==
{{izvori}}
[https://poljoprivreda.gov.hr/uvjeti-koristenja/76 Uvjeti korištenja]: Sadržaji sa stranica Ministarstva poljoprivrede RH, mogu se prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora (osim u slučaju kada je izričito navedeno da je sadržaj prenesen iz drugog izvora). Dakle, ponovna upotreba je dopuštena uz uvjet da bude naveden izvor podataka. Dopušteno je stavljati poveznicu internet stranice Ministarstva poljoprivrede na druge stranice.

== Vanjske poveznice ==
*[https://poljoprivreda.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/hrana/zoi-zozp-zts/dokumenti-zoi-zozp-zts/Specifikacija%20DJ%20-%20izmijenjena_02.2022_%C4%8Distopis.pdf Specifikacija proizvoda] Ministarstvo poljoprivrede RH

{{Hrvatski proizvodi zaštićenog naziva u Europskoj uniji}}

[[Kategorija:Meso]]
[[Kategorija:Izvorno hrvatsko]]
[[Kategorija:Gastronomija u Hrvatskoj]]

Dodatak:Popis hrvatskih pasmina domaćih životinja

2023-03-15T01:00:43Z

Suradnik01: /* Ovce */

[[Datoteka:Kokoš Hrvatica.jpg|230px|desno|thumb|[[Kokoš Hrvatica]]]]
[[Datoteka:Busa 1.jpg|230px|desno|thumb|Lička buša]]
[[Datoteka:Međimurski konj (Croatia).jpg|mini|desno|230px|[[Međimurski konj]]]]
[[Datoteka:Posavski gonic.JPG|230px|desno|thumb|Posavski gonič]]
[[Datoteka:Licka pramenka.jpg|230px|desno|mini|Lička pramenka]]
[[Datoteka:Kuntrep - ornitološki rezervat.jpg|230px|desno|mini|Krčka ovca]]
[[Datoteka:Turopoljska svinja.jpg|230px|mini|Turopoljska svinja]]
==[[Krava|Goveda]]==
* [[istarsko govedo]] (boškarin)
* [[slavonsko podolsko govedo]]
* [[lička buša]]
* [[krčko govedo]]<ref name="Istra">[http://kkjigzg.yeke-yeke.hr/autohtone_istra1976.htm Ratimir Orban: Izumrle i današnje autohtone pasmine pasa u Istri], preuzeto iz časopisa HKS-a "Moj pas", Zagreb, 1983.</ref>
* [[sivo dalmatinsko govedo]]
* [[posavska gulja]]<ref name="enciklopedija">[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=22882 Hrvatska enciklopedija] ''govedo, domaće''. Leksikografski zavod M. Krleža (pristupljeno 28. lipnja 2017.)</ref>
* [[buša]]<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/224457 (163) Stočarstvo 58:2004 (3)] M. Konjačić, A. Ivanković, P. Caput, P. Mijić, D. Franić: ''Buša u Hrvatskoj'', str. 163-177(pristupljeno 28. lipnja 2017.)</ref>

==[[Konj]]i==
* [[hrvatski posavac]]
* [[međimurski konj]]
* [[hrvatski hladnokrvnjak]]
* [[krčki poni]] <ref name="Istra"/>
* [[hrvatski toplokrvnjak]]
* [[hrvatski kasač]]
* [[Lipicanac]]
* [[gidran]]<ref name="bilogorski konji">I.D./Danijela Hegediš Preskočil/Dnevnik/IMS/HRT: [https://magazin.hrt.hr/667400/price-iz-hrvatske/bilogorski-konji-stasisti-i-vitki-turisticki-adut-kontinentalne-hrvatske ''Bilogorski konji - stasiti i vitki, turistički adut kontinentalne Hrvatske''] HRT. 18. listopada 2020. Pristupljeno 18. listopada 2020.</ref>

==[[Magarac|Magarci]]==
* Primorsko-dinarski tip
* Sjeverno-jadranski tip
* [[Istarski magarac|Istarski tip]]

==[[Ovca|Ovce]]==
Republika Hrvatska ima devet izvornih pasmina ovaca.<ref name=agroportal> Ivan Medved: [https://www.agroportal.hr/ovcarstvo/24098 ''Dalmatinska pramenka'']. Agroportal. 7. srpnja 2022. Pristupljeno 15. ožujka 2023.</ref>
* [[dalmatinska pramenka]]<ref name=agroportal/>
* [[lička pramenka]]
* [[paška ovca]]
* [[istarska ovca]]
* [[dubrovačka ruda]]
* [[krčka ovca]] <ref name="Istra"/>

==[[Koza|Koze]]==
* [[dinarska šarena koza]]
* [[hrvatska bijela koza]]
* [[istarska koza]]

==[[Svinja|Svinje]]==
* [[turopoljska svinja]]
* [[crna slavonska svinja]] (pfeferica)
* [[banijska šara]]

==[[Perad]]==
=== Guske ===
* [[dravska guska]]

=== Kokoši ===
* [[kokoš Hrvatica]] (dudica)
* [[križevačka kukmica]]
* [[posavska kukmica]]
* [[patuljasta posavska kukmasta kokoš]]
* [[dalmatinska kokoš]] (pogrmuša)

=== Purani ===
* [[zagorski puran]]

==[[Pas|Psi]]==
[[Slika:Dalmatiner 3.jpg|mini|230px|[[Dalmatinski pas]]]]

Lovački psi
* [[dalmatinski psi|dalmatinski pas]]
* [[istarski kratkodlaki gonič]]
* [[istarski oštrodlaki gonič]]
* [[posavski gonič]]

Pastirski i ovčarski psi
* [[hrvatski ovčar]]
* [[hrvatski tornjak]]

Hrtovi
* [[starohrvatski hrt]]

Pasmina za sada priznata samo u Hrvatskoj
* [[Mali međimurski pas - međi]]
[[Datoteka:Gera 3mes lah.jpg|mini|230px|[[Hrvatski ovčar]]]]

Izumrle i nepriznate pasmine:<ref name="Istra"/>
* [[istarski hrtoliki gonič]] ili istarski hrt
* [[žuti istarski oštrodlaki gonič]] zvan "barbino" <ref>[http://www.istrapedia.hr/hrv/139/autohtone-pasmine/istra-a-z/ Istrapedia] Autohtone pasmine</ref>
* [[žuti istarski jednobojni kratkodlaki gonič]]
* [[mali istarski kratkodlaki gonič]]
* [[istarski ovčar]]
* [[kvarnerski pastirski pas]]
* [[maltezer|mljetski pas (mljetski psić)]]

==[[Golub]]i==
[[Datoteka:Dalmatinska zimovka.jpg|230px|mini|Dalmatinska zimovka]]
* [[međimurska lastavica]]
* [[brodski prevrtač]]
* [[zagrebački prevrtač]] (purcler)
* [[sisački prevrtač]]
* [[slavonski prevrtač]]
* [[zadarski prevrtač]]
* [[dalmatinska zimovka]]
* [[slavonski gaćan]]
* [[vukovarska golubica]]
* [[vukovarski kokošasti golub]]

==[[Kunić]]i==
* [[veliki bijeloopaljeni kunić]]

==[[Pčela|Pčele]]==
* [[siva pčela]]

== Izumrle ==
* [[posavska gulja]] (govedo)
* [[bagun]] (svinja)
* [[šiška (svinja)|šiška]] (svinja)
* [[lasasta mangulica]] (svinja)
* [[istarska koza]]
* [[starohrvatski hrt]] (pas)

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.dzzp.hr/publikacije/crvene-knjige/zelena-knjiga-izvornih-pasmina-hrvatske-1170.html Državni zavod za zaštitu prirode] Publikacije - Crvene knjige - Zelena knjiga izvornih pasmina Hrvatske
*[http://www.dropbox.com/s/4vsw6h0ajt1occr/Zelena%20knjiga%20Web.pdf?dl=0 Zelena knjiga izvornih pasmina Hrvatske] Ozimec, R., Marković, D., Jeremić, J. (ur.) (2011): Zelena knjiga izvornih pasmina Hrvatske. Državni zavod za zaštitu prirode, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Hrvatska poljoprivredna agencija, Zagreb
*[http://www.dzzp.hr/dokumenti_upload/20120530/dzzp201205301233130.pdf Državni zavod za zaštitu prirode] Brošura Izvorne pasmine u Hrvatskoj

[[Kategorija:Hrvatske pasmine domaćih životinja|#]]
[[Kategorija:Biološki popisi|Pasmine domaćih životinja, Hrvatska]]
[[Kategorija:Popisi (Hrvatska)|Pasmine domaćih životinja]]

Predložak:Hrvatski proizvodi zaštićenog naziva u Europskoj uniji

2023-03-15T00:54:14Z

Suradnik01:

{{Navigacija
| naziv = Hrvatski proizvodi zaštićenog naziva u Europskoj uniji
| naslov = [[Popis hrvatskih proizvoda zaštićenog naziva u Europskoj uniji|Hrvatski proizvodi zaštićenog naziva u Europskoj uniji]]

| grupa1 =
| popis1 = [[Baranjski kulen]] • [[Bjelovarski kvargl]] • [[Bračko maslinovo ulje]] • [[Brački varenik]] • [[Dalmatinska janjetina]] • [[Dalmatinska panceta]] • [[Dalmatinska pečenica]] • [[Dalmatinski pršut]] • [[Drniški pršut]] • [[Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres]] • [[Goranski medun]] • [[Istarski pršut]] • [[Istarsko ekstra djevičansko maslinovo ulje]] • [[Korčulansko maslinovo ulje]] • [[Krčki pršut]] • [[Krčko maslinovo ulje]] • [[Lička janjetina]] • [[Lički krumpir]] • [[Lički škripavac]] • [[Malostonska kamenica]] • [[Meso istarskog goveda — boškarina]] • [[Meso z tiblice|Međimursko meso 'z tiblice]] • [[Neretvanska mandarina]] • [[Ogulinski kiseli kupus]] • [[Paška janjetina]] • [[Paška sol]] • [[Paški sir]] • [[Soparnik|Poljički soparnik]] • [[Rudarska greblica]] • [[Samoborski bermet]] • [[Samoborska češnjovka]] • [[Slavonski kulen]] • [[Slavonski med]] • [[Šoltansko maslinovo ulje]] • [[Varaždinski klipič]] • [[Varaždinsko zelje]] • [[Zagorski bagremov med]] • [[Zagorski mlinci]] • [[Zagorski puran]] • [[Zagorski štrukli]]
| popis2 = U postupku registracije: [[Istarski med]] • [[Meso crne slavonske svinje]] • [[Novigradska dagnja]]
}}
<noinclude>

[[Kategorija:Skupni predlošci]]
[[Kategorija:Hrvatski proizvodi|*]]
[[Kategorija:Izvorno hrvatsko|*]]
[[Kategorija:Europska unija|*]]
</noinclude>

Predložak:Hrvatski proizvodi zaštićenog naziva u Europskoj uniji

2023-03-15T00:52:52Z

Suradnik01:

{{Navigacija
| naziv = Hrvatski proizvodi zaštićenog naziva u Europskoj uniji
| naslov = [[Popis hrvatskih proizvoda zaštićenog naziva u Europskoj uniji|Hrvatski proizvodi zaštićenog naziva u Europskoj uniji]]

| grupa1 =
| popis1 = [[Baranjski kulen]] • [[Bjelovarski kvargl]] • [[Bračko maslinovo ulje]] • [[Brački varenik]] • [[Dalmatinska janjetina]] • [[Dalmatinska panceta]] • [[Dalmatinska pečenica]] • [[Dalmatinski pršut]] • [[Drniški pršut]] • [[Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres]] • [[Goranski medun]] • [[Istarski pršut]] • [[Istarsko ekstra djevičansko maslinovo ulje]] • [[Korčulansko maslinovo ulje]] • [[Krčki pršut]] • [[Krčko maslinovo ulje]] • [[Lička janjetina]] • [[Lički krumpir]] • [[Lički škripavac]] • [[Malostonska kamenica]] • [[Meso istarskog goveda — boškarina]] • [[Meso z tiblice|Međimursko meso 'z tiblice]] • [[Neretvanska mandarina]] • [[Ogulinski kiseli kupus]] • [[Paška janjetina]] • [[Paška sol]] • [[Paški sir]] • [[Soparnik|Poljički soparnik]] • [[Rudarska greblica]] • [[Samoborski bermet]] • [[Slavonski kulen]] • [[Slavonski med]] • [[Šoltansko maslinovo ulje]] • [[Varaždinski klipič]] • [[Varaždinsko zelje]] • [[Zagorski bagremov med]] • [[Zagorski mlinci]] • [[Zagorski puran]] • [[Zagorski štrukli]]
| popis2 = U postupku registracije: [[Istarski med]] • [[Meso crne slavonske svinje]] • [[Novigradska dagnja]]
}}
<noinclude>

[[Kategorija:Skupni predlošci]]
[[Kategorija:Hrvatski proizvodi|*]]
[[Kategorija:Izvorno hrvatsko|*]]
[[Kategorija:Europska unija|*]]
</noinclude>

Popis hrvatskih proizvoda zaštićenog naziva u Europskoj uniji

2023-03-15T00:45:31Z

Suradnik01: /* Hrvatski proizvodi zaštićenog naziva u Europskoj uniji: */

[[Republika Hrvatska]] ima [[poljoprivreda|poljoprivredne]] i [[prehrana|prehrambene]] proizvode, čiji je naziv registriran u [[EU|Europskoj uniji]] kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla.<ref>https://poljoprivreda.gov.hr/vijesti/malostonska-kamenica-postala-28-hrvatski-proizvod-zasticenog-naziva-u-europskoj-uniji/4201 Preuzeto 8. veljače 2021.</ref> Oznake zemljopisnog podrijetla štite proizvode od zlouporabe ili oponašanja registriranog naziva i jamče kupcima pravo [[podrijetlo]]. Ta pravila jamče da svi proizvođači u određenom zemljopisnom području uživaju kolektivna prava nad proizvodom, ako ispunjavaju određene uvjete.<ref>https://europa.eu/youreurope/business/running-business/intellectual-property/geographical-indications/index_hr.htm Preuzeto 8. veljače 2021.</ref>

Dan zaštićenih hrvatskih autohtonih proizvoda obilježava se [[14. travnja]], na dan kada je naziv [[krčki pršut]] registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla. Registracija naziva krčki pršut, 14. travnja [[2015.]] godine, bila je prva registracija zaštićene oznake iz [[EU]] sustava kvalitete, koju je jedan od hrvatskih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda ostvario.

== Hrvatski proizvodi zaštićenog naziva u Europskoj uniji: ==
U ovu skupinu proizvoda spadaju:<ref>[https://ec.europa.eu/info/food-farming-fisheries/food-safety-and-quality/certification/quality-labels/geographical-indications-register/ ''eAmbrosia - EU geographical indications register'']. Europska komisija. Pristupljeno 23. ožujka 2022.</ref><ref>[https://poljoprivreda.gov.hr/vijesti/dalmatinska-janjetina-postala-40-hrvatski-proizvod-zasticenog-naziva-u-europskoj-uniji/6019 ''Dalmatinska janjetina postala 40. hrvatski proizvod zaštićenog naziva u Europskoj uniji''] Ministarstvo poljoprivrede RH. 8. ožujka 2023. Pristupljeno 15. ožujka 2023.</ref>
#[[Baranjski kulen]]
#[[Bjelovarski kvargl]]
#[[Bračko maslinovo ulje]]
#[[Brački varenik]]
#[[Dalmatinska janjetina]]
#[[Dalmatinska panceta]]
#[[Dalmatinska pečenica]]
#[[Dalmatinski pršut]]
#[[Drniški pršut]]
#[[Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres]]
#[[Goranski medun]]
#[[Istarski pršut]]<ref>Također i kao slovenski proizvod, pod imenom ''Istrski pršut''.</ref>
#[[Istarsko ekstra djevičansko maslinovo ulje]]/ ulje ''Istra''<ref>[https://poljoprivreda.gov.hr/vijesti/zasticeno-ekstra-djevicansko-maslinovo-ulje-istra-na-eu-razini/1271 ''Zaštićeno ekstra djevičansko maslinovo ulje „Istra“ na EU razini'']. Ministarstvo poljoprivrede RH. 28. veljače 2019.</ref><ref>Ivan Medved: [https://www.agroportal.hr/vijesti/24010 ''Istarsko ekstra djevičansko maslinovo ulje zaštićeno oznakom izvornosti '']. Agroportal. 30. travnja 2015. </ref>
#[[Korčulansko maslinovo ulje]]
#[[Krčki pršut]]
#[[Krčko maslinovo ulje]]
#[[Lička janjetina]]
#[[Lički krumpir]]
#[[Lički škripavac]]
#[[Lumblija]]
#[[Malostonska kamenica]]
#[[Meso istarskog goveda - boškarina]]/ Meso istrskega goveda - boškarina
#[[Meso z tiblice|Međimursko meso 'z tiblice]]
#[[Neretvanska mandarina]]
#[[Ogulinski kiseli kupus]]/Ogulinsko kiselo zelje
#[[Paška janjetina]]
#[[Paška sol]]
#[[Paški sir]]
#[[Soparnik|Poljički soparnik]]/Poljički zeljanik/Poljički uljenjak
#[[Rudarska greblica]]
#[[Samoborski bermet]]
#[[Samoborska češnjovka]]/Samoborska češnofka
#[[Slavonski kulen]]/Slavonski kulin
#[[Slavonski med]]
#[[Šoltansko maslinovo ulje]]
#[[Varaždinski klipič]]
#[[Varaždinsko zelje]]
#[[Zagorski bagremov med]]
#[[Zagorski mlinci]]
#[[Zagorski puran]]
#[[Zagorski štrukli]]/Zagorski štruklji

== Galerija ==
<gallery>
Datoteka:Meso z tiblice - aranžirano (Croatia).JPG|[[Meso z tiblice|Međimursko meso 'z tiblice]]
Datoteka:Bjelovarski kvargl.jpg|[[Bjelovarski kvargl]]
Datoteka:Kulin (serviran).jpg|[[Slavonski kulen]]
Datoteka:Soparnik.jpg|[[Soparnik|Poljički soparnik]]
Datoteka:Rudarska greblica.jpg|[[Rudarska greblica]]
</gallery>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Hrvatski proizvodi zaštićenog naziva u Europskoj uniji}}

[[Kategorija:Hrvatski proizvodi]]
[[Kategorija:Izvorno hrvatsko]]
[[Kategorija:Popisi (Hrvatska)]]
[[Kategorija:Europska unija]]

Popis hrvatskih proizvoda zaštićenog naziva u Europskoj uniji

2023-03-15T00:45:11Z

Suradnik01: /* Hrvatski proizvodi zaštićenog naziva u Europskoj uniji: */

[[Republika Hrvatska]] ima [[poljoprivreda|poljoprivredne]] i [[prehrana|prehrambene]] proizvode, čiji je naziv registriran u [[EU|Europskoj uniji]] kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla.<ref>https://poljoprivreda.gov.hr/vijesti/malostonska-kamenica-postala-28-hrvatski-proizvod-zasticenog-naziva-u-europskoj-uniji/4201 Preuzeto 8. veljače 2021.</ref> Oznake zemljopisnog podrijetla štite proizvode od zlouporabe ili oponašanja registriranog naziva i jamče kupcima pravo [[podrijetlo]]. Ta pravila jamče da svi proizvođači u određenom zemljopisnom području uživaju kolektivna prava nad proizvodom, ako ispunjavaju određene uvjete.<ref>https://europa.eu/youreurope/business/running-business/intellectual-property/geographical-indications/index_hr.htm Preuzeto 8. veljače 2021.</ref>

Dan zaštićenih hrvatskih autohtonih proizvoda obilježava se [[14. travnja]], na dan kada je naziv [[krčki pršut]] registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla. Registracija naziva krčki pršut, 14. travnja [[2015.]] godine, bila je prva registracija zaštićene oznake iz [[EU]] sustava kvalitete, koju je jedan od hrvatskih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda ostvario.

== Hrvatski proizvodi zaštićenog naziva u Europskoj uniji: ==
U ovu skupinu proizvoda spadaju:<ref>[https://ec.europa.eu/info/food-farming-fisheries/food-safety-and-quality/certification/quality-labels/geographical-indications-register/ ''eAmbrosia - EU geographical indications register'']. Europska komisija. Pristupljeno 23. ožujka 2022.</ref><ref>[https://poljoprivreda.gov.hr/vijesti/dalmatinska-janjetina-postala-40-hrvatski-proizvod-zasticenog-naziva-u-europskoj-uniji/6019 ''Dalmatinska janjetina postala 40. hrvatski proizvod zaštićenog naziva u Europskoj uniji''] Ministarstvo poljoprivrede RH. 8. ožujka 2023. Pristupljeno 15. ožujka 2023.</ref>
#[[Baranjski kulen]]
#[[Bjelovarski kvargl]]
#[[Bračko maslinovo ulje]]
#[[Brački varenik]]
#[[Dalmatinsa janjetina]]
#[[Dalmatinska panceta]]
#[[Dalmatinska pečenica]]
#[[Dalmatinski pršut]]
#[[Drniški pršut]]
#[[Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres]]
#[[Goranski medun]]
#[[Istarski pršut]]<ref>Također i kao slovenski proizvod, pod imenom ''Istrski pršut''.</ref>
#[[Istarsko ekstra djevičansko maslinovo ulje]]/ ulje ''Istra''<ref>[https://poljoprivreda.gov.hr/vijesti/zasticeno-ekstra-djevicansko-maslinovo-ulje-istra-na-eu-razini/1271 ''Zaštićeno ekstra djevičansko maslinovo ulje „Istra“ na EU razini'']. Ministarstvo poljoprivrede RH. 28. veljače 2019.</ref><ref>Ivan Medved: [https://www.agroportal.hr/vijesti/24010 ''Istarsko ekstra djevičansko maslinovo ulje zaštićeno oznakom izvornosti '']. Agroportal. 30. travnja 2015. </ref>
#[[Korčulansko maslinovo ulje]]
#[[Krčki pršut]]
#[[Krčko maslinovo ulje]]
#[[Lička janjetina]]
#[[Lički krumpir]]
#[[Lički škripavac]]
#[[Lumblija]]
#[[Malostonska kamenica]]
#[[Meso istarskog goveda - boškarina]]/ Meso istrskega goveda - boškarina
#[[Meso z tiblice|Međimursko meso 'z tiblice]]
#[[Neretvanska mandarina]]
#[[Ogulinski kiseli kupus]]/Ogulinsko kiselo zelje
#[[Paška janjetina]]
#[[Paška sol]]
#[[Paški sir]]
#[[Soparnik|Poljički soparnik]]/Poljički zeljanik/Poljički uljenjak
#[[Rudarska greblica]]
#[[Samoborski bermet]]
#[[Samoborska češnjovka]]/Samoborska češnofka
#[[Slavonski kulen]]/Slavonski kulin
#[[Slavonski med]]
#[[Šoltansko maslinovo ulje]]
#[[Varaždinski klipič]]
#[[Varaždinsko zelje]]
#[[Zagorski bagremov med]]
#[[Zagorski mlinci]]
#[[Zagorski puran]]
#[[Zagorski štrukli]]/Zagorski štruklji

== Galerija ==
<gallery>
Datoteka:Meso z tiblice - aranžirano (Croatia).JPG|[[Meso z tiblice|Međimursko meso 'z tiblice]]
Datoteka:Bjelovarski kvargl.jpg|[[Bjelovarski kvargl]]
Datoteka:Kulin (serviran).jpg|[[Slavonski kulen]]
Datoteka:Soparnik.jpg|[[Soparnik|Poljički soparnik]]
Datoteka:Rudarska greblica.jpg|[[Rudarska greblica]]
</gallery>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Hrvatski proizvodi zaštićenog naziva u Europskoj uniji}}

[[Kategorija:Hrvatski proizvodi]]
[[Kategorija:Izvorno hrvatsko]]
[[Kategorija:Popisi (Hrvatska)]]
[[Kategorija:Europska unija]]

Datoteka:Bjelovarski kvargl prerezan.jpg

2023-03-15T00:38:05Z

Suradnik01: /* Licencija */

== Opis ==
{{Infoslika
|Opis= Prerezani bjelovarski kvargl
|Izvor= [https://poljoprivreda.gov.hr/vijesti/bjelovarski-kvargl-postao-25-hrvatski-proizvod-zasticenog-naziva-u-europskoj-uniji/3862 Ministarstvo poljoprivrede RH]
|Datum= 24. veljače 2020.
|Autor= nije naveden
|Objašnjenje= [https://poljoprivreda.gov.hr/uvjeti-koristenja/76 Uvjeti korištenja]: Sadržaji sa stranica Ministarstva poljoprivrede RH, odakle je preuzeta slika, mogu se prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora (osim u slučaju kada je izričito navedeno da je sadržaj prenesen iz drugog izvora). Dakle, ponovna upotreba je dopuštena uz uvjet da bude naveden izvor podataka. Dopušteno je stavljati poveznicu internet stranice Ministarstva poljoprivrede na druge stranice.
}}

== Licencija ==
{{pripisivanje}}
[https://poljoprivreda.gov.hr/uvjeti-koristenja/76 Uvjeti korištenja]: Sadržaji sa stranica Ministarstva poljoprivrede RH, odakle je preuzeta slika, mogu se prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora (osim u slučaju kada je izričito navedeno da je sadržaj prenesen iz drugog izvora). Dakle, ponovna upotreba je dopuštena uz uvjet da bude naveden izvor podataka. Dopušteno je stavljati poveznicu internet stranice Ministarstva poljoprivrede na druge stranice.

Datoteka:Bjelovarski kvargl prerezan.jpg

2023-03-15T00:36:47Z

Suradnik01: Suradnik01 је postavio Datoteka:Bjelovarski kvargl prerezan.jpg

== Opis ==
{{Infoslika
|Opis= Prerezani bjelovarski kvargl
|Izvor= [https://poljoprivreda.gov.hr/vijesti/bjelovarski-kvargl-postao-25-hrvatski-proizvod-zasticenog-naziva-u-europskoj-uniji/3862 Ministarstvo poljoprivrede RH]
|Datum= 24. veljače 2020.
|Autor= nije naveden
|Objašnjenje= [https://poljoprivreda.gov.hr/uvjeti-koristenja/76 Uvjeti korištenja]: Sadržaji sa stranica Ministarstva poljoprivrede RH, odakle je preuzeta slika, mogu se prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora (osim u slučaju kada je izričito navedeno da je sadržaj prenesen iz drugog izvora). Dakle, ponovna upotreba je dopuštena uz uvjet da bude naveden izvor podataka. Dopušteno je stavljati poveznicu internet stranice Ministarstva poljoprivrede na druge stranice.
}}

== Licencija ==
[https://poljoprivreda.gov.hr/uvjeti-koristenja/76 Uvjeti korištenja]: Sadržaji sa stranica Ministarstva poljoprivrede RH, odakle je preuzeta slika, mogu se prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora (osim u slučaju kada je izričito navedeno da je sadržaj prenesen iz drugog izvora). Dakle, ponovna upotreba je dopuštena uz uvjet da bude naveden izvor podataka. Dopušteno je stavljati poveznicu internet stranice Ministarstva poljoprivrede na druge stranice.

Viseći most u Trilju

2023-03-13T02:37:59Z

Suradnik01: Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Viseći most''' odnosno '''Stari most''' u Trilju, viseći most u Hrvatskoj. Gradnja je počela 1878., a dozvolu i no...«.

'''Viseći most''' odnosno '''Stari most''' u [[Trilj]]u, [[viseći most]] u Hrvatskoj. Gradnja je počela [[arhitektura u 1878.|1878.]], a dozvolu i novac za gradnju dao je austrijski car i hrvatski kralj [[Franjo Josip I.]]. Moste je svečano otvoren [[29. rujna]] [[arhitektura u 1880.|1880.]] na blagdan svetca zaštitnika grada Trilja, blagdan sv. Mihovila. U uporabi je bio do 2010-ih kad je zbog sve veće derutnosti bio ugroza i prijetnja svima koji su prelazili preko njega te je 2014. godine zatvoren za promet. Obnova je krenula uskoro te je [[arhitektura u 2017.|2017.]] u okviru programa Dana sv. Mihovila 26. rujna svečano otvoren uz nazočnost visokih lokalnih i crkvenih dužnosnika.<ref>Ante Botić: [https://www.ferata.hr/svecano-otvoren-obnovljeni-viseci-most-u-trilju/ '' Svečano otvoren obnovljeni viseći most u Trilju'']. Ferata. 26. rujna 2017. Pristupljeno 13. ožujka 2023.</ref>

== Izvori, referencije i bilješke ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Mostovi na Cetini]]
[[Kategorija:Trilj]]

Arhitektura u 2017.

2023-03-13T02:35:38Z

Suradnik01:

'''Arhitektura''' u [[2017.]] godini.

== Svijet ==

=== Zgrade i druge građevine ===
==== Početak gradnje/renovacije ====
==== Dovršetak gradnje/renovacije ili otvaranje ====

=== Događaji ===


=== Osnivanja ===


=== Nagrade i priznanja ===


=== Rođenja ===


=== Smrti ===


== Hrvatska i u Hrvata ==

=== Zgrade i druge građevine ===
==== Početak gradnje/renovacije ====

==== Dovršetak gradnje/renovacije ili otvaranje ====

* Svečano otvoren obnovljeni [[viseći most u Trilju]].<ref>Ante Botić: [https://www.ferata.hr/svecano-otvoren-obnovljeni-viseci-most-u-trilju/ '' Svečano otvoren obnovljeni viseći most u Trilju'']. Ferata. 26. rujna 2017. Pristupljeno 13. ožujka 2023.</ref>

=== Događaji ===


=== Osnivanja ===


=== Nagrade i priznanja ===


=== Rođenja ===


=== Smrti ===


== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{WProjekti
| commonscat = 2010s architecture
| commonscathr = Arhitektura u 2010-im
}}

{{arhitektura po godinama 2001. - 2050.}}

[[Kategorija:Arhitektura po godinama|2017.]]
[[Kategorija:Godine 21. stoljeća]]

Arhitektura u 1880.

2023-03-13T02:32:25Z

Suradnik01: Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Arhitektura''' u 1880. godini. == Svijet == === Nagrade === === Osnivanja === Osnivanja arhitektonskih ustanova (Wikipedija:Kriteriji, WP...«.

'''Arhitektura''' u [[1880.]] godini.

== Svijet ==
=== Nagrade ===

=== Osnivanja ===
Osnivanja arhitektonskih ustanova ([[Wikipedija:Kriteriji]], [[WP:NIJE]]), škola, fakulteta, časopisa, zbornika, simpozija...

=== Početak gradnje građevina ===

=== Završetak gradnje građevina ===

=== Rušenje građevina ===

=== Rođenja ===
Rođenja poznatih osoba u svezi s arhitekturom: arhitekt, klesar...

=== Smrti ===
Smrti poznatih poznatih osoba u svezi s arhitekturom: arhitekt, klesar...

=== Ostalo ===
Uvođenje i pojava novih stilova...

== Hrvatska i u Hrvata ==

=== Nagrade ===

=== Osnivanja ===
Osnivanja arhitektonskih ustanova ([[Wikipedija:Kriteriji]], [[WP:NIJE]]), škola, fakulteta, časopisa, zbornika, simpozija...

=== Početak gradnje građevina ===

* [[29. rujna]]: Svečano otvoren [[viseći most u Trilju|viseći most]] u Trilju.<ref>Ante Botić: [https://www.ferata.hr/svecano-otvoren-obnovljeni-viseci-most-u-trilju/ '' Svečano otvoren obnovljeni viseći most u Trilju'']. Ferata. 26. rujna 2017. Pristupljeno 13. ožujka 2023.</ref>

=== Završetak gradnje građevina ===

=== Rušenje građevina ===

=== Rođenja ===
Rođenja poznatih osoba u svezi s arhitekturom: arhitekt, klesar...

=== Smrti ===
Smrti poznatih poznatih osoba u svezi s arhitekturom: arhitekt, klesar...

=== Ostalo ===
Uvođenje i pojava novih stilova...

== Izvori ==
{{izvori}}

{{arhitektura po godinama 1851. - 1900.}}

[[Kategorija:Arhitektura po godinama|1880.]]
[[Kategorija:Godine 19. stoljeća]]

Arhitektura u 1878.

2023-03-13T02:24:27Z

Suradnik01: /* Hrvatska i u Hrvata */

'''Arhitektura''' u [[1878.]] godini.

== Svijet ==
=== Nagrade ===

=== Osnivanja ===
Osnivanja arhitektonskih ustanova ([[Wikipedija:Kriteriji]], [[WP:NIJE]]), škola, fakulteta, časopisa, zbornika, simpozija...

=== Početak gradnje građevina ===

=== Završetak gradnje građevina ===

=== Rušenje građevina ===

=== Rođenja ===
Rođenja poznatih osoba u svezi s arhitekturom: arhitekt, klesar...

=== Smrti ===
Smrti poznatih poznatih osoba u svezi s arhitekturom: arhitekt, klesar...

=== Ostalo ===
Uvođenje i pojava novih stilova...

== Hrvatska i u Hrvata ==

=== Nagrade ===

=== Osnivanja ===
Osnivanja arhitektonskih ustanova ([[Wikipedija:Kriteriji]], [[WP:NIJE]]), škola, fakulteta, časopisa, zbornika, simpozija...

=== Početak gradnje građevina ===

* Počela gradnja [[viseći most u Trilju|visećeg mosta]] u Trilju.<ref>Ante Botić: [https://www.ferata.hr/svecano-otvoren-obnovljeni-viseci-most-u-trilju/ '' Svečano otvoren obnovljeni viseći most u Trilju'']. Ferata. 26. rujna 2017. Pristupljeno 13. ožujka 2023.</ref>

=== Završetak gradnje građevina ===

=== Rušenje građevina ===

=== Rođenja ===
Rođenja poznatih osoba u svezi s arhitekturom: arhitekt, klesar...
*[[Viktor Axmann]], hrv. arhitekt i urbanist<ref name="essekeri">():[http://essekeri.hr/bio/59-viktor-axmann ''Viktor Axmann''], Essekeri. Pristupljeno 22. studenoga 2017.</ref>

=== Smrti ===
Smrti poznatih poznatih osoba u svezi s arhitekturom: arhitekt, klesar...

=== Ostalo ===
Uvođenje i pojava novih stilova...

== Izvori ==
{{izvori}}

{{arhitektura po godinama 1851. - 1900.}}

[[Kategorija:Arhitektura po godinama|1878.]]
[[Kategorija:Godine 19. stoljeća]]

Arhitektura u 2017.

2023-03-13T02:23:19Z

Suradnik01: Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Godina/Podtema|podtema=Arhitektura|2017}} == Svijet == === Zgrade i druge građevine === ==== Početak gradnje/renovacije ==== ==== Dovršetak gradnj...«.

{{Godina/Podtema|podtema=Arhitektura|2017}}
== Svijet ==

=== Zgrade i druge građevine ===
==== Početak gradnje/renovacije ====
==== Dovršetak gradnje/renovacije ili otvaranje ====

=== Događaji ===


=== Osnivanja ===


=== Nagrade i priznanja ===


=== Rođenja ===


=== Smrti ===


== Hrvatska i u Hrvata ==

=== Zgrade i druge građevine ===
==== Početak gradnje/renovacije ====
==== Dovršetak gradnje/renovacije ili otvaranje ====
[[Datoteka:VMD_kvart.jpg|200px|thumb|desno|[[Poslovni centar Strojarska]]]]
* Svečano otvoren obnovljeni [[viseći most u Trilju]].<ref>Ante Botić: [https://www.ferata.hr/svecano-otvoren-obnovljeni-viseci-most-u-trilju/ '' Svečano otvoren obnovljeni viseći most u Trilju'']. Ferata. 26. rujna 2017. Pristupljeno 13. ožujka 2023.</ref>

=== Događaji ===


=== Osnivanja ===


=== Nagrade i priznanja ===


=== Rođenja ===


=== Smrti ===


== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{WProjekti
| commonscat = 2010s architecture
| commonscathr = Arhitektura u 2010-im
}}

Kategorija:Mostovi na Cetini

2023-03-13T02:21:33Z

Suradnik01:

[[Kategorija:Mostovi u Hrvatskoj|Cetina]]
[[Kategorija:Cetina|Mostovi]]

<gallery>
Datoteka:Most na Cetini, Omiš - natpis.jpg|Cestovni i pješački most na ušću Cetine u Omišu
Datoteka:Trilj Most - Inland Dalmatia (26883195342).jpg|Most u Trilju

</gallery>

Most na Panju u Donjemu Biteliću

2023-03-13T02:14:08Z

Suradnik01:

[[Datoteka:Obnovljeni most na Cetini kod naselja Panj.JPG|mini]]
'''Most''' na Panju u selu [[Donji Bitelić|Donjem Biteliću]], općina Hrvace, [[zaštićeno kulturno dobro]].<ref name="registar kult.dobara RH">[https://registar.kulturnadobra.hr/ ''Pretraživanje Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske''] Ministarstvo kulture i medija RH. Pristupljeno 20. kolovoza 2020. Sadržaj preuzet uz [[Wikipedija:Dopuštenja_za_korištenje_sadržaja/Ustanove#Ministarstvo_kulture_Republike_Hrvatske|dopusnicu]].</ref>

== Opis dobra ==
Most je izgrađen nad Cetinom u razdoblju od 1895.- 1905. god. Ima sedam lučnih otvora na pilonima s uzvodnim i nizvodnim zaobljenim kljunom. Građen je od pravokutnog kamena ujednačene veličine. Ogradni zidovi mosta teku po cijeloj dužini, a između donjeg konstruktivnog dijela i ograde mosta umetnut je kameni vijenac. Most predstavlja izuzetnu gradnju kraja 19. st., a po konstrukciji i arhitektonskom izgledu srodan je s ostalim mostovima građenim u to vrijeme u Dalmaciji. Nizvodni i uzvodni izgled mosta zadržao je svoje izvorne oblike, te je srastao s okolinom u skladnu cjelinu. <ref name="registar kult.dobara RH"/>

== Zaštita ==
Pod oznakom Z-5029 zaveden je kao [[nepokretna kulturna baština|nepokretno kulturno dobro]] - pojedinačno, pravna statusa [[zaštićeno kulturno dobro|zaštićena kulturnog dobra]], klasificirano kao "javne građevine".<ref name="registar kult.dobara RH"/>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Ministarstvo kulture}}

[[Kategorija:Zaštićeno kulturno dobro]]
[[Kategorija:Cestovni mostovi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Mostovi na Cetini]]

Rimski most na Hanu na Cetini

2023-03-13T02:12:38Z

Suradnik01:

'''Rimski most''' (Hippus) kod današnjeg Hana na Cetini, bivši most. Nalazi se na starom trgovačkom putu koji je vodio iz [[Salona|Salone]] preko [[Cetina|Cetine]] u unutrašnjost rimske provincije Dalmacije. Bio je iznimno važan za promet ljudi i roba i [[Rimske ceste|rimska cesta]] prolazila je preko njega.<ref name="Cetinska krajina">(): [https://www.cetinska-krajina.hr/kameni-most-na-hanu/ ''Kameni most na Hanu''] Cetinska krajina. Pristupljeno 21. kolovoza 2020.</ref><ref name=Vrgoč>Martin Vrgoč: [https://osim.hr/povijest/ ''Povijest''] OŠ Ivana Mažuranića, Obrovac Sinjski. Pristupljeno 21. kolovoza 2020.</ref>

Nalazio je dvjesta metara od današnjeg [[most na Hanu na Cetini|kamenog mosta]] iz 1846./49. godine. Očuvanost rimskog mosta razvidna je u toponimu Mostine, gdje se rimski most nalazio, kod današnje Tripalove mlinice. Kraj okolo mosta bio je gospodarski važan i aktivan. Tu su bile stambeno-gospodarske zgrade, [[villae rusticae]], od koje danas imamo ostatke te radionicu za proizvodnju crijepa i opeke gdje su ostatci 1956. pronađeni ali nažalost i uništeni, blizu Zadružnog doma, jezgre današnje školske zgrade u Obrovcu Sinjskom – Hanu.<ref name=Vrgoč/> Rimski je most preživio do u srednji vijek.<ref name="Cetinska krajina"/>

Turci su ga vjerojatno obnovili.<ref name=Vrgoč/> Ne znamo jesu li napravili sasvim [[osmanski most na Hanu na Cetini|novi]] na istoj lokaciji ili na postojećem rimskom mostu izvršili popravke i nadogradnje.

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Mostovi na Cetini]]
[[Kategorija:Sinj]]
[[Kategorija:Stari Rim]]

Most na Cetini u Kreševu Polju

2023-03-13T02:12:16Z

Suradnik01:

'''Most na Cetini u Kreševu Polju''' je [[most]] u Hrvatskoj, preko rijeke [[Cetina|Cetine]]. Nalazi se u polju sela [[Kreševo (Šestanovac)|Kreševa]] u župi [[Radobilja|Radobilji]], Kreševu Polju, nizvodno od mosta u Blatu na Cetini, a prije auto-cestovnog mosta na [[Autocesta A1|Auto-cesti kralja Tomislava]].

Podignut je u vrijeme [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. Most je u ruševnom stanju i po sadašnjem stanju nije zasad za uporabu. [[Elaborat]] rekonstrukcije mosta u Kreševu Polju napravljen je prije 2010. godine.

== Zaštita ==
Po osobinama je [[spomenik kulture]] i za puno postizanje tog statusa potrebno je okončati službeni postupak zaštite mosta kao kulturnog dobra te napraviti zabilježbu u [[zemljišna knjiga|zemljišnim knjigama]]. Projektna dokumentacija već postoji, slijedi ucrtavanje mosta u [[katastar]]ske [[katastarska knjiga|knjige]] i zabilježbe kao [[kulturno dobro|kulturnog dobra]].<ref>[https://www.facebook.com/media/set/?set=a.558637484169518.1073741829.295145090518760&type=3 ''Most na rijeci Cetini (Kreševo Polje)''], profil HDZ-a Šestanovca na Facebooku. Ažurirano oko 2013. godine. Pristupljeno 14. siječnja 2019. </ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Mostovi na Cetini]]
[[Kategorija:Kreševo (Šestanovac)]]

Pavića most na Cetini kod Podgrađa

2023-03-13T02:11:47Z

Suradnik01:

'''Pavića most''' na [[Cetina|Cetini]], kod sela [[Podgrađe|Podgrađa]] ka [[Slime]]nu, Grad Omiš, predstavlja [[zaštićeno kulturno dobro]].<ref name="registar kult.dobara RH">[https://registar.kulturnadobra.hr/ ''Pretraživanje Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske''] Ministarstvo kulture i medija RH. Pristupljeno 29. kolovoza 2020. Sadržaj preuzet uz [[Wikipedija:Dopuštenja_za_korištenje_sadržaja/Ustanove#Ministarstvo_kulture_Republike_Hrvatske|dopusnicu]].</ref>

== Opis dobra ==
Pavića most nalazi se na rijeci Cetini između Podgrađa i Slimena. Sagrađen je 1900. godine od strane austrougarskih vlasti. Pavića most je kameni most na 7 lukova (četiri sjeverna luka su porušena tijekom 2. svjetskog rata i zamijenjena su betonskim) izvorno zidan dotjeranim kamenim blokovima. Most je primjer inženjerske arhitekture s početka 20. stoljeća, vrijedna je povijesna građevina srasla s okolinom u skladnu cjelinu na osnovi čega ima i značajno estetsko svojstvo skulpturalnog naglaska. <ref name="registar kult.dobara RH"/>
Zove se po [[Alfons Pavić|Alfonsu Paviću]], carskom potpredsjedniku namjesništva Kraljevine Dalmacije, jednim od najvećih dobrotvora poljičkog kraja, koji je gradio po Poljicima.<ref name=Lišnica>R. P.: [https://www.dalmacijadanas.hr/dalmatinski-vikend-egzodus-prekrasne-reportaze-s-biokova-mosora-radmanovih-mlinica-iz-sevida-gata/ ''DALMATINSKI VIKEND “EGZODUS” Prekrasne reportaže s Biokova, Mosora, Radmanovih mlinica, iz Sevida, Gata…''] Dalmacija danas. 10. lipnja 2020. Pristupljeno 11. lipnja 2020.</ref><ref name=Ugrin>Ivan Ugrin: [http://www.dugirat.com/regija/poljica/9868-alfons-pavi-otac-poljike-historiografije.html ''Alfons Pavić - Otac poljičke historiografije ''] Dugirat.com. 14. kolovoza 2009. Pristupljeno 11. lipnja 2020.</ref>

== Zaštita ==
Pod oznakom Z-5685 zaveden je kao [[nepokretna kulturna baština|nepokretno kulturno dobro]] - pojedinačno, pravna statusa [[zaštićeno kulturno dobro|zaštićena kulturnog dobra]], klasificirano kao "javne građevine".<ref name="registar kult.dobara RH"/>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Ministarstvo kulture}}

[[Kategorija:Zaštićeno kulturno dobro]]
[[Kategorija:Omiš]]
[[Kategorija:Mostovi na Cetini]]

Osmanski most na Hanu na Cetini

2023-03-13T02:11:24Z

Suradnik01:

'''Osmanski most''' kod današnjeg Hana na Cetini, bivši most. Nalazio se na starom trgovačkom putu koji je još u starom vijeku vodio iz [[Salona|Salone]] preko [[Cetina|Cetine]] u unutrašnjost rimske provincije Dalmacije, a u srednjem vijeku iz Splita preko Klisa ka Livnu i dalje. Bio je iznimno važan za promet ljudi i roba. Nalazio se je dvjesta metara od današnjeg [[most na Hanu na Cetini|kamenog mosta]] iz 1846./49. godine.<ref name="Cetinska krajina">(): [https://www.cetinska-krajina.hr/kameni-most-na-hanu/ ''Kameni most na Hanu''] Cetinska krajina. Pristupljeno 21. kolovoza 2020.</ref><ref name=Vrgoč>Martin Vrgoč: [https://osim.hr/povijest/ ''Povijest''] OŠ Ivana Mažuranića, Obrovac Sinjski. Pristupljeno 21. kolovoza 2020.</ref>

Vjerojatno je nastao tako što su ga [[Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću|Turci]] vjerojatno obnovili,<ref name=Vrgoč/> ali nije poznato jesu li napravili sasvim novi na istoj lokaciji ili na postojećem rimskom mostu izvršili popravke i nadogradnje.
Turski most datira iz 16. ili 17. stoljeća. Uz njega su podigli i [[prenoćište]] s [[gostionica|gostionicom]], odnosno [[han]].<ref name="Cetinska krajina"/> Potreba za njim je bila zbog brojnih trgovačkih karavana iz Bosanskog pašaluka koje su ovuda prolazile ka Splitu. Od hana je nastao i toponim Han.<ref name=Vrgoč/> Obranu ovog strateški važnog objekta činile su dvije kule na njegovim dvama krajevima.<ref name="Cetinska krajina"/> Most je zabilježio u svojem putopisu [[Evlija Ćelebi]] 1660. godine. Zapisao je da je imao sedam okna te dvije kule s željeznim pomičnim vratima. Srušen je u [[Sinjski rat|Sinjskom]] (Malom ratu) (1714. – 1718.), ratu u kojem se je odvila slavna [[sinjska bitka]] 1715. godine. Nakon oslobađanja od Osmanlija kraj je došao pod Mletačku Republiku. Budući da je most bio srušen, Cetinu se je kod Hana prelazila lađom (kerepom).<ref name=Vrgoč/>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Mostovi na Cetini]]
[[Kategorija:Sinj]]
[[Kategorija:Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću]]

Most na Hanu na Cetini

2023-03-13T02:11:00Z

Suradnik01:

Kameni most''' u zaselku Hanu kod [[Obrovac Sinjski|Obrovca Sinjskog]] i [[Gala|Gale]], [[most]] na rijeci [[Cetina|Cetini]], [[zaštićeno kulturno dobro]].<ref name="min.kulture staro">http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212&IsItSearchRegistar=yes&free=&kat_opcina=&kat_cestica=&klasifikacija=-1&naziv=&smjestaj=&opcina=&zupanija=&vrsta=NEP(P)&unesco=&vrsta_zastite=za%c5%a1ti%c4%87eno+kulturno+dobro&Page=1 Preuzeto 31. kolovoza 2017.</ref>

== Opis dobra ==
Nalazi se na starom trgovačkom putu koji je vodio iz Salone preko Cetine u unutrašnjost rimske provincije Dalmacije. Ovdje je već u prapovijesti bilo ljudsko naseljavanje, a dokumentirani su [[rimski most na Hanu na Cetini|rimski]] i [[osmanski most na Hanu na Cetini|osmanski]] most.<ref name="Cetinska krajina"/><ref name=Vrgoč/>

Na današnjem položaju, podignut je [[arhitektura u 1846.|1846.]]<ref name="Cetinska krajina">(): [https://www.cetinska-krajina.hr/kameni-most-na-hanu/ ''Kameni most na Hanu''] Cetinska krajina. Pristupljeno 21. kolovoza 2020.</ref>/[[arhitektura u 1849.|1849.]] godine, za druge austrijske uprave. Sagrađeni su kameni piloni. Godine 1926. zamijenjene su kamenom drvene grede na njima.<ref name=Vrgoč>Martin Vrgoč: [https://osim.hr/povijest/ ''Povijest''] OŠ Ivana Mažuranić, Obrovac Sinjski. Pristupljeno 21. kolovoza 2020.</ref> Više je puta popravljan i nadograđivan.<ref name="Cetinska krajina"/>
S jedne strane mosta je selo [[Glavice]], a s druge strane [[Obrovac Sinjski]], [[Han]] i [[Gala]].

== Zaštita ==
Pod oznakom P-5639 zaveden je kao [[nepokretna kulturna baština|nepokretno kulturno dobro]] - pojedinačno, pravna statusa [[zaštićeno kulturno dobro|zaštićena kulturnog dobra]], klasificirano kao "profana graditeljska baština". <ref name="min.kulture staro"/>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{coord|43.728755|16.694923|display=title}}
{{Ministarstvo kulture}}

[[Kategorija:Sinj]]
[[Kategorija:Mostovi na Cetini]]
[[Kategorija:Zaštićeno kulturno dobro]]

Pločasti most

2023-03-13T02:10:34Z

Suradnik01:

'''Pločasti most''' je most na rijeci [[Cetina|Cetini]]. Nalazi se u općini [[Civljane|Civljanama]]<ref name=Ferata/>, blizu više arheoloških lokaliteta od kojih je najznačajniji lokalitet ranoromanička [[Crkva sv. Spasa na vrelu Cetine|crkva Sv. Spasa]] s grobljem.<ref name=visit/> Nizak je i jednostavan most od kamena. Sastavljen je od stećaka, odnosno 33 gotovo sasvim pravilne ploče.<ref name=Ferata>Ferata: [https://www.ferata.hr/miro-bulj-necete-vise-rusiti-plocasti-most-na-cetini-vec-cete-ga-vratiti-u-prvobitno-stanje/ '' Miro Bulj: Nećete više rušiti Pločasti most na Cetini već ćete ga vratiti u prvobitno stanje!''] Ferata. 3. listopada 2020.. Pristupljeno 6. listopada 2020. </ref> Po tome je jedinstveni primjer premošćivanja rijeke. Stećci, srednjovjekovni megaliti koji služe kao nadgrobni spomenici, vjerojatno potječu s groblja iz 15. stoljeća pokraj zaseoka Vranješâ.<ref name=visit/> Od konca Drugog svjetskog rata most više nije u upotrebi, a pored njega je izgrađen novi betonski most.<ref name=Ferata/>

Ima još jedan sličan most Pločastom mostu, tzv. [[Vukovića most]] koji je na rukavcu Cetine kod zaseoka Vukovićâ, nizvodno od Vukovića izvora rijeke Cetine.<ref name=visit>[https://visitvrlika.com/hr/sto-vidjeti/plocasti-most ''Pločasti most''] Visit Vrlika. Pristupljeno 6. listopada 2020.</ref>

Hrvatskoj javnosti došao je u pozornost 3. listopada 2020. nakon što su ljudi reagirali na grube nestručne i nepotrebne zahvate građevinskom mehanizacijom na ovu starinu, a zbog tobožnje sanacije.<ref name=Ferata/>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*mt: [https://narod.hr/hrvatska/video-na-cetini-ruse-plocasti-most-od-srednjovjekovnih-stecaka-politika-sdss-a-i-hdz-a-je-ocito-izbrisati-povijest-na-ovom-podrucju '' (VIDEO) Na Cetini ruše Pločasti most od srednjovjekovnih stećaka: ‘Politika SDSS-a i HDZ-a je očito izbrisati povijest na ovom području’''] Narod.hr. 5. listopada 2020.

[[Kategorija:Pješački mostovi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Mostovi na Cetini]]
[[Kategorija:Civljane]]

Kategorija:Mostovi na Cetini

2023-03-13T02:09:58Z

Suradnik01: Stvorena nova stranica sa sadržajem: »Cetina Mostovi«.

[[Kategorija:Mostovi u Hrvatskoj|Cetina]]
[[Kategorija:Cetina|Mostovi]]

Most Cetina

2023-03-13T02:09:31Z

Suradnik01:

'''Most Cetina''' je [[most]] na rijeci [[Cetina|Cetini]] iznad [[Omiš]]a. Smješten je u sutjesci na [[Omiška vrata|Omiškim vratima]], među dvjema [[klisura]]ma. Iz tunela u [[Omiška Dinara|Omiškoj Dinari]] izlazi se na most koji vodi u tunel u brdo [[Mošnica (brdo)|Mošnicu]]. Vidljiva duljina mosta je 152 metara. metra. Dio je u tunelima i s njima je ukupne dužine 224,45 metara. Od Cetine do mosta je Dio je omiške cestovne [[obilaznica|obilaznice]] duge 4 km koja vodi o državne ceste D8 do državne ceste D70. Most je spojen 9. ožujka [[arhitektura u 2023.|2023.]], kad je spojena čelična građevinska konstrukcija. Spajanju dvaju krakova mosta nazočio je hrvatski premijer [[Andrej Plenković]]. Vrijednost radova je 23,16 milijuna eura, bez PDV-a. Slijede ostali radovi dovršavanja infrastrukture: [[prometna signalizacija]], opreme instalacije za dojave u Centar za kontrolu i ostalo. Izgradnjom mosta planira se rasteretiti grad Omiš koji često u udarne sate trpi od prometnih gužva. U mjesecima turističke sezone, taj se prometni čep dalje širi kilometrima duž Jadranske magistrale i stvara dugotrajne zastoje i usporena kretanja. Most je stoga vrlo važan za buduću [[brza cesta|brzu cestu]] od Solina do Dugog rata pa do Omiša. Time će se napokon ostvariti desetljećima priželjkivanni projekt. Obilaznica spada u prioritetne projekte hrvatske cestogradnje i vrijednost joj je 300 milijuna eura. Po procjenama obilaznica koju čine tri tunela i jedan most, smanjit će cestovni promet kroz omišku jezgru za trećinu. S istoka obilaznica je spojena na Jadransku magistralu, sa zapada vodi na lokalnu cestu Tugare — Srinjine — Split. Planira se da bude gotova do 2027. godine. Realizacija mosta i obilaznice dio je Multimodalne platforme splitske aglomeracije Solin - Stobreč - Dugi rat - Omiš,, ukupne duljine zahvata od 21,5 km, a predstavljena je još 2017. godine, procijenjene vrijednosti ulaganja od 2,44 milijarde kuna.<ref>Zoran Kukilo/Dnevnik/P.F./HRT: [https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/predsjednik-plenkovic-na-svecanosti-spajanja-mosta-cetina-10651823 ''HRT HRT na čudu od mosta - mostu Cetina'']. HRT. 9. ožujka 2023. Pristupljeno 12. ožujka 2023.</ref>

== Izvori, referencije i bilješke ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Cetina, Most}}

[[Kategorija:Mostovi na Cetini]]
[[Kategorija:Omiš]]

Omiška Dinara

2023-03-13T02:09:10Z

Suradnik01:

{{Infookvir planina
| ime = Omiška Dinara
| slika = [[Datoteka:Borak, Croatia - panoramio.jpg|280px]]
| Opis slike = Tunel ''Iz nigdi u ništa'' na budućoj omiškoj zaobilaznici u Omiškoj Dinari.
| Visina = [[Kula (Omiška Dinara)|Kula]] - 864
| Država / Pokrajina = {{ZD+X/H|HRV}} [[Datoteka:Zastava splitsko dalmatinske zupanije.gif|20px]] [[Splitsko-dalmatinska županija]]
| Dio gorja = [[Dinaridi]]
| Kordinate = {{Coord|43.430726|16.735536}}
| Prvi uspon =
| Najlakša staza = od zaselka Čečukâ
| Planinarski domovi = Rašeljka - PS "Luda kuća" (650 mnm) Lovačko sklonište
| Najbliži gradovi = [[Omiš]]
| Starost =
| Ostali vrhovi =
| Top. karta =
}}
'''Omiška Dinara''' (katkad i samo: '''Dinara''') [[brdo]] je u [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]], Hrvatska, usporedno s obalom [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Nalazi se istočno od [[Omiš]]a, u duljini od 16 km. Sa [[zapad]]ne i [[sjever]]ne strane omeđuje ju rijeka [[Cetina]]. Na istoku se povezuje s [[Omiška Rogoznica|Omiškom Rogoznicom]]. Podno nje se s južne strane nalaze naselja [[Ravnice (Omiš)|Ravnice]], [[Brzet]], [[Borak]], [[Nemira]], [[Stanići (Omiš)|Stanići]], [[Čelina (Omiš)|Čelina]] i [[Lokva Rogoznica]]. Istočni su obronci [[Požar|opožareni]] više puta, a najveću su štetu pretrpjeli [[2003.]] godine.<ref>[http://drifter-dnevnik.bloger.hr/post/omiska-dinara/5087934.aspx Omiška Dinara]</ref> Dinara je prirodni nastavak ''Poljičke planine'' ka jugoistoku i predstavlja spoj prema Biokovi. Pruža se u duljini od 15 km.<ref name=HPS>[https://www.hps.hr/info/hrvatski-vrhovi/omiska-dinara-vrh-kula/ ''Omiška Dinara, vrh Kula'']. Hrvatski planinarski savez. Pristupljeno 13. ožujka 2023.</ref>

Omiljeno je penjalište brojnim [[planinarenje|planinarima]]. Najviši vrh je Kula, koja se nalazi iznad naselja Stanićâ i visoka je 864 m.<ref>[http://mw2.google.com/mw-panoramio/photos/medium/29822266.jpg Kula]</ref><ref>[http://www.planinarstvo.bloger.hr/post/omiska-dinara-864-m/2378522.aspx Omiška Dinara (864 m)]</ref> S vrha se pruža pogled na otoke [[Brač]] i [[Hvar]] te na [[Mosor]] i [[Biokovo]].

Kroz Omišku Dinaru prolazi omiška zaobilaznica koja još nije dovršena. Dio te zaobilaznice je znameniti tunel ''Iz nigdi u ništa''.<ref>Mario Jurič: [https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/iz-nigdje-u-nista-tunel-omis-trebao-bi-biti-zavrsen-za-mjesec-dana-ali-na-sto-se-spaja---375957.html ''VIDEO i FOTO Iz ničeg u ništa: Kamo vodi ovaj apsurdni tunel u Omišu? ''] Dnevnik.hr. 11. ožujka 2015. Pristupljeno 26. srpnja 2020.</ref><ref>Tomislav Kukec: [https://100posto.jutarnji.hr/news/u-omisu-vec-sest-godina-stoji-280-milijuna-kuna-vrijedan-tunel-koji-vodi-u-provaliju-gradonacelnik-priznaje-to-je-jako-frustrirajuce '' OVO JE MOGUĆE SAMO U HRVATSKOJ U Omišu već šest godina stoji 280 milijuna kuna vrijedan tunel koji vodi - u provaliju, gradonačelnik priznaje: 'To je jako frustrirajuće' ''] 100posto.hr. 19. srpnja 2018. Pristupljeno 26. srpnja 2020.</ref> Radovi su naposljetku nastavljeni i 9. ožujka 2023. krak mosta iz Omiške Dinare spojen je s krakom mosta iz Mošnice čime je spojena konstrukcija [[most Cetina|mosta Cetine]].<ref>Zoran Kukilo/Dnevnik/P.F./HRT: [https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/predsjednik-plenkovic-na-svecanosti-spajanja-mosta-cetina-10651823 ''HRT HRT na čudu od mosta - mostu Cetina'']. HRT. 9. ožujka 2023. Pristupljeno 12. ožujka 2023.</ref>

Do vrha se može stići stazom. Motornim vozilom se iz Omiša stiže putem koji vodi pored vatrogasnog doma u Omišu, pa prema naseljenim zaselcima Borku, Lelasima, Baučićima, Pešićima i na kraju se stiže u napušteni zaselak Čečuke. Dalje se ide građenom stazom uz ruševne kuće, kamene suhozide, visoku borovu šumu (pogođenu požarom) do nagnute visoravni na Rašeljci, gdje se na 650 mnv nalazi [[planinarsko sklonište]] ''Luda kuća'' ({{coord|43.43036992152336|16.724894510441317}}), koju vodi omiško planinarsko društvo Imber. Pokraj u malom udubljenju u stijeni je mali izvor Borak koji nikad ne presušuje. Drugo sklonište nalazi se malo dalje ispod prevjesne stijene u maloj polušpilji (peći) kojom se koriste lovci iz Borka. Otvoreno sklonište ima ognjište. Kozjom stazom kroz stijenu se stiže do Stražinâ, prostranog krševitog zaravanka. Put dalje vodi stjenovitim krajobrazom kroz makiju i nisko raslinje nakon čega se izlazi se na hrbat. Odatle se do vrha stiže za desetak minuta hoda.<ref>[https://planinarenje.hr/staze/cecuci-omiska-dinara-vrh-kula?odrediste=omiska-dinara-vrh-kula ''Čečuci » Omiška Dinara (vrh Kula) '']. Planinarenje.hr. Pristupljeno 13. ožujka 2023.</ref>

Vrh Kula, također i imena Imber ({{coord|43.43071083125899|16.730776155840882}}), označava gomila kamenja<ref name=HPS/> na kojoj piše ime vrha te nadmorska visina. Drveni križ i komad suhog drva zataknut je u gomilu. Tik do vrha je ozidani temelj za upisnu kutiju. [[Planinarski žig]] je ugrađen u njega.<ref>[https://planinarenje.hr/odredista/omiska-dinara-vrh-kula?podrucje=dalmacija ''Odredišta: Omiška Dinara, vrh Kula''] Planinarenje.hr. Pristupljeno 13. ožujka 2023.</ref>

==Izvori==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[https://planinarenje.hr/odredista/omiska-dinara-vrh-kula?podrucje=dalmacija ''Odredišta: Omiška Dinara, vrh Kula''] Planinarenje.hr
*[https://www.hps.hr/info/hrvatski-vrhovi/omiska-dinara-vrh-kula/ ''Omiška Dinara, vrh Kula'']. Hrvatski planinarski savez
*[https://www.dinarskogorje.com/omiscaronka-dinara.html ''Omiška Dinara''] Dinarsko gorje


[[Kategorija:Brda u Hrvatskoj]]

Omiš

2023-03-12T01:52:28Z

Suradnik01: /* Povijest */

# {{Grad
| ime = Omiš
| grb = Omiš (grb).gif
| članak o grbu = Grb Omiša
| slika_panorama = Omis 01.jpg
| veličina_slike = 275px
| opis_slike =
| županija = {{ZD+X/HŽ|SDŽ}}
| površina = 266,20
| površina_bilješke =
| površina_uža =
| visina = 3
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =
| broj stanovnika = 14.936
| stanovništvo_godina = 2011.
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo_gustoća =
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_uže_gustoća =
| stanovništvo_šire =
| stanovništvo_šire_naziv = Grad Omiš
| gradonačelnik = Ivo Tomasović
| broj članova poglavarstva =
| gradsko vijeće ime = Gradsko vijeće
| predsjednik vijeće = dr. Zvonko Močić ([[Nezavisni]])
| gradsko vijeće = 19
| gradska naselja =
| samoupravne jedinice =
| broj samoupravnih jedinica =
| dan grada = [[16. svibnja]]
| zaštitnik = [[Sveti Ivan Nepomuk]]
| poštanski broj = 21310
| pozivni broj = (0)21
| autooznaka = <tt>ST</tt>
| web_stranica = [http://www.omis.hr/Default.aspx omis.hr]
| z. širina = 43.444
| z. dužina = 16.692
| bilješke =
}}

'''Omiš''' je grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], koji se nalazi u [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]]. Povijesni je grad koji ima kontinuitet postojanja od antike do danas. Središte je omiškog primorja, i veoma popularan turistički grad.

== Zemljopisni položaj ==
Omiš je grad u srcu [[Dalmacija|Dalmacije]], na ušću rijeke [[Cetina|Cetine]]. Nalazi se 21 kilometar jugoistočno od najvećeg dalmatinskog grada [[Split]]a, na [[Državna cesta D8|Državnoj cesti D8]]. Područje Grada Omiša zauzima 266,20 km2 i proteže se od [[Duće|Duća]] na zapadu do [[Brela]] na istoku. Graniči s općinama [[Dugi Rat]], [[Dugopolje]], [[Trilj]], [[Cista Provo]], [[Šestanovac]], [[Zadvarje]] i Brela te s Gradom Splitom.

Sinaj je predio Omiša koji se nalazi uz zapadnu obalu rijeke Cetine, sve do njena ušća u [[Jadransko more]].

==Gradske granice==
Područja Grada Omiša obuhvaća područje naselja sa zapadne strane omeđeno granicom Grada Omiša i Općine Dugi Rat (granica pocima na moru zapadno od auto-kampa “Ribnjak” ide potokom prema sjeveru do Jadranske ceste, Jadranskom cestom u pravcu Omiša do spomenika Franji Kluzu, cestom prema starom selu Duće do kuće Rajka Opačka, preko istočnog dijela kuće Rajka Opačka u pravcu sjeverozapada na granicu k. o. Tugare), zatim južnom granicom k. o. Tugare skreće prema sjeveru zapadnim granicama k. o. Tugare, k. o. Dubrava, k. o. Dolac Donji do rijeke Cetine, skreće prema jugoistoku rijekom Cetinom do granice k. o. Dolac Gornji, k. o. Srijane, do zapadne granice k. o. Nova Sela, nastavlja zapadnom granicom k. o. Nova Sela do k. o. Birorine, onda ide sjevernom granicom k. o. Nova Sela, k. o. Blato do k. o. Kreševo, skrece prema jugu istočnim granicama k. o. Blato, k. o. Kostanje, k. o. Podgrađe, k. o. Slime i k. o. Rogoznica do mora. Granice Grada Omiša mogu se mijenjati na način i po postupku koji su propisani zakonom

U sastavu Grada Omiša su naselja Blato na Cetini, Borak, Čelina, Čišla, Donji Dolac, Dubrava, Gata, Gornji Dolac, Kostanje, Kučiće, Lokva Rogoznica, Marušići, Mimice, Naklice, Nova Sela, Omiš, Ostrvica, Pisak, Podašpilje, Podgrađe, Putišici, Seoca, Slime, Smolonje, Srijane, Stanići, Svinišće, Trnbusi, Tugare, Zakučac, Zvečanje.

== Gradska naselja ==
Gradska naselja Omiša su<ref name="nn.hr">Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj: [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2006/2045R.htm Splitsko-dalmatinska županija]</ref><ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_03_31_740.html Grad Omiš: Odluka o gradskim porezima]</ref>:
[[Blato na Cetini]],
[[Borak]],
[[Čelina (Omiš)|Čelina]],
[[Čisla]],
[[Donji Dolac]],
[[Dubrava (Omiš)|Dubrava]],
[[Gata]],
[[Gornji Dolac]],
[[Kostanje]],
[[Kučiće]],
[[Lokva Rogoznica]],
[[Marušići (Omiš)|Marušići]],
[[Mimice]],
[[Naklice]],
[[Nova Sela (Omiš)|Nova Sela]],
Omiš,
[[Nemira]],
[[Ostrvica (Omiš)|Ostrvica]],
[[Pisak]],
[[Podašpilje]],
[[Podgrađe (Omiš)|Podgrađe]],
[[Putišići]],
[[Seoca (Omiš)|Seoca]],
[[Slime]],
[[Smolonje]],
[[Srijane]],
[[Stanići (Omiš)|Stanići]],
[[Svinišće]],
[[Trnbusi]],
[[Tugare]],
[[Zakučac (Omiš)|Zakučac]] i
[[Zvečanje]].

== Povijest ==
Naselje na području današnjeg Omiša prvi se put spominje u povijesti pod imenom ''Oneum'' ili ''Onaeum'', a zamire početkom [[7. stoljeće|7. stoljeća]]. S obzirom na poziciju Omiša kao važne veze s unutrašnjošću, to nije bilo duga vijeka. Povijesno središte ondašnjeg Omiša je bilo smješteno na istočnoj obali rijeke [[Cetina|Cetine]]. Samo ime "Cetina" potječe od frigijske riječi ''Zetna'' u značenju "vrata", jer je ušće Cetine sličilo na monumentalna vrata.{{nedostaje izvor}}
[[Datoteka:Cetina mouth.JPG|mini|180px|lijevo|Ušće Cetine i dio grada Omiša]]

U [[Antika|antičkom]] se razdoblju naselje Oneum vjerojatno nalazilo u zaseoku Baučićima, gdje je pronađeno mnogo antičkih ulomaka (reljefa, natpisa, nadgrobnih spomenika, svjetiljaka i novca). Najvažniji spomenici, koji se danas čuvaju u Gradskom muzeju, kameni su ulomci s [[Rimsko Carstvo|rimskim]] natpisima. Iz teksta se zaključuje da su uklesani za vladavine rimskih careva [[Tiberije|Tiberija]] i [[Klaudije|Klaudija]] (Tiberius - A.D. 14-37; Claudius - A.D. 41-54 ), a najvjerojatnije su bili namijenjeni nekoj javnoj zgradi, spomeniku ili cesti, što govori o važnosti naselja u kojem su građeni.

Nedaleko od tog nalazišta mramorni je portret rimskog cara Tiberija i jedan veliki dio antičkog žrtvenika posvećenog rimskom caru [[August]]u (Augustus - 27 B.C. - 14 A.D.). Da se radilo o većem i važnijem naselju u antičko doba svjedoče i rimski grobovi, te nadgrobne [[Stela|stele]] i [[Sarkofag|sarkofazi]] koji postoje na omiškom starom groblju.

[[Datoteka:Omis.jpg|mini|Omiš na početku 20. stoljeća.]]
U [[Srednji vijek|Srednjem vijeku]], tijekom [[12. stoljeće|12.]] i [[13. stoljeće|13. stoljeća]], gradom su vladali knezovi [[Kačići]], koji su bili na čelu [[Omiški gusari|omiških gusara]]. Omiš se tada spominje pod [[Talijanski jezik|talijanskim]] imenom ''Almissa''. Omiški [[gusari]] vodili su napade na [[Vatikan|papinske]] [[Galija (brod)|galije]] i trgovačke brodove moćne [[Venecija|Venecije]], [[Dubrovačka Republika|Dubrovnika]], [[Kotor]]a, Splita... Sve su to bili povodi za učestale ratove te sklapanje sporazuma, koji su često završavali plaćanjem [[Danak|danka]] Omišanima za mirnu plovidbu. Medutim, svaki [[mir]] s omiškim gusarima bio je kratka vijeka, pa su se protiv njih povela i dva križarska rata. Prvi rat, koji je završio pobjedom gusara, poveo je papa [[Honorije III.]] [[1221.]] godine, radi gusarskih napada na [[Križari|križare]] koji su plovili prema [[Palestina|Palestini]]. Drugi križarski rat, koji Omišani gube, poveli su [[Mlečani]] [[1286.]] i [[1287.]] godine, a označio je svojevrstan kraj moći knezova Kačića i njihove vladavine gradom Omišom.

Gusarsku povijest zorno predočuju gradske tvrđave Mirabella (Peovica) i Starigrad (Fortica). S Peovice se može vidjeti cijeli Omiš, a s Fortice cijeli [[Brački kanal]], otoke [[Brač]], [[Hvar]] i [[Šolta|Šoltu]], [[Poljička Republika|Srednja Poljica]] i ušće rijeke Cetine, što je bilo veoma važno za gusarenje, jer se s jednoga mjesta moglo nadzirati veliko područje na kopnu i moru.
[[Datoteka:Mirabela Fortress (Peovica) in Omiš (Croatia) - zapad.jpg|mini|180px|lijevo|Tvrđava Mirabela (Peovica) nalazi se iznad stare gradske jezgre]]

Omiški [[gusari]] koristili su brodove na vesla, tzv. [[Omiška strijela|Omiške strijele]], odličnih karakteristika. Jedna od najvažnijih karakteristika Omiških strijela bio je plitki gaz, koji im je omogućavao pokretljivost, kao i brzo povlačenje u korito rijeke Cetine u slučaju opasnosti. Omiški su gusari sagradili podvodni zid u koritu rijeke Cetine na samom ulazu u more, koji je bio neobično važan. Taj podvodni zid (Mostina) nije se vidio jer je bio pod vodom, a imao je samo jedan otvor koji je bio prilagođen omiškim brodovima i koji se mogao zatvoriti lancima, tako da bi se neprijateljski brodovi tu nasukali ako bi pokušali slijediti gusare. Na lijevoj obali rijeke Cetine bila je izgrađena i mala tvrđava (Gomilica), koja je danas sasvim porušena, a čija se uloga povezuje s Mostinom.
[[Datoteka:Omis-town3.jpg|mini|Stara zgrada u Omišu, u glavnoj ulici Fošal]]
[[Datoteka:Omis-03.jpg|mini|Predio Priko]]
[[Datoteka:Most na Cetini, Omiš - natpis.jpg|mini|Most preko [[Cetina|Cetine]]]]

Nakon Kačića, gospodari Omiša izmjenjuju se, a gusarstvo, premda još uvijek djelatno, više nikada neće biti tako uspješno kao za njihove vladavine. Četrnaesto stoljeće bilo je obilježeno vladavinom bribirskih [[Šubići|knezova Šubića]] nad gradom. Nakon Šubića gradom vladaju: braća Horvat, koji su bili pod zaštitom [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|bosanskog]] kralja [[Tvrtko I. Kotromanić|Tvrtka I.]]; bosanski velmoža [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]]; ban Ivaniš Nepilić; obitelj Matka Talovca, koja vlast nad gradom dobiva od kralja [[Žigmund Luksemburški|Žigmunda]] te bosanski vojvoda [[Stjepan Kosača]].

Nakon što je [[Ladislav Napuljski]] [[1409.]] godine Mletačkoj Republici prodao Dalmaciju, [[1444.]] godine i Omiš je priznao vlast te države, u čijem je sastavu ostao do [[1797.]] godine. U doba mletačke uprave Omiš je, zbog zaštićena položaja, bio vojničko i pomorsko naselje koje se razvijalo unutar [[Fortifikacija|zidina]]. Grad je bio zaštićen [[gradske zidine u Omišu|zidinama]] s tri strane, a sjevernu mu je stranu štitila planina. Takvo se stanje održalo sve do [[19. stoljeće|19. stoljeća]], a potom su zidine najvećim dijelom porušene (ostaci gradskih zidina i danas su vidljivi na pojedinim mjestima). Stanovnici Omiša su se u to vrijeme bavili uglavnom [[ribarstvo]]m na ušću, nešto južnije, rijeke [[Neretva|Neretve]]. Od tog su ribolova morali davati Mlečanima jednu desetinu ulova ribe, a često su se sukobljavali i s ribarima koji su na isto lovište stizali s obližnjeg otoka Brača.

Omiš, nakon propasti Venecije [[1797.]] godine, pada pod vlast [[Habsburška Monarhija|Austrije]]. [[Požunski mir|Požunskim mirom]] iz [[1805.]] godine, kojim završava rat izmedu Austrije i [[Francuska|Francuske]], Omiš zajedno s Dalmacijom dolazi pod vlast [[Napoleon]]ove Francuske da bi [[1813.]] godine ponovno pao pod vlast Austrije. U to vrijeme Omiš gubi stratešku važnost uz istovremeno slabljenje pomorstva. Zbog toga mjesto nazaduje i [[1840.]] godine ima samo 761 stanovnika. Pod austrijskom vlašću Omiš ostaje sve do kraja [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] [[1918.]] godine.

Tek dolaskom [[Industrija|industrije]] i [[Turizam|turizma]] na početku [[20. stoljeće|20. stoljeća]] Omiš počinje ponovo uzlaznu putanju u svom razvoju. O bogatoj [[Kultura|kulturnoj]] baštini ovog gradića govore danas brojni spomenici kulture. Takva je, na primjer, [[crkva sv. Petra na Priku]] (na desnoj obali rijeke Cetine), koja se prvi put spominje [[1074.]] godine, za vladanja [[Kralj Slavac|kralja Slavca]]. Vrijedi spomenuti i ostatke gradskih zidova i kula na Fošalu, te srednjovjekovnu kulu Mirabella (Peovica).

Nakon desetljeća čekanja, 9. ožujka 2023. spojen je [[most Cetina|most]] koji će biti dio omiške zaobilaznice. U tijeku je gradnja [[luka u Omišu|luke]] u Omišu koja bi trebala biti okončana do početka 2025. godine. Projekt vrijedan 13 milijuna eura unaprijedit će pomorske prometne veze Omiša i kolice s otocima. Omiš će time dobiti 200 metara operativne obale s 50 vezova te 40 sezonskih. Luka će biti i katamaransko pristanište. Odandje će voditi katamaranska linija ka Braču. Planira se da u Omišu pristaju brodovi plove iz Splita na Korčulu. Omiška nova luka će rasteretiti splitsku luku, jer će putnici osobito s ovog kraja na otoke moći ići izravno.<ref>Zoran Kukilo/Dnevnik/P.F./HRT: [https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/predsjednik-plenkovic-na-svecanosti-spajanja-mosta-cetina-10651823 ''HRT HRT na čudu od mosta - mostu Cetina'']. HRT. 9. ožujka 2023. Pristupljeno 12. ožujka 2023.</ref>

== Administracija i politika ==
Omiš ima status grada i nalazi se u sastavu Splitsko-dalmatinske županije. Sjedište gradske uprave u Omišu smješteno je na Trgu Kralja Tomislava 3.

Gradonačelnik Grada Omiša je Ivo Tomasović, dok je Predsjednik Gradskog vijeća dr. Zvonko Močić.

== Gospodarstvo ==
* [[Cetina (tvornica tjestenine)|Cetina]], tvornica tjestenine
* [[Galeb (poduzeće)|Galeb]], tvornica rublja
* tvornica "[[Omial]]"
* tiskara "Franjo Kluz"
* hoteli, apartmani i kuće za odmor

== Demografija ==

=== Popis [[2011.]] ===

Prema popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, grad Omiš ima 14.936 stanovnika. Većina stanovništva su [[Hrvati]] s 98,55%,<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_04/H01_01_04_zup17.html Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/općinama, Popis 2011.]</ref> a po vjerskom opredjeljenju većinu od 95,65% čine pripadnici katoličke vjere.<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_10/H01_01_10_zup17.html Stanovništvo prema vjeri po gradovima/općinama, Popis 2011.]</ref>

=== Popis [[2001.]] ===
Godine 2001. Grad Omiš imao je 15.472 stanovnika, a samo gradsko naselje 6.565 stanovnika.

=== Popis [[1991.]] ===

{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.: Omiš}}

== Poznati Omišani i Omišanke ==
[[Datoteka:Zdomljan.jpg|mini|Žarko Domljan]]
Osobe koje su se rodile, živjele i/ili radile u Omišu.
* [[Žarko Domljan]], predsjednik prvog višestranačkog saziva [[Hrvatski sabor|Hrvatskoga sabora]]
* [[Branimir Jelić]] - hrvatski političar, liječnik i publicist
* fra [[Karlo Balić]] - franjevac i znanstvenik
* [[Ante Baučić]] - direktor hrvatske brodogradnje
* [[Ivo Baučić]] - demograf, direktor instituta za migracije Zagreb
* [[Ivan Bekavac]] - publicist
* [[Mate Bilić]], nogometaš
* [[Mila Gojsalić]] - mučenica
* [[Kažimir Hraste]] - slikar
* [[Josip Jurčević (borac pokreta otpora)|Josip Jurčević]], hrvatski borac pokreta otpora
* [[Jure Kaštelan]] - pjesnik, akademik i profesor
* [[Josip Kekez]] - kroatist i filolog
* [[Ante Klarić]] - pučki pravobranitelj RH
* [[Joko Knežević]] - slikar i kipar
* [[Ruta Knežević]] - kostimograf
* [[Branko Kovačević]] - slikar
* [[Ivica Križanac]] - nogometaš
* [[Ivan Kuvačić]] - sociolog
* [[Nikola Kuvačić]] - ekonomist, profesor na veleučilištu u Splitu
* [[Anđelko Marušić]] "Ferata" - legendarni nogometaš Hajduka
* [[Božo Mimica]] - književnik i publicist, pročelnik za kulturu Grada Rijeke
* [[Neven Mimica]] - potpredsjednik Sabora Republike Hrvatske
* [[Sergije Mimica]] - redatelj
* [[Vatroslav Mimica]] - filmski scenarist, producent i redatelj
* [[Gertruda Munitić]] - operna pjevačica
* [[Anđelko Novaković]] - pjesnik i publicist, tajnik DHK
* [[Ivan Perišić]] - nogometaš
* [[Josip Pupačić]] - pjesnik
* [[Davorin Rudolf]] - znanstvenik i političar
* [[Milovan Stanić]] - slikar
* [[Vera Stanić-Pivčević]] - saborska zastupnica
* [[Dinko Štambak]] - književnik
* [[Ksenija Urličić]] - poznata urednica na HRT-u
* msgr. [[Mate Uzinić]] - dubrovački biskup
* [[Vice Tomasović]] - vizualni umjetnik, predsjednik Hrvatske udruge likovnih umjetnika
* [[Ljubomir Čečuk]] - liječnik - urolog i kirurg

== Kultura ==
[[Datoteka:Omis-klape.jpg|mini|Festival dalmatinskih klapa Omiš]]
*[[Festival dalmatinskih klapa Omiš|Festival dalmatinskih klapa]]
*[[Almissa Open Art|Almissa Open Air]]
*[[Gradski muzej Omiš|Gradski muzej]]
*[[Centar za kulturu Omiš]]
*[[Osnovna Glazbena škola "Lovro pl. Matačić"|Glazbena škola]]
*[[Gradski zbor "Kralj Slavac"|Gradski zbor]]
*[[Gradska knjižnica Omiš|Gradska knjižnica]]
*[[klapa "Omiš"]]
*[[klapa "Smilje"]]
*[[klapa "Puntari"]]
*[[klapa "Roko"]]
*[[Udruga za očuvanje hrvatskog folklora Omiš]]
*Udruga Male žice

== Festival dalmatinskih klapa Omiš ==

Prvi je organiziran 1967. godine sa ciljem da se u turističkoj sezoni spontane skupine pjevača nađu zajedno i zapjevaju pred publikom na način kako inače u svojoj sredini pjevaju u klapi. Bilo je to spontano pjevanje koje se izvodilo po sluhu, a ne prema notnom zapisu. Međutim, to je pjevanje bilo nedovoljno dotjerano, tek ponešto obrađeno, ali je u sebi nosilo iskonsku privlačnost i snagu autentičnosti. Bila je to suprotnost dominirajućim, uvježbanim ansamblima koji su se pod „dalmatinskim“ mogli tada javno čuti (npr. „Ansambl Dalmacija“; „Grupa Dalmatinaca Petra Tralića“ iz Zagreba; „Jeka Jadrana“ iz Splita). Svi su pjevali uz instrumentalnu pratnju.

Omiš je sljedećih godina nastojao u iskazivanju intimnog serenadnog zvuka, lirskih sadržaja, širokih tempa a da bi se uživalo u akordu, skladu svih dionica. I naravno, isključivo u „a cappella“ izvedbi. Ubrzo se pokazalo da „lijepo pjevanje“ postaje bitnom kvalitetom i u vrednovanju izvedbe i u predstavljanju klape. Traži se homogenost zvuka, usklađenost i ravnoteža glasova, fuzija akorda, besprijekorna i sigurna intonacija, jasna artikulacija i izgovor, te izražajnost i uživljenost u interpretaciji teksta.

Uloga voditelja i obrađivača (njih preko 400) postaje izuzetno značajnom kako za oblikovanje i prilagodbu izvornih napjeva tako i za izvedbu klape u sve jačoj konkurenciji klapa koje se bore za festivalske nagrade.
Izvorni klapski napjevi su temelj cjelokupnog festivalskog programa. Do sada je na Omiškom festivalu izvedeno preko 1250 naslova (ako se izuzmu varijante, njihov broj je preko 900).

U okviru Festivala (od 1968. godine) ustanovljena je posebna natjecateljska večer novih skladbi, a sa ciljem da se širi fundus klapskih pjesama koje nastavljaju tradiciju, ali donose i nove ideje i nova glazbena oblikovanja u duhu tradicijske dalmatinske klapske pjesme. Do sada je izvedeno preko 500 novih skladbi.

Izdavačka djelatnost Festivala dalmatinskih klapa u Omišu jedan je od bitnih čimbenika koji je dao težinu svemu izvedenom, a zatim zabilježenom, analiziranom, dokumentiranom te predstavljenom, a na uporabu budućim generacijama (Zbornici I, II i III; Leut; Večeri novih skladbi; te prigodna diskografska izdanja). U njihovu realizaciju uključeni su priznati stručnjaci s područja etnomuzikološke znanosti te drugi suradnici (teoretičari, muzikolozi, dirigenti, skladatelji, voditelji zborova i klapa, obrađivači…). Ovi profili čine i stručno ocjenjivačko povjerenstvo koje najboljim klapama dodjeljuje Zlatni, Srebrni i Brončani štit s povijesnim grbom grada Omiša.

Omiš je već 47 godina sidrište izvorne klapske pjesme. U međuvremenu, osmislile su se posebne večeri debitanata, popularne klapske pjesme, pjesme uz pratnju gitare(a), večer mješovitih klapa a koje se odvijaju izvan Omiša (Bol na Braču, Blato na Korčuli, Vodice u Šibensko-kninskoj županiji i Opuzen u Dubrovačko-neretvanskoj. Od 1991. godine ustanovljena je posebna natjecateljska i finalna večer ženskih klapa koje su se do tada natjecale u zajedničkoj konkurenciji sa muškim klapama.

Tijekom više od 45 godina Festivala dalmatinskih klapa u Omišu omiškom pozornicom prošlo je preko 4000 pjevača/ica, nastupilo preko 470 klapa. Svake se godine na audiciji prijavi između 20-30 novih, debitantskih klapa.

== Šport ==

* boćarski klub "[[boćarski klub Gorčina|Gorčina]]"
* vaterpolski klub "[[vaterpolski klub Omiš|Omiš]]"
* nogometni klub "[[NK Omiš|Omiš]]"
* malonogometni klub "[[MNK Olmissum|Olmissum]]"
* judo klub "[[judo klub "Omiš"|Omiš]]"
* košarkaški klub "[[KK Omiš|Omiš Čagalj Tours"]]
* atletski klub "Omiš"
* karate kick-boxing klub "[[kick-boxing klub Ante Stanić|Ante Stanić]]"
* ženski košarkaški klub "[[košarkaški klub "Studenac"|Studenac]]"
* športska udruga malog nogometa Omiš
* [[rafting]] klub [[rafting klub "Omiš"|"Cetina"]]
* klub daljinskog plivanja "Gusar" Omiš
* [[šah]]ovski klub "Omiš"
* Ronilački centar Ruskamen- Lokva Rogoznica
* auto klub- "[[AK Oneum Omiš]]"
* taekwondo klub "[[Gusar]]"

Od 1994. održava se ''Omiški plivački maraton''. ''Božićni malonogometni turnir 'Mantinela (Šponda)' '' održava se od 1992.

== Obrazovanje ==

=== Osnovne škole ===
* "OŠ [[Josip Pupačić]]" Školu pohađa 912 učenika u 49 razrednih odjela. Radi se u dvije smjene. U školi je zaposleno ukupno 100 djelatnika.

=== Srednje škole ===
"SŠ [[Jure Kaštelan]]" Srednja škola „Jure Kaštelan“ obrazuje učenike u četverogodišnjem i trogodišnjem programu. Od početka 1990-ih godina pa do danas, škola je svoj program zanimanja koji nudi prilagođavala potrebama tržišta, pazeći pritom da to budu tražena, deficitarna zanimanja. Danas, u Srednjoj školi „Jure Kaštelan“, postoje slijedeći programi:
''GIMNAZIJE''
''- opća gimnazija''
''- jezična gimnazija''
''ČETVEROGODIŠNJA ZANIMANJA''
''- hotelijersko-turistički tehničar''
''- tehničar za elektroniku''
''TROGODIŠNJA ZANIMANJA''
''- frizer''
''- kozmetičar''
''- kuhar''
''- konobar''
''- instalater kućnih instalacija''
''ŠKOLOVANJE UČENIKA S VEĆIM TEŠKOĆAMA U RAZVOJU''
''- pomoćni kuhar i slastičar - TES''
''- pomoćni konobar – TES''

'''24. travnja''' škola obilježava svoj '''Dan škole.''' Izbor datuma vezuje se uz odluku o osnivanju Gimnazije u Omišu. Naime, 24. travnja 1964. godine odlukom Skupštine općine Omiš osnovana je prva Gimnazija u Omišu.

Od 2012. godine uz Dan škole započelo se s realizacijom projekta ''Kaštelanovo proljeće.'' Projekt je osmišljen kao natječaj na kojem su dobrodošli svi oblici učeničke kreativnosti (literarna, likovna, dramska, glazbena, plesna i slična umjetnička ostvarenja). Po završetku natječaja bira se najbolji rad/radovi koji se potom predstavlja na školskoj svečanosti povodom Dana škole ali i u okviru manifestacije za Dan grada kada škola gradu poklanja program.
Dakle, ''Kaštelanovo proljeće'' plod je gotovo cjelogodišnjeg rada učenika ali i rada s učenicima unutar izvannastavnih aktivnosti:
''- dramske sekcije''
''- novinarske sekcije''
''- ekološke sekcije''
''- ženske klape „Almissa“''
''- likovne sekcije''
Osim nabrojanih, kao izvannastavna aktivnost koja djeluje u okviru škole je i ''sportski klub'' unutar kojeg su najzastupljeniji sportovi odbojka, nogomet i košarka. Svake godine u svibnju škola organizira '''Dan otvorenih vrata'''. Dan predviđa posjet učenika osmih razreda osnovnih škola i prezentaciju škole zajedno s programima i zanimanjima koje učenici mogu upisati u Srednjoj školi „Jure Kaštelan“.
[[Datoteka:114 Omis.jpg|mini|Utvrda Mirabella]]

== Znamenitosti ==
* utvrda Mirabella (Peovica)
* utvrda Fortica (Stari Grad)
* župska crkva sv. Mihovila
* crkva sv. Duha
* crkva sv. Roka
* crkva Sv. Luke
* crkva Uznesenja BDM
* crkva Gospe od Karmela (Fratri)
* [[crkva sv. Petra na Priku]]
* ostatci staroga Groblja
* ostatci crkve sv. Barbare (Brzet)
* [[Spomenik braniteljima Domovinskog rata (Omiš)|Spomenik braniteljima Domovinskog rata]], rad akademskog kipara [[Kažimir Hraste|Kažimira Hraste]], arhitektonski dio projektirao arhitekt Viktor Pirović, postavljen 2004.<ref>(): [http://www.almissa.com/povijesnitrenutak/domovinskirat.htm ''Spomenik braniteljima domovinskog rata''], Almissa.com. Pristupljeno 10. prosinca 2018.</ref>
*potopljena njemačka maona (teglenica) iz Drugoga svjetskog rata, u priobalju na 3 metra dubine<ref>Luka Kolovrat, Tino Mrčelić: [https://dugirat.com/turizam/39-aktivni-odmor/28379-ronilacka-atrakcija-na-svega-par-metara-dubine-na-plazi-u-omisu '' Ronilačka atrakcija na svega par metara dubine na plaži u Omišu — Njemačka teglenica potopljena na svega par metara dubine kod Omiša''] Dugirat.com. 6. kolovoza 2020. Pristupljeno 20. kolovoza 2020.</ref>

== Gradovi prijatelji ==

* {{ZD|S|SLO}} [[Zagorje ob Savi]], [[Slovenija]]
* {{ZD|I|ITA}} [[Štifilić]], [[Italija]]
* {{ZD|Č|ČEŠ}} [[Nepomuk]], [[Češka]]
* {{ZD|Č|ČEŠ}} [[Havirov]], [[Češka]]
* {{ZD|H|HRV}} [[Bol]], [[Hrvatska]]
* {{ZD|R|RUS}} [[Rjazanj]], [[Rusija]]
* {{ZD|B|BEL}} [[Diksmuide]], [[Belgija]]

== Religija ==
[[Datoteka:Crkva svetog Mihovila.jpg|mini|Crkva svetog Mihovila]]
Na području Omiša postoje dvije župe: [[Župa sv. Mihovila arkanđela]] i župa sv. Petra apostola. Svetac zaštitnik je [[Sv. Ivan Nepomuk]], čiji se dan slavi [[16. svibnja]] kao dan Grada.

U župa sv Petra Apostola na Priku sveci zaštitnici su [[Sveti Petar|sv. Petar]] i [[Sveti Leopold Bogdan Mandić|sv. Leopold Bogdan Mandić]]. Blagdan župe i veliko pučko slavlje je sv. Petar, koji se [[29. lipnja]] slavi ispred istoimene ranokršćanske crkve.

* Crkva Male Gospe Zakučac
* Crkva Gospe od Pišćeta s grobljem

Blagdan [[Mala Gospa|Male Gospe]] slavi se svetom misom kod kapelice na Potoku. U selu Zakučac pred dovršetkom je izgradnja svetišta sv. Leopolda Bogdana Mandića, čiji su roditelji podrijetlom iz tog kraja.

Na području Omiša postoji i Franjevački samostan Gospe od Karmela, s istoimenom crkvom koju su izgradili [[franjevci]] predvođeni fra Stipom Vrljićem [[1785.]] godine, bježeći pred [[Turci]]ma. Sada se tu nalazi starački dom za fratre i biblioteka. Blagdani samostana su [[Sveti Antun Padovanski|sv. Ante]] [[13. lipnja]] i [[Gospa od Karmela]].

== Događanja ==
* [[Festival dalmatinskih klapa]]
* [[Almissa Open Art]] - festival suvremene umjetnosti
* [[Ludi skokovi]], zabavna manifestacija koja se održava ljeti
* [[Omiški plivački maraton]]
* Omiški gitarski festival <ref>[http://www.omisguitarfest.com Omiški gitarski festival]</ref>
* [[Gusarka bitka]]
* [[Gusarske većeri]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Omiš}}

*[http://www.omis.hr/Default.aspx Grad Omiš]
*[http://www.tz-omis.hr/ Turistička zajednica Omiša]
*[http://www.omis-info.com Portal grada Omiša]
*[http://www.fdk.hr Festval dalmatinskih klapa Omiš]
*[http://www.knjiznica-omis.hr/naslovnica.asp?linkid=1 Narodna knjižnica Omiš]
*[http://www.omis.hr/Gradskauprava/Mjesnasamouprava/tabid/71/Default.aspx Mjesna samouprava]
*[http://www.almissa.com Neslužbeni internet portal grada Omiša] {{eng oznaka}}
*[http://www.sagittapirateship.com Istraživanje povijesnog Omiškog gusarskog broda "Omiška strijela-Sagitta"]
*[http://www.omisriviera.com/hr/ Turistički portal Omiša i Omiške rivijere]
*[http://www.adomis.hr Astronomsko društvo Omiš]

===Škole===
*[http://skole.htnet.hr/os-omis-001/skola/ OŠ Josip Pupačić]
*[http://skole.htnet.hr/ss-omis-501/skola/ SŠ Jure Kaštelan]
{{Omiš}}
{{GiO SDŽ}}
[[Kategorija:Gradovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji]]
[[Kategorija:Omiš| ]]

Arhitektura u 2023.

2023-03-12T01:49:01Z

Suradnik01: /* Završetak gradnje građevina */

'''Arhitektura''' u [[2023.]] godini.

== Svijet ==
=== Nagrade ===

=== Osnivanja ===
Osnivanja arhitektonskih ustanova ([[Wikipedija:Kriteriji]], [[WP:NIJE]]), škola, fakulteta, časopisa, zbornika, simpozija...

=== Početak gradnje građevina ===

=== Završetak gradnje građevina ===

=== Rušenje građevina ===

=== Rođenja ===
Rođenja poznatih osoba u svezi s arhitekturom: arhitekt, klesar...

=== Smrti ===
Smrti poznatih poznatih osoba u svezi s arhitekturom: arhitekt, klesar...

=== Ostalo ===
Uvođenje i pojava novih stilova...

== Hrvatska i u Hrvata ==

=== Nagrade ===

=== Osnivanja ===
Osnivanja arhitektonskih ustanova ([[Wikipedija:Kriteriji]], [[WP:NIJE]]), škola, fakulteta, časopisa, zbornika, simpozija...

=== Početak gradnje građevina ===

=== Završetak gradnje građevina ===
* 9. ožujka 2023. okončan je [[most Cetina]] u sutjesci na [[Omiška vrata|Omiškim vratima]].<ref>Zoran Kukilo/Dnevnik/P.F./HRT: [https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/predsjednik-plenkovic-na-svecanosti-spajanja-mosta-cetina-10651823 ''HRT HRT na čudu od mosta - mostu Cetina'']. HRT. 9. ožujka 2023. Pristupljeno 12. ožujka 2023.</ref>

=== Rušenje građevina ===

=== Rođenja ===
Rođenja poznatih osoba u svezi s arhitekturom: arhitekt, klesar...

=== Smrti ===
Smrti poznatih poznatih osoba u svezi s arhitekturom: arhitekt, klesar...

=== Ostalo ===
Uvođenje i pojava novih stilova...

== Izvori ==
{{izvori}}

{{arhitektura po godinama 2001. - 2050.}}

[[Kategorija:Arhitektura po godinama|2023.]]
[[Kategorija:Godine 21. stoljeća]]

Most Cetina

2023-03-12T01:46:46Z

Suradnik01:

'''Most Cetina''' je [[most]] na rijeci [[Cetina|Cetini]] iznad [[Omiš]]a. Smješten je u sutjesci na [[Omiška vrata|Omiškim vratima]], među dvjema [[klisura]]ma. Iz tunela u [[Omiška Dinara|Omiškoj Dinari]] izlazi se na most koji vodi u tunel u brdo [[Mošnica (brdo)|Mošnicu]]. Vidljiva duljina mosta je 152 metara. metra. Dio je u tunelima i s njima je ukupne dužine 224,45 metara. Od Cetine do mosta je Dio je omiške cestovne [[obilaznica|obilaznice]] duge 4 km koja vodi o državne ceste D8 do državne ceste D70. Most je spojen 9. ožujka [[arhitektura u 2023.|2023.]], kad je spojena čelična građevinska konstrukcija. Spajanju dvaju krakova mosta nazočio je hrvatski premijer [[Andrej Plenković]]. Vrijednost radova je 23,16 milijuna eura, bez PDV-a. Slijede ostali radovi dovršavanja infrastrukture: [[prometna signalizacija]], opreme instalacije za dojave u Centar za kontrolu i ostalo. Izgradnjom mosta planira se rasteretiti grad Omiš koji često u udarne sate trpi od prometnih gužva. U mjesecima turističke sezone, taj se prometni čep dalje širi kilometrima duž Jadranske magistrale i stvara dugotrajne zastoje i usporena kretanja. Most je stoga vrlo važan za buduću [[brza cesta|brzu cestu]] od Solina do Dugog rata pa do Omiša. Time će se napokon ostvariti desetljećima priželjkivanni projekt. Obilaznica spada u prioritetne projekte hrvatske cestogradnje i vrijednost joj je 300 milijuna eura. Po procjenama obilaznica koju čine tri tunela i jedan most, smanjit će cestovni promet kroz omišku jezgru za trećinu. S istoka obilaznica je spojena na Jadransku magistralu, sa zapada vodi na lokalnu cestu Tugare — Srinjine — Split. Planira se da bude gotova do 2027. godine. Realizacija mosta i obilaznice dio je Multimodalne platforme splitske aglomeracije Solin - Stobreč - Dugi rat - Omiš,, ukupne duljine zahvata od 21,5 km, a predstavljena je još 2017. godine, procijenjene vrijednosti ulaganja od 2,44 milijarde kuna.<ref>Zoran Kukilo/Dnevnik/P.F./HRT: [https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/predsjednik-plenkovic-na-svecanosti-spajanja-mosta-cetina-10651823 ''HRT HRT na čudu od mosta - mostu Cetina'']. HRT. 9. ožujka 2023. Pristupljeno 12. ožujka 2023.</ref>

== Izvori, referencije i bilješke ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Cetina, Most}}
[[Kategorija:Mostovi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Omiš]]

Most Cetina

2023-03-12T01:46:26Z

Suradnik01: Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Most Cetina''' je most na rijeci Cetini. Smješten je u sutjesci na Omiškim vratima, među dvjema klisurama. Iz...«.

'''Most Cetina''' je [[most]] na rijeci [[Cetina|Cetini]]. Smješten je u sutjesci na [[Omiška vrata|Omiškim vratima]], među dvjema [[klisura]]ma. Iz tunela u [[Omiška Dinara|Omiškoj Dinari]] izlazi se na most koji vodi u tunel u brdo [[Mošnica (brdo)|Mošnicu]]. Vidljiva duljina mosta je 152 metara. metra. Dio je u tunelima i s njima je ukupne dužine 224,45 metara. Od Cetine do mosta je Dio je omiške cestovne [[obilaznica|obilaznice]] duge 4 km koja vodi o državne ceste D8 do državne ceste D70. Most je spojen 9. ožujka [[arhitektura u 2023.|2023.]], kad je spojena čelična građevinska konstrukcija. Spajanju dvaju krakova mosta nazočio je hrvatski premijer [[Andrej Plenković]]. Vrijednost radova je 23,16 milijuna eura, bez PDV-a. Slijede ostali radovi dovršavanja infrastrukture: [[prometna signalizacija]], opreme instalacije za dojave u Centar za kontrolu i ostalo. Izgradnjom mosta planira se rasteretiti grad Omiš koji često u udarne sate trpi od prometnih gužva. U mjesecima turističke sezone, taj se prometni čep dalje širi kilometrima duž Jadranske magistrale i stvara dugotrajne zastoje i usporena kretanja. Most je stoga vrlo važan za buduću [[brza cesta|brzu cestu]] od Solina do Dugog rata pa do Omiša. Time će se napokon ostvariti desetljećima priželjkivanni projekt. Obilaznica spada u prioritetne projekte hrvatske cestogradnje i vrijednost joj je 300 milijuna eura. Po procjenama obilaznica koju čine tri tunela i jedan most, smanjit će cestovni promet kroz omišku jezgru za trećinu. S istoka obilaznica je spojena na Jadransku magistralu, sa zapada vodi na lokalnu cestu Tugare — Srinjine — Split. Planira se da bude gotova do 2027. godine. Realizacija mosta i obilaznice dio je Multimodalne platforme splitske aglomeracije Solin - Stobreč - Dugi rat - Omiš,, ukupne duljine zahvata od 21,5 km, a predstavljena je još 2017. godine, procijenjene vrijednosti ulaganja od 2,44 milijarde kuna.<ref>Zoran Kukilo/Dnevnik/P.F./HRT: [https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/predsjednik-plenkovic-na-svecanosti-spajanja-mosta-cetina-10651823 ''HRT HRT na čudu od mosta - mostu Cetina'']. HRT. 9. ožujka 2023. Pristupljeno 12. ožujka 2023.</ref>

== Izvori, referencije i bilješke ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Cetina, Most}}
[[Kategorija:Mostovi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Omiš]]

Cetina

2023-03-12T01:28:47Z

Suradnik01: /* Mostovi na Cetini */

{{dz}}
{{Infookvir rijeka
| ime = Cetina
| slika = Cetina s mosta, panorama.jpg
| Duljina = 105
| Nadmorska visina izvora = 385
| Prosječni istjek =
| Površina porječja = 3700
| Izvor = selo [[Cetina (Civljane)|Cetina]]
| Ušće = [[Omiš]]
| Tip ušća =
| Pritoke = desne: [[Sutina (rijeka)|Sutina]] lijeve: [[Ruda (rijeka)|Ruda]]
| Države kroz koje protječe = {{ZD+X/H|HRV}}
| Gradovi kroz koje protječe = [[Sinj]], [[Trilj]], [[Omiš]]
| Sliv = [[Jadranski slijev|Jadranski]]
| Ulijeva se u = [[Jadransko more]]
| Plovna od - do = [[Radmanove mlinice|Radmanovih mlinica]] do ušća
}}

'''Cetina''' je [[Rijeka (vodotok)|rijeka]] koja pripada [[Jadran]]skom [[slijev]]u, a nalazi se u [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]]. Duga je 105 km i ulijeva se u [[Jadransko more]] kod [[Omiš]]a.

== Tok rijeke ==
Cetina izvire na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 385 m u sjeverozapadnim obroncima [[Dinara|Dinare]] blizu sela [[Cetina (Civljane)|Cetine]], 7 km sjeverno od [[Vrlika|Vrlike]]. Ima više izvora, a glavni je izvor [[Veliko vrilo (Glavaš)|jezero]] duboko preko stotinu metara.<ref name="kiklop"/>
Iznad izvora rijeke Cetine, sjeverno od Vrlike, nalazi se [[Gospodska pećina]], znamenita po naseljenosti u [[prapovijest|prapovijesnom]] dobu.<ref name="Hrvatski leksikon">[[Hrvatski leksikon]] A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., {{ISBN|9539672813}}, str. 399.</ref>

Nekoliko kilometara nizvodno od izvora Cetina utječe u u Perućko jezero. To se mjesto zove Garjak. Ondje je mnoštvo plaža i rukavaca.<ref name=oko>R.P.: [https://www.dalmacijadanas.hr/najljepse-oko-dalmacije-donosimo-prekrasnu-fotoreportazu-od-izvore-cetine-do-garjaka/ ''Najljepše “oko” Dalmacije: Donosimo prekrasnu fotoreportažu od izvore Cetine do Garjaka ''] Dalmacija danas. 30. srpnja 2018. Pristupljeno 6. listopada 2020.</ref> [[Perućko jezero]] je umjetno stvoreno blizu Vrlike stvoreno branom na Cetini 25 km nizvodno od izvora. Nakon jezera rijeka prolazi [[krš]]kim područjem i [[sinjsko polje|Sinjskim poljem]] prema gradu [[Sinj]]u. Cetina pod [[Gardun]]om, kod grada [[Trilj]]a, napušta [[Sinjsko polje]], ulazi u [[kanjon]] te teče prema jugu. Nad kanjonom je utvrda [[Nutjak]]. Obale su u kanjonu bliže i više, a rijeka duboka i spora. Nekad je voda brzo tekla i okretala brojne mlinove, ali su je brane usporile. Cetina kod [[Bisko|Biska]] skreće prema jugoistoku, a od tu je prati i [[autocesta A1]]. Cetina kod [[Šestanovac|Šestanovca]] skreće prema jugu, prolazi ispod A1, a uskoro zatim kod [[Zadvarje|Zadvarja]] zaokreće oko [[Mosor]]a i dalje plovi prema zapadu. U Omišu se ulijeva u [[Jadransko more]]. površina porječja 3700 km. Ušće cetine je Omiš . Gradovi cetine su : Sinj, Trilj i Omiš.

Tijekom ljetne [[Turizam|turističke]] sezone, u donjem toku Cetine (od [[Slime]]na do [[Radmanove mlinice|Radmanovih mlinica]] kod Omiša), svakodnevno se, dva puta dnevno u trajanju od 3 do 4 sata odvija [[rafting]].
===Pritoci===
Lijevi su pritoci Cetine redom [[Rumin (rijeka)|Rumin]], [[Kosinac]] i [[Ruda (rijeka)|Ruda]]. [[Dragović (rijeka)|Dragović]] i [[Dabar(rijeka)|Dabar]] također su lijevi pritoci, ali su potopljeni Perućkim jezerom. Glavni je desni pritok [[Vojskova (Cetina)|Vojskova]] (koja se u literaturi spominje i kao Vojskava).<ref name="Buljac">Velimir Borković, Zemljopisni položaj Župe Hrvace, Hrvace: Župa Svih Svetih, Zbornik ''Kačić'', Split 2004, ({{ISBN|953-6640-47-3}})</ref>. Neposredno prije utoka u Cetinu, u Vojskovu utječe [[Karakašica(rijeka)|Karakašica]] pa se ona u literaturi znade spominjati desnim pritokom Cetine (umjesto Vojskove).<ref name="kiklop"/>. Sliv Cetine ima mnoštvo manjih rječica i izvora (''Tako ti trista i šezdeset vrila šta se u Cetinu sliva'' <ref name="Braco">Ivica Gusić i Filip Gusić, Rječnik govora dalmatinske zagore i zapadne Hercegovine, Zagreb 2004. ({{ISBN|953-99786-0-2}})</ref>). Samo u širem području sela Hrvaca ima više od 50 izvora (koji imaju ime).<ref name="Buljac"/>

===Hidroenergetski sustav rijeke Cetine===
[[Datoteka:HE Zakucac 1.jpg|mini|300px|desno|[[Hidroelektrana Zakučac]] je naša najveća [[hidroelektrana]] koja u [[elektroenergetski sustav]] isporučuje oko trećinu ukupne [[hidroenergija|hidroenergije]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].]]
[[Datoteka:HE Kraljevac 3.jpg|mini|desno|300px|[[Hidroelektrana Kraljevac]] je prva [[hidroelektrana]] na rijeci Cetini puštena u pogon 19. ožujka 1912.]]
Hidroenergetski sustav rijeke Cetine obuhvaća: HE Peruća, HE Orlovac, CS Buško blato, HE Đale, HE Zakučac i HE Kraljevac.<ref>[http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/jug/default.aspx] "PP HE Jug", hep.hr, 2012.</ref>

====HE Peruća====
{{Glavni|Hidroelektrana Peruća}}

[[Perućko jezero]] prvo je veliko [[umjetno jezero]] u [[krš]]kom terenu i prva daljinska akumulacija [[elektroenergetski sustav|elektroenergetskog sustava]] rijeke Cetine. Korisni [[obujam]] jezera značajno utječe na izravnavanje protoka Cetine na nizvodnim energetskim stepenicama od [[Sinjsko polje|Sinjskog polja]] do [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Koncentracija pada ostvarena izgradnjom [[Brana Peruća|brane Peruća]] koristi se u pribranskoj hidroelektrani Peruća.

====HE Orlovac====
{{Glavni|Hidroelektrana Orlovac}}

HE Orlovac je visokotlačno derivacijsko postrojenje čiji se objekti nalaze u dvije države: [[umjetno jezero]] s pripadajućim objektima i jedan dio dovodnog [[tunel]]a su u [[BiH|Bosni i Hercegovini]], a drugi dio dovodnog tunela, [[vodna komora]], [[tlačni cjevovod]], strojarnica i odvodni kanal strojarnice su u [[Republika Hrvatska|Republici Hrvatskoj]]. Osim umjetnog jezera [[Buško blato]], postoji i umjetno jezero Mandak. Ako je dotok s [[Livanjsko polje|Livanjskog polja]] veći od potreba hidroelektrane, reverzibilnim kanalom [[Lipa (Livno, BiH)|Lipa]] - Buško blato prebacuje se u umjetno jezero Buško blato pomoću reverzibilnog postrojenja '''Crpne stanice Buško blato''' (CS Buško blato).

====HE Đale====
{{Glavni|Hidroelektrana Đale}}

HE Đale je smještena u [[klanac|klancu]] rijeke Cetine nizvodno od [[Trilj]]a, a koristi energetski potencijal na padu 21 metara između Sinjskog polja i umjetnog jezera Prančevići. Za proizvodnju koristi već regulirane vode rijeke Cetine.

====HE Kraljevac====
{{Glavni|Hidroelektrana Kraljevac}}

HE Kraljevac se nalazi 21 kilometar od ušća Cetine u more i nakon što je 1932. izgrađena druga faza, s ukupnom instaliranom snagom od 67,2 MW u to vrijeme je bila najveća hidroelektrana u ovom dijelu Europe. Nakon puštanja u pogon druge faze HE Zakučac 1980., HE Kraljevac je izgubila svoj raniji značaj.

====HE Zakučac====
{{Glavni|Hidroelektrana Zakučac}}

HE Zakučac je smještena na ušću rijeke Cetine u more kod Omiša. Prema snazi i proizvodnji HE Zakučac je najveće postrojenje na slivu rijeke Cetine, na koje otpada približno 69% ukupne godišnje proizvodnje.

==Polja uz Cetinu==

Od izvora do ulaska u kanjon ispod Trilja, uz Cetinu je nekoliko polja, redom: [[Paško polje]], [[Cetinsko polje]] (ova dva su neposredno uz izvore rijeke), [[Vrličko polje]], Koljansko i Ribarićko polje (ova dva su potopljena jezerom Peruća), [[Hrvatačko polje]], [[Sinjsko polje]] (ono je najveće), unutar kojega je Grabsko polje.<ref name="kiklop">http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=11348</ref><ref name="Buljac"/>

==Tvrđave uz Cetinu==
Uz Cetinu ima nekoliko tvrđava (utvrda, povijesnih gradova) srednjovjekovnih i antičkih.<ref>Ivan Ajduk, Srednjovjekovne tvrđave uz rijeku Cetinu, Ex Libris, Zagreb-Split 2010, ({{ISBN|978-953-284-042-1}})</ref><ref>Ivan Ajduk, Srednjovjekovne tvrđave, Zagora, nepoznata zemlja 2007.({{ISBN|978-953-271-007-6}})</ref> Nad izvorom je [[Glavaš (Dinarić)|Glavaš]], s desne strane nad Vrlikom je [[Prozor (utvrda, Vrlika)|Prozor]], a niže na području [[Potravlje|Potravlja]] i [[Satrić]]a [[Travnik (utvrda)|Travnik]], a još niže Sinjska tvrđava [[Stari grad (Sinj)]]. S lijeve strane u blizini Trilja je [[Utvrda Čačvina|Čačvina]], a s desne strane, nad kanjonom, neposredno ispod Trilja [[Nutjak]]. S lijeve strane kanjona u [[Zadvarje|Zadvarju]] je utvrda [[Utvrda Zadvarje|Zadvarje]]. Blizu ušća je utvrda [[Kunjak]] u [[Kučiće|Kučićima]], a neposredno uz Omiš [[Visuć]], [[Mirabela (Peovica)]] i [[Fortica (Starigrad)]].

== Mostovi na Cetini ==
Duž Cetine nalazi se nekoliko većih i manjih mostova. Pojedini su isključivo za pješake, drugi su i za vozila. Nalaze se u Omišu, Blatu na Cetini, Trilju i dr.
9. ožujka [[arhitektura u 2023.|2023.]] okončan je [[most Cetina]] u sutjesci na [[Omiška vrata|Omiškim vratima]].<ref>Zoran Kukilo/Dnevnik/P.F./HRT: [https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/predsjednik-plenkovic-na-svecanosti-spajanja-mosta-cetina-10651823 ''HRT HRT na čudu od mosta - mostu Cetina'']. HRT. 9. ožujka 2023. Pristupljeno 12. ožujka 2023.</ref>

==Galerija==
<gallery>
Datoteka:Cetina source.JPG|[[Izvor]] Cetine
Datoteka:Cetina s mosta, panorama.jpg|Cetina s mosta, panorama
Datoteka:Cetina kod Šestanovca (Croatia).jpg|Tok Cetine u [[Klanac|klancu]] kod [[Šestanovac|Šestanovca]]
Datoteka:Obnovljeni most na Cetini kod naselja Panj.JPG|Obnovljeni most na Cetini kod zaseoka Panj (selo [[Rumin]])
Datoteka:Cetina dam.JPG|Jedna od brana na Cetini
Datoteka:Omis-19.jpg|[[Kanjon]] Cetine
Datoteka:Cetina mouth.JPG|Ušće Cetine kod [[Omiš]]a
</gallery>

== Izvori ==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
* [http://tz-omis.hr/content/view/46/58/lang,hr/ O Cetini na stranici TZ Omiš]
* [http://www.raft.hr Rafting na Cetini]
* [http://www.rafting-cetina.com Rafting na Cetini]

===Ostali projekti===
{{WProjekti
|commons =
|commonshr =
|commonscat = Cetina River
|commonscathr = Cetina
|wikivrste =
|wikivrstehr =
|wikizvor =
|wikizvor_autor =
|wječnik =
|wikiknjige =
|wikicitat =
}}

{{Hidrografija Hrvatske}}

[[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Sinj]]
[[Kategorija:Omiš]]
[[Kategorija:Trilj]]
[[Kategorija:Jadranski slijev]]
[[Kategorija:Porječje Cetine| ]]

Cetina

2023-03-12T01:26:36Z

Suradnik01: /* Mostovi na Cetini */

{{dz}}
{{Infookvir rijeka
| ime = Cetina
| slika = Cetina s mosta, panorama.jpg
| Duljina = 105
| Nadmorska visina izvora = 385
| Prosječni istjek =
| Površina porječja = 3700
| Izvor = selo [[Cetina (Civljane)|Cetina]]
| Ušće = [[Omiš]]
| Tip ušća =
| Pritoke = desne: [[Sutina (rijeka)|Sutina]] lijeve: [[Ruda (rijeka)|Ruda]]
| Države kroz koje protječe = {{ZD+X/H|HRV}}
| Gradovi kroz koje protječe = [[Sinj]], [[Trilj]], [[Omiš]]
| Sliv = [[Jadranski slijev|Jadranski]]
| Ulijeva se u = [[Jadransko more]]
| Plovna od - do = [[Radmanove mlinice|Radmanovih mlinica]] do ušća
}}

'''Cetina''' je [[Rijeka (vodotok)|rijeka]] koja pripada [[Jadran]]skom [[slijev]]u, a nalazi se u [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]]. Duga je 105 km i ulijeva se u [[Jadransko more]] kod [[Omiš]]a.

== Tok rijeke ==
Cetina izvire na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 385 m u sjeverozapadnim obroncima [[Dinara|Dinare]] blizu sela [[Cetina (Civljane)|Cetine]], 7 km sjeverno od [[Vrlika|Vrlike]]. Ima više izvora, a glavni je izvor [[Veliko vrilo (Glavaš)|jezero]] duboko preko stotinu metara.<ref name="kiklop"/>
Iznad izvora rijeke Cetine, sjeverno od Vrlike, nalazi se [[Gospodska pećina]], znamenita po naseljenosti u [[prapovijest|prapovijesnom]] dobu.<ref name="Hrvatski leksikon">[[Hrvatski leksikon]] A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., {{ISBN|9539672813}}, str. 399.</ref>

Nekoliko kilometara nizvodno od izvora Cetina utječe u u Perućko jezero. To se mjesto zove Garjak. Ondje je mnoštvo plaža i rukavaca.<ref name=oko>R.P.: [https://www.dalmacijadanas.hr/najljepse-oko-dalmacije-donosimo-prekrasnu-fotoreportazu-od-izvore-cetine-do-garjaka/ ''Najljepše “oko” Dalmacije: Donosimo prekrasnu fotoreportažu od izvore Cetine do Garjaka ''] Dalmacija danas. 30. srpnja 2018. Pristupljeno 6. listopada 2020.</ref> [[Perućko jezero]] je umjetno stvoreno blizu Vrlike stvoreno branom na Cetini 25 km nizvodno od izvora. Nakon jezera rijeka prolazi [[krš]]kim područjem i [[sinjsko polje|Sinjskim poljem]] prema gradu [[Sinj]]u. Cetina pod [[Gardun]]om, kod grada [[Trilj]]a, napušta [[Sinjsko polje]], ulazi u [[kanjon]] te teče prema jugu. Nad kanjonom je utvrda [[Nutjak]]. Obale su u kanjonu bliže i više, a rijeka duboka i spora. Nekad je voda brzo tekla i okretala brojne mlinove, ali su je brane usporile. Cetina kod [[Bisko|Biska]] skreće prema jugoistoku, a od tu je prati i [[autocesta A1]]. Cetina kod [[Šestanovac|Šestanovca]] skreće prema jugu, prolazi ispod A1, a uskoro zatim kod [[Zadvarje|Zadvarja]] zaokreće oko [[Mosor]]a i dalje plovi prema zapadu. U Omišu se ulijeva u [[Jadransko more]]. površina porječja 3700 km. Ušće cetine je Omiš . Gradovi cetine su : Sinj, Trilj i Omiš.

Tijekom ljetne [[Turizam|turističke]] sezone, u donjem toku Cetine (od [[Slime]]na do [[Radmanove mlinice|Radmanovih mlinica]] kod Omiša), svakodnevno se, dva puta dnevno u trajanju od 3 do 4 sata odvija [[rafting]].
===Pritoci===
Lijevi su pritoci Cetine redom [[Rumin (rijeka)|Rumin]], [[Kosinac]] i [[Ruda (rijeka)|Ruda]]. [[Dragović (rijeka)|Dragović]] i [[Dabar(rijeka)|Dabar]] također su lijevi pritoci, ali su potopljeni Perućkim jezerom. Glavni je desni pritok [[Vojskova (Cetina)|Vojskova]] (koja se u literaturi spominje i kao Vojskava).<ref name="Buljac">Velimir Borković, Zemljopisni položaj Župe Hrvace, Hrvace: Župa Svih Svetih, Zbornik ''Kačić'', Split 2004, ({{ISBN|953-6640-47-3}})</ref>. Neposredno prije utoka u Cetinu, u Vojskovu utječe [[Karakašica(rijeka)|Karakašica]] pa se ona u literaturi znade spominjati desnim pritokom Cetine (umjesto Vojskove).<ref name="kiklop"/>. Sliv Cetine ima mnoštvo manjih rječica i izvora (''Tako ti trista i šezdeset vrila šta se u Cetinu sliva'' <ref name="Braco">Ivica Gusić i Filip Gusić, Rječnik govora dalmatinske zagore i zapadne Hercegovine, Zagreb 2004. ({{ISBN|953-99786-0-2}})</ref>). Samo u širem području sela Hrvaca ima više od 50 izvora (koji imaju ime).<ref name="Buljac"/>

===Hidroenergetski sustav rijeke Cetine===
[[Datoteka:HE Zakucac 1.jpg|mini|300px|desno|[[Hidroelektrana Zakučac]] je naša najveća [[hidroelektrana]] koja u [[elektroenergetski sustav]] isporučuje oko trećinu ukupne [[hidroenergija|hidroenergije]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].]]
[[Datoteka:HE Kraljevac 3.jpg|mini|desno|300px|[[Hidroelektrana Kraljevac]] je prva [[hidroelektrana]] na rijeci Cetini puštena u pogon 19. ožujka 1912.]]
Hidroenergetski sustav rijeke Cetine obuhvaća: HE Peruća, HE Orlovac, CS Buško blato, HE Đale, HE Zakučac i HE Kraljevac.<ref>[http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/jug/default.aspx] "PP HE Jug", hep.hr, 2012.</ref>

====HE Peruća====
{{Glavni|Hidroelektrana Peruća}}

[[Perućko jezero]] prvo je veliko [[umjetno jezero]] u [[krš]]kom terenu i prva daljinska akumulacija [[elektroenergetski sustav|elektroenergetskog sustava]] rijeke Cetine. Korisni [[obujam]] jezera značajno utječe na izravnavanje protoka Cetine na nizvodnim energetskim stepenicama od [[Sinjsko polje|Sinjskog polja]] do [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Koncentracija pada ostvarena izgradnjom [[Brana Peruća|brane Peruća]] koristi se u pribranskoj hidroelektrani Peruća.

====HE Orlovac====
{{Glavni|Hidroelektrana Orlovac}}

HE Orlovac je visokotlačno derivacijsko postrojenje čiji se objekti nalaze u dvije države: [[umjetno jezero]] s pripadajućim objektima i jedan dio dovodnog [[tunel]]a su u [[BiH|Bosni i Hercegovini]], a drugi dio dovodnog tunela, [[vodna komora]], [[tlačni cjevovod]], strojarnica i odvodni kanal strojarnice su u [[Republika Hrvatska|Republici Hrvatskoj]]. Osim umjetnog jezera [[Buško blato]], postoji i umjetno jezero Mandak. Ako je dotok s [[Livanjsko polje|Livanjskog polja]] veći od potreba hidroelektrane, reverzibilnim kanalom [[Lipa (Livno, BiH)|Lipa]] - Buško blato prebacuje se u umjetno jezero Buško blato pomoću reverzibilnog postrojenja '''Crpne stanice Buško blato''' (CS Buško blato).

====HE Đale====
{{Glavni|Hidroelektrana Đale}}

HE Đale je smještena u [[klanac|klancu]] rijeke Cetine nizvodno od [[Trilj]]a, a koristi energetski potencijal na padu 21 metara između Sinjskog polja i umjetnog jezera Prančevići. Za proizvodnju koristi već regulirane vode rijeke Cetine.

====HE Kraljevac====
{{Glavni|Hidroelektrana Kraljevac}}

HE Kraljevac se nalazi 21 kilometar od ušća Cetine u more i nakon što je 1932. izgrađena druga faza, s ukupnom instaliranom snagom od 67,2 MW u to vrijeme je bila najveća hidroelektrana u ovom dijelu Europe. Nakon puštanja u pogon druge faze HE Zakučac 1980., HE Kraljevac je izgubila svoj raniji značaj.

====HE Zakučac====
{{Glavni|Hidroelektrana Zakučac}}

HE Zakučac je smještena na ušću rijeke Cetine u more kod Omiša. Prema snazi i proizvodnji HE Zakučac je najveće postrojenje na slivu rijeke Cetine, na koje otpada približno 69% ukupne godišnje proizvodnje.

==Polja uz Cetinu==

Od izvora do ulaska u kanjon ispod Trilja, uz Cetinu je nekoliko polja, redom: [[Paško polje]], [[Cetinsko polje]] (ova dva su neposredno uz izvore rijeke), [[Vrličko polje]], Koljansko i Ribarićko polje (ova dva su potopljena jezerom Peruća), [[Hrvatačko polje]], [[Sinjsko polje]] (ono je najveće), unutar kojega je Grabsko polje.<ref name="kiklop">http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=11348</ref><ref name="Buljac"/>

==Tvrđave uz Cetinu==
Uz Cetinu ima nekoliko tvrđava (utvrda, povijesnih gradova) srednjovjekovnih i antičkih.<ref>Ivan Ajduk, Srednjovjekovne tvrđave uz rijeku Cetinu, Ex Libris, Zagreb-Split 2010, ({{ISBN|978-953-284-042-1}})</ref><ref>Ivan Ajduk, Srednjovjekovne tvrđave, Zagora, nepoznata zemlja 2007.({{ISBN|978-953-271-007-6}})</ref> Nad izvorom je [[Glavaš (Dinarić)|Glavaš]], s desne strane nad Vrlikom je [[Prozor (utvrda, Vrlika)|Prozor]], a niže na području [[Potravlje|Potravlja]] i [[Satrić]]a [[Travnik (utvrda)|Travnik]], a još niže Sinjska tvrđava [[Stari grad (Sinj)]]. S lijeve strane u blizini Trilja je [[Utvrda Čačvina|Čačvina]], a s desne strane, nad kanjonom, neposredno ispod Trilja [[Nutjak]]. S lijeve strane kanjona u [[Zadvarje|Zadvarju]] je utvrda [[Utvrda Zadvarje|Zadvarje]]. Blizu ušća je utvrda [[Kunjak]] u [[Kučiće|Kučićima]], a neposredno uz Omiš [[Visuć]], [[Mirabela (Peovica)]] i [[Fortica (Starigrad)]].

== Mostovi na Cetini ==
Duž Cetine nalazi se nekoliko većih i manjih mostova. Pojedini su isključivo za pješake, drugi su i za vozila. Nalaze se u Omišu, Blatu na Cetini, Trilju i dr.
9. ožujka [[arhitektura u 2023.|2023.]] okončan je [[most Cetina]] u sutjesci na [[Omiška vrata|omiškim vratima]].<ref>Zoran Kukilo/Dnevnik/P.F./HRT: [https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/predsjednik-plenkovic-na-svecanosti-spajanja-mosta-cetina-10651823 ''HRT HRT na čudu od mosta - mostu Cetina'']. HRT. 9. ožujka 2023. Pristupljeno 12. ožujka 2023.</ref>

==Galerija==
<gallery>
Datoteka:Cetina source.JPG|[[Izvor]] Cetine
Datoteka:Cetina s mosta, panorama.jpg|Cetina s mosta, panorama
Datoteka:Cetina kod Šestanovca (Croatia).jpg|Tok Cetine u [[Klanac|klancu]] kod [[Šestanovac|Šestanovca]]
Datoteka:Obnovljeni most na Cetini kod naselja Panj.JPG|Obnovljeni most na Cetini kod zaseoka Panj (selo [[Rumin]])
Datoteka:Cetina dam.JPG|Jedna od brana na Cetini
Datoteka:Omis-19.jpg|[[Kanjon]] Cetine
Datoteka:Cetina mouth.JPG|Ušće Cetine kod [[Omiš]]a
</gallery>

== Izvori ==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
* [http://tz-omis.hr/content/view/46/58/lang,hr/ O Cetini na stranici TZ Omiš]
* [http://www.raft.hr Rafting na Cetini]
* [http://www.rafting-cetina.com Rafting na Cetini]

===Ostali projekti===
{{WProjekti
|commons =
|commonshr =
|commonscat = Cetina River
|commonscathr = Cetina
|wikivrste =
|wikivrstehr =
|wikizvor =
|wikizvor_autor =
|wječnik =
|wikiknjige =
|wikicitat =
}}

{{Hidrografija Hrvatske}}

[[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Sinj]]
[[Kategorija:Omiš]]
[[Kategorija:Trilj]]
[[Kategorija:Jadranski slijev]]
[[Kategorija:Porječje Cetine| ]]

Cetina

2023-03-12T01:25:13Z

Suradnik01: /* Tvrđave uz Cetinu */

{{dz}}
{{Infookvir rijeka
| ime = Cetina
| slika = Cetina s mosta, panorama.jpg
| Duljina = 105
| Nadmorska visina izvora = 385
| Prosječni istjek =
| Površina porječja = 3700
| Izvor = selo [[Cetina (Civljane)|Cetina]]
| Ušće = [[Omiš]]
| Tip ušća =
| Pritoke = desne: [[Sutina (rijeka)|Sutina]] lijeve: [[Ruda (rijeka)|Ruda]]
| Države kroz koje protječe = {{ZD+X/H|HRV}}
| Gradovi kroz koje protječe = [[Sinj]], [[Trilj]], [[Omiš]]
| Sliv = [[Jadranski slijev|Jadranski]]
| Ulijeva se u = [[Jadransko more]]
| Plovna od - do = [[Radmanove mlinice|Radmanovih mlinica]] do ušća
}}

'''Cetina''' je [[Rijeka (vodotok)|rijeka]] koja pripada [[Jadran]]skom [[slijev]]u, a nalazi se u [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]]. Duga je 105 km i ulijeva se u [[Jadransko more]] kod [[Omiš]]a.

== Tok rijeke ==
Cetina izvire na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 385 m u sjeverozapadnim obroncima [[Dinara|Dinare]] blizu sela [[Cetina (Civljane)|Cetine]], 7 km sjeverno od [[Vrlika|Vrlike]]. Ima više izvora, a glavni je izvor [[Veliko vrilo (Glavaš)|jezero]] duboko preko stotinu metara.<ref name="kiklop"/>
Iznad izvora rijeke Cetine, sjeverno od Vrlike, nalazi se [[Gospodska pećina]], znamenita po naseljenosti u [[prapovijest|prapovijesnom]] dobu.<ref name="Hrvatski leksikon">[[Hrvatski leksikon]] A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., {{ISBN|9539672813}}, str. 399.</ref>

Nekoliko kilometara nizvodno od izvora Cetina utječe u u Perućko jezero. To se mjesto zove Garjak. Ondje je mnoštvo plaža i rukavaca.<ref name=oko>R.P.: [https://www.dalmacijadanas.hr/najljepse-oko-dalmacije-donosimo-prekrasnu-fotoreportazu-od-izvore-cetine-do-garjaka/ ''Najljepše “oko” Dalmacije: Donosimo prekrasnu fotoreportažu od izvore Cetine do Garjaka ''] Dalmacija danas. 30. srpnja 2018. Pristupljeno 6. listopada 2020.</ref> [[Perućko jezero]] je umjetno stvoreno blizu Vrlike stvoreno branom na Cetini 25 km nizvodno od izvora. Nakon jezera rijeka prolazi [[krš]]kim područjem i [[sinjsko polje|Sinjskim poljem]] prema gradu [[Sinj]]u. Cetina pod [[Gardun]]om, kod grada [[Trilj]]a, napušta [[Sinjsko polje]], ulazi u [[kanjon]] te teče prema jugu. Nad kanjonom je utvrda [[Nutjak]]. Obale su u kanjonu bliže i više, a rijeka duboka i spora. Nekad je voda brzo tekla i okretala brojne mlinove, ali su je brane usporile. Cetina kod [[Bisko|Biska]] skreće prema jugoistoku, a od tu je prati i [[autocesta A1]]. Cetina kod [[Šestanovac|Šestanovca]] skreće prema jugu, prolazi ispod A1, a uskoro zatim kod [[Zadvarje|Zadvarja]] zaokreće oko [[Mosor]]a i dalje plovi prema zapadu. U Omišu se ulijeva u [[Jadransko more]]. površina porječja 3700 km. Ušće cetine je Omiš . Gradovi cetine su : Sinj, Trilj i Omiš.

Tijekom ljetne [[Turizam|turističke]] sezone, u donjem toku Cetine (od [[Slime]]na do [[Radmanove mlinice|Radmanovih mlinica]] kod Omiša), svakodnevno se, dva puta dnevno u trajanju od 3 do 4 sata odvija [[rafting]].
===Pritoci===
Lijevi su pritoci Cetine redom [[Rumin (rijeka)|Rumin]], [[Kosinac]] i [[Ruda (rijeka)|Ruda]]. [[Dragović (rijeka)|Dragović]] i [[Dabar(rijeka)|Dabar]] također su lijevi pritoci, ali su potopljeni Perućkim jezerom. Glavni je desni pritok [[Vojskova (Cetina)|Vojskova]] (koja se u literaturi spominje i kao Vojskava).<ref name="Buljac">Velimir Borković, Zemljopisni položaj Župe Hrvace, Hrvace: Župa Svih Svetih, Zbornik ''Kačić'', Split 2004, ({{ISBN|953-6640-47-3}})</ref>. Neposredno prije utoka u Cetinu, u Vojskovu utječe [[Karakašica(rijeka)|Karakašica]] pa se ona u literaturi znade spominjati desnim pritokom Cetine (umjesto Vojskove).<ref name="kiklop"/>. Sliv Cetine ima mnoštvo manjih rječica i izvora (''Tako ti trista i šezdeset vrila šta se u Cetinu sliva'' <ref name="Braco">Ivica Gusić i Filip Gusić, Rječnik govora dalmatinske zagore i zapadne Hercegovine, Zagreb 2004. ({{ISBN|953-99786-0-2}})</ref>). Samo u širem području sela Hrvaca ima više od 50 izvora (koji imaju ime).<ref name="Buljac"/>

===Hidroenergetski sustav rijeke Cetine===
[[Datoteka:HE Zakucac 1.jpg|mini|300px|desno|[[Hidroelektrana Zakučac]] je naša najveća [[hidroelektrana]] koja u [[elektroenergetski sustav]] isporučuje oko trećinu ukupne [[hidroenergija|hidroenergije]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].]]
[[Datoteka:HE Kraljevac 3.jpg|mini|desno|300px|[[Hidroelektrana Kraljevac]] je prva [[hidroelektrana]] na rijeci Cetini puštena u pogon 19. ožujka 1912.]]
Hidroenergetski sustav rijeke Cetine obuhvaća: HE Peruća, HE Orlovac, CS Buško blato, HE Đale, HE Zakučac i HE Kraljevac.<ref>[http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/jug/default.aspx] "PP HE Jug", hep.hr, 2012.</ref>

====HE Peruća====
{{Glavni|Hidroelektrana Peruća}}

[[Perućko jezero]] prvo je veliko [[umjetno jezero]] u [[krš]]kom terenu i prva daljinska akumulacija [[elektroenergetski sustav|elektroenergetskog sustava]] rijeke Cetine. Korisni [[obujam]] jezera značajno utječe na izravnavanje protoka Cetine na nizvodnim energetskim stepenicama od [[Sinjsko polje|Sinjskog polja]] do [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Koncentracija pada ostvarena izgradnjom [[Brana Peruća|brane Peruća]] koristi se u pribranskoj hidroelektrani Peruća.

====HE Orlovac====
{{Glavni|Hidroelektrana Orlovac}}

HE Orlovac je visokotlačno derivacijsko postrojenje čiji se objekti nalaze u dvije države: [[umjetno jezero]] s pripadajućim objektima i jedan dio dovodnog [[tunel]]a su u [[BiH|Bosni i Hercegovini]], a drugi dio dovodnog tunela, [[vodna komora]], [[tlačni cjevovod]], strojarnica i odvodni kanal strojarnice su u [[Republika Hrvatska|Republici Hrvatskoj]]. Osim umjetnog jezera [[Buško blato]], postoji i umjetno jezero Mandak. Ako je dotok s [[Livanjsko polje|Livanjskog polja]] veći od potreba hidroelektrane, reverzibilnim kanalom [[Lipa (Livno, BiH)|Lipa]] - Buško blato prebacuje se u umjetno jezero Buško blato pomoću reverzibilnog postrojenja '''Crpne stanice Buško blato''' (CS Buško blato).

====HE Đale====
{{Glavni|Hidroelektrana Đale}}

HE Đale je smještena u [[klanac|klancu]] rijeke Cetine nizvodno od [[Trilj]]a, a koristi energetski potencijal na padu 21 metara između Sinjskog polja i umjetnog jezera Prančevići. Za proizvodnju koristi već regulirane vode rijeke Cetine.

====HE Kraljevac====
{{Glavni|Hidroelektrana Kraljevac}}

HE Kraljevac se nalazi 21 kilometar od ušća Cetine u more i nakon što je 1932. izgrađena druga faza, s ukupnom instaliranom snagom od 67,2 MW u to vrijeme je bila najveća hidroelektrana u ovom dijelu Europe. Nakon puštanja u pogon druge faze HE Zakučac 1980., HE Kraljevac je izgubila svoj raniji značaj.

====HE Zakučac====
{{Glavni|Hidroelektrana Zakučac}}

HE Zakučac je smještena na ušću rijeke Cetine u more kod Omiša. Prema snazi i proizvodnji HE Zakučac je najveće postrojenje na slivu rijeke Cetine, na koje otpada približno 69% ukupne godišnje proizvodnje.

==Polja uz Cetinu==

Od izvora do ulaska u kanjon ispod Trilja, uz Cetinu je nekoliko polja, redom: [[Paško polje]], [[Cetinsko polje]] (ova dva su neposredno uz izvore rijeke), [[Vrličko polje]], Koljansko i Ribarićko polje (ova dva su potopljena jezerom Peruća), [[Hrvatačko polje]], [[Sinjsko polje]] (ono je najveće), unutar kojega je Grabsko polje.<ref name="kiklop">http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=11348</ref><ref name="Buljac"/>

==Tvrđave uz Cetinu==
Uz Cetinu ima nekoliko tvrđava (utvrda, povijesnih gradova) srednjovjekovnih i antičkih.<ref>Ivan Ajduk, Srednjovjekovne tvrđave uz rijeku Cetinu, Ex Libris, Zagreb-Split 2010, ({{ISBN|978-953-284-042-1}})</ref><ref>Ivan Ajduk, Srednjovjekovne tvrđave, Zagora, nepoznata zemlja 2007.({{ISBN|978-953-271-007-6}})</ref> Nad izvorom je [[Glavaš (Dinarić)|Glavaš]], s desne strane nad Vrlikom je [[Prozor (utvrda, Vrlika)|Prozor]], a niže na području [[Potravlje|Potravlja]] i [[Satrić]]a [[Travnik (utvrda)|Travnik]], a još niže Sinjska tvrđava [[Stari grad (Sinj)]]. S lijeve strane u blizini Trilja je [[Utvrda Čačvina|Čačvina]], a s desne strane, nad kanjonom, neposredno ispod Trilja [[Nutjak]]. S lijeve strane kanjona u [[Zadvarje|Zadvarju]] je utvrda [[Utvrda Zadvarje|Zadvarje]]. Blizu ušća je utvrda [[Kunjak]] u [[Kučiće|Kučićima]], a neposredno uz Omiš [[Visuć]], [[Mirabela (Peovica)]] i [[Fortica (Starigrad)]].

== Mostovi na Cetini ==
Duž Cetine nalazi se nekoliko većih i manjih mostova. Pojedini su isključivo za pješake, drugi su i za vozila. Nalaze se u Omišu, Blatu na Cetini, Trilju i dr.
9. ožujka [[arhitektura u 2023.|2023.]] okončan je [[most Cetina]] u sutjesci rijeke Cetine na omiškim vratima, ponad rijeke Cetine.<ref>Zoran Kukilo/Dnevnik/P.F./HRT: [https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/predsjednik-plenkovic-na-svecanosti-spajanja-mosta-cetina-10651823 ''HRT HRT na čudu od mosta - mostu Cetina'']. HRT. 9. ožujka 2023. Pristupljeno 12. ožujka 2023.</ref>

==Galerija==
<gallery>
Datoteka:Cetina source.JPG|[[Izvor]] Cetine
Datoteka:Cetina s mosta, panorama.jpg|Cetina s mosta, panorama
Datoteka:Cetina kod Šestanovca (Croatia).jpg|Tok Cetine u [[Klanac|klancu]] kod [[Šestanovac|Šestanovca]]
Datoteka:Obnovljeni most na Cetini kod naselja Panj.JPG|Obnovljeni most na Cetini kod zaseoka Panj (selo [[Rumin]])
Datoteka:Cetina dam.JPG|Jedna od brana na Cetini
Datoteka:Omis-19.jpg|[[Kanjon]] Cetine
Datoteka:Cetina mouth.JPG|Ušće Cetine kod [[Omiš]]a
</gallery>

== Izvori ==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
* [http://tz-omis.hr/content/view/46/58/lang,hr/ O Cetini na stranici TZ Omiš]
* [http://www.raft.hr Rafting na Cetini]
* [http://www.rafting-cetina.com Rafting na Cetini]

===Ostali projekti===
{{WProjekti
|commons =
|commonshr =
|commonscat = Cetina River
|commonscathr = Cetina
|wikivrste =
|wikivrstehr =
|wikizvor =
|wikizvor_autor =
|wječnik =
|wikiknjige =
|wikicitat =
}}

{{Hidrografija Hrvatske}}

[[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Sinj]]
[[Kategorija:Omiš]]
[[Kategorija:Trilj]]
[[Kategorija:Jadranski slijev]]
[[Kategorija:Porječje Cetine| ]]